Conflicts as a Result of Migration

Procesi priseljevanja delovne sile oziroma imigracijski tokovi v 60-ih letih, so prvič v zgodovini spremenili Slovenijo v imigrantsko družbo. Priseljevanje je potekalo pretežno v rudarska in industrijska mesta. Po popisu leta 1991 jih je bilo v Sloveniji stalno naseljenih že približno 227.000. Pri tem gre za imigracije delovne sile, ki je pretežno nekvalificirana in izvira iz za nas povsem tujega kulturno-zgodovinskega okolja. Ob osamosvojitvi leta 1991 je Republika Slovenija sprejela dva pomembna zakona, ki sta posegla na selitvene tokove v Sloveniji in sicer Zakon o državljanstvu Republike Slovenije in Zakon o tujcih. Danes je Slovenija po eni strani za vzhodnoevropske in azijske države tipična tranzitna država, po drugi strani pa je za državljane nekdanjih jugoslovanskih republik, še posebno za državljane iz kriznih območij, tipična imigrantska država. Geografski položaj Slovenije pa ima v migracijskih dogajanjih vlogo tampona migracijskih pritiskov iz vzhoda proti zahodu. Danes so v slovenski postosamosvojitveni družbi vsi etnični predsodki in sovražnosti našli plodna tla za razvoj. Razlogi za to so v glavnem nezaposlenost, politična nestabilnost in stalna negotovost glede prihodnje uspešnosti gospodarstva, pa tudi način, kako uradna politika obvladuje in nadzoruje pritok imigrantov in beguncev v Slovenijo. Prisotnost množice razseljenih oseb, katerih jezik, način življenja in kulturne vrednote so drugačne od slovenske izkušnje, pomeni prvič v novejši zgodovini slovenske družbe resnično nevarnost diskriminacije in v končni fazi svari pred uporabo nasilja za urejanje osebne in javne nestrpnosti in sovraštva.
Proces doseljavanja radne snage, odnosno imigracijski tokovi 60-ih godina, prvi su put u povijesti promijenili Sloveniju u imigracijsko društvo. Doseljavanje se odvijalo pretežito u rudarska i industrijska mjesta. Prema popisu 1991, u Sloveniji je već bilo oko 227.000 trajno nastanjenih doseljenika. Riječ je o imigraciji radne snage, koja je pretežito nekvalificirana i dolazi iz posve tuđe kulturno-povijesne okoline. Nakon osamostaljivanja 1991. Republika Slovenija je donijela dva važna zakona koja su dotaknula selidbene tokove u Sloveniji − Zakon o državljanstvu Republike Slovenije i Zakon o strancima. Danas je Slovenija, s jedne strane, tipična tranzitna država za istočnoevropske i azijske migrante, a s druge je strane tipično imigrantsko društvo za građane iz nekadašnjih jugoslavenskih republika, pogotovo onih iz kriznih područja. Zemljopisni položaj Slovenije ima u migracijskim zbivanjima ulogu tampona za migracijske pritiske iz istoka, usmjerenih na zapad. Danas su u slovenskom poslijeosamostaljenom društvu sve etničke predrasude i neprijateljstva našli plodno tlo za razvitak. Razlozi za to su uglavnom nezaposlenost, politička nestabilnost i neprestana neizvjesnost glede buduće uspješnosti gospodarstva, pa i način kako službena politika savlađuje i nadzire priljev imigranata i izbjeglica u Sloveniju. Prisutnost mnoštava raseljenih osoba, kojih su jezik, način življenja i vrednote drukčije od slovenskog iskustva, znači − po prvi put u novijoj povijesti slovenskog društva − stvarnu nesigurnost od diskriminacije i u konačnoj fazi upozorava na primjenu nasilja u uređivanju osobnih i javnih netrpeljivosti i neprijateljstava.
The processes of immigration of labour four during the 1960s for the first time in history turned Slovenia into an immigration society. Immigration was directed mainly to mining and industrial centres. According to the 1991 census, the number of settled immigrants in Slovenia was already about 227.000. They were for the most part unqualified workers, originating from totally different socio-historical milieux. After gaining independence in 1991, Slovenia passed two important laws, significant also for immigration flows to Slovenia, namely the Citizenship Law of the Republic of Slovenia, and the Aliens Law. Today Slovenia is, on the one hand, a typical transit country for migrants from East Europe and Asia, and on the other hand, a typical immigration society for citizens of the former Yugoslav republics, especially for those from crisis areas. The geographical position of Slovenia plays the role of a buffer for migration pressure from the East to the West. Today, in Post-Independence Slovenia, all ethnic prejudices and hostility had found fertile ground on which to develop. The reasons for this are mainly unemployment, political instability and permanent uncertainties in regard to future economic success, and also the manner in which the official policy handles and supervises the flow of immigrants and refugees to Slovenia. The presence of masses of displaced persons, which language, way of life and cultural values are different from those of the Slovenian experience, implies − for the first time in the newer Slovenian history − the real insecurity of discrimination, and finally warns us concerning the use of violence in regulating personal and public intolerance and hostility.