Search

Prema narudžbi naručitelja na lokaciji Jakuševac u veljači 2022. izvršeno je mjerenje infiltracije na 8 točaka. Na svakoj točki je mjerenje izvršeno dvostrukim prstenastim infiltrometrom u triplikatu. Sveukupna prosječna vrijednost brzine infiltracije u sjeveroistočnom dijelu plohe na svih 5 točaka mjerenja iznosi 10, 2 cm/h, dok u južnom dijelu plohe iznosi 2, 7 cm/h. Iz navedenog se može zaključiti da brzina infiltracije u sjeveroistočnoj plohi odgovara infiltraciji u srednje teškim, a u južnom dijelu infiltraciji u teškim tlima, odnosno da je južna ploha slabije propusna u odnosu na sjeveroistočnu.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2021. godini.

The Neretva River Delta is one of the most vulnerable coastal areas to soil salinization as a result of climate change, especially sea level rise and seawater intrusion. In 2020, as part of the DELTASAL project (funded by the European Union - European Regional Development Fund), on location Vidrice frequency-domain soil sensors (FDR) were installed at four depths from 25 cm to 1 m monitoring soil temperature, water content, and soil electrical conductivity (ECb) at high temporal resolution. The objective of this work was to assess the seasonal variation of soil ECb considering irrigation and rainfall in mandarin orchards in 2021. During the irrigation season, the mean value of water EC used for irrigation was 2.1 dS m-1 with a maximum value of 2.6 dS m-1 (August). Prior to the irrigation season (January- June), ECb values were stable at all horizons because most salts leached before January 2021 (475 mm of precipitation fell from October 2020 to January 2021). More significant changes in ECb occurred during and especially after the irrigation season. Mean values of ECb before the start of irrigation were 2.4 dS m-1 (25 cm), 3.5 dS m-1 (50 cm), 4.0 dS m-1 (75 cm), and 4.9 dS m-1 (100 cm). After irrigation started, only the mean value of the first horizon was higher than before irrigation (3.2 dS m-1). The most important observation was that the maximum values of ECb changed from 3.2 dS m-1 to 4.9 dS m-1 in the first horizon and from 4.0 dS m-1 to 5.2 dS m-1 in the second horizon. Although the results presented cover only one season, they demonstrate the importance of monitoring soil salinity in irrigated coastal areas, especially for sensitive crops such as citrus, where elevated salt concentrations can lead not only to yield losses but also to more serious consequences such as permanent soil degradation.

In 2019, wheat was grown on 141, 602 ha in the Republic of Croatia, making it the second most widely grown crop. The success of cultivation depends not only on the yield, but also on the quality of wheat grains. The specifi c eff ects of climate change can be seen in the variation of grain yields and quality even in growing areas that have traditionally had stable production. In this sense, insuffi cient crop water supply and pest infestations, especially in sensitive phenophases, are the most pronounced threats to production stability. Adapted varieties in terms of drought and pest sensitivity, as well as early detection of stress indicators, are important for wheat production management. Proximal and remote sensing are tools whose potential for early detection of stress indicators is increasingly being exploited in many crops. Proximal sensing using a spectroradiometer in the wavelength range of 350 to 2500 nm is being conducted on experimental crops of fi ve wheat cultivars in the cereal breeding program at two locations in diff erent phenophases. This Summary represents an ongoing study using spectroradiometric methods to detect and evaluate the eff ects of two types of stress in w. wheat crops. Chemometric analysis of spectral response patterns is used to isolate specifi c spectral bands that indicate early signs of stress. The spectroradiometric method will allow the developed spectral vegetation indices to be tested as indicators of the condition of fi ve w. wheat cultivars.

Metal contaminated soils (MCS) are raising global issue which threats human and environmental health and safety. A controlled pot study was performed to investigate the effect of two different wood- derived bioash types (fly - FA and bottom – BA from cogeneration biomass plant) at 1% and 4% w/w rates on: i) release of metals from the MCS matrix (collected near a former mine and metallurgical plant in the town of Zerjav, Slovenia) and ii) their chemical speciation in the water leachate 175 days after the incubation period. The highest pH reaction (7.13), electrical conductivity (EC 27.3 dS/m), Pb (1.40 mg/L), Cd (0.96 mg/L) and Cu (0.18 mg/L) concentration in water percolates were detected in FA 4% treatment. In addition, the lowest pH reaction (6.52) followed by the highest Zn concentration (0.95 mg/L) were found in the water percolates from the Control (MCS without bioash addition) treatment. Chemical speciation modeling performed in Visual Minteq software using the NICA-Donnan approach indicated that all examined metals (Cd, Cu, Pb and Zn) were dominated in all water leachates (including the MSC control without bioash treatment) exclusively as organo- complexes, oscillating among humate and fulvate pools. The most toxic free metallic forms (of Cd and Zn) and chloro-complexes (of Cd) were present in negligible portions (

Urban soils require special attention, either due to various ways of environment usage, the large number of pollution sources or other types of soil quality degradation. Soil pollution in urban environments depends on the type of pollutant, intensity of soil exploitation and environmental conditions. It ultimately affects human health through direct intake through the skin, respiratory or gastrointestinal tract. Therefore, it is important to recognize in time possible threats caused by polluted urban soils, but as well to suggest best practices to sue such soils according to the quality indicators. Urban soils' quality monitoring programme in Zagreb commenced in 2015 and is still ongoing. During 2021 activities of the Programme included soil sampling at 30 urban locations where during 2015. high levels of potentially toxic elements (i.e., higher than the maximum allowed concentrations according to Croatian government regulation on the protection of the agricultural land from pollution) were recorded. Soil analyses included measurements of main chemical properties and trace elements. Results were compared with available governmental data, but as well Central Croatia soil data, soil worldwide and average continental crust composition. Furthermore, soil quality was evaluated using statistical analyses and geostatistics. Results show that although concentrations of some metals (Cd, Cr and Cu) decreased, others (Hg, Ni, Pb and Zn) are still above legally set maximum values.

Although the problem of sea intrusion and salinization of surface and groundwater, and thus the risk of land degradation, occurs throughout the coastal area of Croatia. The objective of this paper was to investigate and compare two different soil monitoring approaches, classical long-term monitoring and monitoring using automatic soil sensors at two locations in Neretva River Valley. For SMS1 mean values for EC were similar both in long-term and automatic sensor monitoring. At SMS2, mean EC value obtained by the sensors was higher compared to long-term monitoring. Variation coefficient on SMS1 vas low in both monitoring approaches indicating low soil EC varibality in the profile. On the other hand, variation coefficient was high at SMS2 especially in the long-term monitoring indicating high soil EC variability in the profile.

Pesticides often become emergent chemicals in aquatic systems shortly after application. As one of the widely used broad-spectrum herbicides, terbuthylazine (TBL) has been frequently detected in all types of natural waters. TBL is a lipophilic compound that tends to adsorb to organic matter in soil and has a high runoff potential to surface waters, where it dissipates very slowly under natural conditions. To date, remediation of TBL-contaminated surface waters has relied on challenging and variably effective processes such as physical adsorption to activated carbon, photocatalytic degradation by titanium oxide, ozonation, and bioremediation. Therefore, there is an economic need to explore the effectiveness of remediation of contaminated matrices using less expensive agents, especially industrial by-products such as biomass ash. In- depth characterization of wood fly ash (FA, from a modern cogeneration power plant facility), using state-of-the-art in situ approaches (Scanning Electron Microscopy, X-ray diffraction) raised the hypothesis that highly developed nano- microstructure and alkaline Ca/Mg/Si-enriched mineralology of FA could be effectively used for removal of TBL from the watercourse. This study showed that FA addition at 1% w/v rate to the watercourse sample reduced the half-life of TBL from 14 days to 9 h vs. the control (distilled water) treatment. TBL was not detected in the alkaline (pH 12.4) treatment 48 h after the addition of FA, while in the control TBL remained at nearly 80% of its initial amount. These results show a promising starting point for the development of novel FA-based polymers, targeted for decontamination of aquatic ecosystems loaded with TBL and similar contaminants.

In Croatia soil monitoring is a legal obligation comprised of monitoring not just the soil, but as well other environmental media, primarily water and air. However, monitoring of urban soils' quality is more complex because of the diverse soil usage. In Zagreb, soil monitoring is associated with sustainable drinking water supply, health aspects of direct intake, proximity to landfills or sources of industrial pollution, food production in urban areas, recreational and sports areas, and aesthetic effects in city parks due to contamination or salinization of the soil along roads. Thus, urban soils' quality monitoring programme in Zagreb commenced in 2015. Within the programme 150 soil samples were collected throughout the city along pre-determined transects, 36 soil samples from 3 localities located near landfills or sources of industrial pollution, and 20 soil samples at 2 localities near high frequency roads. Main chemical soil properties, trace elements, PAH and PCB were determined. The values obtained were compared with available data from Croatian government regulation on the protection of the agricultural land from pollution, as with Central Croatia soil data, soil worldwide and average continental crust composition. Furthermore, soil quality was assessed by applying statistics and geostatistics. TEs and PAH deviate from baseline concentrations, while distribution of the trace metal concentrations interpreted as anthropogenically polluted and/or naturally enriched soil.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2020. godini. U razdoblju od siječnja do prosinca 2020. godine ukupno je prikupljeno i u laboratoriju ispitano: 318 uzoraka vode i 56 uzoraka tla. Rezultati su grupirani prema mjernim područjima – melioracijskim jedinicama na području donjeg toka rijeke Neretve da bi se analizirao i prikazao prostorni i vremenski trend promjena u vodama i tlu.

Značajke tla na projektnim područjima idejnog projekta sustava navodnjavanja Rugvica i Lupoglav utvrđene su na temelju detaljnih terenskih i laboratorijskih pedoloških istraživanja te postojećih studijskih podataka iz arhive na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Terenska pedološka istraživanja provedena su sukladno kriterijima i normativima izrade pedoloških karata mjerila 1:10.000. U okviru tih istraživanja na terenu je vršeno sondiranje terena, otvaranje pedoloških profila i uzorkovanje tla za laboratorijske analize, te mjerenje infiltracije vode u tlo.

Rad se temelji na istraživanjima projekta „Napredni sustav motrenja agroekosustava u riziku od zaslanjivanja i onečišćenja“. Cilj je rada ocijeniti društveno-ekonomski utjecaj klimatskih promjena na agroekosustav doline Neretve. Istraživanje se sastoji od ispitivanja percepcije poljoprivrednika o utjecaju rizika zaslanjivanja vode i tla na poljoprivrednu proizvodnju i razvoja stohastičkog simulacijskog modela proizvodnje mandarina na području doline Neretve. Za ispitivanje percepcija poljoprivrednika dizajnirat će se anketni upitnik. Anketno ispitivanje bit će provedeno na namjeravanom uzorku od 30 poljoprivrednika u dolini Neretve tijekom travnja 2021. godine. Ulazni parametri stohastičkog simulacijskog modela su trenutna struktura proizvodnje, prinosi, cijene i troškovi proizvodnje mandarina. Kroz scenarije različitih stupnjeva zaslanjivanja i vjerojatnosti njihove pojave (sa i bez projekta), simulirat će se utjecaj rizika na ekonomiku proizvodnje mandarina. Kao rezultat simulacije dobit ćemo uvid u promjene dohodovnosti sa i bez projekta. Postojeća istraživanja ukazuju kako zaslanjivanje, odnosno navodnjavanje vodom loše kvalitete, može smanjiti dohodak u proizvodnji mandarina i do 50 %. U izradi modela koristit će se @Risk dodatak u Excelu (Palisade Corporation). Rad će prikazati i utjecaj zaslanjenja na korištenje zemljišnih resursa, te će dati preporuke za mjere poljoprivredne politike u cilju prilagodbe i ublažavanja postojeće situacije.

Sveukupna prosječna vrijednost brzine infiltracije u sjeveroistočnom dijelu plohe na svih 5 točaka mjerenja iznosi 2, 82657·10-5 m/s, odnosno 10, 2 cm/h, dok u južnom dijelu plohe ona iznosi 7, 428·10-6 m/s, odnosno 2, 7 cm/h. Iz navedenog se može zaključiti da brzina infiltracije u sjeveroistočnoj plohi odgovara infiltraciji u teksturno srednje teškim tlima, a u južnom dijelu infiltraciji teksturno teškim tlima, odnosno južna ploha je nešto slabije hidraulički vodopropusna u odnosu na sjeveroistočnu istraživanu plohu.

Biomass-fuelled facilities generate alkaline and mineral-/nutrient-enriched co-product (ash) that has to be appropriately managed, and preferably reused. The assumption that wood biomass fly ash (BFA) could be used in chemical amelioration of soil acidity and fertility was tested by: i) physicochemical charac terisation of BFA and ii) bioassay with maize grown in acidic (pHKCl 4.68) hydromorphic soil amended with BFA (0e10% w/w). Scanning electron microscopy with energy dispersive X-ray spectroscopy and X ray diffraction revealed non- homogeneous (ir)regular spherical/porous agglomerated particle morphology and distinctive distribution of Si-/Ca-/K-based minerals, while secondary ion mass spec trometry, for the first time, confirmed their isotopic (six Ca, three Si/Mg and two K isotopes) diversity. BFA addition strongly shifted soil pHKCl (up to 9.1), raised salinity (by > 8.2-fold) and the content of most phytonutrients (up to 5.4-fold) ; however, BFA amendments at >1.25% restricted the maize root and shoot growth, likely due to alkaline stress as indicated by necrotic/chlorotic symptoms at >5.0% rate. The BFA amendments increased total concentration of metals in soil (without exceeding the levels recognised as contamination) ; however, phytoextraction of Cd, Zn, Mn, Cu and Mo was significantly supressed (Cd by almost 12-fold), confirming that BFA improved soil-plant metal immobilisation, shifting rhizosphere biogeochemistry towards chemisorption/precipitation reactions. Even though results revealed a strong liming and PeKeCaeMgeZneMneCu enrichment potential of BFA, to avoid possible negative envi ronmental implications (saline/alkaline stress, metal contamination, adverse effects on soil microbiome), quantitative and qualitative ex ante evaluation of the BFA/soil matrix combinations is essential before application to ameliorate suboptimal (acidic, low-nutrient) or metal-contaminated soils

Cities throughout Croatia are turning to urban gardening thereby providing low-cost agri- products, social interactions and healthier lifestyles. The City of Zagreb started the Urban Gardens project in 2013, and today it has a total of 13 urban gardens, all included in urban soils quality monitoring programme aiming to prevent harmful effect of potentially toxic elements in the soils of urban gardens. Therefore, as part of the latter project, the quality of soil (pH, EC, P2O5, K2O, Corg, Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb, Zn, PAHs and PCBs), irrigation water (pH, EC, NH4-N, NO3-N, NO2-N, PO4-P, Cl-) ; vegetable crops (dry matter, Ca, Fe, K, Mg, Na, P and S) is being tested. The monitoring sites were spatially referenced using GPS and the results were stored in different GIS layers. The results were examined applying uni- and multivariate statistical analyses. Large differences of soil quality and fertility indicators were found between, but also within each urban garden. Such variations of soil quality are result of combination of inherent soil state and recent agricultural practices. Despite the wide concentration range of some soil TE and PAH concentrations, they do not exceed maximal permissible concentrations as defined by the Croatian government regulation. Furthermore, results of water quality analysis showed that there is no limitation to use groundwater for irrigation. Also, macro- and micronutrient concentrations determined in vegetables are within the recommended ranges for healthy plants.

Adaptation measures to climate change demand developing an advanced system for monitoring, predicting and reporting on the state on various ecosystems. This especially refers to river valleys, estuaries and deltas that are predominantly used for agriculture and at the same time are at high risk of various degradations due to climate change. In order to control risks, it is important to obtain spatially and temporally articulated data on soil quality. Although the problem of seawater intrusion and salinization of surface and groundwater occurs in all of the Croatian coastal areas, hence increasing the risk of soil degradation, these processes are most evident in the area of Neretva river delta which is considered one of the most vulnerable areas to climate change in Croatia. To assess soil salinity risk in this area, seasonal soil monitoring was set (from 2009-now) with sampling campaigns at the end of the dry/wet season. In 2020, the soil monitoring network was upgraded with frequency domain sensors (FDR) to continuously record changes in soil. The aim of this research was to asses soil salinity dynamics taking into account different monitoring approaches and different temporal resolution of data collecting. Two soil monitoring stations (SMS) have been set up at two different locations with a pronounced risk of salinization in Neretva river delta. Two SMS differ regarding depth of gleyic horizon, soil texture, organic matter content, salinity level and land use: SMS1 vegetable production, SMS2 citrus orchard. At each monitoring station extensive characteristisation of soil physical and chemical characteristics was conducted. Frequency domain sensors measuring bulk electrical conductivity (ECb) were installed at 4 different depths (0-25 cm ; 25-50 cm ; 50-75 cm ; 75-100 cm) with 10 minutes measuring interval. Within the research area an automated weather station was installed (Pinova Meteo weatherstation) to record precipitation and other relevant meteo data. According to the long term seasonal soil monitoring in the wet season the soil was non saline at SMS1 with average value of 1, 06 dS/m and slightly saline at SMS2 with average of 3, 17 dS/m. Maximum values recorded with this type of monitoring were 4, 79 dS/m at SMS1 and 4, 95 dS/m at SMS2 respectively. FDR salinity monitoring was set at the beginning of November 2020 and in this paper data for the first 70 days of monitoring were analysed. Within this time frame at SMS1 (1 m depth) average ECb was 2, 86 dS/m with an absolute maximum value of 6, 38 dS/m (50-75 cm). Average ECb at SMS2 (1 m depth) was 4, 07 dS/m with absolute maximum of 6, 21 dS/m (75-100 cm). Higher coefficient of variation of ECb was recorded at SMS1 in all horizons in regard to SMS2 where ECb variation was very low, raging from 3, 7 % (75-100 cm) to 14, 06 % (0-25). Highest coefficients of variability at SMS1 were recorded in horizon 75- 100 cm (44, 79 %) and 0-25 cm horizon (41, 32 %) indicating high soil salinity variation. However SMS2 which had higher ECb in each horizon displayed temporal stability with average coefficient of variation of ECb up to 1 m of 10 %. At SMS1 average coefficient of variation was over 33 % showing temporal instability of ECb. It is important to emphasize that this is an initial set of data and firm conclusions about the dynamics of salinization cannot yet be made but they suggest the importance of developing site specific soil salinity mitigation actions.

Razvoj precizne poljoprivrede i povećana potražnja za kvalitetnijim proizvodima doveli su do sve većeg interesa za precizno vinogradarstvo koje se temelji na motrenju te prilagodbi agrotehničkih mjera prostornoj varijabilnosti čimbenika produktivnosti vinograda. Potencijalno, jedan od najmoćnijih alata u preciznom vinogradarstvu je korištenje daljinskih senzora s obzirom na sposobnost brzog pružanja sinoptičkog prikaza oblika, veličine i vigora vinove loze unutar nasada. Potencijal primjene daljinskih, ali i in- situ senzora za poboljšanje vinogradarske prakse očituje se u odnosima za koje je utvrđena povezanost između vegetacijskih pokazatelja i kvalitete grožđa i prinosa. Temeljni smisao precizne poljoprivrede i primjene naprednih tehnika daljinskih i proksimalnih snimanja jest upravo identifikacija onih prostornih i vremenskih varijabli te različitosti jedinki ili dijelova zemljišta unutar parcela ili između njih kojima se mogu kvantificirati i prostorno prikazati pokazatelji kakvoće, produktivnosti i održivosti dane proizvodnje. Klasičnim terenskim i laboratorijskim ispitivanjima tla i biljnog materijala izravno se utvrđuje stanje pojedinačnog pokazatelja, a prilikom uzimanja uzoraka na terenu nastoji se izabrati lokacija najizrazitije reprezentativnosti. Međutim, zbog zahtjevnosti postupaka i velikih troškova rada tako provedena ispitivanja ne omogućuju i ocjenu prostorne varijabilnosti unutar ili između različitih lokacija niti eventualnu identifikaciju izraženih ili diskretnih razlika u prostoru koje utječu na učinkovitost proizvodnje. Primjena daljinskih i proksimalnih senzora kao alata za motrenje rasta i razvoja nasada vinove loze sve je više u fokusu interesa ne samo znanstvenih istraživanja već podjednako i proizvođača. Takav interes prvenstveno je potaknut mogućnošću da se u ekonomski i vremenski prihvatljivim okvirima generiraju prostorni podatci primjenjivi u preciznoj poljoprivredi. U tom smislu istraživanja su potvrdila veliki potencijal u snimanju spektralnog i termalnog otiska te generiranju različitih vegetacijskih indeksa. Općeniti cilj projekta je utvrđivanje pouzdanih pokazatelja za održivo i ekološki prihvatljivo gospodarenje vinogradarskim područjima u Istri primjenom suvremenih tehnika i tehnologija za njihovo utvrđivanje i praćenje.

Urbana tla traže naročitu pozornost, kako zbog raznovrsnosti načina korištenja prostora, tako i zbog velikog broja izvora onečišćenja ili drugog načina degradacije kakvoće tla. Praćenje stanja tala je zakonska obaveza i aktivnost koja se nadovezuje na praćenje kvalitete ostalih medija okoliša, prvenstveno vode i zraka. Monitoringom je obuhvaćeno sedam kategorija korištenja tla: školska igrališta, dječji vrtići, javna dječja igrališta, područja za sport i rekreaciju, javne zelene površine unutar rezidencijalnih četvrti, javne površine (drvoredi i zelene površine uz prometnice, površine u blizini industrijskih i gospodarskih postrojenja, površine u blizini odlagališta otpada i sličnih ekološki rizičnih objekata) i drugo (poljoprivredno zemljište, područja vodozaštite). U dokumentu su prikazani rezultati monitoringa provedenog na 30 uzoraka urbanog tla. Analizirani su fizikalno-kemijski parametri u tlu (PAH, PCB, TOC, BTEX, mineralna ulja, pesticidi), provedena su ekotoksikološka ispitivanja tla, analizirani su uzorci procjedne vode s postavljenih procjednih lizimetara s dvije lokacije i s tri dubine te je proveden i biomonitoring mahovinama (teški metali i PAH-ovi). Rezultati su prikazani na web GIS aplikaciji „Ekološka karta Grada Zagreba“. Program je financirao Gradski ured za zdravstvo.

U dokumentu su prikazani rezultati provedenih analiza u 13 gradskih vrtova. Istraživanjem je obuhvaćeno postojećih trinaest gradskih vrtova (GV) na području Grada Zagreba: GV Borovje, GV Klara – Čavoglavska ulica, GV Klara – Mrkšina ulica, GV Maksimir – Mandlova ulica, GV Prečko, GV Savica, GV Sesvete – Rimski put, GV Sesvete – Senjska ulica, GV Sloboština, GV Sopot 1, GV Sopot 2, GV Stenjevec, GV Podsused. Provedena su: ispitivanja kakvoće vode za navodnjavanje kroz određivanje osnovnih kemijskih i mikrobioloških pokazatelja vode, ispitivanja kakvoće tla (pH, TOC, P2O5, K2O, teški metali: Cr, Ni, Pb, Cd, Zn, Cu, Hg ; mineralna ulja, BTEX, PAH, pesticidi), ekotoksikološka ispitivanja, ispitivanje kakvoće plodova (suha tvar, Ca, Mg, Fe, K, Na, P, S, Nuk) i biomonitoring mahovinama. Program je financirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2019. godini.

U dokumentu su prikazani rezultati monitoringa provedenog na 20 uzoraka urbanog tla. Analizirani su fizikalno-kemijski parametri u tlu, provedena su ekotoksikološka ispitivanja tla, analizirani su uzorci procjedne vode s postavljenih procjednih lizimetara s tri lokacije i tri dubine te je proveden i biomonitoring mahovinama (teški metali i PAH-ovi). Rezultati su prikazani na web GIS aplikaciji „Ekološka karta Grada Zagreba“. Program je financirao Gradski ured za zdravstvo.

Primjena pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji može uzrokovati degradaciju kvalitete tla i vodnih resursa ukoliko dođe do njihova procjeđivanja u dublje horizonte tla i vode. Glifosat je herbicid koji se koristi za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova te višegodišnjih korova. Iako glifosat ima veliku sposobnost adsorpcije u tlu, njegov transport do površinskih ili podzemnih voda ipak je moguć. Cilj istraživanja je bio utvrditi način transporta glifosata u tlu pri različitim agroekološkim uvjetima. Poljski pokus je postavljen na dvije lokacije: Jazbina (brdsko područje na teksturno teškom tlu) i Baštica (dolinsko područje na teksturno lakšem tlu). Na obje lokacije su postavljeni senzori za praćenje vodne bilance tla, procjedni lizimetri i meteorološka postaja te uzete kolone s tlom u neporušenom stanju. Na kolonama je u kontroliranim uvjetima apliciran glifosat i vršeno ispiranje. Nakon prikupljenih podataka o toku vode i transportu glifosata, provedeno je numeričko modeliranje pomoću HYDRUS 2D/3D programa. Očekivano, visoki koeficijenti adsorpcije uslijed povećanog udjela gline i organske tvari uglavnom su limitirali transport glifosata u dublje horizonte tla. Međutim, utvrđeno je i da su glavni procesi transporta glifosata bili površinsko otjecanje (lokacija Jazbina) te preferencijalni tokovi (lokacija Baštica). Rezultati upućuju da unatoč relativno visokoj adsorpciji u tlu, herbicidi predstavljaju potencijalnu opasnost za kvalitetu vodnih resursa.

Kontinuirano povećanje poljoprivredne proizvodnje po jedinici površine te sve intenzivnija primjena konvencionalnih agrotehničkih mjera mogu prouzročiti negativne posljedice u okolišu poput erozije tla i agrokemikalija, odnosno onečišćenja tla i vodnih resurs. Posebno je izražen negativan utjecaj uzrokovan prekomjernom upotrebom sintetskih agrokemikalija kao što su mineralna gnojiva i pesticidi. Naime, većina sredstava koja se primjenjuju sukladno načelima dobre poljoprivredne prakse u poljoprivrednoj proizvodnji je korisna ali se uslijed ispiranja u dublje slojeve tla i podzemnu vodu određene supstance mogu uzrokovati ozbiljna onečišćenja i degradirati prirodne resurse. Tok vode u tlima ključan je proces koji utječe na količinu vode i njezinu kvalitetu u prirodi. Kako je transport onečišćivala u tlu usko povezan s kretanjem (tokom) vode vrlo je važno na pravilan način utvrditi (procijeniti) sve relevantne procese koji određuju tok vode u različitim agroekološkim sredinama.

Značajan poticaj u razvoju poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj moguće je ostvariti kroz bolju učinkovitost dreniranog poljoprivrednog zemljišta, čija ukupna površina prema dodatnim istraživanjima koja su provedena u ovom Projektu – studiji iznosi 166.541, 5 ha. Posebice je to važno s aspekta boljeg korištenja dreniranog zemljišta za potrebe navodnjavanja. Težište u ovoj Studiji-Projektu je na procjeni pogodnosti i mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta, odnosno potrebnoj revitalizaciji sustava odvodnje za primjenu (potrebu) navodnjavanja u Republici Hrvatskoj (RH). Naime, literaturni izvori o pogodnosti dreniranog poljoprivrednog zemljišta za potrebe navodnjavanja se od lokacije do lokacije dosta razlikuju, tako da je na osnovu istih teško utvrditi pravo stanje na široj razini županije, a posebice RH. Prema osnovnoj pedološkoj karti RH (OPK, 1:50.000) na prostoru koje obuhvaća drenirano poljoprivredno zemljište (DPZ) izdvojeno je ukupno oko 95 kartiranih jedinica, koje su izvorno pripadale u red (klasu) hidromorfnih i/ili semihidromorfnih tala. Treba svakako naglasiti da su ova tla prije izvođenja hidromelioracijskih sustava u pogledu gospodarenja imala ozbiljnih ograničenja, pri čemu je osnovni limitirajući faktor predstavljala prekomjerna vlažnost tla, kao posljedica kraće i/ili duže prisutnosti zadržavanja površinskih i/ili podzemnih voda. Zbog određenih propusta u predloženim koncepcijskim rješenjima kao i tijekom samog izvođenja projektiranih sustava detaljne odvodnje, na znatnom dijelu hidromelioriranog poljoprivrednog zemljišta, posebice u domeni „teških“ tala nije na zadovoljavajući način riješen njihov temeljni problem, odnosno suvišna vlažnost. Kao posljedica navedenih propusta u postmeliorativnoj fazi gospodarenja na znatnom dijelu ovih tala (zemljišta) i dalje je prisutno otežano i nedohodovno gospodarenje, koje je posebice izraženo tijekom humidnih godina. Temeljem navedenog, a uvažavajući i osnovna ograničenja (faktore) dreniranih tala (zemljišta) po pitanju njihovih osnovnih fizikalno- hidrauličkih i kemijskih obilježja kao i stanja funkcionalnosti izvedenih sustava detaljne i osnovne odvodnje, postavlja se ozbiljno pitanje koliko su ova tla i u kojoj mjeri pogodna za primjenu navodnjavanja u RH. Zato držimo opravdanim izradu ove Studije- Projekta s temeljnim ciljem adekvatne procjene pogodnosti s potrebnim mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta za primjenu navodnjavanja u Republici Hrvatskoj.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2018. godini.

In a conventional agriculture extensive use of pesticides is considered necessary to improve crop production but at the same time it can have negative effect on soil and water quality. One of the commonly used chemical in vineyards is glyphosate, a broad-spectrum, post emergence, non-selective herbicide with low mobility in soils due to its strong sorption. However, due to different transport processes present in environment it can still be transported to surface or groundwater resources. The main objective of this study was to evaluate glyphosate mobility at two contrasting vineyards in terms of soil properties and landscape position. Two locations were selected for the field trial: Baštica located on the flat coastal terrain (sandy soil), and Jazbina located on a hillslope terrain characteristic (clay soil). At both field sites, zero tension lysimeters were installed and water balance components monitored throughout the year. Undisturbed soil columns were taken from both sites and used to estimate mobility of pesticides by applying irrigation and a known dosage glyphosate (optimum field quantity) in a controlled environment. Water samples from lysimeters and leachate from soil columns were taken periodically and analyzed for active substances. In addition, soil samples were taken, and initial pesticides concentrations were measured, as well as the soil sorption capacity at each site. First results indicate that the sorption coefficient (Kd) was the main process limiting pesticide mobility in soil. Both soils have high capacity to adsorb glyphosate by the soil particles and organic matter present in the soil surface layer with Jazbina location having larger values as expected due to its higher clay content. It can be concluded that the possible losses of pesticides through surface runoff (e.g. colloidal transport) or by soil water preferential flow pathways are present with respect to different environmental condition at each site.

U dokumentu su prikazani rezultati provedenih analiza u 13 gradskih vrtova. Provedena su: ispitivanja kakvoće vode za navodnjavanje kroz određivanje osnovnih kemijskih i mikrobioloških pokazatelja vode, ispitivanja kakvoće tla (pH, TOC, P2O5, K2O, teški metali: Cr, Ni, Pb, Cd, Zn, Cu, Hg ; mineralna ulja, BTEX, PAH, pesticidi), ekotoksikološka ispitivanja, ispitivanje kakvoće plodova (suha tvar, Ca, Mg, Fe, K, Na, P, S, Nuk), utvrđivanje „nultog stanja“ kontaminacije tla za novi gradski vrt i biomonitoring mahovinama. Program je financirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

Soil portfolio is one of the ultimate viticultural considerations when planting grape vines. However, soil composition is also a crucial determining factor for agrochemical transfer to fresh/groundwater resources as a result of chemical-soil particle interactions. Adsorption coefficients are known to be the most sensitive parameters used for water pollution risk assessment. Therefore, adsorption interactions should be studied in as many soil composition as possible scenarios and the adsorption data should be considered with certain physical and chemical pedovariables in order to predict the mobility of agrochemicals down the soil profiles. Glyphosate is one of the most frequently used herbicides in a wide range of cropping, notably in vineyards, for broad- spectrum control of weeds. This study presents the glyphosate adsorption parameters and their variation considering the soil composition in different agroecological conditions. The batch- sorption experiments were performed in two different vitisols of the continental (texture- heavier) and Mediterranean (texture-lighter) part of Croatia. Soil samples from both vineyard locations were collected at four depths from 0 to 100 cm and characterized on certain chemical/physical variables. Soil composition differed between the studied soil layers. Glyphosate was extracted from aqueous phase of soil suspensions by solid-phase extraction procedure using a weak anion exchange sorbent. Derivatization was performed prior to GC-MS analysis with a mixture containing trifluoroacetic anhydride and trifluoroethanol. The analytical results were well fitted to the Freundlich sorption isotherm. Glyphosate adsorption in soils from both origins corresponded to the L-type of isotherm, while glyphosate adsorption intensity was generally higher in heavier silty-clayic vs. lighter sandy- silty soil profiles. The glyphosate adsorption intensity was correlated with selected soil properties (pH, organic matter content, particle size distribution, conductivity, P/K content) and the glyphosate mobility through soil profile was considered.

South and southwest hillslope terrains are favorable areas for vine cultivation, but because of the slope they are susceptible to erosion and surface runoff, especially after intensive precipitation. The study was conducted at the Jazbina experimental station located in Zagreb County (UniZG Faculty of Agriculture, Department of Viticulture and Enology), with a pronounced slope (~20 %) and inter-row grass mulch practice. Surface runoff collectors were set up in the inter-row of the 20 years old Pinot Blanc vineyard, where phosphorus, potassium, copper sulfate and herbicide (glyphosate) were applied. Data were acquired from the automatic meteorological station (Pinova), and in addition to the natural precipitation, different intensity precipitation events were simulated as well. Immediately after precipitation, volume of surface runoff was measured and samples taken for the analyses in an accredited laboratory (MELILAB, UniZG Faculty of Agriculture, Department of Soil Amelioration) and at the Institute for Medical Research and Occupational Health (Zagreb). Results confirm that at the investigated vineyard terrain precipitation intensity significantly affects surface runoff, as well as its chemical composition, i.e., herbicide and macro/microelement concentration. To prevent negative (agro)ecological impacts (e.g., surface and/or groundwater pollution), agrochemicals in vineyards should be applied in accordance with the sustainable agriculture guidelines.

U dokumentu su prikazani rezultati monitoringa provedenog na tri lokacije urbanog tla: 12 uzoraka tla na lokacijama oko odlagališta otpada Jakuševec, 12 uzoraka tla na lokacijama oko uređaja za obradu otpadnih voda i 12 uzoraka tla na lokacijama u blizini postrojenja za obradu otpada CIOS. Analizirani su fizikalno-kemijski parametri u tlu (teški metali, PAH, PCB, TOC, BTEX, mineralna ulja, pesticidi), provedena su ekotoksikološka ispitivanja tla, postavljeni su procjedni lizimetri na tri lokacije, izrađen je model distribucije, postavljeni su senzori za praćenje dinamike relativne vlage tla i vodnog potencijala tla te je proveden i biomonitoring mahovinama (teški metali i PAH-ovi). Rezultati su prikazani na web GIS aplikaciji „Ekološka karta Grada Zagreba“. Program je financirao Gradski ured za zdravstvo.

Potreba za monitoringom vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode u Biđ- Bosutskom polju, proizašla je kao rezultat neophodnih mjera zaštite okoliša u svezi izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS-a), propisanih Rješenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, klasa: UP/351-02/98-06/26, ur.broj: 452-07-JP-99-10 od 16. 03. 1999. godine, odnosno izrade Studije o meliorativnoj ulozi VKDS- a na ekosustave u zaobalju. S obzirom da Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja predstavlja I. fazu VKDS-a, potreba za monitoringom odnosi se i na njega.

Praćenje transporta tvari u tlu (npr. pesticida, nutrijenata) je važna komponenta u istraživanjima onečišćenja (agro)ekosustava. Agrokemikalije primijenjene u poljoprivrednoj proizvodnji mogu se procijediti do vodnih resursa kao posljedica neadekvatne primjene ili uslijed djelovanja okolišnih uvjeta (propusniji tipovi tala, oborine velikog intenziteta). U svrhu praćenja transportnih procesa u tlu primjenjuju se različite laboratorijske i terenske metode. Za procjenu toka vode i transporta tvari u tlu nužno je poznavanje hidrauličkih parametara tla. Evaporacijska metoda omogućuje određivanje retencijskih krivulja tla na neporušenim uzorcima tla (volumena 250 cm3) uz pomoć tenziometara i gravimetrijskog određivanja količine vode. Korištenjem kolona s tlom (neporušeno stanje) također je moguće u kontroliranim uvjetima pratiti transport i ispiranje tvari. Navedena metoda omogućuje primjenu više vrsta senzora, kontrolu intenziteta oborina i mogućnost aplikacije različitih doza istraživane tvari. Najefikasnija terenska metoda praćenja transportnih procesa u tlu je korištenje lizimetara, koji omogućuju praćenje transporta tvari u stvarnim agroekološkim uvjetima uz mogućnost kontinuiranog motrenja vodne bilance, evapotranspiracije i kakvoće procjednih voda. Predstavljene metode omogućuju kvalitetnu podlogu za procjenu opasnosti od onečišćenja vodnih resursa agrokemikalijama te za primjenu predikcijskih numeričkih modela u istraživanjima njihova transporta u agroekosustavu.

Reljefno-razvijeni tereni poput južnih/jugozapadnih brdskih ekspozicija jedni su od najpovoljnijih za uzgoj vinove loze. Međutim, uslijed nagiba takvi položaji su ujedno vrlo podložni eroziji i površinskom otjecanju, posebice nakon obilnijih oborina. Jedan od položaja u zagrebačkom vinogorju pokušališta Jazbina (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo) s izraženim nagibom (19 %) i tehnologijom međurednog travnatog malča je odabran za provedbu ovog istraživanja. U razdoblju istraživanja (rujan 2018. - veljača 2019.) na sredini međurednog prostora 20- godišnjeg vinograda sorte Pinot bijeli, postavljeni su sakupljači površinskog otjecanja unutar kojih je aplicirana poznata koncentracija nitratnog oblika dušika. Tijekom istraživanja u vinogradu su na meteorološkoj postaji (Pinova) kontinuirano bilježeni meteorološki i vegetacijski parametri te su pored prirodnih oborina simulirani i oborinski događaji različitog intenziteta. Neposredno nakon oborina obavljeno je mjerenje volumena površinskog otjecanja i njegovo uzorkovanje za laboratorijska ispitivanja koja su provedena u akreditiranom laboratoriju MELILAB Zavoda za melioracije. Rezultati istraživanja potvrđuju da intenzitet oborina na istraživanom vinogradarskom terenu znatno utječe na intenzitet površinskog otjecanja, kao i na određene kemijske promjene sastava vode koja otječe, odnosno koncentraciju nitrata. Temeljem navedenog zaključujemo da je u cilju sprječavanja mogućih negativnih učinaka u okolišu (npr. onečišćenje površinskih i/ili podzemnih vodnih resursa), nužno sve agrokemijske zahvate na vinogradarskim površinama provoditi sukladno dobrim (održivim) poljoprivrednim praksama.

Vineyard fertilization practices is an important part of managing a vineyard since it impacts on vine growth, crop yield and wine quality. However, there are concerns about the of-site impacts of vineyard nutrient losses (especially of N and P) on the water quality standards. This research was carried out in two vineyards chosen as study plots (SP) for their heterogeneous pedological and climate characteristics: (SP1) located in the coastal wine-growing region, prevalent soil type is hydroameliorated- pipe drainage regosol and (SP2) located in the continental wine-growing region, prevalent soil type is Rigosol from Pseudogley of sloping terrains developed on Pleistocene loam and Pliocene clay substrata on a hillslope terrain. The physical and hydrologic characteristics of the soils were determined from soil samples collected from both SP. Lysimeters were installed at both SP and undisturbed soil columns taken from both locations for the assessment of nitrate and phosphate downward mobility through the soil profile by applying irrigation and a known nutrients concentration (in correspondence to the applied agricultural practices). Water samples from lysimeters and leachate from soli columns were taken periodically depending on rainfall occurrence and analyzed for nitrate, nitrite, ammonium and phosphate concentrations. The SP1 generated more intensive drainage and higher nutrient leaching than the SP2. This study demonstrates that the risk of nutrient leaching from each SP is a combination of factors associated with the soil texture, infiltration rate, field capacity. Still, the possibility of nutrients losses from vineyards soils through the erosion, surface runoff and subsurface leaching will be further studied.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2017. godini.

Extensive use of pesticides in a conventional agriculture although necessary to improve crop production, may at the same time pose a threat to soil and water quality. Two main active substances were in focus of this research: glyphosate (broad-spectrum, post emergence, non-selective herbicide) and cypermethrin (synthetic pyrethroid insecticide), both commonly used in vineyards. Two locations were selected for the field trial: Baštica located on the flat coastal terrain, and Jazbina located on a hillslope terrain characteristic for vineyard production in the continental part of Croatia. At both field sites, zero tension lysimeters were installed and water balance components monitored throughout the year. Undisturbed soil columns were taken from both sites and used to estimate mobility of pesticides by applying irrigation and a known dosage of both pesticides (optimum field quantity) in a controlled environment. Water samples from lysimeters and leachate from soil columns were taken periodically and analyzed for active substances. In addition, soil samples were taken, and initial pesticides concentrations were measured, as well as the soil sorption capacity at each site. First results indicate that the sorption coefficient (Kd) was the main process limiting pesticide mobility in soil. Both pesticides have high capacity to be adsorbed by the soil particles and organic matter present in the soil surface layer. Thus, the possible losses of pesticides through surface runoff (e.g. colloidal transport) or by soil water preferential flow pathways will be further studied.

Projekt je osmišljen tako da omogući pravovremeno prepoznavanje rizika koje korištenje tala u urbanoj zoni za gradske vrtove može nositi sa sobom. Okosnica projekta odnosi se na uspostavu sustava za motrenje kvalitete i plodnosti tala na područjima gradskih vrtova i uspostavu biomonitoringa mahovinama: odnosno procjene imisije potencijalno toksičnih elemenata (PTE) iz zraka, utvrđivanje dinamike onečišćenja kao i utvrđivanje organskih onečišćenja (policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) i poliklorirani bifenili (PCB). Također je predviđeno provođenje ekotoksikoloških ispitivanja i konačno harmonizacija metodike praćenja kvalitete i plodnosti tla u takvim urbanim agroekosustavima. U dokumentu su prikazani rezultati provedenih analiza u 12 gradskih vrtova. Analizirana je kvaliteta tla, kvaliteta vode i biljnog materijala. Program je financirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

The 7th International Scientific and Professional Conference Water for all is organized to honour the World Water Day by the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, European Hygienic Engineering & Design Group (EHEDG), Danube Parks, Croatian Food Agency, Croatian Water, Faculty of Food Technology Osijek, Faculty of Agriculture in Osijek, Faculty of Civil Engineering Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Department of Chemistry, Nature Park “Kopački rit”, Osijek- Baranja County, Public Health Institute of the Osijek- Baranja County and „Vodovod-Osijek“ -water supply company in Osijek. The topic of World Water Day 2017 was "Wastewater" emphasizing the importance and influence of wastewater treatments on global environment. The international scientific and professional conference Water for all is a gathering of scientists and experts in the field of water management, including chemists, biologists, civil and agriculture engineers, with a goal to remind people about the significance of fresh water and to promote an interdisciplinary approach and sustainability for fresh water resource management. The Conference has been held since 2011. About 300 scientists and engineers submitted 95 abstracts to the 7th International Scientific and Professional Conference Water for all, out of which 33 was presented orally and 62 as posters. 47 full papers were accepted by the Scientific Committee. 38 full papers became the part of the this Proceedings while 9 papers were accepted for publication in Croatian Journal of Food Science and Technology and Electronic Journal of the Faculty of Civil Engineering Osijek - e-GFOS.

Praćenje stanja tala je zakonska obaveza i aktivnost koja se nadovezuje na praćenje kvalitete ostalih medija okoliša, prvenstveno vode i zraka. Monitoringom je obuhvaćeno sedam kategorija korištenja tla: školska igrališta, dječji vrtići, javna dječja igrališta, područja za sport i rekreaciju, javne zelene površine unutar rezidencijalnih četvrti, javne površine (drvoredi i zelene površine uz prometnice, površine u blizini industrijskih i gospodarskih postrojenja, površine u blizini odlagališta otpada i sličnih ekološki rizičnih objekata) i drugo (poljoprivredno zemljište, područja vodozaštite). U dokumentu su prikazani rezultati monitoringa provedenog na osam lokacija urbanog tla po kategorijama načina korištenja: urbano/rezidencijalno/drugo. Provedena je ukupna pedološka obrada na lokaciji profila, analizirani su fizikalno-kemijski parametri u tlu (teški metali, PAH, PCB, TOC, BTEX, mineralna ulja, pesticidi, dioksini), provedena su ekotoksikološka ispitivanja tla, izrađen je model pronosa (određivanje hidrauličkih svojstava tla evaporacijskom metodom) te je proveden i biomonitoring mahovinama (teški metali i PAH-ovi). Program je financirao Gradski ured za zdravstvo.

Nitrogen fertilizers, which cannot be completely absorbed by plants, are frequently used on agricultural soils in large amounts, and therefore leaching, usually closely linked with the soil water flow, is likely to occur. As computer models are becoming more important in the assessment of groundwater pollution, the objectives of this research were to assess water flow and nitrate transport in gley soils and to validate the HYDRUS-1D model based on the collected field data from lysimeters installed at the Biđ field (12 lysimeters at 6 locations). Extensive measurements of soil physical properties, lysimeter outflow and nitrate concentration were performed and coupled with the climatic data and collected information about the crop rotation and fertilizer application. The results confirmed good reliability of the model that fit the observed lysimeter water outflow and nitrate dynamics during 2014-2016 period. Increased nitrate concentrations were mostly observed during the period without crops, or during the winter/spring period with a large amount of rainfall. The results suggest that groundwater nitrate concentration may significantly increase due to agricultural practices, even in soils with heavier texture. The results also show that the tested model can be used as a tool for the prevention of groundwater pollution by indicating optimal application of different fertilizer (amount, timing, type).

Various agrochemicals are commonly used in vineyard production and even if metals are not their active component, trace amounts still may be present in their composition. However, copper (Cu) is the main active ingredient in a range of chemicals frequently used in vineyards and Cu concentrations in the topsoil may progressively increase. Thus, estimation of Cu mobility in soils may prove as an important component of monitoring vineyard soils quality. Field trials are conducted on two locations: (i) on the flat coastal terrain (Baštica) and (ii), on a hillslope terrain of the Croatian continental part (Jazbina). Lysimeters were installed at both field sites and undisturbed soil columns taken for the assessment of Cu downward mobility through the soil profile by applying irrigation and a known metal concentration. Initial Cu concentrations were determined in soil samples from both sites. Water samples from lysimeters and leachate from soil columns were taken periodically and analyzed for Cu concentrations ; with the distribution of major Cu species estimated using chemical equilibrium software. Results indicate that the sorption and complexation processes with soil organic matter may be the major factor controlling Cu mobility in vineyard soils. Still, the possibility of Cu transfer in a form of complexes with organic ligands (e.g. dissolved organic carbon) through the soil profile by soil water preferential flow pathways and/or through surface runoff will be further studied.

Projekt je osmišljen tako da omogući pravovremeno prepoznavanje rizika uzrokovanih korištenjem tala za gradske vrtove u urbanom području. Okosnica projekta odnosi se na uspostavu sustava za motrenje kvalitete i plodnosti tala na područjima gradskih vrtova i uspostavu biomonitoringa mahovinama: odnosno procjene emisije potencijalno toksičnih elemenata (PTE) iz zraka, utvrđivanje dinamike onečišćenja, kao i utvrđivanje organskih onečišćenja (policiklički aromatski ugljikovodici - PAH). Također je predviđeno provođenje ekotoksikoloških ispitivanja i konačno harmonizacija metodike praćenja kvalitete i plodnosti tla u takvim urbanim agroekosustavima. Predviđena istraživanja interpretirati će se sukladno postojećoj zakonskoj regulativi u RH.

Nitrogen fertilizers are frequently used on agricultural soils in large amounts which cannot be completely absorbed by plants and therefore leaching, which is usually closely linked with the soil water flow, is likely to occur. As computer models are becoming more important in the assessment of groundwater pollution, the objectives of this research were to assess water flow and nitrate transport in gley soils and to validate HYDRUS-1D model based on collected field lysimeter data installed at the Biđ field. The field data was collected at 6 location (12 lysimeters) which included extensive soil physical properties measurement, lysimeter outflow and nitrate concentration, climatic data, cropping rotation and fertilizer application information. The results confirmed good reliability of a model to fit the observed lysimeter water outflow and nitrate dynamics during 2014 – 2016 period. Increased nitrate concentrations were observed mostly during the period without crop or during winter/spring period with a large amount of rainfall. Results indicate that agricultural practices may have a significant role in groundwater nitrate contamination, even in soils with heavier texture. Additionally, tested model can be used as a tool in prevention of groundwater pollution by enabling the optimization of application (amount, timing, type) for different fertilizer.

Joining to EU Croatia, based on the Directive 2009/28/EC on the promotion of the use of energy from renewable sources (ERS) was overtaken obligation to increase national usage of ERS by 2020 to 20% in gross consumption, and accordingly 2013 was adopted National action plan for ERS. Within the scope of that plan, Croatia financially supports construction of electric/heating power plants which use agro/forestry biomass, as one of principal and important ERSs. Annually in Croatia has been running several plants based on biomass, which generate ash material as an important by-product that has to be managed (used) properly. By the chemical properties ash from biomass is extremely alkaline (pH>12) and rich by phyto-nutrients (P, K, Ca, Mg) as well. Great portion of agricultural land areas in Croatia, i.e. globally is quite acidic (pH

Potreba za monitoringom vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode u Biđ- Bosutskom polju, proizašla je kao rezultat neophodnih mjera zaštite okoliša u svezi izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS-a), propisanih Rješenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, klasa: UP/351-02/98-06/26, ur.broj: 452-07-JP-99-10 od 16. 03. 1999. godine, odnosno izrade Studije o meliorativnoj ulozi VKDS- a na ekosustave u zaobalju. S obzirom da Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja predstavlja I. fazu VKDS-a, potreba za monitoringom odnosi se i na njega.

Ulaskom u EU RH je temeljem Direktive 2009/28/EC o poticanju uporabe obnovljivih izvora energije (OIE) preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora do 2020. na 20 % u bruto potrošnji, u skladu s čime je usvojen Nacionalni akcijski plan za OIE. U sklopu navedenog plana, RH financijski podupire izgradnju elektrana/toplana na agro/šumsku biomasu, kao jednog od značajnih OIE. Godišnje se u RH otvori nekoliko postrojenja na biomasu, a njihov značajan nusproizvod je pepeo kojega je potrebno na odgovarajući način zbrinuti (iskoristiti). Po svome kemijskom sastavu pepeo biomase je izuzetno alkalan (pH >12), ali i bogat određenim fito-nutrijentima (P, K, Ca, Mg). Veliki udio poljoprivrednih tala u svijetu i RH je prilično kiseo (pH

Okosnica projekta odnosi se na uspostavu sustava za motrenje kvalitete i plodnosti tala na područjima gradskih vrtova i uspostavu biomonitoringa mahovinama, odnosno, procjene imisije potencijalno toksičnih elemenata (PTE) iz zraka, utvrđivanje dinamike onečišćenja kao i utvrđivanje organskih onečišćenja (policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) i poliklorirani bifenili (PCB). U dokumentu su prikazani rezultati provedenih analiza u 11 gradskih vrtova. Analizirana je kvaliteta tla i kvaliteta vode za navodnjavanje određivanjem osnovnih kemijskih i mikrobioloških pokazatelja. Program je financirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2016. godini. U razdoblju od siječnja do prosinca 2016. godine ukupno je prikupljeno i u laboratoriju ispitano: 336 uzoraka vode i 56 uzoraka tla. Rezultati su grupirani prema mjernim područjima – melioracijskim jedinicama na području donjeg toka rijeke Neretve da bi se analizirao i prikazao prostorni i vremenski trend promjena u vodama i tlu.

Potreba za monitoringom vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode u Biđ- Bosutskom polju, proizašla je kao rezultat neophodnih mjera zaštite okoliša u svezi izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS-a), propisanih Rješenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, klasa: UP/351-02/98-06/26, ur.broj: 452-07-JP-99-10 od 16. 03. 1999. godine, odnosno izrade Studije o meliorativnoj ulozi VKDS- a na ekosustave u zaobalju. S obzirom da Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja predstavlja I. fazu VKDS-a, potreba za monitoringom odnosi se i na njega.

Prema narudžbi naručitelja na lokaciji Jakuševac na plohi 6/2 sjever i plohi 6/2 jug izvršeno je mjerenje infiltracije na 8 točaka u srpnju 2016. godine pomoću infiltrometara u triplikatu. Najveći koeficijent propusnosti je izmjeren na točki 8 i iznosi 1, 101·10-5 m/s, a najmanji na točki 4 koji iznosi 8, 796·10-6 m/s. Generalno gledano propusnost je niža na plohi 6/2 sjever (iznosa 10- 6 m/s), a za jednu veličinu (10-5 m/s) viša na plohi 6/2 jug.