Search

Današnja proizvodnja mlijeka je vrlo zahtijevan i kontinuiran posao s brojnim proizvodnim procesima i operacijama koje se bez iznimki svakodnevno ponavljaju. Kako bi se olakšali i unaprijedili pojedini tehnološki postupci u proizvodnji mlijeka, bilo je nužno uvesti automatizirane sustave, odnosno robote. Među prvim takvim sustavima počeo se koristiti automatizirani muzni sustav (AMS), koji je znatno olakšao posao mužnje krava. Roboti, koji sada zamjenjuju muzače u izmuzištu, obavljaju mužnju krava. Međutim, oni posjeduju u svojoj opremi i različite senzore pomoću kojih mogu pratiti životinju, te informirati farmera o proizvodnom i zdravstvenom stanju životinje. Uspješnost implementacije AMS-a na mliječnoj farmi ovisi, između ostalog, i o prilagođenom uzgoju goveda za robotiziranu mužnju. Od uzgojno-selekcijskih svojstava goveda ovdje se prije svega ističu osobine vimena, te neke osobine stražnjih nogu. Međutim, farme koje posjeduju AMS trebaju poštovati i norme dobrobiti goveda. Za postizanje veće proizvodnje mlijeka po kravi, što je jedan od ciljeva AMS-a, potrebna je i veća aktivnost krava (veći broj odlazaka na mužnju i češće uzimanje hrane na hranidbenom stolu). Ovakvi postupci mogu dovesti do izmjena uobičajenog dnevnog ritma krava. Zato je važno pratiti mjere dobrobiti, te proizvodnju optimizirati na zdravlje i dugovječnost životinje.

Potaknuti namjerom da se iskoristi trenutni bum kontinentalnog turizma na istoku Hrvatske s razvojem ponude konjičkog turizma u skladu sa zahtjevima endogene i održive regionalne politike, konjogojstvo u 21. stoljeću razvilo se u čitavu konjičku industriju. Konjička industrija obuhvaća konjičke sportove, utrke, turizam, popratne djelatnosti vezane za i uz konje. Prateći trendove razvoja konjičke industrije uočene su i istražene tendencije rasta u razvijenijim zemljama, te rastući trendovi konjičke industrije kao bitnoga elementa turističke ponude koja je, ovisno o prezentiranim elementima, osnovna ili dopunska ponuda destinacije. Konjički turizam orijentira se na dva osnovna faktora koja sama sebe determiniraju: konjički turizam u kojemu turist aktivno sudjeluje u aktivnostima s konjima, te konjički turizam u kojemu turist nema direktnog dodira s konjima niti direktno sudjeluje u aktivnostima s konjima. Na istoku Hrvatske smjestile su se pet hrvatskih Županja Virovitičko- podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Površina koja zauzima 12, 486 km2 prostora Republike Hrvatske. Na prostoru navedenih županija u 2020. godini uzgaja se 5.553 konja. Od ukupno dvanaest parkova prirode Republike Hrvatske dva se nalaze na istoku Hrvatske Park prirode Papuk i Park prirode Kopački rit. Koji su idealni temelj razvoja konjičkog turizma na konjima. Uz vinogorja Podunavlja Srijem, Erdut i Baranja te Slavonije Đakovo, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Požega- Pleternica, Kutjevo, Daruvar, Pakrac, Feričanci, Orahovica-Slatina i Virovitica čine zaokruženu priču eno-gastro doživljaja s i na konjima. Temelj razvoja konjogojstva kakovo danas poznajemo na istoku Hrvatske zaslužna je Državna ergela Đakovo i Lipik. Koje su i danas smjernice mnogim uzgajivačima konja na tom prostoru i šire. Konjičke sportove potenciraju i razvijaju četrnaest konjičkih klubova koji su registrirani u Hrvatskom konjičkom savezu. Razvojem funkcionalne hrane u prehrani ljudi sve se više prepoznaje kobilje mlijeko, čija je tehnologija iznimno zahtjevna, a tržišna cijena proizvoda opravdava tehnologiju. Prodaja finalnog proizvoda lako je provodljiva internet prodajom i turističkom ponudom iskustva doživljaja na samom gospodarstvu. Potencijal za ovu vrstu proizvodnje leži u hladnokrvnim pasminama konja koje se slabo iskorištavaju kroz ponudu i uslugu turizma. Sinergiju turističkih ponuda i usluga istoka Hrvatske konji svakako mogu upotpuniti.

Životinje mogu biti tješitelji duše te pravi pomagači u potrebi i potrazi (self-search). Pronalaze pristup pacijentima s demencijom, mogu mirisom osjetiti bolesti i sumnjaju na pojavu bolesti prije vlasnika. Terapija s pomoću životinja (European Society for Animal Assisted Therapy – ESAAT) psihoterapijski je tretman koji se temelji na izgradnji veze sa životinjom kroz interakciju i igru, kako terapija uz pomoć životinja djeluje i koja je životinja za koga prikladna. Životinje su se već odavno etablirale kao svojevrsni terapeut za ljude. Bilo da su konj, pas, mačka ili alpaka – pomažu malim i velikim pacijentima primjerice s anksioznim poremećajima, problemima mišićno- koštanog sustava ili u prevladavanju depresije. Interakcija sa životinjama može prenijeti osjećaj mira, zajednice i ljubavi. Zagovornici terapije uz pomoć životinja kažu da razvoj privrženosti prema životinji potiče samopoštovanje i samopouzdanje. Ovisno o potrebama pacijenta i ciljevima liječenja, ESAAT može uključivati udomljavanje kućnog ljubimca kod kuće, sudjelovanje u programu za terapiju životinja u zajednici ili pohađanje ustanove u kojoj žive terapijske životinje. Često može biti prilika za pacijente da izađu, komuniciraju sa svojim vršnjacima te sudjeluju u vježbama. Životinje mogu zaustaviti usamljenost, dati ljudima s demencijom novu kvalitetu života te pomoći djeci s problemima u ponašanju da izgrade povjerenje i preuzmu odgovornost. Psi primjerice pomažu djeci da smanje agresiju i na njih djeluju opuštajuće. Društveno povučena djeca postaju aktivnija uz pse, a psi djeluju smirujuće na hiperaktivnu djecu. Terapija s pomoću životinja može se odvijati u gotovo svakom okruženju koje najbolje odgovara potrebama pacijenta, uključujući bolnice, škole, pa čak i zatvore. U terapiji mogu sudjelovati mnoge životinje. Iako su konji, psi i mačke najčešći, neki ljudi biraju ribe, zamorce, pa čak i dupine. Vrlo je važno da su terapijske životinje prijateljske, mirne, dobro obučene, zdrave i ažurirane s cijepljenjima i kontrolom parazita.

Automatizacija različitih radnih procesa, pri čemu se koriste roboti, sve je češća pojava na govedarskim farmama. Roboti za mužnju krava posljednjih godina bili su među važnijim tehnološkim rješenjima i inovacijama jer su pokazivali niz prednosti u odnosu na konvencionalnu mužnju. Trenutno u Hrvatskoj imamo 30 robota za mužnju raspoređenih na 20 farmi, odnosno pravnih osoba. Prema rezultatima ankete napravljene sa farmerima, najčešći razlog za prelazak s konvencionalne na robotizirane mužnju je bio smanjiti udio ljudskog rada, te poboljšati vlastitu kvalitetu života. Prelazak s konvencionalne na robotiziranu mužnju krava kod hrvatskih farmera bio je uspješan, te je došlo do pozitivnih trendova na farmama. Kako bi učinkovitost i iskorištenost robota bila što veća, s farmerima je potrebno provesti niz različitih edukacija.

Šepavost je bolest krava koja se učestalo javlja na farmama za proizvodnju mlijeka. Izrazito je bolna za životinje, rezultira visokim ekonomskim gubitcima uslijed: pada proizvodnje mlijeka, troškova liječenja, te ranog izlučenja grla iz proizvodnje. Ključno je uočiti upalne promjene (preteče šepavosti) u začetku, a prije razvoja uznapredovale faze bolesti, koja dovodi do otežanog i bolnog kretanja kod životinja. Razvoj infracrvene termografije daje nove mogućnosti u prevenciji nastanka šepavosti. Ova tehnologija je beskontaktna, neinvazivna, te relativno lako primjenjiva. Infracrvena termografijaima budućnost u prevenciji šepavosti kod krava uz poštivanje određenih preduvjeta za njezino pravilno korištenje.

Cilj rada bio je analizirati morfološke i muzne značajke vimena i njihove međuodnose, te iste povezati sa zdravljem vimena. Istraživanje je rađeno na kravama holstein (HOL) i simentalske (SIM) pasmine. Uočena je signifikantna (p, The aim of the study was to analyze morphological and milkability traits of the udder and their interrelationships, and the same associated with udder health. Research was done on cows of Holstein (HOL) and Simmental (SIM) breed. There was a significant (p

Današnja tehnološka dostignuća značajno su promijenila proizvodna okruženja i tehnička rješenja. Proizvodnja mlijeka, kao jedna od najzahtjevnijih stočarskih proizvodnji, oslanja se na prilično veliki udio ljudskog rada u svakodnevnim poslovima proizvodnje. Uvođenjem AMS-a u proizvodnju, farmer se oslobađa poslova vezanih za samu mužnju, ali dobiva nova zaduženja u vođenju i nadzoru farme. Početna ulaganja u opremu znatno su veća nego kod konvencionalnog izmuzišta. Međutim, povećanjem broja mužnji, boljim upravljanjem farme i većom proizvodnjom mlijeka, financijski rezultat kroz nekoliko godina može biti veći u odnosu na konvencionalno izmuzište. Konačni uspjeh ovog sustava ovisan je o proizvodnom okruženju u koje se sustav ugrađuje, te o stručnosti i želji farmera za postizanje vrhunskih rezultata. Važno je misliti i na nove mlade generacije kojima je rad s računalima i robotima vrlo blizak i prihvatljiv.

Cilj rada bio je izmjeriti i prikazati osnovna muzna svojstva krava jersey pasmine na primjeru jedne suvremene govedarske farme za proizvodnju mlijeka. Za mjerenje muznih svojstava koristio se mjerni uređaj LactoCorder, a mjerili su se slijedeći parametri: količina mlijeka po mužnji (KMM), prosječni (PPM) i maksimalni protok mlijeka (MPM), te trajanje glavne (GFM) i cijele mužnje (TM). Krave jersey pasmine imale su prosječnu količinu mlijeka po mužnji 11, 99 kg, dok su PPM i MPM mlijeka u prosijeku iznosili 2, 01 odnosno 3, 09 kg/min. Trajanje GFM i TM u prosjeku su iznosili 5, 99 odnosno 10, 13 minuta. Utvrđena je nešto veća zastupljenost poželjnijih krivulja protoka mlijeka (pravokutna i stepenasta) u iznosu od 58 %, dok su manje poželjne krivulje bile zastupljene sa 42 % (bimodalna i neodređena). Sa stajališta dobre muznosti, krave jersey pasmine iz ovoga istraživanja imaju nešto niži prosječni protok mlijeka, a samim tim i duže trajanje mužnje. Uočena je velika zastupljenost bimodalnih krivulja, koje ukazuju na moguću neusklađenost muznog uređaja (sisne čaše) sa dimenzijama vimena krava jersey pasmine. Na osnovu dobivenih rezultata nužna su daljnja istraživanjamuznosti krava ove novije pasmine za proizvodnju mlijeka u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nužna je određena korekcija na muznim uređajima kako bi se poboljšao tijek mužnje a samim tim i kvaliteta mužnje krava jersey pasmine.

Termografska kamera bilježi zračenje u infracrvenom pojasu elektromagnetskog spektra (0.9-14 mikrometara) i stvara sliku koju nazivamo termogram. Sva tijela ovisno o njihovoj temperaturi emitiraju infracrveno zračenje, prema zakonu zračenja crnog tijela. Termografija omogućava promatranje okoline bez osvjetljenja što je prvo primjenjivala vojska i policija, a danas sve više lovci i znanstvenici kod promatranja životinja. Gledani termografskom kamerom topli predmeti se dobro ističu u odnosu na hladnije tako su konji i druge toplokrvne životinje dobro vidljive. Ovisno o kvaliteti kamere promatranjem konja termografskom kamerom može se uočiti najmanja promjena u temperaturi mišića, tetive, ligamenti, zgloba i sl. što može uputiti na ozljedu ili bolesti. Široka je primjena termografije u konjogojstuo osobito u vrhunskom konjičkom sportu. Analizom termograma konja koji je u treningu može se promatrati stupanj zagrijavanja pojedinih partija mišića i tako usmjeravati trening prema razvoju željenih mišićnih skupina. Usporedbom termograma prije i nakon korištenja opreme za jahanje ili prezanje konja može se utvrditi prikladnost iste. Termogram predstavlja odličan alat u svijetu uzgoja i korištenju konja sa ciljem njegove uspješnosti u sportu i dobrobiti.

Cilj rada je prikazati istraživanja koja se temelje na primjeni infracrvene termografije u konjogojstvu. Termografska kamera bilježi zračenje u infracrvenom pojasu elektromagnetskog spektra (0.9-14 mikrometara) i stvara sliku koju nazivamo termogram. Termografija danas postaje sve popularnija metoda pri dijagnosticiranju mišićno- koštanih i neuroloških ozljeda kod konja, posebice nespecifične hromosti konja. Budući da je termografija potpuno neinvazivna, pruža pregled konja bez da se ga dotakne, što neće prouzrokovati stres ili nelagodu kod životinje. Termografiju konja smatramo iznimno korisnom pri radu kod sportskih konja u treninzima. Gledajući u budućnost povremena rutinska termografska procjena radnog ili sportskog konja mogla bi pomoći pri osmišljavanju programa prevencije ozljeda, ali trenutno se zahtijevaju veća istraživanja kako bi se pokazala korisnost. Postati djelotvornim termo- grafičarom zahtijeva temeljitu obuku, upravo zbog toga što se termogrami lako manipuliraju promjenom uvjeta okoline ili lošom pripremom konja. Potrebno je vrsno iskustvo za razlikovanje normalnih i patoloških varijacija temperature na površini tijela konja.

Konj je po mnogočemu posebna domaća životinja, tako je i sa njegovim probavnim sustavom. Konj je biljojed sa jednostavnim želucem. Volumen probavnog sustava konja je oko 40 l na 100 kg tjelesne mase konja. Probava konja započinje usnom šupljinom, gdje zubi sažvaču obrok, natope ga slinom, jezik formira zalogaji i potiske dalje u probavni sustav. Jednak konja je dugačaki, izrazito mišićav i to jer razlog zašto konj gotovo nikada ne povraća. Kada zalogaj stigne u želudac koji čini 8, 5-10 % ukupnog volumena probavnog sustava, natapa se želučanim sokovima i potiskuje u crijeva. Konj nema žučnu vrećicu, te je to razlog zašto je osvijetli na masna krmiva. Funkcija žući u probavnom sustavu je da emulgira masti, da bi se one lakše resorbirale u organizam. Debelo crijevo konja čini 65% volumena probavnog trakta. Slijepo crijevo konja dvostruko je veće od goveđeg. U slijepom crijevu se odvija mikrobiološka aktivnosti i probava ugljikohidrata što se kod preživača vrši u predželucima. Za konje se često kaže da loše iskorištavaju krmiva. Razlog leži u tome što mikrobna populacija razgrađuje celulitičku membranu biljaka u stražnjem dijelu probavnog trakta konja. Tako se kasno oslobađaju hranjive tvari iz biljaka, koje se više ne mogu resorbirati i formira se izmet.

Današnja tehnološka dostignuća značajno su promijenila proizvodna okruženja i tehnička rješenja. Proizvodnja mlijeka, kao jedna od najzahtjevnijih stočarskih proizvodnji, oslanja se na prilično veliki udio ljudskog rada u svakodnevnim poslovima proizvodnje. Uvođenjem AMS-a u proizvodnju, farmer se oslobađa poslova vezanih za samu mužnju, ali dobiva nova zaduženja u vođenju i nadzoru farme. Početna ulaganja u opremu znatno su veća nego kod konvencionalnog izmuzišta. Međutim, povećanjem broja mužnji, boljim upravljanjem farme i većom proizvodnjom mlijeka, financijski rezultat kroz nekoliko godina može biti veći u odnosu na konvencionalno izmuzište. Konačni uspjeh ovog sustava ovisan je o proizvodnom okruženju u koje se sustav ugrađuje, te o stručnosti i želji farmera za postizanje vrhunskih rezultata. Važno je misliti i na nove mlade generacije kojima je rad s računalima i robotima vrlo blizak i prihvatljiv.

U današnjim biosustavima poput poljoprivrede, šumarstva, hortikulture i ribarstva sve je veća upotreba robota kao posljedica automatizacije određene tehnologije. Roboti mogu obaviti uobičajene tehničke zadatke s visokom točnošću i učinkovitošču. Glavna područja korištenja robota u poljoprivredi u poslovima nadzora i zaštite usjeva od korova, poslovima oko žetve, te u stočarstvu poput robota za mužnju krava.Primjena automatizacije u poljoprivredi pomaže farmerima u svakodnevnim zahtjevnim poslovima, a u konačnici može uštedjeti utrošak radnog vremena i novac.

Životne nastambe životinja često su i jedini prostor u kojemu životinje proborave svoj cjeloživotni vijek. Kako su staje jedan od čimbenika koji značajno utječe na zdravlje životinja i njezinu proizvodnju, one bi trebale biti suhe, prozračne, dovoljno prostrane, osvijetljene, odnosno kratko rečeno: ugodne za boravak. Međutim, zbog želje proizvođača za što većom proizvodnjom, ali i ne poznavanjem stvarnih potreba životinja, često su životinje izložene različitim štetnim utjecajima koji izazivaju stres organizma, a njegovim dužim djelovanjem bolest ili uginuće. Zato bi nastambe trebale biti konstruirane, odnosno izgrađene, održavane i korištene na takav način koji će osigurati zaštitu životinja od nepoželjnih vanjskih utjecaja okoline i pružiti joj mogućnost za ostvarenje vlastitog genetskog potencijala u proizvodnji. Ovo bi djelo trebalo pomoći studentima poljoprivredne i veterinarske struke u usvajanju novih znanstvenih i stručnih spoznaja iz područja mikroklime i njenog učinka na proizvodnju mlijeka. Također, gradivo može biti korisno i samim proizvođačima u njihovoj cjeloživotnoj izobrazbi i postizanju boljih proizvodnih rezultata na farmama namijenjenih uzgoju goveda.

Cilj rada bio je prikazati proizvodne odlike krava jersey pasmine. Ovisno o državi uzgoja, prosječna proizvodnja krava jersey pasmine u standardnoj laktaciji, kreće se od 5107 kg u Engleskoj do najviše 7480 kg u SAD-u. Najveću količinu mliječne mastí od 5, 5% imaju krave jersey pasmine koje se uzgajaju u Engleskoj, zatim slijedi švicarska sa 5, 4%, te na kraju SAD-e i Kanada sa 4, 6% odnosno 4, 0%. lstu količinu bjelančevina od 3, 9% ostvarile su krave jersey pasmine s područja Engleske i Švicarske, dok su krave iz SAD-a imale 3, 6%. Najmanju količinu bjelančevina u iznosu od 3, 1% imale su krave jersey pasmíne iz uzgoja u Kanadi. Zbog visokog udjela mliječne mastí mlijeko ove pasmine iznimno je pogodno za proizvodnju maslaca, vrhnja, sira, te drugih mliječnih proizvoda.

Cilj ovoga rada je prikazati stanje populacija i potencijal hrvatskih uzgojnih tipova konja u konjičkim sportovima čiji se pojedini uzgoj temelji na tridesetogodišnjem uzgoju, upravo za tu namjenu. U Hrvatskoj su u 2016. godini uzgajane 54 pasmine konja, od kojih su tri autohtone i jedna izvorno zaštićena pasmina. Iste godine uzgajana su 34 uzgojna tipa, od kojih su četiri hrvatska uzgojna tipa konja. Ukupno povećanje broja registriranih konja u Hrvatskoj, u 2016. u odnosu na 2011., iznosi 2.734 ili 12%. U posljednjih šest godina ukupan broj toplokrvnjaka u Hrvatskoj je narastao za 1.338 grla, što je povećanje za 14, 57%. U istom razdoblju, populacija uzgojnog tipa hrvatskog sportskog konja povećana je za 26, 22%, dok je brojno stanje populacije uzgojnog tipa hrvatskog toplokrvnjaka smanjeno za 30, 16%. Hrvatski sportski konj i hrvatski toplokrvnjak su uzgojni tipovi koji se koriste u različitim disciplinama konjičkih sportova. U proteklih šest godina preponsko jahanje čini 63% svih konjičkih sportova Republike Hrvatske. Od ukupnog broja konja u Republici Hrvatskoj svega 3% je licenciranih konja u Hrvatskom konjičkom savezu, što iznosi 8% toplokrvne populacije konja. Najzastupljeniji uzgojni tipovi među populacijom licenciranih konja u Hrvatskom konjičkom savezu su hrvatski toplokrvnjak (14%) i hrvatski sportski konj (11%). Ulaskom u Europsku uniju broj licenciranih konja u Hrvatskom konjičkom savezu se povećao za 23%, a broj hrvatskih uzgojnih tipova za 9%.

Ekonomske analize u govedarskoj proizvodnji pokazuju kako se održivost i konkurentnost, između ostalog, može postići ostvarivanjem visokih proizvodnih rezultata (bilo u proizvodnji mlijeka ili proizvodnji mesa). Iz tog razloga, današnja govedarska proizvodnja postala je tehnološko- organizacijski vrlo zahtjevna. Proizvodni potencijali životinja, zahvaljujući uzgojno- selekcijskom radu i suvremenoj opremi na farmama, podignut je daleko iznad optimalnih granica. Biljne vrste koje se koriste u hranidbi goveda, za stvaranje svojih aminokiselina koriste dušik iz tla, vode i zraka. U prirodi je često puta narušena ravnoteža dodanog dušika u tlu (primjerice tijekom gnojidbe biljki) i iskorištenog dušika od strane biljki. Nitratni oblik dušika je vrlo koristan za rast biljke i skoro sve biljke u hranidbi goveda imaju u sebi nitrate. Goveda pomoću mikroorganizama u buragu pretvaraju te nitrate u međuspoj - nitrite - koje dalje pretvaraju u amonijak. Međutim, ako u kratkom vremenu konzumiraju veliku količinu krme bogate nitratima, tada može doći do njihovog trovanja. Neka istraživanja su pokazala kako uginuće goveda nastupa pri sadržaju nitrata u obroku u kojem je bilo 2.100 ppm NO3N (odnosno 9.300 ppm NO3-). Ako se obradive površine prekomjerno gnoje stajskim gnojem ili ako stajski gnoj nije dobro uskladišten, tada može doći do zagađenja tla, te površinskih i podzemnih voda. Trenutni pad brojnog stanja goveda u Hrvatskoj upućuju kako ne bi trebalo biti velikog opterećenja tla i voda prekomjernom količinom dušika, odnosno nitrata. Izuzetci mogu biti neke županije u kojima se nalaze velike farme, poput Osječko- baranjske županije. Svakako treba naglasiti kako su nitrati vrlo štetni za zdravlje ljudi i životinja.

Izgled tkiva sisa kod muznih krava dobar je pokazatelj kvalitete okruženja u kojoj se životinje nalaze, menadžmenta mužnje i ispravnosti muznih uređaja, te se također može upotrijebiti kao indikator za rizik od nastanka mastitisa. Različiti uzroci i mehanizmi utječu na stanje tkiva sisa vimena krava u proizvodnji mlijeka. Mogu se izdvojiti tri najveća uzroka: strojna mužnja, okolišni utjecaji i infekcija. Promjene koje nastaju kao posljedica strojne mužnje podijeljene su u tri skupine: kratkoročne (boja, otečenost i otvorenost vrha sise), srednjoročne (suhoća kože, pukotine i brazde), te dugoročna hiperkeratoza. Potrebno je održavanje dobre kondicije sisa, a to se može postići dobrim menadžmentom i higijenom mužnje, kvalitetnom pripremom krave za mužnju te dobrom zaštitom sisa na kraju mužnje.

Cilj rada je prikazati asortiman proizvoda od kobiljeg mlijeka namijenjenih tržištu koji bi imali za cilj revitalizirati uzgoj konja finalizacijom proizvoda i usluga u istočnoj Hrvatskoj. Povijest ruralne Slavonije, Baranje i Srijema duboko je isprepletana konjima koja sve više i više zamire. Razlog ponajviše leži u gubitku primarne uloge konja. Konj prvenstveno hladnokrvne pasmine u 21. stoljeću je izgubio svoju uzgojnu ulogu radnog konja. Zahtijevno Europsko tržište otkrilo je blagodati kobiljeg mlijeka i čari turizma ruralnih krajeva. Istočna Hrvatska ima neiskorišten potencijal izvornih i zaštićenih pasmina konja koji bi se mogli usmjeriti u tom pravcu. Najveću pažnju treba posvetiti higijeni tehnologije proizvodnje kobiljeg mlijeka, jer se ono ne pasterizira. Kobilje mlijeko se nakon mužnje hladi i obično zamrzne u posude od 250 ml. Smrznuto mlijeko kobile stabilno je šest mjeseci na - 20° C. Neke tvrtke zapadne Europe obrađuju mlijeko kobile ili ga kao takvo plasiraju na tržište. Proizvedeni proizvodi uključuju mlijeko u prahu, emulzije, kobilje mlijeko u prahu u tabletama ili kapsulama, fermentirane proizvode od kobiljeg mlijeka za prehranu i njegu, i dr. Široka je paleta proizvoda od kobiljeg mlijeka. Neupitan je pozitivan učinak konzumacije i uporabe istoga. U Republici Hrvatskoj treba razviti finalni proizvod od kobiljeg mlijeka koji bi bio prepoznatljiv na lokalnom i širem tržištu. Ključne riječi: kobilje mlijeko, proizvod, prerada, turistička usluga.

Sve većim uvođenjem strojne mužnje u proizvodni proces mliječne farme, počela se uviđati određena neusklađenost u radu između strojeva za mužnju i vimena krava. Zato je potrebna prilagodba i stroja i životinje, jer u suprotnom stroj neće postići očekivanu produktivnost, a kod krava će doći do određenih zdravstvenih problema. Protok mlijeka pokazatelj je brzine mužnje pri određenoj količini namuženog mlijeka. Njegova brzina uvjetovana je širinom sisnog kanala. Upravo ovdje se nalazi jedna od značajnih veza između protoka mlijeka i zdravlja vimena. Pri brzom protoku mlijeka, širokom sisnom kanalu i slabom sfinkteru vrha sise lako je moguć prodor mikroorganizama u vime. Zato se pri definiranju «indeksa zdravlja» vimena, kao bitna svojstva koja utječu na zdravlje vimena, navode brzina protoka mlijeka i vrijeme trajanja mužnje.

U suvremenoj proizvodnji mlijeka upala mliječne žlijezde odnosno pojava mastitisa uzrokuje značajne gubitke. Prema jačini i kliničkoj slici mastitis se može podijeliti na klinički i subklinički oblik. Subklinički mastitis se pojavljuje u čak 95-97 % slučajeva, a klinički oblik manifestira se samo u njih 3-5%. Za razliku od kliničkog mastitisa koji se može lako uočiti, kod subkliničkog mastitisa simptomi nisu vidljivi ali se mogu otkriti zbog povećanog broja somatskih stanica u mlijeku. BSS je prihvaćen kao opći indikator zdravlja vimena i higijenske kvalitete mlijeka zbog čega je u mnogim zemljama uveden kao parametar pri kreiranju otkupne cijene mlijeka. Pravilnim uzgojno – selekcijskim radom, koji podrazumijeva odabir životinja poželjnih genotipova kao roditelja buduće generacije, moguće je upravljati brojem somatskih stanica u stadu. Time se mogu smanjiti troškovi na farmi te povećati ukupna proizvodnja mlijeka.

Cilj rada bio je prikazati promjene stanja sportske kondicije konja na početku i na kraju natjecateljske sezone određivanjem koncentracije laktata u slini. Laktat, najčešće analiziran iz krvi, vodeći je indikator procjene sportske kondicije konja. Zbog ekonomski vrijednih grla traže se neinvazivne metode u što bržem i jednostavnijem obujmu testiranja. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja na početku (svibanj) i na kraju (rujan) natjecateljske sezone, smanjenje koncentracije laktata u slini od 7% evidentirano je na kraju natjecateljske sezone. Odmorni konji (60., 30. i 15. minuta prije treninga) imali su za 15% manju koncentraciju laktata u slini u rujnu, u odnosu na svibanj. Usporedbom istih razdoblja prije i nakon treninga (60., 30. i 15. minute) utvrđena je veća razlika u promjeni koncentracije laktata u slini konja tijekom svibnja. Ta razlika u svibnju (0, 15 mmol/l) gotovo je za 47% veća u odnosu na rujan (0, 08 mmol/l). U promatranom periodu najveće razlike u koncentraciji laktata u slini bile su 0, 16 mmol/l utvrđene 60 minuta prije treninga konja, a najmanje 5 minuta nakon treninga (0, 01 mmol/l) Količina laktata u slini može koristiti prilikom procijene sportske kondicije konja. Kako bi rezultati bili primjenjivi, bitno je uspoređivati konje ili skupine konja pod istim opterećenjem. Za ostvarivanje pouzdanijeg rezultata o stanju kondicije praćenog konja, potrebno je višekratno uzorkovanje u fazi odmora i oporavka konja od rada.

Cilj ovog rada bio je prikazati specifičnosti tehnologije proizvodnje kobiljeg mlijeka. Kobilje mlijeko malo je zastupljeno na tržištu stoga nije toliko poznato kao mlijeko ostalih domaćih životinja, no kvalitetom ne zaostaje za drugim vrstama mlijeka. Specifičnog je kemijskog sastava i njegova proizvodnja se uvelike razlikuje od proizvodnje mlijeka drugih vrsta domaćih životinja. Na posebnost proizvodnje kobiljeg mlijeka utječu reprodukcijski pokazatelji (duga gravidnost, zahtjevnije podizanje ždrebadi) kao i sama tehnologija mužnje (češće izmuzivanje, malen kapacitet vimena, prisustvo ždrijebeta). Navedeni čimbenici direktno utječu na veću cijenu kobiljeg mlijeka. Proizvodnja kobiljeg mlijeka u Hrvatskoj ima veliki potencijal, jer postoji široka paleta proizvoda od kobiljeg mlijeka koji svakako mogu naći svoje mjesto na tržištu. Osim ekonomske isplativosti, proizvodnja kobiljeg mlijeka pridonosi očuvanju genetskog i kulturnog nasljeđa.

Cilj rada bio je prikazati proizvodne odlike Jersey pasmine goveda, koja je među novijim pasminama goveda u Republici Hrvatskoj (RH). Istraživanje je rađeno na farmi muznih krava s područja istočne Hrvatske. Obuhvaćeno je 37 krava od prve do treće laktacije. Utvrđena je prosječna dnevna proizvodnja od 16, 9 kg, s mliječnom masti (MM) od 4, 9%, te bjelančevinama (BJ) od 4, 1%. Uspoređujući prosječne vrijednosti ove pasmine s pasminama za proizvodnju mlijeka u RH, imala je približno istu proizvodnju mlijeka kao simentalska i križanci, ali s većim vrijednostima MM i BJ. Prema svojim proizvodnim svojstvima Jersey pasmina goveda se nameće kao dobar izbor u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda (sireva, vrhnja, jogurta i sl.).

Problematika koja prati govedarsku proizvodnju iznimno je kompleksna, te iziskuje velika ekonomska ulaganja i menadžerskog umjeća. Svaka mogućnost smanjenja troškova i povećanja proizvodnosti je dobro došla, te se počinju primjenjivati određene alternativne metode. Infracrvena termografija odnosno upotreba termovizijskih kameraje moderna, neinvazivna i sigurna metoda vizualizacije površinske temperature tijela. Njihova primjena u humanoj i veterinarskoj medicini pokazačla se kao dobar alat u riješavanju određene problematike. Stoga se povećalo zanimanje za njezinu primjenu u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji. Cilj rada bio je utvrditi pouzdanost primjene termovizijske kamere u prevenciji pojavnosti te ranoj detekciji oboljenja papaka kod krava u laktaciji. Ukupno je pregledano 90 krava, od kojih je na osnovi analize termovizijskih snimki i iskustva promatrača izdvojeno 27 životinja pod sumnjom da imaju neku upalnu promjenu na jednoj ili više nogu odnosno papaka. Preglede izdvojenih krava napravili su nadležni i obučeni djelatnici za korekciju i pregled papaka. Od ukupnog broja izdvojenih krava njih 70% je imalo neku vrstu upalnog procesa na minimalno jednom papku. Na osnovi dobivenih rezultata istraživanja, utvrđena je opravdanost upotrebe termovizijske kamere u ranom otkrivanju upalnih promjena na papcima krava u laktaciji, te se mogu poduzeti određene mjere za spriječavanje napredovanja bolesti i pojave šepavosti, te doprinjeti smanjenju ekonomskih gubitaka (pad u proizvodnji mlijeka, troškovi liječenja itd.) u govedarskoj proizvodnji.

Cilj rada bio je prikazati utjecaj mikroklimatskih parametara u objektu tijekom ljetnog razdoblja na temperaturu tijela krava u laktaciji. Istraživanje je rađeno na suvremenoj farmi muznih krava, poluotvorenog tipa. Mjerenje je rađeno na kravama holstein pasmine. Temperatura i vlaga zraka u objektu, te temperaturno-humidni indeks (THI), mjeren je uređajem Data Logger PCE-HT71. Pomoću termovizijske kamere marke Flir rađena su i mjerenja temperature lijeve i desne strane trupa, te stražnje strane vimena krava. Utvrđena je statistički značajna (p

Konji su danas u stalnom kontaktu s čovjekom, koji ga koristi u rekreaciji, proizvodnji i konjičkom sportu. Kako bi komunikacija između čovjeka i konja bila uspješna, važno je poznavati etologiju konja koja će pridonijeti dobrobit te poboljšati uzgoj. Etologija je znanost o ponašanju životinja i opisuje obrasce ponašanja domaćih i divljih životinja. Cilj ovog rada je prikazati važnost i načine upoznavanja konja sa eventualnim strahovima, te važnost dobre komunikacije s čovjekom. Ovaj rad pruža uvid u važnost poznavanja etologije konja i načine adaptacije na strah, što je važno za sportske konje koji se često susreću s nepoznatim situacijama. Testovi straha provode se kako bi se konji upoznali i adaptirali mogućim situacijama u njihovom životu. Testovi ponašanja važni su za uspostavljanje pozitivne i kvalitetne komunikacije između konja i čovjeka.

U današnje vrijeme se sve više pažnje posvećuje problemu onečišćenja okoliša i podzemnih voda nitratima. Na područjima intenzivne poljoprivredne proizvodnje prisutne su najveće koncentracije nitrata u podzemnim vodama, te predstavljaju najveću prijetnju njihovom onečišćenju. U Republici Hrvatskoj je određena granična vrijednost koncentracije nitrata u podzemnoj vodi koja je propisana Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, te iznosi 50 mg/L, što je i ujedno granična vrijednost koncentracije nitrata propisana Nitratnom direktivom u zemljama članicama EU. Cilj rada bio je prikazati dosadašnja istraživanja koja se bave problematikom nitrata u podzemnoj vodi, kao i procesima koji se odvijaju u ciklusu dušika, s naglaskom na aktivnosti u poljoprivredi. Značaj istraživanja navedenih procesa je važan faktor za mogućnosti provedbe i primjene zakonske regulative.

Cilj rada bio je prikazati utjecaj temperature okoliša na rad srca 14 konja koji se koriste u preponskom sportu prije, tijekom i nakon treninga. Istraživanja su provedena u privatnom uzgoju na pastusima pasmine Holstein i uzgojnog tipa hrvatskog sportskog konja. Konji su uzgajani i trenirani u istim uvjetima. Mjerenje rada srca provedeno je 60, 30 i 15 minuta te neposredno prije treninga, tijekom i nakon treninga (neposredno nakon, 5, 15, 30, 60, 90, 120 i 180 minuta). Konji su istim intenzitetom bili lonžirani, trenirani na traci za trčanje i skakali prepone u parkuru, u dva ponavljanja, uz nadzor jedne osobe, pri temperaturi od 20 do 25 °C u prvom i od 25 do 30 °C u drugom ponavljanju, a relativnoj vlazi zraka 60-70%. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti da povišene temperature okoline utječu na rad srca tijekom i neposredno nakon treninga. Daljnja istraživanja potrebno je proširiti i na utvrđivanje drugih fizičkih pokazatelja kondicije konja u različitim mikroklimatskim uvjetima., The aim of the study was to determine the effect of environmental temperature on heartbeat of 14 show jumping horses before, during and after training. The research was conducted on a private farm on Holstein stallions, and a breeding type Croatian sports horses. The horses were bred and trained in the same conditions. The measurements of heartbeat were taken before (60, 30 and 15 minutes and immediately before the training), during, as well as after the training (immediately after the training, 5, 15, 30, 60, 90 and 180 minutes). Horses had the same intensity of lunge, running track for horses and hurdle jumping in the parkour in the two repetitions at the temperature of 20-25 °C in the first and 25-30 °C in the second repetition, and relative humidity of 60-70%. Based on the research results it could be concluded that increased environmental temperatures affect the heartbeat of a show jumping horse during and immediately after the training. Further research should also include other physical indicators of horses’ condition under different microclimate conditions.

Infracrvena termografija je moderna, sigurna i neinvazivna tehnika beskontaktnog mjerenja temperature površine nekoga tijela ili objekta pomoću infracrvenog zračenja. Najviše se koristi u industriji, veterinarskoj i humanoj medicini, i to posebice u dijagnostičke i prevencijske svrhe. U novije vrijeme infracrvena termografija se počinje primjenjivati u stočarskoj proizvodnji. U govedarstvu se termovizijska kamera koristi za rano otkrivanja mastitisa i bolesti papaka. Za mastitis se kaže da je najskuplja bolest mliječnih krava diljem svijeta. Osim već spomenute bolesti, veliki problem predstavljaju i bolesti papaka, te pojave šepavosti kod krava. Upravo upotreba termovizijskih kamera pomaže u ranom otkrivanju bolesti papka i mastitisa. Cilj rada bio je prikazati rezultate dosadašnjih istraživanja s termovizijskom kamerom u stočarstvu, s naglaskom na govedarstvo.

Lipicanska pasmina došla je na hrvatsko tlo u 18. stoljeću. Pasmina je očuvana i danas, a razlog tomu su poželjna svojstva ove pasmine i svestranost koja je odgovarala tadašnjim i sadašnjim ljudskim potrebama. Prvotno se lipicanac koristio isključivo za potrebe bečkog dvora, a kasnije kao pomoć u radu. Pojavom mehanizacije i modernizacije društva ostaje na korištenje u kulturne, folklorne, izložbene i natjecateljske svrhe u nekim konjičkim sportovima. Lipicanac je imao i danas ima čvrst karakter i temperament kakav je zahtijevao rad u Slavoniji i zbog toga je nastala povezanost između Slavonaca i lipicanaca. Zato su u Slavoniji i osnovane Državne Ergele Đakovo i Lipik koje su zadužene za pravilno uzgajanje i nadziranje uzgoja ove pasmine u Hrvatskoj. Danas se u Hrvatskoj nalazi oko 2000 jedinki lipicanske pasmine, a zbog svoje bijele boje dlake, dobre ćudi i karaktera prepoznatljiva je pasmina i u cijelom svijetu.

Problematika koja prati govedarsku proizvodnju iznimno je kompleksna, te iziskuje velika ekonomska ulaganja i menadžerskog umijeća. Svaka mogućnost smanjenja troškova i povećanja proizvodnosti je dobro došla, te se počinju primjenjivati određene alternativne metode. Infracrvena termografija odnosno upotreba termo vizijskih kamera je moderna, neinvazivna i sigurna metoda vizualizacije površinske temperature tijela. Njihova primjena u humanoj i veterinarskoj medicini pokazala se kao dobar alat u rješavanju određene problematike. Stoga se povećalo zanimanje za njezinu primjenu u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji. Cilj rada bio je utvrditi pouzdanost primjene termo vizijske kamere u prevenciji pojavnosti te ranoj detekciji oboljenja papaka kod krava u laktaciji. Ukupno je pregledano 90 krava, od kojih je na osnovi analize termo vizijskih snimki i iskustva promatrača izdvojeno 27 životinja pod sumnjom da imaju neku upalnu promjenu na jednoj ili više nogu odnosno papaka. Preglede izdvojenih krava napravili su nadležni i obučeni djelatnici za korekciju i pregled papaka. Od ukupnog broja izdvojenih krava njih 70% je imalo neku vrstu upalnog procesa na minimalno jednom papku. Na osnovi dobivenih rezultata istraživanja, utvrđena je opravdanost upotrebe termo vizijske kamere u ranom otkrivanju upalnih promjena na papcima krava u laktaciji, te se mogu poduzeti određene mjere za sprječavanje napredovanja bolesti i pojave šepavosti, te doprinijeti smanjenju ekonomskih gubitaka (pad u proizvodnji mlijeka, troškovi liječenja itd.) u govedarskoj proizvodnji.

Uvođenjem strojne mužnje, ubrzao se i pojednostavio rad sa životinjama, te se povećala kvaliteta mlijeka. Budući da je sisni otvor prva crta obrane od nastanka bolesti, svaka ozljeda ili promjena tkiva povećava rizik od prodora većeg broja mikroorganizama i nastanka bolesti vimena. Cilj rada bio je utvrditi promjene na tkivu sisa vimena krava nakon strojne mužnje. Istraživanje je rađeno na kravama Holstein pasmine. Ultrazvučna mjerenja morfoloških svojstava prednjih i stražnjih lijevih sisa vimena krava napravljena su neposredno prije i odmah nakon mužnje. Strojna mužnja značajno (P, Introduction of machine milking, accelerated and simplified the work with the animals, and increased the quality of milk. Since the teat orefice is the first line of defense against infectious, any injuries or changes in tissue increases the risk of penetration of a large number of microorganisms and the occurence of diseases of the udder are larger. The aim of this study was to determine the changes in the teat tissue from the udder of cows after milking. The study was conducted on cows Holstein breed. The ultrasonic measurements of morphological properties of the front and rear left teat udder were made immediately before and after milking. Machine milking significantly (P

Mlijeko je jedinstvena prehrambena namirnica s čijom konzumacijom čovjek započinje već po svojem rođenju i koja ga prati cijeli životni vijek. Iz tog razloga, izuzetno je važno kakvo mlijeko pijemo. Iako se u svakodnevnom životu najčešće spominje kemijski sastav mlijeka (mliječna mast, bjelančevine, laktoza, minerali, vitamini), koji je usput i različit od jedne do druge vrste životinja od kojih se muze, mnogo rjeđe se spominje zdravstvena ispravnost mlijeka. Ovakva procjena radi se u laboratorijskima uvjetima. Republika Hrvatska primjenjuje pravilnik o kvaliteti mlijeka usklađen s pravilnikom Europske Unije. Primjena ovog Pravilnika započela je još 2003. godine. Iako je i do tada postojao pravilnik o kvaliteti svježeg mlijeka, pojedini detalji koji su se odnosili na higijensku i mikrobiološku kvalitetu, nisu bili praćeni. Prvi rezultati analize mlijeka iz 2003. godine, pokazali su kako je samo 22, 7% uzoraka mlijeka bilo 1. razreda (tkz. EU mlijeko). Sustavnom edukacijom proizvođača, velikim materijalnim ulaganjima u izgradnju novih farmi, te ustrojstvom sustava nadzora proizvođača od strane poljoprivredne i veterinarske struke, doveli su do pozitivne promjene kvalitete mlijeka. Tako podatci za 2015. godinu pokazuju kako je u Republici Hrvatskoj 95, 9% analiziranog svježeg sirovog mlijeka bilo 1. razreda, dok je udio inhibitora u mlijeku (antibiotici, detergenti, pesticidi i sl.) iznosio samo 0, 34%. Ovakvi podatci stavljaju nas u sam vrh Europske Unije po zdravstvenoj ispravnosti svježeg mlijeka. Zaključno se može reći kako se može značajno poboljšati standard kvalitete namirnica (u ovom slučaju svježeg mlijeka) namijenjenih ljudskoj prehrani. Sveobuhvatnim pristupom (od primarnih proizvođača, prerađivača, pa do mjerodavne struke), moguće je postići izvrsne rezultate. Preporuka bi bila da ovakva organizacija ustrojstva sustave nadzora kvalitete bude dobar primjer i nekim drugim sličnim sustavima koji se bave proizvodnjom namirnica za ljudsku prehranu.

Posljednjih godina dolazi do sve značajnih globalnih klimatskih promjena, koje su zahvatile i područje središnje i jugoistočne Europe. Ovi klimatski trendovi ostavljaju traga na svakidašnji životni ambijent biljnog i životinjskog svijeta. Proizvodnja mlijeka danas se najvećim dijelom obavlja na farmama s velikim brojem životinja. Iako je većina tih objekata izgrađena po standardima struke, međutim za daljnju uspješnu proizvodnju potrebno je dodatno ulaganje u opremu s kojom će umanjiti negativni učinci pojedinih mikroklimatskih čimbenika. Cilj istraživanja je bio utvrditi vrijednosti temperaturno-humidnog indeksa (THI) na mliječnim farmama krava na području Hrvatske i Srbije, kako bi se mogle dati preporuke struke za daljnje korake u poboljšanju ambijenta u kojem životinje borave. Promatrajući cijelo razdoblje istraživanja (12 mjeseci tijekom 2013. godine) na farmama s područja Republike Hrvatske, utvrđene su prosječne vrijednosti THI-a u iznosu od 58, s prosječnim minimalnim i maksimalnim vrijednostima od 26 do 81. Distribucija temperaturno-humidnog indeksa tijekom ljetnih mjeseci iznosila je od 60 do 80, s naglaskom veće zastupljenosti razdoblja kada su krave bile izložene nepovoljnijim odnosima temperature i vlage zraka (THI > 68). U Republici Srbiji, u dvogodišnjem razdoblju od 2014. do 2015. godine, prosječni rezultati THI vrijednosti tijekom ljetnih mjeseci nalazili su se u intervalu od 72 do 77, s minimalnim i maksimalnim vrijednostima od 53 do 109. Prosječne THI vrijednosti po godinama iznosile su 71 za 2014. godinu i 66 za 2015. godinu, s vrlo širokim intervalom od 22 do 109. Sve ovo ukazuje na to kako je prilikom projektiranja objekata za smještaj mliječnih krava neophodno obratiti posebnu pozornost na takva tehničko- tehnološka rešenja koja će osigurati održavanje optimalne mikroklime u stajama, naročito u uvjetima pojave kratkotrajnih, ali ekstremnih vremenskih uvjeta.

U znanstvenim, zakonodavnim i krugovima konzumenata animalnih proizvoda pažnja se sve češće obraća na dobrobit farmskih životinja pa tako i mliječnih krava. S ciljem vrednovanja dobrobiti na farmskoj razini razvijeni su određeni sustavi procjena, a jedan od najrasprostranjenijih je austrijski sustav procjene dobrobiti s obzirom na smještajne uvjete pod nazivom Animal Needs Index (ANI). Kako u Republici Hrvatskoj do sada nije rađeno slično istraživanja, cilj ovog rada je bio napraviti procjenu dobrobiti uzgoja goveda na primjeru jedne mliječne farme. Istraživanje je provedeno na jednoj suvremenoj mliječnoj farmi krava, pri čemu je analizirano osam smještajnih objekata. Rezultati istraživanja su pokazali kako je ukupna ocjena svih staja 30 ANI bodova. Najbolje rangirana je bila sedma staja (40 bodova), a najslabije peta (26, 5 bodova). Na temelju provedene kategorizacije, istraživana farma svrstana je u prvu, odnosno najbolju skupinu obzirom na ispunjavanje uvjeta dobrobiti držanja životinja. U Republici Hrvatskoj ne postoji službeni sustav procjene dobrobiti goveda, te bi proučavani sustav ANI ocjena mogao poslužiti kao dobra podloga za izradu vlastitog. Ova rasprava trebala bi potaknuti stručnu i znanstvenu javnost u razmišljanju i napretku izgradnje još bolji uvjeta dobrobiti za životinje koje se drže u farmskom uzgoju.

Strateški cilj upravljanja kvalitetom mlijeka zasigurno je vrhunski proizvod s visokim razinama intrinzičnih i ekstrinzičnih karakteristika kvalitete. Kako bi se u tome uspjelo, većinu aktivnosti u procesu upravljanja treba usmjeriti na ona obilježja kvalitete koja su prepoznatljiva prosječnom potrošaču mlijeka. U cilju utvrđivanja navedenog, provedeno je indikativno istraživanje na uzorku od 1.157 ispitanika mlade populacije. Rezultati su pokazali kako mladi potrošači od intrinzičnih obilježja kvalitete najviše valoriziraju okus i količinu mliječne masti u kategoriji 2, 8%-3, 2%, dok od ekstrinzičnih obilježja kvalitete vrednuju cijenu i podrijetlo proizvoda, odnosno podrijetlo mlijeka. Upravo podrijetlo mlijeka nije do kraja iskorišteno u promocijskim naporima proizvođača prilikom njegovog promoviranja, pogotovo u podsegmentu urbano mladih potrošača, čime bi se proizvođači jasno diferencirali, ali i ostvarili konkurentsku prednost na domaćem i međunarodnom tržištu.

Izgled tkiva sisa kod muznih krava dobar je pokazatelj kvalitete okruženja u kojoj se životinje nalaze, menadžmenta mužnje i ispravnosti muznih uređaja, te se također može upotrijebiti kao indikator za rizik od nastanka mastitisa. Pojava upale vimena ili mastitisa uslijedi pri ulasku bakterije kroz sisni otvor, odnosno kroz sisni kanal. Rane i pukotine u blizini vrha sise povećavaju rizik od pojave infekcije. Postoje četiri osnovna obrambena fiziološka mehanizma sise i sisnog kanala koji sprječavaju ulazak bakterija u unutrašnjost sise, a to su:stezanje i učinkovito zatvaranje sisnog kanala između mužnji, prianjanje bakterija uz keratin koji se taloži u sisnom kanalu (keratin je voštana tvorevina koju proizvode stanice u sisnom kanalu, kako bi stvorile privremenu barijeru između mužnji ili neku vrstu čepa tijekom suhostaja), ispiranje naslaga keratina tijekom protoka mlijeka, sušenje i ponovno zatvaranje sisnog kanala tijekom ranije faze nakon mužnje. Ukoliko se onemogući bilo koji od ovih nabrojanih mehanizama zaštite, povećava se rizik od nastanka infekcije odnosno upale vimena. Tijekom prekomjernog nakupljanja keratina stvaraju se veće nakupine orožnjalog tkiva na vrhu sise što pogoršava sam izgled i stanje tkiva sise, odnosno, kondiciju sise. Takve tvorevine nazivaju se: sisni prstenovi, rascvjetanost sise, erozija sise, zadebljanje, kornifikacija ili hrapavost vrha sise. Veliki utjecaj na nastajanje ove pojave utječu: položaj sisa, oblik vrha sise, količina mlijeka, maksimalni protok mlijeka, trajanje mužnje i naknadnog izmuzivanja, stadij laktacije, redni broj laktacije i menadžment mužnje. Osim navedenog na povećanje ove pojave utječe još i klima, sezonski i okolišni čimbenici, razina proizvodnje stada i genetska sklonost pojedine krave. Jača izraženost hiperkeratoze javlja se u visoko proizvodnim stadima, posebice tijekom hladnijeg razdoblja godine.Što je grublji vrh sise, to je bakterijama lakše zadržavanje i razmnožavanje, a to je ujedno još jedan čimbenik koji dovodi do pojave mastitisa. Kod krava s kliničkim mastitisom uočena su veća zadebljanja na vrhu sise u usporedbi sa zdravim kravama, posebice ako je mastitis nastao između drugog i petog mjeseca laktacije. Sklonost za pojavu mastitisa povećava se za šest puta kada je zadebljanje vrha sise na ekstremno debelom grubom prstenu. Potrebno je održavanje dobre kondicije sisa, posebice vlažnosti kože što joj daje prirodnu elastičnost i veću otpornost na stvaranje zadebljanja. To se može postići dobrim menadžmentom mužnje, higijenom mužnje (kvalitetni dezinficijensi i njihovo pažljivo nanošenje), kvalitetnom pripremom krave za mužnju te dobrom zaštitom sisa na kraju mužnje.

Mikroklimatski uvjeti u stajama su temperatura zraka, vlaga zraka, brzina strujanja zraka, osvijetljenost, prašina, mikroorganizmi i štetni plinovi te ih treba održavati u optimalnim granicama. Istraživanje mikroklimatskih parametara provedeno je na farmi mliječnih krava Landia u Tordincima. Tijekom ljetnih mjeseci je smanjena proizvodnja mlijeka uslijed toplinskog stresa što suzbija veliki genetski napredak postignut u povećanju proizvodnje mlijeka. U istraživanju proizvodnja mlijeka kretala se od 20, 10 do 32, 8 kg. Odstupanja temperature zraka od optimalne vrijednosti (5-25°C) tijekom ljetnih mjeseci je bilo od 1, 5 do 9°C. Tijekom siječnja, veljače, ožujka, studenog i prosinca su odstupanja temperature od optimalnih bila manja za -5 do -9°C. Jedini mjesec kada temperature nisu odstupale od optimalnih je bio mjesec travanj. Proizvodnja mlijeka bila je najviša kada su temperature i vlaga zraka bili u povoljnom odnosu (THI

Sve češće pojave ekstremnih vrijednosti temperature i vlage zraka mogu imati veliki utjecaj na ambijent mliječnih krava, naročito onih koje borave u stajama. U radu je istraživan utjecaj nekih mikroklimatskih parametara na primjeru suvremene mliječne farme u Osječko-baranjskoj županiji. Sve krave na farmi su bile prvotelke holstein pasmine, a istraživanje je provedeno tijekom ljetnog razdoblja (01. 06. - 31. 08. 2013. godine). Od mikroklimatskih parametara praćena je temperatura (T), vlaga zraka (V) i temperaturno-humidni indeks (THI). Mjerenja su vršena 12 puta dnevno, podijeljena u tri dnevna intervala. Dobiveni rezultati su pokazali kako su vrijednosti T i THI bile veće od optimalnih koje preporuča znanstvena literatura. Razlike između dnevnih intervala za T, V i THI su bile statistički značajne (p

Mikroklima u staji ima veliki utjecaj na zdravlje, dobrobit životinja i samu proizvodnju mlijeka. Najvažniji mikroklimatski parametri su: temperatura i vlaga zraka, brzina strujanja zraka, štetni plinovi te osvijetljenost. Ekstremne vrijednosti temperature i vlage zraka mogu imati veliki utjecaj na ambijent mliječnih krava, naročito onih koje borave u stajama. Cilj rada bio je utvrditi utjecaj godišnjeg doba i temperaturno-humidnog indeksa na proizvodnju mlijeka krava holstein pasmine. Istraživanje je rađeno na suvremenoj farmi mliječnih krava u razdoblju od godinu dana. Prosječne vrijednosti odstupanja temperature zraka od optimalne (od 5 do 250C) tijekom ljetnih mjeseci kretale su od 1, 5 do 90C. Distribucija temperaturno-humidnog indeksa (THI) tijekom ljetnih mjeseci iznosila je od 60 do 80, s naglaskom veće zastupljenosti razdoblja kada su krave bile izložene nepovoljnijim odnosima temperature i vlage zraka (THI > 72). U takvim uvjetima došlo je i do značajnog (p

Kako bi se postigli bolji proizvodni rezultati u suvremenoj govedarskoj proizvodnji, moraju se osigurati optimalni uvjeti za životinje. Ključnu ulogu u tome ima staja i mikroklimatski uvjeti koji vladaju u njoj. Prilikom procjene mikroklime u staji potrebno je uzeti u obzir različite aspekte, kao što su:pasmina, dob, proizvodnja, način držanja, te samo trajanje i intenzitet djelovanja određenog čimbenika mikroklime u staji. Najvažniji parametri mikroklime u staji su: temperatura zraka u staji i površinska temperatura pojedinih dijelova staje, relativna vlaga zraka u staji, brzina strujanja zraka, osvijetljenost i koncentracija štetnih plinova. Mjerenje mikroklime u staji se obavlja u području u kojem se životinje zadržavaju. Prilikom mjerenja važno je uzeti u obzir godišnju dob, vrijeme mjerenja, vremenske prilike i položaj mjerne točke u staji, jer sve to ima utjecaj na dobivene rezultate. Za mjerenje temperature i vlage zraka koriste se naprava „Data Logger PCE-HT71“, a za štetne plinove (CO2, NH3, H2S) koriste se mjerni uređaji poput: mjerača gasa „IAQ7515“ i „Gasman“. Za mjerenje jačine strujanja zraka i osvjetljenja koristi se mjerač brzine strujanja zraka „PCE-007“ i mjerač jačine svjetlosti „PCE-174“. „Data Logger PCE-HT71“ mjeri temperature zraka i vlažnost, te sprema podatke u svoju memoriju. Mjerni uređaji moraju biti postavljeni u sredini staje gdje krave borave, i to na visini od 2 do 2, 5 metra (izvan dosega životinja). Uređaj stoji u staji cijelo vrijeme ispitivanja, te bilježi vrijednosti temperature i vlage zraka u određenim razmacima (svakih 2, 4, 6 ili više sati). Pri svakom posjetu farmi, snimljeni podatci se prenose sa uređaja na prijenosno računalo. Koncentracije štetnih plinova i količina osvjetljenja mjere se u visini glave životinje, i to na 13 mjernih točaka (12 u staji i jedna izvan staje). Razmak između točaka mora biti jednak, a njihova udaljenost od zida mora biti dva metra. Podatci snimljeni na uređajima mogu se prebaciti u računalo za daljnju obradu. U usporedbi s trenutnim mjerenjima, kontinuirana mjerenja nam omogućuju realniji prikaz klime u staji, jer se mjerenje obavlja kroz duži vremenski period. Međutim, nedostatak kontinuiranog mjerenja je u tome, što se uređaji moraju postaviti neposredno iznad zone u kojoj životinje borave, zbog zaštite uređaja od oštećenja. Prilikom određivanja mikroklime u staji u obzir se uzimaju i mikroklimatski uvjeti izvan staje. Zbog toga bi bilo potrebno izvan staje izmjeriti temperaturu zraka, relativnu vlagu zraka, brzina strujanja zraka i smjer kretanja vjetra.

Izgled tkiva sisa kod muznih krava dobar je pokazatelj kvalitete okruženja u kojoj se životinje nalaze, menadžmenta mužnje i ispravnosti muznih uređaja, te se također može upotrijebiti kao indikator za rizik od nastanka mastitisa. Budući da je sisa (sfinkter i sisni kanal) prva crta obrane od nastanka bolesti, svaka ozljeda, promjena tkiva sise ili sisnog otvora povećava rizik od prodora većeg broja mikroorganizama i nastanka bolesti vimena. Sklonost oboljenju povećava se za šest puta kada je povećano zadebljanje na vrhu sise (hiperkeratoza). Cilj rada bio je utvrditi utjecaj pasmine i brzine protoka mlijeka na jačinu promjena unutarnjih i vanjskih morfoloških svojstava sisa kao posljedica strojne mužnje. Istraživanje je rađeno na kravama holstein i simentalske pasmine. Za mjerenje brzine protoka mlijeka korišten je mjerni uređaj Lacto-corder, dok su morfološka svojstva mjerena ultrazvukom. Kondicija vrha sisa ocjenjena je vizualno i palpacijski. Holstein pasmina je imala značajno (p

U Mađarskoj je šezdesetih godina 20. stoljeća započela organizirana zaštita ugroženih pasmina domaćih životinja. U Engleskoj je 1976. godine utemeljeno društvo za zaštitu ugroženih pasmina. FAO konferencijom u Rimu 1980. godine je potaknuto i očuvanje ugroženih pasmina u Hrvatskoj. Uključeno je više međunarodnih organizacija među kojima su najvažnije: FAO, WWF, EAAP, RBI, SAVE i DAGENE. Svoj Nacionalni program za zaštitu izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja Hrvatska je potvrdila 2010. godine. Danas na području Republike Hrvatske se nalaze tri izvorne pasmine konja od kojih je jedna pasmina (međimurski konj) neposredno i kritično ugrožena. Druge dvije izvorne pasmine (hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak) su potencijalno ugrožene pasmine. Hrvatska vodi brigu o lipicanskoj pasmini konja kao genetskoj i kulturološkoj baštini, a lipicanci su u Hrvatskoj zaštićena pasmina. Dosadašnja zaštita posavskog konja i hrvatskog hladnokrvnjaka temelji se na „in situ“ programima. Međimurski konj je u najnepovoljnijem status, dok rasprostranjenost i uzgojna struktura sigurnu održivost osigurava lipicanskom konju.

na moguća zagađenja podzemnih voda. Ima više mogućih zagađivača voda, a jedni od onih koji nastaju kao posljedica intenzivne biljne i stočarske proizvodnje su nitrati. To su soli dušične kiseline i predstavljaju krajnji produkt oksidacije dušičnih spojeva. Istraživanje za potrebe ovog rada je provedeno tijekom 2011. godine pri čemu je analizirano 743 uzorka bunarske vode u 16 općina Osječko- baranjske županije. Rezultati su pokazali da je od ukupno broja analiziranih uzoraka, 87, 9 % udovoljavalo zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (do 50 mg NO3/L). Međutim, u 12 općina, odnosno u 12, 1 % analiziranih uzoraka utvrđena je koncentracija nitrata veća od dopuštene. Najugroženije općine su bile Donja Motičina, Satnica Đakovačka i Viškovci. Mjerodavna tijela trebala bi poduzeti određene korake glede zaštite bunarskih voda i smanjenja koncentracije nitrata. Za poljoprivrednu proizvodnju preporučamo primjenu dobre poljoprivredne prakse. Predlažemo nastavak mjerenja, te analizu vode i u ostalim općinama Osječko-baranjske županije.

U znanstvenim i zakonodavnim krugovima te krugovima konzumenata animalnih proizvoda pažnja se sve češće pridaje dobrobiti farmskih životinja, pa tako i mliječnih krava. S ciljem vrednovanja dobrobiti na farmskoj razini razvijeni su sustavi procjene, a jedan od najrasprostranjenijih je austrijski sustav procjene dobrobiti s obzirom na smještajne uvjete pod nazivom Animal Needs Index (ANI). Verzija navedenog sustava za goveda korištena je u ovom radu kao alat za procjenu indeksa životnih potreba mliječnih krava na suvremenoj farmi Grube d.o.o. Potnjani. Sustav se temelji na bodovanju velikog broja faktora koji utječu na dobrobit goveda, a svrstani su unutar pet glavnih kategorija, kao što su: pokretljivost, društvene interakcije, podloga, svjetlost i zrak te procjena upravljanja (njege). Analizirano je osam smještajnih objekata, te je za svaki objekt izrađena posebna procjena. Ukupna ANI ocjena je gore navedenu farmu svrstala u najvišu kategoriju s izrazito pogodnom dobrobiti s obzirom na smještajne uvjete. U Republici Hrvatskoj ne postoji službeni sustav procjene dobrobiti goveda te bi se njegova eventualna uspostava u budućnosti pozitivno odrazila na govedarstvo u cjelini. Sukladno tome, navedeni sustav može poslužiti kao izuzetno dobra podloga pri uspostavi službenog nacionalnog sustava procjene dobrobiti u čiji je razvoj također potrebno uključiti proizvođače, ali i potrošače mlijeka.

Mikroklima u staji ima veliki utjecaj na zdravlje, dobrobit životinja i samu proizvodnju mlijeka. Nedostatak dobre ventilacije i rashlađivanja može dovesti do previsokih vrijednosti temperature i vlage zraka, a ujedno i visoke koncentracije štetnih plinova. Kao posljedica toga, dolazi do povećanja temperaturno-humidnog indeksa (THI), smanjenja udobnosti, proizvodnosti i zdravlja životinja. Istraživanje je obuhvatilo pet farmi mliječnih krava iz različitih dijelova istočne Hrvatske u razdoblju od ožujka do kolovoza. Farme su otvorenog tipa, s ventilatorima, dvije s dubokom steljom, a preostale tri s liga ležištima. Obavljena su kontinuirana mjerenja (dvanaest mjerenja na dan) temperature i vlage zraka u staji gdje borave visoko proizvodne krave u vrhu laktacije. Trenutna mjerenja ostalih mikroklimatski pokazatelja (ugljični dioksid (CO2), amonijak (NH3), sumporovodik (H2S), brzina strujanja zraka i osvijetljenost) obavljena su jednom mjesečno pomoću odgovarajućih mjernih uređaja. Temperatura zraka u staji kretala se u rasponu od -1, 9 do 42°C. Prosječna temperatura za mjesec ožujak i travanj, kretala od 6, 1 do 16ºC, što znači da je temperatura u ta dva mjeseca bila optimalna za mliječne krave. Dok se u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu prosječna temperatura kretala od 18, 6 do 25, 4°C, što je više od preporučene optimalne temperature za mliječne krave. Vlaga zraka je imala vrijednosti od 24, 9 do 94, 5%, a u prosjeku od 61 do 77% . Prosječne vrijednosti vlage su bile u optimalnim vrijednostima, međutim kada se ta vlaga stavi u kombinaciju s pripadajućom temperaturom zraka dobijemo visoke vrijednosti THI, koje su prelazile dozvoljeni prag od 72. To je pokazatelj da su krave tijekom ljetnog perioda bile izložene toplotnom stresu i da se na farmama nije postigao dovoljan učinak hlađenja. Prosječne vrijednosti koncentracije CO2 u zraku kretale su se u rasponu od 460 do 849 ppm-a, što ukazuje na to da su te vrijednosti bile ispod dozvoljene granične vrijednosti od 3.000 ppm. Koncentracija NH3 iznosila je od 0, 1 do 7, 0 ppm. Najveća vrijednost H2S bila je 1, 0 ppm što je ispod dozvoljene granice. Brzina strujanja zraka iznosila je do 4, 91 m/s, a prosječna osvijetljenost farmi se kretala od 395 do 11.198 luxa. Farme su imale dobru ventilaciju, što je omogućilo provjetravanje i izlazak štetnih plinova, međutim rashlađivanje životinja nije u potpunosti zadovoljeno. Potrebno je povećati strujanje zraka i uvođenje vodenih prskalica koje će pospješiti evaporaciju i rashlađivanje krava tijekom nepovoljnih vrijednosti THI.

Genetske bolesti konja razlikuju se prema načinu nasljeđivanja (dominantno ili recesivno) i mogu uzrokovati funkcionalne poremećaje različitih sustava. Defekti na genima mogu prouzročiti poremećaje mišićnog, odnosno koštanog sustava(hiperkalcemijska periodična paraliza, HYPP ; malformacija okcipitalno- atlanto-aksalne regije, OAAM), neurološke poremećaje (Lavander foal syndrome, LFS), krvne i imuno defekte (kombinirana imunodeficijencija, SCID) i drugo. Primjenom molekularne genetike uočavaju se defekti u genomu, odnosno u genima što omogućava ranije otkrivanje uzroka nasljednih bolesti. U tu svrhu najčešće se koriste genetski biljezi (markeri) kao što su mikrosateliti i polimorfizmi jednog nukleotida (SNP). Najčešće genetski nasljedne bolesti koje se javljaju kod arapskog punokrvnjaka monogenske su prirode, a nasljeđuju se autosomatski recesivno. Za neke od genetskih bolesti postoje testovi za njihovo rano otkrivanje i izlučivanje bolesnih jedinki (nosioca) što uvelike pridonosi kvalitetnijem uzgoju konja te dobrobiti životinja.