Globalno zdravlje i interes države

Pandemija koronavirusa posljednja je u nizu svjetskih kriza koja upućuje ‎na domete i ograničenja teorija međunarodnih odnosa, poglavito suvremenog ‎realizma. Konvencionalni analitički okvir koji međunarodne političke odnose svodi‎ na dvije razine, nacionalnu i međunarodnu, čini se nedostatnim u razmatranju ‎globalnog upravljanja zdravljem. Ovaj rad namjerava, iz perspektive teorija globalizacije,‎ ukazati na kompleksan karakter i logiku globalnoga prostornog poretka na ‎području zdravlja. Implikacije za državu i njezin interes ogledaju se u dramatičnoj‎ proliferaciji različitih privatnih aktera, od farmaceutske industrije do korporativnih i ‎filantropskih inicijativa. Njihovom se ekspanzijom poglavito zapadne gospodarske i ‎vojne sile pozicioniraju na prostoru moći u globalnom upravljanju. No tržišna logika ‎i difuzna moć globalnog zdravlja generiraju ekstremne zdravstvene neravnoteže‎ među razvijenima i nerazvijenim društvima, jakima i slabim državama. Globalan nerazmjer,‎ odnosno katastrofalni sanitarni uvjeti u Trećem svijetu uzroci su potencijalnih‎ izbijanja pandemija koja ugrožavaju globalni poredak. Ključno je stoga pitanje‎ što je uopće strateški interes države u epohi globalnog zdravlja.‎