Search

Kroz kulturološke poglede i procjenjivanja, analizirana je treća knjiga Carlosa Castanede (Put u Ixtlan) iz njegovog opsežnog literarnog opusa te se rad također bavi pitanjem znanja i spoznaje. Riječ je o djelu koje mu je omogućilo završetak diplomskog studija s izvanrednim bodovima te priča, koja je postala jedna od najprodavanijih i najčitanijih postignuća literarnog stvaralaštva na području alternativnog znanja i antropologije. Završni rad temelji se na rješavanju misterije alternativnoga znanja u postmodernom društvu; polazi se prvenstveno od propitivanja samog fundamenta epistemologije. Povijesni presjek sabiranja i deponiranja znanja čovječanstva te razaznavanje ideoloških kulturnih naslaga. Time rečeno, valjalo je zatim identificirati činjenicu kako postoji prikrivena čovječja strepnja izazvana purifikacijom od ideoloških tvorevina. Obrazlaže se kako su ljudski um i duša krcati neizbježnim usijanim kulturološkim komoditetom praćenim gotovo već od samoga začeća (rudimentom izazvanim lakim podlijeganjem obilnim konzumerizmom), kojeg valja polomiti kako bi se nanovo sazidao bedem čvrstog, kvalitetnog znanja. Vrijedno zaštite, supervizije i njegovanja. Naglašava se ključ koji bi lako otključao i izbrusio problematiku taloga lažnog znanja - svrhovitost čovječje modifikacije (pojam koji zahvaća i autora već navedene knjige) te se tumači sama važnost prijeko potrebne reakulturacije. Na koncu, pruža se alternativa te protuteža za pribavljanje znanja, koja se očituje u novom pogledu na život i svijet oko nas. Prema primjerima iz knjige, napominje se kako granica znanja ne postoji, te da se iskonska, prirodna epistema da upoznati na reduciranoj površini. Tamo gdje čovječje materijalne igračke i smicalice iščezavaju. Through cultural views and assessments, Carlos Castaneda's third book (Journey to Ixtlan) from his extensive literary oeuvre is analyzed, and the paper also deals with the issue of knowledge and cognition. It is a work that enabled him to complete his graduate studies with outstanding points and a story, which became one of the best-selling and most widely read achievements of literary creation in the field of alternative knowledge and anthropology. The final paper is based on solving the mystery of alternative knowledge in postmodern society; it starts primarily by questioning the very foundation of epistemology. Historical cross-section of collecting and depositing the knowledge of mankind and discernment of ideological cultural deposits. That being said, it was then necessary to identify the fact that there is covert human anxiety caused by purification from ideological creations. It is argued that the human mind and soul are full of inevitable fiery cultural commodities accompanied almost from conception (a rudiment caused by easy submission to abundant consumerism), which must be broken to rebuild a wall of solid, quality knowledge. Worth protecting, supervising and nurturing. It emphasizes the key that would easily unlock and hone the problem of the sediment of false knowledge - the purposefulness of human modification (a term that affects the author of the already mentioned book) and explains the importance of much-needed reculturation. Finally, there is an alternative and counterbalance to the acquisition of knowledge, which is manifested in a new view of life and the world around us. According to the examples from the book, it is noted that the limit of knowledge does not exist and that the primordial, natural episteme can be found on a reduced surface. Where human material toys and gimmicks disappear.

Cilj ovog rada bio je istražiti na koji način skriveni kurikulum nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj pridonosi reprodukciji rodnih stereotipa. Odabran je kvalitativni nacrt istraživanja. Istraživanje je uključivalo provođenje pet intervjua s nastavnicima koji u hrvatskim osnovnim školama provode nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture, a za potrebe istraživanja izrađen je originalni protokol provođenja intervjua. Iako je nastava Tjelesne i zdravstvene kulture mjesto na kojem se rodni stereotipi mogu i reproducirati i preispitati, ovo je istraživanje naišlo samo na njihovo reproduciranje. Ispitanici u istraživanju te su stereotipe reproducirali na nekoliko načina. Svi su ispitanici učenike odvajali po spolu, a tu su razliku dodatno simbolički naglašavali zahtijevanjem različite odjeće od djevojčica, odnosno dječaka. Nadalje, nastavnici su reproducirali rodne stereotipe kroz korištenje prostora, gdje je većina prostora uvijek pripadala dječacima. Na kraju, nastavnici su različito percipirali djevojčice i dječake, gdje je percepcija dječaka u sportskim aktivnostima uvijek bila povoljnija. Nastavnici su umanjivali interes djevojčica za sport, što je u mnogim slučajevima vodilo do zanemarivanja njihovih interesa na nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture. Nastavnici su također određene aktivnosti smatrali muževnima, odnosno ženstvenima, zbog čega se i sam kurikulum nastave Tjelesne i zdravstvene kulture razlikovao za djevojčice i dječake. Iako je istraživanje pokazalo da su nastavnici u teoriji svjesni štetnih spolnih i rodni stereotipa, u praksi manjak refleksije dovodi do reproduciranja istih. The aim of this paper was to investigate the ways in which the hidden curriculum in teaching Physical Education in primary schools in the Republic of Croatia contributes to the reproduction of gender stereotypes. For this paper, a qualitative research design was selected. The research process consisted of conducting five interviews with teachers who teach Physical Education in Croatian primary schools. For the purposes of this research, an original interview design was developed. Although Physical Education can be a space where gender stereotypes can be both reproduced and re-examined, this research found only their reproduction. Respondents in the study reproduced these stereotypes in several ways. All respondents separated students by gender, and this difference was further symbolically emphasized by requiring different gym clothes from girls and boys. Furthermore, teachers reproduced gender stereotypes through their use of space, where boys were the ones who took up most of the space. Lastly, teachers had different perceptions of girls and boys, where boys were always perceived more favorably in sports activities. Teachers diminished girls’ interest in sports, which in many cases led to the neglect of their interests in Physical Education classes. Teachers also considered certain activities to be either masculine or feminine, which is why the curriculum for Physical Education differed for girls and boys. Although this research has shown that teachers are aware of harmful gender stereotypes in theory, a lack of reflection in practice led to their reproduction.

Cilj rada je usporediti ponašanje Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine kroz teoriju hegemonske stabilnosti Charlesa P. Kindlebergera. S obzirom na razornost i globalan razmjer financijske krize 2008., Kindlebergerova verzija teorije hegemonske stabilnosti postala je ponovno aktualna. Prema njoj, svjetsko gospodarstvo treba hegemona koji će stabilizirati sustav tijekom krize, a to čini održavanjem otvorenog tržišta za uvoz dobara, osiguravanjem konta-cikličkih kapitalnih tokova te omogućavanjem likvidnosti u krajnjoj nuždi. Kako se trenutni hegemonski status SAD-a sve se više dovodi u pitanje, a veliku ulogu u tome igra ekonomski narasla Kina, rad nastoji usporediti u kojoj su mjeri Kina, a u kojoj SAD, obnašale Kindlebergerove stabilizacijske funkcije tijekom i nakon krize 2008. Odnosno, u desetljeću nakon izbijanja najveće financijske katastrofe još od 1930-ih. SA, The purpose of this paper is to compare the behavior of the United States of America and the People's Republic of China through the lens of Charles P. Kindleberger's hegemonic stability theory. After the global-scale proportion and destructive of the 2008 financial crisis, Kindleberger's theses have become current once again. According to his theory, the world economy needs a hegemon that will stabilize the international economic and monetary system during the crisis. It does so by performing certain functions, such as maintaining an open market for the import of goods, providing counter-cyclical flow of capital and serving as lender of last resort. Given the fact that the current hegemonic status of the US is becoming increasingly questioned, primarily by China's economic growth, the paper's object is to compare to which extent China and the US, performed Kindleberger's stabilization functions from 2008 to 2018. That is, a decade after the biggest global meltdown the world has seen since the 1930s.

Cilj ovog rada je analizirati uspon Narodne Republike Kine prema statusu regionalnog hegemona koji podriva američku dominaciju u istočnoj Aziji i narušava sigurnosnu strukturu azijsko-pacifičke regije. Glavna premisa rada ogleda se u tezi da Kina teži uspostavi sinocentričnog regionalnog poretka, čime dolazi u izravan sukob interesa sa Sjedinjenim Državama koje nastoje očuvati dominantnu poziciju u azijsko-pacifičkoj regiji. Slijedom toga, rad se usredotočio na analizu uspona Kine prema statusu regionalnog hegemona i globalne sile, razmatranje koncepta tranzicije moći unutar međunarodnog sustava kao modela razumijevanja suvremenih američko-kineskih odnosa te analizu američke vanjskopolitičke platforme u azijsko-pacifičkoj regiji. Zaključak je da će nastojanja Kine da istisne Sjedinjene Države iz istočne Azije i preuzme ulogu regionalnog hegemona predstavljati strahovito velik izazov za američku dominaciju u azijsko-pacifičkom prostoru. Strah Amerike da će je Kina istisnuti iz istočne Azije ojačat će njezina nastojanja da zadrži širenje kineske moći i utjecaja unatoč činjenici da će je takvi postupci približiti ozbiljnom sukobu sa sve moćnijim konkurentom. Stoga je evidentno da Ameriku i Kinu očekuje stoljeće borbe za dominaciju. Pitanje je samo kojim će se intenzitetom ta borba odvijati., The aim of this paper is to provide an analysis of the People’s Republic of China’s rise towards the status of a regional hegemon which saps U.S. domination in East Asia and undermines the security structure of the Asia-Pacific region. The main premise argues that China strives towards establishment of the Sinocentric regional order, which confronts it with the United States that wants to preserve its predominant position in the Asia-Pacific region. Accordingly, focus of the paper is on an analysis of China’s rise towards the status of regional hegemon and global power, examination of a power transition concept within the international system as a model of understanding the contemporary U.S.-Sino relationship, and analysis of U.S. foreign policy in the Asia-Pacific. It was concluded that China’s endeavours to push out the United States from East Asia and take over the role of regional hegemon will represent tremendous challenge for U.S. domination in the Asia-Pacific region. America’s fear that China will push it out of East Asia will strengthen its efforts to contain extension of China’s power and influence in spite the fact that that endeavours will move it towards serious conflict with increasingly powerful competitor. It is evident that the United States and China enter in a century of a struggle for domination. The question is what the intensity of that struggle will be.

Ovaj se rad posvetio istraživanju geopolitičkog poretka suvremenog svijeta te pitanju teritorijalnosti. Drugim riječima, detaljnije se istražio novi svjetski poredak uz glavne procese koji su ga oblikovali i utjecali na mijenjanje i (po)micanje njegovih granica od kojih je najvažniji globalizacija. Metodom istraživanja relevantne literature rad se najprije osvrnuo na hladnoratovski poredak od čega je sve krenulo na što se u preostalim poglavljima nadovezivao novi svjetski poredak. Svrha je rada bila prikazati u kolikoj se mjeri suvremeni svjetski poredak razlikuje od hladnoratovskog i u kojoj su se mjeri promijenile strukture moći glavnih aktera kao što su Sjedinjene Države, Rusija, Kina i Europska unija. Iz istraživanja je proizašlo da se suvremeni poredak razlikuje od hladnoratovskog u mnogim temeljnim značajkama, a jedino što je konstantno je ta borba za moć između država. Što se tiče važnosti država u suvremenom poretku ne može se reći da su potpuno izgubile glavnu ulogu, već više da su njihove uloge jednostavno izmijenjene. Što se tiče budućnosti poretka, mnogi proučavani autori smatraju da je neizvjesna i puna rizika., This thesis is researching the geopolitical order of the modern world and the question of territoriality. In other words, the new world order is further explored with the main processes that shaped it and influenced the change and moving of its boundaries, the most important of which is globalization. Using relevant literature, this paper first looked at the cold-war order, from which everything started to move the rest of the world into the rest of the chapters. The purpose of this paper was to show how far the modern world order differs from the Cold War order and how far the power structures of major actors such as the United States, Russia, China and the European Union have changed. Research shows that the modern order differs from the Cold War order in many fundamental features and that the only thing that is constant is the struggle for power between states. As for the importance of the role of the state, it can not be said that it has lost its main role in contemporary world order, but rather that its role has simply been altered. As for the future of the order, many of the authors considered state that it is uncertain and full of risk.

Osnovna svrha rada bila je prikazati transformaciju pojma hegemonije. Korištenje pojma se najprije objasnilo kroz teoriju (marksističku), s naglaskom na Gramscija te autore „Hegemonije i socijalističke strategije“ Ernesta Laclaua i Chantal Mouffe. U drugom dijelu rada napravljena je diskurzivna analiza na temelju članaka i literature koji su usmjereni na razvoj pojma hegemonije u tekućem hrvatskom javnom diskursu. Kroz analizu se progovorilo o potencijalu hegemonijskih borbi na tlu Hrvatske., The main purpose of this paper is to demonstrate the hegemony concept transformation. The application of the notion was explained through Marxism theory while emphasizing authors such as Gramsci and Ernest Laclau and Chantal Mouffe (Hegemony and Socialist Strategy). The second part of the paper employs discursive analysis of articles and literature whose principal scope is the development of hegemony within Croatian public sphere. The goal of the analysis is to open the potential of hegemonic struggles in Croatia.

Rad analizira građansko društvo i mehanizme njegovog funkcioniranja kroz četiri povezane cjeline: 1. povijesni prikaz nastanka građanskog društva kao organizacijskog oblika kapitalističke države; 2. ideologiju buržoaske klase kao vladajuću ideologiju građanskog društva; 3. hegemoniju buržoaske klase i fenomen srednje klase; 4. antropološku analizu reprodukcije buržoaske ideologije u svakodnevici. Cilj je prikazati kako pojedinci u svakodnevnom životu, u sferi građanskog društva i njegovih institucija, pod neosviještenim utjecajem buržoaske ideologije, reproduciraju stavove i obrasce ponašanja karakteristične za ideološke obrasce buržoaske klase, čak i kada su ti stavovi i ponašanja u suprotnosti s njihovim vlastitim klasnim interesima. The paper analyzes the civil society and the mechanisms of its functioning through four related units: 1. historical account of the emergence of civil society as an organizational form of the capitalist state; 2. the ideology of the bourgeois class as the dominant ideology of civil society; 3. the hegemony of the bourgeois class and the phenomenon of the petty bourgeoisie; 4. anthropological analysis of the reproduction of bourgeois ideology in everyday life. The aim is to present the way individuals reproduce opinions and behavioral patterns characteristic for the ideological patterns of the bourgeois class in the sphere of everyday life civil society and its institutions and under the unconscious influence of bourgeois ideology, even when those are contrary to their own class interests.

U ovome se diplomskom radu istražuju i analiziraju socio-kulturni utjecaji turoperatora na destinacije te procesi promjene poslovanja od neodrživog k održivom i odgovornom turizmu. Naime, turističkim paket-aranžmanima revolucionizirana su turistička putovanja čime su turoperatori postali sinonim za masovni turizam. U početnim fazama suvremenog razvoja turizma taj sinonim ima pozitivnu konotaciju, međutim kasnije dobiva i negativnu, prvenstveno zbog lošeg utjecaja na ekološku i socio-kulturnu sferu destinacija posebice onih destinacija u zemljama u razvoju. U tim je destinacijama zavladala hegemonija uz turizam enklava što je isprovociralo niz negativnih učinaka poput demonstracijskog efekta, akulturacije, stereotipizacije, komodifikacije kulture, antagonizma i dr. Međutim, takav neodrživi razvoj turizma turoperatori potom diferencijacijom proizvoda i segmentacijom tržišta zamjenjuju turizmom specijalnih interesa baziranom na konceptu održivog razvoja koji usklađuje turizam s ekonomskom, ekološkom i socio-kulturnom sferom destinacija. Dakle, kvantiteta je zamijenjena kvalitetom. No, uvijek postoje odstupanja od koncepta održivog razvoja stoga što opisuje idealnu sliku koja u praksi nije uvijek izvediva, ali idealna slika ipak služi kao pomoć u orijentaciji, a cilj bi trebao biti najbliže moguće približavanje idealnoj situaciji. Pozitivni i negativni socio-kulturni utjecaji turoperatora u radu su potkrijepljeni brojnim primjerima. Rezultati analize pokazuju kako danas turoperatori ponudom ekoturizma i kreativnog kulturnog turizma znatno unapređuju socio-kulturne prilike u lokalnoj zajednici, istovremeno omogućujući turistima nove iskustvene aktivnosti uz doživljaj. This thesis deals with the socio-cultural influents of the touroperators on the tourist destination and the process of the change of unsustainable tourism to sustainable and responsible. Namely, the package holidays revolutionized tourist traveling what made the touroperators synonym for the mass tourism. In the initial stages of the development of modern tourism that synonym has a positive connotation, but later started to receive a negative one. That is primarily due to the bad impact on the environmental and socio-cultural conditions of the tourist especially destinations in developing countries. In these destinations gripped hegemony with tourism enclaves which provoked a number of negative effects such as demonstration effect, acculturation, stereotypes, the commodification of culture, antagonism and others. However, such an unsustainable development of tourism touroperators then differentiation of product and market segmentation replaced by tourism of special interests based on sustainable development that harmonize tourism with economic, ecological and socio-cultural sphere of destinations. Therefore, the quantity is replaced by the quality. But there are always deviations from the concept of sustainable development because the concept describes ideal image. Ideal image in practice is not always feasible, but still serves as an orientation and the goal should be to get as close as possible to the ideal situation. The paper presents the examples of the positive and negative touroperator's impact on the socio-cultural enviroment of the destinations. The results of the analysis shows that the touroperators today are significantly improving the socio-cultural conditions in the local community with the eco-tourism and creative-cultural tourism offer and at the same time allowing tourists new activities and experience.

Autor u prvom dijelu članka pokazuje MMF-ovu internu nekoherentnost i ustrajno ignoriranje empirije. U drugom dijelu prikazuje moguća objašnjenja za tu nonšalantnost. Kunovska perspektiva može je objasniti u terminima nagomilavanja abnormalnih podataka prije promjene paradigme. Objašnjenje Richarda Peeta koristi se Gramscievim konceptom hegemonije i Foucaultovim konceptom dominantnog diskursa. S druge strane, ignoriranje dokaza može se shvatiti i kao dio smišljenog prikrivanja s kojim razvijena područja neoimperijalistički iskorištavaju zemlje u razvoju. Konačno, antiutilitarnost ideologije u apsolutnoj primjeni, do koje se može doći razmatranjem koncepta ideologije Hanne Arendt, objašnjava funkcioniranje MMF-a izvan ograničenja svrhovitosti. Na kraju rada autor razmatra mogućnosti promjene štetnog djelovanja institucije poput MMF-a., The first part of the paper describes the internal incoherencies of the International Monetary Fund and its consistent ignoring of empirical evidence. The second part offers possible explanations for this nonchalance. A Kuhnian perspective can explain it in terms of anomaly accumulation necessary for a paradigm shift. Richard Peets’ explanation forwards a joining of Foucaults’ concept of dominant discourse with a Gramscian hegemony. Alternatively, ignoring of evidence by the IMF may well be interpreted as part of a neo-imperialist ploy directed at exploitation of developing countries. Finally, a concept of anti-utilitarian nature of absolutely implemented ideology derived from the writings of Hannah Arendt can explain the functioning of IMF beyond the bounds of purpose. Taking into account these explanations, the possibilities of change of harmful behavior for an institution such as IMF are suggested.

Ovaj tekst ima za svoj cilj teoretski uvod u rad dvoje postmarksističkih teoretičara politike, Ernesta Laclaua i Chantal Mouffe. Fokus je na njihovu zajedničkom radu Hegemonija i socijalistička strategija, pomoću čije se teze o temeljnoj »nemogućnosti društva« stvaraju epistemološke mogućnosti za lakanovsko promišljanje pojmova ideologije, kao i samog pojma ‘Političkog’ ili pojma i definicije ‘Društva’. Autori pokušavaju kroz koncept hegemonije Antonia Gramscija definirati ključno polje za konstrukciju političke zajednice. Njihova se teorija tako stavlja u kontekst i psihoanalitičkog diskursa, no i diskursa koji je u društvenim znanostima poznat pod nazivom »društveni konstruktivizam«., This paper has for it’s purpose theoretical introduction into the work of two postmarxist theoreticians of politics, Ernesto Lacalau and Chantal Mouffe. We will focus on their collaboratory work, Hegemony and Socialist Strategy, whose theses about the basic “impossibility of society” creates the foundations for the possibility of Lacanian theorizing of ideology, as well the notion of ‘Politics’, or the very notion of ‘Society’. Using Antonio Gramsci’s notion of hegemony, authors try to define the key field for the construction of political community. Their theory is contextualized as a psychoanalitical discourse, as well as discourse known in social sciences by the name of “social constructionism”.

Cilj ovog rada je razjasniti pojmovnu i praktičnu razliku između imperija i imperijalnih struktura s jedne, te države i pripadajućih odrednica s druge strane. Imperij se povijesno i prostorno diferencira, a zatim dovodi u vezu, te uspoređuje s konceptom hegemonije. Na kraju se daje mogući analitički okvir proučavanja imperija, koji se sastoji od kratkog opisa temeljnih čimbenika i značajki koje konstituiraju imperij kao zaseban predmet politološkog istraživanja., This paper seeks to clarify conceptual and practical differences between the empire and imperial structures and the state and its determinants. The empire is historically and geographically differentiated and then interlinked with the concept of hegemony. Finally, a possible analytical framework for the research of empire is given. This framework consists of a brief description of fundamental factors and traits that constitute the empire as a distinct subject of political science research.