Književni prilozi u 'Istri' : (1929. - 1940.)

Istra je list koji je izlazio u Zagrebu od 1929. do 1940. godine. Utemeljio ju je i pokrenuo Ernest Radetić. Radetić je bio njezin vlasnik i prvi njezin urednik, a misija je lista bila okupiti istarske emigrante i rehabilitirati hrvatsku riječ koja je u Istri, između dvaju svjetskih ratova, bila zatirana. Godine 1931. Radetića je naslijedio Ive Mihovilović, a uređivačka koncepcija lista postaje antifašistička. List se počinje tiskati na hrvatskom i na slovenskom jeziku, a njegovo uredništvo u Ljubljani vodio je Joško Žiberna. U Istri su objavljivani književni i politički tekstovi kojima je intencija bila razotkriti fašizam čija se eskalacija i u Europi intenzivno osjećala. Tone je Peruško zamijenio Mihovilovića 1936. godine, ali je pri uređivanju lista nastavio provoditi Mihovilovićevu antifašističku politiku. Kad su prilike za list postale odveć teške, njegovo je uređivanje opet povjereno Ernestu Radetiću. Radetić je list iznova uređivao od 1939. do zabrane njegova izlaženja, 27. rujna 1940. godine. U Istri su objavljeni književni prilozi brojnih hrvatskih pjesnika, književnika, kulturnih i političkih djelatnika, od kojih su najznačajniji Mate Balota, Ivan Bostjančić, Viktor Car-Emin, Zvane Črnja, Drago Gervais, Rikard Katalinić-Jeretov, Josip Antun Kraljić, Matko Laginja, Ivan Matetić-Ronjgov, Vladimir Nazor, Tone Peruško, Ernest Radetić, Leonard Kalac Vrlinov te Ivo Žic Klačić, a treba spomenuti i Antu Rojnića, Antu Belanića, Antuna (Antu) Bonifačića, Jerka Grškovića, Zvana Kastavca (Ivana Milića), Matu Dvorničića, Vjekoslava Spinčića, Antu Dukića, Hijacinta Petrisa, Rudolfa Strohala, Mirka Breyera, Nikolu Polića, Nikolu Žica, Matka Brajšu Rašana, Ivu Mihovilovića, Antu Modrušana (Prikodražana), Ivu Mogorovića, Tončića, Tona Smerdela te mnoge druge. Osim tekstova na hrvatskome jeziku, valja izdvojiti i one na slovenskome. Najznačajniji su njihovi autori: France Bevk, Ivan Cankar, Lavo Čermelj, Alojz Gradnik, Ivo Grahor, Simon Gregorčič, Igo Gruden, Jože Jeram, Dragotin Kette, Ciril Kosmač, Srečko Kosovel, Bogomir Magajna, Janko Samec, Tone Seliškar, Albert i Karel Širok, Joško Žiberna, Fran Žgur, Lado Božič i Oton Župančič. Osim iz hrvatske i slovenske, Istra je objavljivala književne priloge i iz ostalih književnosti, kao što su talijanska, francuska, srpska, češka, armenska, indijska književnost i druge. Između dvaju svjetskih ratova, emigrantski se list Istra odlučno suprotstavio fašističkoj ideologiji i pridonio očuvanju hrvatskoga i slovenskoga identiteta u Julijskoj pokrajini, a ponajprije u Istri. Periodika je time još jednom dokazala da je njezin doprinos razvitku književnosti i kulture neizmjerno bitan, a povijest je hrvatske riječi na Istarskome poluotoku višestruko to potvrdila, od Dobrilina Istrana, preko Naše sloge, do Radetićeve Istre i dalje. It is definitely worth talking about periodicals because they are very important in the processes of cultural and social continuity of Croatians and Slovenes, especially on the Istrian peninsula. During the period among The World Wars, Istra was absolutely devastated by Italian fascist politics. That was a reflection of fascism which took place not only in Italy, but all over the Europe. Slavs in Istra were seriously humiliated and they had to emigrate their native place. Some of them didn`t want to emigrate and they really suffered under the Italian fascist authorities. One of the emigrants was Ernest Radetić. In Zagreb he founded a political-emigration`s papers named Istra. Istra was published from 1929. till 1940. and Radetić was the first and the last editor-in-chief of it. Ive Mihovilović edited Istra from 1931. till 1936. and Tone Peruško did it from 1936. till 1939. Istra unveiled fascism on Istrian peninsula and beyond, also brought together Istrian (but not only the Istrian) poets, writers, other artists, intellectual persons and politicians which took their own part in a struggle for a world more just and peaceful. There was a pleiad of notable persons to mention and some of them were: Mate Balota, Ivan Bostjančić, Viktor Car Emin, Zvane Črnja, Drago Gervais, Rikard Katalinić Jeretov, Josip Antun Kraljić, Matko Laginja, Ivan Matetić Ronjgov, Vladimir Nazor, Tone Peruško, Ernest Radetić, Leonard Kalac Vrlinov, Ivo Žic Klačić, Ante Rojnić, Ante Belanić, Antun (Ante) Bonifačić, Jerko Gršković, Zvane Kastavac (Ivan Milić), Mate Dvorničić, Vjekoslav Spinčić, Ante Dukić, Hijacint Petris, Rudolf Strohal, Mirko Breyer, Nikola Polić, Nikola Žic, Matko-Brajša Rašan, Ive Mihovilović, Ante Modrušan (Prikodražan), Ivo Mogorović, Tončić, Ton Smerdel etc. Slovenes also gave their contribution in a struggle for a better world. The most important Slovene names were: France Bevk, Ivan Cankar, Lavo Čermelj, Alojz Gradnik, Ivo Grahor, Simon Gregorčič, Igo Gruden, Jože Jeram, Dragotin Kette, Ciril Kosmač, Srečko Kosovel, Bogomir Magajna, Janko Samec, Tone Seliškar, Albert Širok, Karel Širok, Joško Žiberna, Fran Žgur and Oton Župančič. Istra also published contributions from the other literatures such as Italian, Serbian, French, Bohemian, Armenian, Indian etc. This paper with it`s own existence in the period between The World Wars proved that the only worth nationality`s humanity.