Profesionalno sagorijevanje zaposlenih na području palijativne skrbi

Produljenje životne dobi povećava vjerojatnost smrti uzrokovane kroničnom bolešću i potrebu za medicinskom i psihosocijalnom potporom u okviru palijativne skrbi. Osobama koje su zaposlene u palijativnoj skrbi treba pružiti odgovarajuće obrazovanje za rad s umirućim pacijentima, čime se postiže veća stručnost, ali i sprječava profesionalno sagorijevanje. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri osobni (komunikacijske vještine, otpornost, religioznost) i okolinski (socijalna podrška) čimbenici pridonose objašnjenju profesionalnoga sagorijevanja (emocionalne iscrpljenosti i otuđenosti) kod zaposlenih u palijativnoj skrbi. U istraživanju su sudjelovale 123 osobe zaposlene u palijativnoj skrbi (medicinske sestre / tehničari, liječnici, psiholozi, duhovnici / teolozi, socijalni radnici, fizioterapeuti i dr.). Dobiveni rezultati pokazuju da su osobni čimbenici rizika / zaštite u većoj mjeri, u odnosu na okolinske, povezani s profesionalnim sagorijevanjem, osobito kada se razmatra emocionalna iscrpljenost. S druge strane, i osobni i okolinski čimbenici važni su u predikciji otuđenosti na poslu. Najznačajnija varijabla u predikciji obaju aspekata profesionalnoga sagorijevanja jest komunikacijska vještina priopćavanja loših vijesti.
Prolongation of life expectancy increases the likelihood of death caused by chronic illness and the need for medical and psychosocial support within the palliative care setting. Professionals working in the palliative care field need adequate education to work with dying patients in order to achieve greater expertise, but also to prevent professional burnout. The aim of this study was to examine the contribution of personal (i.e. communication skills, resistance, religiosity) and factors related to the work environment (i.e. social support) in explaining burnout (i.e. emotional exhaustion and disengagement) among palliative care professionals. The study was conducted on a sample of 123 professionals working in the palliative care setting (nurses, physicians, psychologists, theologians, social workers, physiotherapists, etc.). The results indicate that personal risk/protection factors, compared to work environment factors, were more closely related to burnout, especially when emotional exhaustion was considered. On the other hand, both personal and environmental factors had a significant role in the prediction of disengagement from work. The most significant predictor of both aspects of burnout was the communication skill of reporting bad news.