Back to Search Start Over

Uticaj genetskih i negenetskih faktora na produktivnost mlečnih goveda

Authors :
Grubić, Goran
Gáspárdy, András
Petrović, Milan M.
Perišić, Predrag
Đedović, Radica
Nemeš, Žolt J.
Grubić, Goran
Gáspárdy, András
Petrović, Milan M.
Perišić, Predrag
Đedović, Radica
Nemeš, Žolt J.
Publication Year :
2016

Abstract

U radu su ispitivani uticaji genetskih i negenetskih faktora na osobine mleĉnosti u proseĉnoj standardnoj laktaciji za 305 dana, reproduktivne osobine i osobine dugoveĉnosti kod domaćeg šarenog goveĉeta (DŠ) i holštajn-frizijske rase, odnosno kod ukrštanih genotipova, u procesu pretapanja DŠ sa holštajn-frizijskom rasom. Fenotipska varijabilnost ispitivanih osobina mleĉnosti u standardnoj laktaciji i u toku ţivotne proizvodnje, kao i signifikantni uticaji sistematskih faktora na navedene osobine su analizirani primenom kompjuterskog programa STATISTICA, verzija 10. (StatSoft, Inc.2011), sa opštim linearnim modelom (GLM, ) i pomoću Wilk- i F-testa. Vrednosti ocena su prikazane kao proseĉne vrednosti svojstava (LSM-Least Squares Mean), odnosno njihove greške (SEM-Standard Error of Mean), dobijene na osnovu metoda najmanjih kvadrata. Neaditivni genetski uticaji ukrštanja ocenjeni su po Dickersonu. Za ocenu genetskih parametera su izraĉunate komponente varijanse osobina mleĉnosti u standardnoj laktaciji holštajn-frizijske rase sa programom VCE6, Verzija 6.0.2, primenom mešovitog modela individue sa ponavljanjima za više osobina (MTAMRep). Priplodna vrednost je procenjena pomoću softverskog paketa PEST. Genetskoi trend osobina mleĉnosti za holštajn-frizijsku rasu je ocenjen kao regresija proseĉne priplodne vrednosti krava i bikova na godine roĊenja. Celokupnu populaciju ĉini 12944 krava poreklom od 390 holštajn i 8 bikova domaće šarene (simentalske) rase, koja je proizvodila na sedam farmi u AP Vojvodini u periodu od 1971 do 2008 godine. Kod ukrštanih genotipova u standardnoj laktaciji za 305 dana, sa povećanjem udela holštajn gena (F1-R5), povećavao se prinos mleka i mleĉne masti (5020,3 - 5801,4 kg, odnosno 176,2-201,6 kg), a paralelno došlo je do pada sadrţaja mleĉne masti (3,55% - 3,49%). Krave F1 generacije su imale najveći realizovani heterozis za prinos mleka (+ 185,5 kg), dok su krave genotipa R1 i R2 imale negativan realizovani heterozis (-21,0 kg odnosno -205,7

Details

Database :
OAIster
Publication Type :
Electronic Resource
Accession number :
edsoai.on1242113060
Document Type :
Electronic Resource