Emocionalna iskustva nastavnika kao prediktori njihovog mentalnog zdravlja

Nastavnička profesija spada u izuzetno emocionalno zahtjevnu profesiju te nastavnici navode kako u svom poslu doživljavaju različite ugodne i neugodne emocije značajnog intenziteta. Različite emocije koje nastavnici mogu doživjeti u relaciji s profesionalnim aktivnostima mogu utjecati na njihov profesionalni, ali i osobni razvoj. Iako je za mnoge nastavnike njihova profesija izvor zadovoljstva, za neke može biti i izrazito emocionalno iscrpljujuća. Upravo učestalo doživljavanje negativnih emocija u svakodnevnom radu u relaciji s učenicima, roditeljima, kolegama i nadređenima, uz doživljaj emocionalne iscrpljenosti (kao važnog aspekta sagorijevanja na poslu) može se nepovoljno odraziti na psihološku dobrobit učitelja, odnosno povećati zastupljenost anksioznih i depresivnih simptoma. U ovom istraživanju provjerila se uloga različitih emocija koje nastavnici mogu doživjeti u relaciji s učenicima u razredu, roditeljima, kolegama na poslu i obrazovnim sustavom, kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti u objašnjenju zastupljenosti anksioznih i depresivnih simptoma učitelja. Istraživanje je provedeno na nastavnicima osnovnih i srednjih škola iz različitih regija Hrvatske. Ukupno je sudjelovalo 2966 nastavnika (492 nastavnika i 2474 nastavnice) u dobi između 23 i 65 godina. Provedbom dviju hijerarhijskih regresijskih analiza utvrđeno je da, uz kontrolu spola nastavnika i duljine radnog staža, određene negativne emocije (bespomoćnost, razočaranost, anksioznost i ljutnja) i doživljaj emocionalne iscrpljenosti ostvaruju značajne samostalne doprinose objašnjenju anksioznih i depresivnih simptoma nastavnika. Objašnjenju zastupljenosti anksioznih simptoma u najvećoj mjeri doprinosi anksioznost doživljena u relaciji s roditeljima i doživljaj emocionalne iscrpljenosti nastavnika, a objašnjenju depresivnih simptoma nastavnika doživljaj razočaranosti u obrazovni sustav te emocionalna iscrpljenost. Dobiveni rezultati ukazuju da objašnjenju anksioznih i depresivnih simptoma nastavnika u najvećoj mjeri doprinosi upravo doživljaj emocionalne iscrpljenosti koji se odnosi na nepostojanje emocionalnih zaliha i fizičku iscrpljenost kao posljedicu svakodnevnog pritiska na poslu.