Search

Prema narudžbi naručitelja na lokaciji Jakuševac u veljači 2022. izvršeno je mjerenje infiltracije na 8 točaka. Na svakoj točki je mjerenje izvršeno dvostrukim prstenastim infiltrometrom u triplikatu. Sveukupna prosječna vrijednost brzine infiltracije u sjeveroistočnom dijelu plohe na svih 5 točaka mjerenja iznosi 10, 2 cm/h, dok u južnom dijelu plohe iznosi 2, 7 cm/h. Iz navedenog se može zaključiti da brzina infiltracije u sjeveroistočnoj plohi odgovara infiltraciji u srednje teškim, a u južnom dijelu infiltraciji u teškim tlima, odnosno da je južna ploha slabije propusna u odnosu na sjeveroistočnu.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2021. godini.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2020. godini. U razdoblju od siječnja do prosinca 2020. godine ukupno je prikupljeno i u laboratoriju ispitano: 318 uzoraka vode i 56 uzoraka tla. Rezultati su grupirani prema mjernim područjima – melioracijskim jedinicama na području donjeg toka rijeke Neretve da bi se analizirao i prikazao prostorni i vremenski trend promjena u vodama i tlu.

Značajke tla na projektnim područjima idejnog projekta sustava navodnjavanja Rugvica i Lupoglav utvrđene su na temelju detaljnih terenskih i laboratorijskih pedoloških istraživanja te postojećih studijskih podataka iz arhive na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Terenska pedološka istraživanja provedena su sukladno kriterijima i normativima izrade pedoloških karata mjerila 1:10.000. U okviru tih istraživanja na terenu je vršeno sondiranje terena, otvaranje pedoloških profila i uzorkovanje tla za laboratorijske analize, te mjerenje infiltracije vode u tlo.

Rad se temelji na istraživanjima projekta „Napredni sustav motrenja agroekosustava u riziku od zaslanjivanja i onečišćenja“. Cilj je rada ocijeniti društveno-ekonomski utjecaj klimatskih promjena na agroekosustav doline Neretve. Istraživanje se sastoji od ispitivanja percepcije poljoprivrednika o utjecaju rizika zaslanjivanja vode i tla na poljoprivrednu proizvodnju i razvoja stohastičkog simulacijskog modela proizvodnje mandarina na području doline Neretve. Za ispitivanje percepcija poljoprivrednika dizajnirat će se anketni upitnik. Anketno ispitivanje bit će provedeno na namjeravanom uzorku od 30 poljoprivrednika u dolini Neretve tijekom travnja 2021. godine. Ulazni parametri stohastičkog simulacijskog modela su trenutna struktura proizvodnje, prinosi, cijene i troškovi proizvodnje mandarina. Kroz scenarije različitih stupnjeva zaslanjivanja i vjerojatnosti njihove pojave (sa i bez projekta), simulirat će se utjecaj rizika na ekonomiku proizvodnje mandarina. Kao rezultat simulacije dobit ćemo uvid u promjene dohodovnosti sa i bez projekta. Postojeća istraživanja ukazuju kako zaslanjivanje, odnosno navodnjavanje vodom loše kvalitete, može smanjiti dohodak u proizvodnji mandarina i do 50 %. U izradi modela koristit će se @Risk dodatak u Excelu (Palisade Corporation). Rad će prikazati i utjecaj zaslanjenja na korištenje zemljišnih resursa, te će dati preporuke za mjere poljoprivredne politike u cilju prilagodbe i ublažavanja postojeće situacije.

Sveukupna prosječna vrijednost brzine infiltracije u sjeveroistočnom dijelu plohe na svih 5 točaka mjerenja iznosi 2, 82657·10-5 m/s, odnosno 10, 2 cm/h, dok u južnom dijelu plohe ona iznosi 7, 428·10-6 m/s, odnosno 2, 7 cm/h. Iz navedenog se može zaključiti da brzina infiltracije u sjeveroistočnoj plohi odgovara infiltraciji u teksturno srednje teškim tlima, a u južnom dijelu infiltraciji teksturno teškim tlima, odnosno južna ploha je nešto slabije hidraulički vodopropusna u odnosu na sjeveroistočnu istraživanu plohu.

Razvoj precizne poljoprivrede i povećana potražnja za kvalitetnijim proizvodima doveli su do sve većeg interesa za precizno vinogradarstvo koje se temelji na motrenju te prilagodbi agrotehničkih mjera prostornoj varijabilnosti čimbenika produktivnosti vinograda. Potencijalno, jedan od najmoćnijih alata u preciznom vinogradarstvu je korištenje daljinskih senzora s obzirom na sposobnost brzog pružanja sinoptičkog prikaza oblika, veličine i vigora vinove loze unutar nasada. Potencijal primjene daljinskih, ali i in- situ senzora za poboljšanje vinogradarske prakse očituje se u odnosima za koje je utvrđena povezanost između vegetacijskih pokazatelja i kvalitete grožđa i prinosa. Temeljni smisao precizne poljoprivrede i primjene naprednih tehnika daljinskih i proksimalnih snimanja jest upravo identifikacija onih prostornih i vremenskih varijabli te različitosti jedinki ili dijelova zemljišta unutar parcela ili između njih kojima se mogu kvantificirati i prostorno prikazati pokazatelji kakvoće, produktivnosti i održivosti dane proizvodnje. Klasičnim terenskim i laboratorijskim ispitivanjima tla i biljnog materijala izravno se utvrđuje stanje pojedinačnog pokazatelja, a prilikom uzimanja uzoraka na terenu nastoji se izabrati lokacija najizrazitije reprezentativnosti. Međutim, zbog zahtjevnosti postupaka i velikih troškova rada tako provedena ispitivanja ne omogućuju i ocjenu prostorne varijabilnosti unutar ili između različitih lokacija niti eventualnu identifikaciju izraženih ili diskretnih razlika u prostoru koje utječu na učinkovitost proizvodnje. Primjena daljinskih i proksimalnih senzora kao alata za motrenje rasta i razvoja nasada vinove loze sve je više u fokusu interesa ne samo znanstvenih istraživanja već podjednako i proizvođača. Takav interes prvenstveno je potaknut mogućnošću da se u ekonomski i vremenski prihvatljivim okvirima generiraju prostorni podatci primjenjivi u preciznoj poljoprivredi. U tom smislu istraživanja su potvrdila veliki potencijal u snimanju spektralnog i termalnog otiska te generiranju različitih vegetacijskih indeksa. Općeniti cilj projekta je utvrđivanje pouzdanih pokazatelja za održivo i ekološki prihvatljivo gospodarenje vinogradarskim područjima u Istri primjenom suvremenih tehnika i tehnologija za njihovo utvrđivanje i praćenje.

Urbana tla traže naročitu pozornost, kako zbog raznovrsnosti načina korištenja prostora, tako i zbog velikog broja izvora onečišćenja ili drugog načina degradacije kakvoće tla. Praćenje stanja tala je zakonska obaveza i aktivnost koja se nadovezuje na praćenje kvalitete ostalih medija okoliša, prvenstveno vode i zraka. Monitoringom je obuhvaćeno sedam kategorija korištenja tla: školska igrališta, dječji vrtići, javna dječja igrališta, područja za sport i rekreaciju, javne zelene površine unutar rezidencijalnih četvrti, javne površine (drvoredi i zelene površine uz prometnice, površine u blizini industrijskih i gospodarskih postrojenja, površine u blizini odlagališta otpada i sličnih ekološki rizičnih objekata) i drugo (poljoprivredno zemljište, područja vodozaštite). U dokumentu su prikazani rezultati monitoringa provedenog na 30 uzoraka urbanog tla. Analizirani su fizikalno-kemijski parametri u tlu (PAH, PCB, TOC, BTEX, mineralna ulja, pesticidi), provedena su ekotoksikološka ispitivanja tla, analizirani su uzorci procjedne vode s postavljenih procjednih lizimetara s dvije lokacije i s tri dubine te je proveden i biomonitoring mahovinama (teški metali i PAH-ovi). Rezultati su prikazani na web GIS aplikaciji „Ekološka karta Grada Zagreba“. Program je financirao Gradski ured za zdravstvo.

U dokumentu su prikazani rezultati provedenih analiza u 13 gradskih vrtova. Istraživanjem je obuhvaćeno postojećih trinaest gradskih vrtova (GV) na području Grada Zagreba: GV Borovje, GV Klara – Čavoglavska ulica, GV Klara – Mrkšina ulica, GV Maksimir – Mandlova ulica, GV Prečko, GV Savica, GV Sesvete – Rimski put, GV Sesvete – Senjska ulica, GV Sloboština, GV Sopot 1, GV Sopot 2, GV Stenjevec, GV Podsused. Provedena su: ispitivanja kakvoće vode za navodnjavanje kroz određivanje osnovnih kemijskih i mikrobioloških pokazatelja vode, ispitivanja kakvoće tla (pH, TOC, P2O5, K2O, teški metali: Cr, Ni, Pb, Cd, Zn, Cu, Hg ; mineralna ulja, BTEX, PAH, pesticidi), ekotoksikološka ispitivanja, ispitivanje kakvoće plodova (suha tvar, Ca, Mg, Fe, K, Na, P, S, Nuk) i biomonitoring mahovinama. Program je financirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2019. godini.

U dokumentu su prikazani rezultati monitoringa provedenog na 20 uzoraka urbanog tla. Analizirani su fizikalno-kemijski parametri u tlu, provedena su ekotoksikološka ispitivanja tla, analizirani su uzorci procjedne vode s postavljenih procjednih lizimetara s tri lokacije i tri dubine te je proveden i biomonitoring mahovinama (teški metali i PAH-ovi). Rezultati su prikazani na web GIS aplikaciji „Ekološka karta Grada Zagreba“. Program je financirao Gradski ured za zdravstvo.

Primjena pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji može uzrokovati degradaciju kvalitete tla i vodnih resursa ukoliko dođe do njihova procjeđivanja u dublje horizonte tla i vode. Glifosat je herbicid koji se koristi za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova te višegodišnjih korova. Iako glifosat ima veliku sposobnost adsorpcije u tlu, njegov transport do površinskih ili podzemnih voda ipak je moguć. Cilj istraživanja je bio utvrditi način transporta glifosata u tlu pri različitim agroekološkim uvjetima. Poljski pokus je postavljen na dvije lokacije: Jazbina (brdsko područje na teksturno teškom tlu) i Baštica (dolinsko područje na teksturno lakšem tlu). Na obje lokacije su postavljeni senzori za praćenje vodne bilance tla, procjedni lizimetri i meteorološka postaja te uzete kolone s tlom u neporušenom stanju. Na kolonama je u kontroliranim uvjetima apliciran glifosat i vršeno ispiranje. Nakon prikupljenih podataka o toku vode i transportu glifosata, provedeno je numeričko modeliranje pomoću HYDRUS 2D/3D programa. Očekivano, visoki koeficijenti adsorpcije uslijed povećanog udjela gline i organske tvari uglavnom su limitirali transport glifosata u dublje horizonte tla. Međutim, utvrđeno je i da su glavni procesi transporta glifosata bili površinsko otjecanje (lokacija Jazbina) te preferencijalni tokovi (lokacija Baštica). Rezultati upućuju da unatoč relativno visokoj adsorpciji u tlu, herbicidi predstavljaju potencijalnu opasnost za kvalitetu vodnih resursa.

Kontinuirano povećanje poljoprivredne proizvodnje po jedinici površine te sve intenzivnija primjena konvencionalnih agrotehničkih mjera mogu prouzročiti negativne posljedice u okolišu poput erozije tla i agrokemikalija, odnosno onečišćenja tla i vodnih resurs. Posebno je izražen negativan utjecaj uzrokovan prekomjernom upotrebom sintetskih agrokemikalija kao što su mineralna gnojiva i pesticidi. Naime, većina sredstava koja se primjenjuju sukladno načelima dobre poljoprivredne prakse u poljoprivrednoj proizvodnji je korisna ali se uslijed ispiranja u dublje slojeve tla i podzemnu vodu određene supstance mogu uzrokovati ozbiljna onečišćenja i degradirati prirodne resurse. Tok vode u tlima ključan je proces koji utječe na količinu vode i njezinu kvalitetu u prirodi. Kako je transport onečišćivala u tlu usko povezan s kretanjem (tokom) vode vrlo je važno na pravilan način utvrditi (procijeniti) sve relevantne procese koji određuju tok vode u različitim agroekološkim sredinama.

Značajan poticaj u razvoju poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj moguće je ostvariti kroz bolju učinkovitost dreniranog poljoprivrednog zemljišta, čija ukupna površina prema dodatnim istraživanjima koja su provedena u ovom Projektu – studiji iznosi 166.541, 5 ha. Posebice je to važno s aspekta boljeg korištenja dreniranog zemljišta za potrebe navodnjavanja. Težište u ovoj Studiji-Projektu je na procjeni pogodnosti i mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta, odnosno potrebnoj revitalizaciji sustava odvodnje za primjenu (potrebu) navodnjavanja u Republici Hrvatskoj (RH). Naime, literaturni izvori o pogodnosti dreniranog poljoprivrednog zemljišta za potrebe navodnjavanja se od lokacije do lokacije dosta razlikuju, tako da je na osnovu istih teško utvrditi pravo stanje na široj razini županije, a posebice RH. Prema osnovnoj pedološkoj karti RH (OPK, 1:50.000) na prostoru koje obuhvaća drenirano poljoprivredno zemljište (DPZ) izdvojeno je ukupno oko 95 kartiranih jedinica, koje su izvorno pripadale u red (klasu) hidromorfnih i/ili semihidromorfnih tala. Treba svakako naglasiti da su ova tla prije izvođenja hidromelioracijskih sustava u pogledu gospodarenja imala ozbiljnih ograničenja, pri čemu je osnovni limitirajući faktor predstavljala prekomjerna vlažnost tla, kao posljedica kraće i/ili duže prisutnosti zadržavanja površinskih i/ili podzemnih voda. Zbog određenih propusta u predloženim koncepcijskim rješenjima kao i tijekom samog izvođenja projektiranih sustava detaljne odvodnje, na znatnom dijelu hidromelioriranog poljoprivrednog zemljišta, posebice u domeni „teških“ tala nije na zadovoljavajući način riješen njihov temeljni problem, odnosno suvišna vlažnost. Kao posljedica navedenih propusta u postmeliorativnoj fazi gospodarenja na znatnom dijelu ovih tala (zemljišta) i dalje je prisutno otežano i nedohodovno gospodarenje, koje je posebice izraženo tijekom humidnih godina. Temeljem navedenog, a uvažavajući i osnovna ograničenja (faktore) dreniranih tala (zemljišta) po pitanju njihovih osnovnih fizikalno- hidrauličkih i kemijskih obilježja kao i stanja funkcionalnosti izvedenih sustava detaljne i osnovne odvodnje, postavlja se ozbiljno pitanje koliko su ova tla i u kojoj mjeri pogodna za primjenu navodnjavanja u RH. Zato držimo opravdanim izradu ove Studije- Projekta s temeljnim ciljem adekvatne procjene pogodnosti s potrebnim mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta za primjenu navodnjavanja u Republici Hrvatskoj.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2018. godini.

U dokumentu su prikazani rezultati provedenih analiza u 13 gradskih vrtova. Provedena su: ispitivanja kakvoće vode za navodnjavanje kroz određivanje osnovnih kemijskih i mikrobioloških pokazatelja vode, ispitivanja kakvoće tla (pH, TOC, P2O5, K2O, teški metali: Cr, Ni, Pb, Cd, Zn, Cu, Hg ; mineralna ulja, BTEX, PAH, pesticidi), ekotoksikološka ispitivanja, ispitivanje kakvoće plodova (suha tvar, Ca, Mg, Fe, K, Na, P, S, Nuk), utvrđivanje „nultog stanja“ kontaminacije tla za novi gradski vrt i biomonitoring mahovinama. Program je financirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

U dokumentu su prikazani rezultati monitoringa provedenog na tri lokacije urbanog tla: 12 uzoraka tla na lokacijama oko odlagališta otpada Jakuševec, 12 uzoraka tla na lokacijama oko uređaja za obradu otpadnih voda i 12 uzoraka tla na lokacijama u blizini postrojenja za obradu otpada CIOS. Analizirani su fizikalno-kemijski parametri u tlu (teški metali, PAH, PCB, TOC, BTEX, mineralna ulja, pesticidi), provedena su ekotoksikološka ispitivanja tla, postavljeni su procjedni lizimetri na tri lokacije, izrađen je model distribucije, postavljeni su senzori za praćenje dinamike relativne vlage tla i vodnog potencijala tla te je proveden i biomonitoring mahovinama (teški metali i PAH-ovi). Rezultati su prikazani na web GIS aplikaciji „Ekološka karta Grada Zagreba“. Program je financirao Gradski ured za zdravstvo.

Potreba za monitoringom vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode u Biđ- Bosutskom polju, proizašla je kao rezultat neophodnih mjera zaštite okoliša u svezi izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS-a), propisanih Rješenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, klasa: UP/351-02/98-06/26, ur.broj: 452-07-JP-99-10 od 16. 03. 1999. godine, odnosno izrade Studije o meliorativnoj ulozi VKDS- a na ekosustave u zaobalju. S obzirom da Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja predstavlja I. fazu VKDS-a, potreba za monitoringom odnosi se i na njega.

Praćenje transporta tvari u tlu (npr. pesticida, nutrijenata) je važna komponenta u istraživanjima onečišćenja (agro)ekosustava. Agrokemikalije primijenjene u poljoprivrednoj proizvodnji mogu se procijediti do vodnih resursa kao posljedica neadekvatne primjene ili uslijed djelovanja okolišnih uvjeta (propusniji tipovi tala, oborine velikog intenziteta). U svrhu praćenja transportnih procesa u tlu primjenjuju se različite laboratorijske i terenske metode. Za procjenu toka vode i transporta tvari u tlu nužno je poznavanje hidrauličkih parametara tla. Evaporacijska metoda omogućuje određivanje retencijskih krivulja tla na neporušenim uzorcima tla (volumena 250 cm3) uz pomoć tenziometara i gravimetrijskog određivanja količine vode. Korištenjem kolona s tlom (neporušeno stanje) također je moguće u kontroliranim uvjetima pratiti transport i ispiranje tvari. Navedena metoda omogućuje primjenu više vrsta senzora, kontrolu intenziteta oborina i mogućnost aplikacije različitih doza istraživane tvari. Najefikasnija terenska metoda praćenja transportnih procesa u tlu je korištenje lizimetara, koji omogućuju praćenje transporta tvari u stvarnim agroekološkim uvjetima uz mogućnost kontinuiranog motrenja vodne bilance, evapotranspiracije i kakvoće procjednih voda. Predstavljene metode omogućuju kvalitetnu podlogu za procjenu opasnosti od onečišćenja vodnih resursa agrokemikalijama te za primjenu predikcijskih numeričkih modela u istraživanjima njihova transporta u agroekosustavu.

Reljefno-razvijeni tereni poput južnih/jugozapadnih brdskih ekspozicija jedni su od najpovoljnijih za uzgoj vinove loze. Međutim, uslijed nagiba takvi položaji su ujedno vrlo podložni eroziji i površinskom otjecanju, posebice nakon obilnijih oborina. Jedan od položaja u zagrebačkom vinogorju pokušališta Jazbina (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo) s izraženim nagibom (19 %) i tehnologijom međurednog travnatog malča je odabran za provedbu ovog istraživanja. U razdoblju istraživanja (rujan 2018. - veljača 2019.) na sredini međurednog prostora 20- godišnjeg vinograda sorte Pinot bijeli, postavljeni su sakupljači površinskog otjecanja unutar kojih je aplicirana poznata koncentracija nitratnog oblika dušika. Tijekom istraživanja u vinogradu su na meteorološkoj postaji (Pinova) kontinuirano bilježeni meteorološki i vegetacijski parametri te su pored prirodnih oborina simulirani i oborinski događaji različitog intenziteta. Neposredno nakon oborina obavljeno je mjerenje volumena površinskog otjecanja i njegovo uzorkovanje za laboratorijska ispitivanja koja su provedena u akreditiranom laboratoriju MELILAB Zavoda za melioracije. Rezultati istraživanja potvrđuju da intenzitet oborina na istraživanom vinogradarskom terenu znatno utječe na intenzitet površinskog otjecanja, kao i na određene kemijske promjene sastava vode koja otječe, odnosno koncentraciju nitrata. Temeljem navedenog zaključujemo da je u cilju sprječavanja mogućih negativnih učinaka u okolišu (npr. onečišćenje površinskih i/ili podzemnih vodnih resursa), nužno sve agrokemijske zahvate na vinogradarskim površinama provoditi sukladno dobrim (održivim) poljoprivrednim praksama.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2017. godini.

Projekt je osmišljen tako da omogući pravovremeno prepoznavanje rizika koje korištenje tala u urbanoj zoni za gradske vrtove može nositi sa sobom. Okosnica projekta odnosi se na uspostavu sustava za motrenje kvalitete i plodnosti tala na područjima gradskih vrtova i uspostavu biomonitoringa mahovinama: odnosno procjene imisije potencijalno toksičnih elemenata (PTE) iz zraka, utvrđivanje dinamike onečišćenja kao i utvrđivanje organskih onečišćenja (policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) i poliklorirani bifenili (PCB). Također je predviđeno provođenje ekotoksikoloških ispitivanja i konačno harmonizacija metodike praćenja kvalitete i plodnosti tla u takvim urbanim agroekosustavima. U dokumentu su prikazani rezultati provedenih analiza u 12 gradskih vrtova. Analizirana je kvaliteta tla, kvaliteta vode i biljnog materijala. Program je financirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

The 7th International Scientific and Professional Conference Water for all is organized to honour the World Water Day by the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, European Hygienic Engineering & Design Group (EHEDG), Danube Parks, Croatian Food Agency, Croatian Water, Faculty of Food Technology Osijek, Faculty of Agriculture in Osijek, Faculty of Civil Engineering Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Department of Chemistry, Nature Park “Kopački rit”, Osijek- Baranja County, Public Health Institute of the Osijek- Baranja County and „Vodovod-Osijek“ -water supply company in Osijek. The topic of World Water Day 2017 was "Wastewater" emphasizing the importance and influence of wastewater treatments on global environment. The international scientific and professional conference Water for all is a gathering of scientists and experts in the field of water management, including chemists, biologists, civil and agriculture engineers, with a goal to remind people about the significance of fresh water and to promote an interdisciplinary approach and sustainability for fresh water resource management. The Conference has been held since 2011. About 300 scientists and engineers submitted 95 abstracts to the 7th International Scientific and Professional Conference Water for all, out of which 33 was presented orally and 62 as posters. 47 full papers were accepted by the Scientific Committee. 38 full papers became the part of the this Proceedings while 9 papers were accepted for publication in Croatian Journal of Food Science and Technology and Electronic Journal of the Faculty of Civil Engineering Osijek - e-GFOS.

Praćenje stanja tala je zakonska obaveza i aktivnost koja se nadovezuje na praćenje kvalitete ostalih medija okoliša, prvenstveno vode i zraka. Monitoringom je obuhvaćeno sedam kategorija korištenja tla: školska igrališta, dječji vrtići, javna dječja igrališta, područja za sport i rekreaciju, javne zelene površine unutar rezidencijalnih četvrti, javne površine (drvoredi i zelene površine uz prometnice, površine u blizini industrijskih i gospodarskih postrojenja, površine u blizini odlagališta otpada i sličnih ekološki rizičnih objekata) i drugo (poljoprivredno zemljište, područja vodozaštite). U dokumentu su prikazani rezultati monitoringa provedenog na osam lokacija urbanog tla po kategorijama načina korištenja: urbano/rezidencijalno/drugo. Provedena je ukupna pedološka obrada na lokaciji profila, analizirani su fizikalno-kemijski parametri u tlu (teški metali, PAH, PCB, TOC, BTEX, mineralna ulja, pesticidi, dioksini), provedena su ekotoksikološka ispitivanja tla, izrađen je model pronosa (određivanje hidrauličkih svojstava tla evaporacijskom metodom) te je proveden i biomonitoring mahovinama (teški metali i PAH-ovi). Program je financirao Gradski ured za zdravstvo.

Projekt je osmišljen tako da omogući pravovremeno prepoznavanje rizika uzrokovanih korištenjem tala za gradske vrtove u urbanom području. Okosnica projekta odnosi se na uspostavu sustava za motrenje kvalitete i plodnosti tala na područjima gradskih vrtova i uspostavu biomonitoringa mahovinama: odnosno procjene emisije potencijalno toksičnih elemenata (PTE) iz zraka, utvrđivanje dinamike onečišćenja, kao i utvrđivanje organskih onečišćenja (policiklički aromatski ugljikovodici - PAH). Također je predviđeno provođenje ekotoksikoloških ispitivanja i konačno harmonizacija metodike praćenja kvalitete i plodnosti tla u takvim urbanim agroekosustavima. Predviđena istraživanja interpretirati će se sukladno postojećoj zakonskoj regulativi u RH.

Potreba za monitoringom vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode u Biđ- Bosutskom polju, proizašla je kao rezultat neophodnih mjera zaštite okoliša u svezi izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS-a), propisanih Rješenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, klasa: UP/351-02/98-06/26, ur.broj: 452-07-JP-99-10 od 16. 03. 1999. godine, odnosno izrade Studije o meliorativnoj ulozi VKDS- a na ekosustave u zaobalju. S obzirom da Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja predstavlja I. fazu VKDS-a, potreba za monitoringom odnosi se i na njega.

Ulaskom u EU RH je temeljem Direktive 2009/28/EC o poticanju uporabe obnovljivih izvora energije (OIE) preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora do 2020. na 20 % u bruto potrošnji, u skladu s čime je usvojen Nacionalni akcijski plan za OIE. U sklopu navedenog plana, RH financijski podupire izgradnju elektrana/toplana na agro/šumsku biomasu, kao jednog od značajnih OIE. Godišnje se u RH otvori nekoliko postrojenja na biomasu, a njihov značajan nusproizvod je pepeo kojega je potrebno na odgovarajući način zbrinuti (iskoristiti). Po svome kemijskom sastavu pepeo biomase je izuzetno alkalan (pH >12), ali i bogat određenim fito-nutrijentima (P, K, Ca, Mg). Veliki udio poljoprivrednih tala u svijetu i RH je prilično kiseo (pH

Okosnica projekta odnosi se na uspostavu sustava za motrenje kvalitete i plodnosti tala na područjima gradskih vrtova i uspostavu biomonitoringa mahovinama, odnosno, procjene imisije potencijalno toksičnih elemenata (PTE) iz zraka, utvrđivanje dinamike onečišćenja kao i utvrđivanje organskih onečišćenja (policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) i poliklorirani bifenili (PCB). U dokumentu su prikazani rezultati provedenih analiza u 11 gradskih vrtova. Analizirana je kvaliteta tla i kvaliteta vode za navodnjavanje određivanjem osnovnih kemijskih i mikrobioloških pokazatelja. Program je financirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2016. godini. U razdoblju od siječnja do prosinca 2016. godine ukupno je prikupljeno i u laboratoriju ispitano: 336 uzoraka vode i 56 uzoraka tla. Rezultati su grupirani prema mjernim područjima – melioracijskim jedinicama na području donjeg toka rijeke Neretve da bi se analizirao i prikazao prostorni i vremenski trend promjena u vodama i tlu.

Potreba za monitoringom vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode u Biđ- Bosutskom polju, proizašla je kao rezultat neophodnih mjera zaštite okoliša u svezi izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS-a), propisanih Rješenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, klasa: UP/351-02/98-06/26, ur.broj: 452-07-JP-99-10 od 16. 03. 1999. godine, odnosno izrade Studije o meliorativnoj ulozi VKDS- a na ekosustave u zaobalju. S obzirom da Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja predstavlja I. fazu VKDS-a, potreba za monitoringom odnosi se i na njega.

Prema narudžbi naručitelja na lokaciji Jakuševac na plohi 6/2 sjever i plohi 6/2 jug izvršeno je mjerenje infiltracije na 8 točaka u srpnju 2016. godine pomoću infiltrometara u triplikatu. Najveći koeficijent propusnosti je izmjeren na točki 8 i iznosi 1, 101·10-5 m/s, a najmanji na točki 4 koji iznosi 8, 796·10-6 m/s. Generalno gledano propusnost je niža na plohi 6/2 sjever (iznosa 10- 6 m/s), a za jednu veličinu (10-5 m/s) viša na plohi 6/2 jug.