Gradačka onimija u ulozi konstrukcije identiteta stanovništva

Prostor Podžablja i Graca, odnosno neumskog zaleđa, jest prostor doticanja državnih granica, ali i etnojezičnih kontakta. Specifična geografska izoliranost, burna povijesna zbivanja, te plejade multietničkih, multireligijskih, te napose višejezičnih dodira kroz stoljeća tvore jedinstven kulturni otisak stanovništva, koji je posebno uočljiv u jezičnoj baštini stanovništva. Imena mjesta, ljudi i životinja jesu neki od najčešćih jezičnih fenomena u kojima je heterogenost kulturnih utjecaja ovog podneblja itekako očita. Onomastičkom analizom podžapskog imenskog korpusa je moguće prepoznati etnojezične utjecaje na stanovništvo kroz povijest. U načinima i motivacijama imenovanja, kao i u korištenju samih imena, moguće je uvidjeti na koji način svi ti višestoljetni utjecaji kroje obrasce diskursa gradačkog stanovništva. Podžablje and Gradac area, which lays in the hinterland of Neum, is a country border area, as well as an area of ethnolinguistic contact. Specific geographical isolation, tumultous historic events, as well as mirriads of multiethnic, multireligious, and especially multilinguistic contacts throughout the centuries make up for a unique cultural footprint of the population, which is especially evident in their linguistic heritage. Names of places, people and animals are some of the most curious linguistic phenomena which showcase the heterogenity of cultural influences on the area. Through onomastic analysis of the onymic fund of Podžablje, it is possible to discern the ethnolinguistic influences on the populace throughout history. In the modes and motifs of naming, as well as in name using, the possibility of discerning ways on which these multicentennial influences help build up the patterns of discourse of the community of Gradac arises.