Dometi i ključni čimbenici razvoja civilnog društva u Hrvatskoj temeljem tri vala istraživanja

U radu se daje prikaz glavnih nalaza istraživanja CIVICUS-ovog Indeksa civilnog društva u Hrvatskoj, koje se provodilo od 2008. do 2010. godine, a koje čini dio međunarodnog, komparativnog istraživačkog projekta. Riječ je o trećem istraživačkom valu, nakon pilot-faze 2001. te iduće faze od 2003. do 2005. godine. Stanje civilnog društva analizira se preko četiri dimenzije: razina organizacija, vrednote, percipirani utjecaj te okolina, koje su sastavni dio »dijamanta civilnog društva« – najpoznatije komponente ovog istraživačkog projekta. Dobiveni rezultati stavljeni su u dinamički kontekst, usporedbom s rezultatima dva ranija istraživačka vala. Time je omogućeno praćenje određenih istraživačkih indikatora i dimenzija civilnog društva u razvojnoj perspektivi. Dimenzija razine organizacija, odnosno infrastrukture civilnog društva, kao i dimenzija okoline u ovom istraživanju dostižu najveće vrijednosti. Dimenzija okoline ujedno pokazuje i najveći rast u promatranom desetogodišnjem razdoblju. Zaključuje se o razvoju civilnog društva, prvenstveno u sljedećim aspektima: sektorskoj suradnji i umrežavanju, novim mogućnostima financiranja, jačanju uloge su-vladara civilnog društva u određenim javnim politikama te značaju organizacija civilnog društva u podmirenju socijalnih potreba u područjima gdje izostaju javne usluge. S druge strane, nestabilno zapošljavanje u organizacijama civilnog društva, često miješanje države u poslove civilnog društva, percepcija raširene korupcije u organizacijama te općenito, niska razina povjerenja u društvu pokazuju se kao trajni razvojni izazovi civilnog društva u Hrvatskoj. Prepoznaju se i višestruki učinci ekonomske krize na civilno društvo, prije svega kroz smanjeno financiranje organizacija i slabljenje ljudskih resursa te pasivizaciju građana, s druge strane.
This paper provides some key research findings from the Civicus Civil Society Index Project in Croatia, which was implemented from 2008 to 2010, as a part of an international comparative research project. This was the third wave of the research project, after a pilot in 2001 and the following phase from 2003 to 2005. State of civil society in this paper is analysed in four dimensions: level of organizations, values, perceived impact and environment, which are integral parts of the “Civil Society Diamond” – one of the best known components of this project. The research findings are put in a dynamic context, compared to the previous two research phases, thus enabling tracing of particular indicators and dimensions of civil society in a developmental perspective. Dimensions of level of organizations, that is civil society infrastructure, and that of environment have obtained the greatest score in this research. Moreover, the dimension of environment shows the greatest increase in the observed time period. We can talk about development of civil society in Croatia, especially in the following aspects: sectoral cooperation and networking, new possibilities of financing, the strengthened role of civil society as a co-governor in certain policy fields, the role of civil society organizations in meeting social needs where public services are lacking. On the other hand, unsustainable employment in civil society organizations, undue interference of the State in civil society’s activities, perceived corruption in civil society organizations and generally low levels of trust in society are shown to be permanent challenges for development of civil society in Croatia. The research also recognized multiple effect of the economic crisis on civil society, most notably in the decreased financing of civil society organizations and therefore weakening of human capital in organizations, and on the other hand, by leading to greater passivity of citizens.