Search

Trzalci su najraznolikija i često najbrojnija skupina makrozoobentosa u slatkim vodama. Cilj ovog istraživanja je odrediti utjecaj klimatskih promjena na sastav zajednice trzalaca sedrene barijere Kozjak–Milanovac. Istraživanje je provedeno u Nacionalnom parku Plitvička jezera koji se sastoji od 16 oligotrofnih protočnih jezera povezanih sedrenim barijerama. Odrasli trzalci su sakupljani na sedrenoj barijeri Kozjak- Milanovac od 2007. do kraja 2020. godine emergencijskim piramidama. Temperatura vode je mjerena 2 puta dnevno „data logerima“. Podaci o protoku su dobiveni od Državnog hidrometeorološkog zavoda, a podaci o količini organske tvari od uprave parka. Brzina strujanja vode je mjerena mjesečno tijekom sakupljanja materijala. Tijekom 14 godina sakupljeno je više od 13 000 jedinki koje pripadaju unutar više od 80 taksona. Uočen je porast vrijednosti temperature vode, protoka i brzine strujanja vode te kemijske potrošnje kisika (KPK). Tijekom godina nije došlo do promjene u brojnosti i bogatstvu vrsta trzalaca, ali je došlo do promjena u sastavu zajednice i trofičke strukture. Brojnost aktivnih filtratora i detritivora kao što su Polypedilum scalaenum i Tanytarsus signatus se smanjila dok je brojnost reofilnih pasivnih filtratora poput Rheotanytarsus reissi i R. curtistylus porasla. Iako brojnost i bogatstvo vrsta nisu ukazali na promjenu, sastav zajednice jest, što upućuje na važnost taksonomije u otkrivanju najsuptilnijih odgovora zajednica na promjene u okolišu.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2021. godine.

Dugo vremena se na povremene tekućice gledalo kao na staništa u kojima je raznolikost vrsta mala, a kako bi se dobila potpuna slika potrebno je uzeti u obzir akvatičke, semiakvatičke i terestričke organizme, koji žive u koritu u svim fazama vodotoka (tekuća, prijelazna, presušivanje).

Trzalci (Chironomidae) su najraznolikija i često najbrojnija skupina makrozoobentosa u slatkim vodama. Cilj ovog istraživanja je odrediti utjecaj klimatskih promjena na sastav zajednice trzalaca sedrene barijere Kozjak–Milanovac. Istraživanje je provedeno u Nacionalnom parku Plitvička jezera koji se sastoji od 16 oligotrofnih protočnih jezera povezanih sedrenim barijerama. Odrasli trzalci su sakupljani na sedrenoj barijeri Kozjak- Milanovac od 2007. do kraja 2020. godine emergencijskim piramidama. Temperatura vode je mjerena 2 puta dnevno „data logerima“. Podaci o protoku su dobiveni od Državnog hidrometeorološkog zavoda, a podaci o količini organske tvari od uprave parka. Brzina strujanja vode je mjerena mjesečno tijekom sakupljanja materijala. Tijekom 14 godina sakupljeno je više od 13 000 jedinki koje pripadaju unutar više od 80 taksona. Uočen je porast vrijednosti temperature vode, količine organskih tvari, protoka i brzine strujanja vode. Tijekom godina nije došlo do promjene u brojnosti i bogatstvu vrsta trzalaca, ali je došlo do promjena u sastavu zajednice i trofičke strukture. Brojnost aktivnih filtratora i detritivora kao što su Polypedilum scalaenum i Tanytarsus signatus se smanjila dok je brojnost reofilnih pasivnih filtratora poput Rheotanytarsus reissi i R. curtistylus porasla. Iako brojnost i bogatstvo vrsta nisu ukazali na promjenu, sastav zajednice jest, što upućuje na važnost taksonomije u otkrivanju najsuptilnijih odgovora zajednica na promjene u okolišu.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2020. godine.

Sveučilišni udžbenik u cijelosti obuhvaća terenske i laboratorijske vježbe uključene u programe više kolegija koji se predaju u sklopu Biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Udžbenik se sastoji od dvaju dijelova. Prvi dio udžbenika obuhvaća 28 laboratorijskih i terenskih vježbi podijeljenih u 17 sadržajnih cjelina, a drugi dio udžbenika obuhvaća primjenu statistike u ekologiji bez koje je moderna ekologija nezamisliva i temelji se na prijevodu udžbenika: Practical Statistics for Field Biology (Fowler, Choen i Jarvis 1998).

Akumulacije su izmijenjena vodna tijela nastala potapanjem okolnog područja tekućice koje se nalazi uzvodno od brane. Na dnu se razvija zajednica makrozoobentosa koja je jedna od sastavnica za određivanje ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela. U nacionalnim metodama evaluacije ekološkog stanja/potencijala u zemaljama članicama EU, koristi se makrozoobentos profundala i litorala. Fauna profundala se smatra dobrim indikatorom trofije te ukazuje na pojave anoksijeu pridnenim slojevima, dok fauna litorala ukazuje na hidromorfološke promjene. Cilj našeg istraživanja bio je usporediti metode evaluacije ekološkog stanja/potencijala temeljem makrozooobentosa profundala i litorala. Uzorkovanje makrozoobentosa profundala akumulacije Brljan provedeno je od 2010.-2011. pomoću Eckmanovog grabila, dok je uzorkovanje u litoralu provedeno u srpnju 2017. ručnom bentos mrežom. Profundal je očekivano pokazao manju raznolikost vrsta u odnosu na litoral, uz izrazitu dominaciju jedinki skupina Oligochaeta i Chironomidae. Akumulacija je svrstana u kategoriju dobrog ekološkog stanja temeljem zajednice makrozoobentosa profundala (0, 63) i litorala (0, 78). Razlike u ocjeni ukazuju na različit intenzitet pritisaka. Izvor organskog opterećenja protočne akumulacije potječe iz uzvodnih dijelova slijeva koji se akumulira u dubljim dijelovima, što u konačnici rezultira lošijom ocjenom ekološkog stanja. Drift i veliki utjecaj rijeke Krke uzrokuje pojavu riječnih elemenata u fauni litorala, što rezultira većim bogatstvom svojti te većom konačnom ocjenom ekološkog potencijala.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2018. godine.

Synthetic pesticides are substances used to control pests of both animal and plant origins on agricultural land. These substances often find their way to aquatic ecosystems by runoff where their effect on non-targeted aquatic invertebrates, plants and fish can range from individual to community level. In constructed lakes created by damming, the risk of accumulating these harmful substances is potentially greater than in other surface waters. Pesticide runoffs occur directly in the drainage basin of the artificial water bodies and along the longitudinal drainage surface of the tributary running water(s). Our main hypothesis was that persistent exposure even to “acceptable pesticide levels” alter the aquatic macroinvertebrate community equilibrium, decreasing the abundance of specific predator groups with longer generation time (namely dragonflies and water mites), favoring thus r-type selected species. Preliminary screening samples of macroinvertebrate communities were taken in autumn of 2016 from 10 constructed lakes located in the agricultural-land-dominated Pannonian Lowland Ecoregion of Croatia. Ten subsamples at each site were collected using benthos hand net (500 μm). Monthly measurements on eight pesticide types were collected from 2010-2016 in tributary rivers close to the mouth of the constructed lakes. Significant correlations were determined between the share of agricultural land cover present in the drainage area and pesticide concentrations. A multiple linear regression model showed that r-dominance (ecological quality bioassessment metric) increased with increasing pesticide concentrations. Increased concentration of pesticides was also found to be detrimental to predator groups with longer generation time and a smaller number of offspring (K-selected species).

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2017. godine.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2017. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2016. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2016. godine.

Akumulacije su umjetna jezera koja su nastala potapanjem područja koje se nalazi uzvodno od brane. Primarno se stvaraju za potrebe navodnjavanja, prihvaćanje jesenskog i zimskog vodnog vala te dobivanja električne energije. Hrvatska nema mnogo prirodnih jezera tako da akumulacije mogu biti važna područja s aspekta bioraznolikosti pružajući staništa za mnoge vrste ptica, riba, ali i drugih životinja te okolnu vegetaciju. Cilj istraživanja, koje je provedeno tijekom srpnja i rujna 2016. godine u akumulacijama Dinaridske ekoregije Republike Hrvatske, bio je utvrditi sastav zajednice makrozoobentosa umjetnih jezera. Istraživane su četiri postaje s najmanjim antropogenim utjecajem na akumulacijama Bajer, Lepenica, Vlačine i Tribalj. Uzorkovano je područje litorala, a površina uzorkovanja je bila 250 m 2 ili manja ovisno o strmini obale. Na svakoj istraživačkoj postaji prikupljeno je 10 uzoraka ručnom bentos mrežom (500 μm), zahvatne površine 25 cm × 25 cm, u 4 dubinska razreda: od 0 do 0, 25 m, od 0, 25 m do 0, 5 m, od 0, 5 m do 0, 75 m i od 0, 75 m do 1 m. Mjerena su i fizikalno -kemijska obilježja vode: koncentracija kisika u vodi, zasićenje kisikom, električna vodljivost, pH i alkalitet. Akumulacije Bajer i Lepnica imali su nižu količinu otopljenog kisika, manju električnu vodljivost i niži alkalinitet od akumulacija Vlačine i Tribalj. U akumulaciji Lepenica smo utvrdili zajednicu makrozoobentosa s najvećim brojem svojti, a u akumulaciji Bajer najveću gustoću beskralježnjaka. Najsiromašnija zajednica po oba kriterija bila je u akumulaciji Vlačine. Ličinke porodice Chironomidae (Diptera) imaju veću gustoću populacije u dubljim slojevima akumulacija što je najvjerojatnije povezano s njihovom tolerancijom na niže koncentracije kisika.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2015. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2015. godine.

Izgradnja brana i ostale preinake riječnog toka značajno utječu na protok vode, no njihove posljedice na biljne i životinjske zajednice još uvijek nisu dovoljno istražene. Rijeka Cetina je jedna od najdužih mediteranskih rijeka stalnog toka u Hrvatskoj te je pod značajnim utjecajem regulacija riječnog toka. Fauna vodencvjetova rijeke Cetine i njene pritoke Rude istraživana je na ukupno devet lokacija tijekom jednogodišnjeg perioda, s ciljem procjene utjecaja izgradnje brana i regulacije riječnog toka na zajednicu vodencvjetova. Tijekom istraživanja zabilježene su ukupno 22 vrste vodencvjetova. Suprotno očekivanom, bogatstvo i raznolikost vrsta te gustoća njihovih populacija povećavali su se od gornjeg prema donjem toku. Prema analizi MDS (multidimensional scaling), istraživane lokacije grupirale su se prema njihovom položaju duž riječnog toka. Od analiziranih okolišnih čimbenika, najveći utjecaj na sastav zajednice vodencvjetova imaju pH i temperatura vode. Na lokacijama koje su direktno utjecane riječnim regulacijama došlo je do promjene u zajednici vodencvjetova, dok na ostalim lokacijama nije utvrđen njihov utjecaj. Razloge treba tražiti u specifičnoj krškoj hidrologiji i utjecaju brojih bočnih izvora na fizikalno - kemijske čimbenike vode.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2014. godine.

Sedrene barijere su osebujna staništa krških rijeka sa specifičnom faunom. Od rujna 2013. godine do listopada 2014. godine istraživane su dvije sedrene barijere unutar Nacionalnog parka Krka. Za istraživanje su izabrane pretposljednja sedrena barijera Roški Slap i posljednja te najveća sedrena barijera Skradinski Buk. Cilj je bio ustanoviti raznolikost i specifičnost faune dvokrilaca na sedrenim barijerama te utvrditi njihove fenološke značajke tijekom godine. Šest emergencijskih klopki je bilo postavljeno na svaku barijeru te su zastupljena sva prisutna mikrostaništa. Ukupno je zabilježeno 11 porodica vodenih dvokrilaca (Diptera):: Ceratopogonidae, Chironomidae, Dixidae, Empididae, Limoniidae, Muscidae, Psychodidae, Sciomyzidae, Simuliidae, Stratiomyidae i Tipulidae. Predstavnici porodica Dixidae, Empididae, Limoniidae, Muscidae, Psychodidae, Simuliidae i Tipuliidae su određeni do vrste te je ustanovljeno više od 35 vrsta. Porodica Empididae je najbogatija vrstama, dok je veći broj vrsta zabilježen i za porodice Limoniidae, Muscidae i Psychodidae. Raznolikost dvokrilaca je veća na sedrenoj barijeri Roški Slap, dok je na sedrenoj barijeri Skradinski Buk zabilježena veća brojnost . Emergencija dvokrilaca na sedrenim barijerama NP Krka je prisutna tijekom cijele godine, no značajnija emergencija kreće od travnja do listopada. Ukupno je zabilježeno osam novih vrsta dvokrilaca za Hrvatsku. Tijekom ovog istraživanja ustanovljena je velika populacija endemske vrste Limnophora croatica na barijeri Roški Slap, a pronađena je još jedna nova vrsta za znanost iz porodice Psychodidae (Pericoma sp. nov.).

U genezu sedrenih barijera uključena je i obraštajna zajednica, što je čini jednom od biomedijatora osedravanja. Razvoj obraštaja praćen je na umjetnim podlogama (predmetna stakalca) od rujna 2013. godine do lipnja 2014. godine na sedrenim barijerama Roški slap (RS) i Skradinski buk (SB) u NP Krka u dva reotopa (brzoj i sporoj struji vode). Ukupno je zabilježeno 98 svojti heterotrofnih organizama u obraštaju, od tog 64 svojte trepetljikaša koji su s prosjekom od 80% dominirali i u abundanciji. Usprkos gotovo identičnim fizikalno‐kemijskim čimbenicima vode na dvije barijere, primarna produkcija bila je veća na postaji RS. Suprotno tome, heterotrofni organizmi su imali 5 do 18 puta veću abundanciju na postaji SB u odnosu na isti reotop na postaji RS, kao i veću raznolikost zajednice. Skupine Peritrichia i Suctoria dominirale su među trepetljikašima na postaji SB, dok su na postaji RS dominirale pokretne forme, ukazujući na utjecaj uzvodnog jezera Visovac na strukturu zajednice sedrene barijere SB. Vršni protoci zabilježeni tijekom zime i proljeća doveli su manjih promjena u abundanciji, ali velikih promjena u strukturi perifitona. Dok su pokretni oblici i Peritrichia relativno dobro podnijeli hidrološki stres, došlo je do znatnog smanjenja abundancije Suctoria. Negativan utjecaj vršnih protoka zabilježen je i za ameboidne praživotinje, kao i za većinu meiofaune.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2014. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

Proces osedravanja uključuje brojne biomedijatore, a jedan od ključnih je obraštaj. Cilj istraživanja bio je utvrditi sezonsku dinamiku osedravanja i razvoja obraštaja na umjetnim podlogama (predmetnim stakalcima) na sedrenim barijerama Roški slap (RS) i Skradinski buk (SB) u brzoj (B) i sporoj (S) struji vode. Nakon jednogodišnje ekspozicije najveće količine sedre (prosječno 0, 9 g/cm2) zabilježene su na postaji RS-B, a najmanje (0, 09 g/cm2) na postaji SB-B. Osedravanje je bilo najintenzivnije tijekom ljeta, kad su zabilježene i do 5 puta veće količine sedre na umjetnim podlogama u odnosu na ostala godišnja doba. Iako su fizikalno-kemijski čimbenici vode na dvije postaje pokazivale gotovo identične vrijednosti tijekom godine, primarna produkcija se razlikovala te su vršne vrijednosti klorofila a zabilježene tijekom jeseni na sedrenoj barijeri SB, a tijekom proljeća i ljeta na sedrenoj barijeri RS. Heterotrofni organizmi u obraštaju preferirali su srednje vrijednosti osedravanja i primarne produkcije, dok su imali vrlo nisku brojnost tijekom intezivnog osedravanja. Hidrološki stres zabilježen u jednom razdoblju istraživanja negativno je utjecao na strukturu organizama u perifitonu, pri čemu su se najosjetljiviji pokazali trepetljikaši skupine Suctoria. Na sedrenoj barijeri SB zabilježeno je naseljavanje polipa slatkovodnog obrubnjaka Craspedacusta sowerbii, koji je strana vrsta u RH, a smatra se i invazivnom vrstom. Vrsta je preferirala sporu struju vode i nisku primarnu produkciju te imala gustoću od 0, 1 do 3, 0 jed./cm2. Kako C. sowerbii do sada nije zabilježena u NP „Krka“, niti u sličnim staništima u nas, potrebno ju je pratiti u daljnjim istraživanjima.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2013. godine.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2013. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2012. godine.

Opisani su rezultati istraživanja sezonske ishrane prikanca (Phoxinellus pseudalepidotus) na području Mostarskog blata. Analiziran je sadržaj probavila 120 jedinki ulovljenih u veljači, svibnju, kolovozu i studenom 2009. godine. Utvrđeno je da hranidbeni spektar čine beskralježnjaci iz skupina: kukci (Insecta) i puževi (Gastropoda) ; biljni materijal i amorfna masa. Kukci su prisutni u ishrani tijekom cijele godine, a zastupljeni su pripadnici rdova: Diptera, Ephemeroptera, Trichoptera, Plecoptera i Coleoptera. Predstavnici puževa su pronađeni samo u ljetnom razdoblju. Amorfna masa je prisutna samo u jesen dok je biljni materijal prisutan tijekom ljeta i jeseni.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2012. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2011. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U elaboratu se iznose i komentiraju rezultati godišnjeg istraživanja fizikalno-kemijskih, bioloških i ihtioloških značajki nadzemnih voda rijeke Drave na području utjecaja hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava tijekom 2011. godine.

Cilj ovog rada je prikazati kakvoću rijeke Kupe temeljem bentičkih beskralješnjaka. Istraživanje je provedeno tijekom 2009.-2010. godine, na 12 mjernih postaja raspoređenih duž toka rijeke Kupe. Na svakoj od istraživanih postaja uzorci su sakupljeni sa svih raspoloživih mikrostaništa te je ukupno zabilježeno 112 svojti. Odabrani indeksi koji su korišteni u ovom radu (broj svojti, udio skupina EPT, indeks saprobnosti (Pantle-Buck), BMWP, ASPT, indeksi raznolikosti (Shannon i Simpson), IBR i ALP) izračunati su koristeći Asterics 3.1.1. Software. Temeljem dobivenih rezultata zaključujemo da multimetrički pristup omogućuje uvid u širi raspon pritisaka i stvaranje potpunije slike biološkog stanja neke tekućice, obzirom na sastav i strukturu bentičkih beskralješnjaka.

Prema Zakonu o vodama (Narodne novine, 153/09), stanje površinskih voda definira se na temelju dva kriterija – ekološkog stanja i kemijskog stanja, ovisno od toga koje je lošije. Pod dobrim stanjem za podzemne vode, podrazumijeva se dobro kemijsko i količinsko stanje. Ekološko stanje određuje se na temelju monitoringa bioloških, hidromorfoloških i osnovnih fizikalno-kemijskih elementa kakvoće. Prema članku 41. Zakona o vodama, propisom o standardu kakvoće voda utvrđuje se stanje svih voda (rijeka, jezera, prijelaznih i priobalnih, te podzemnih voda), te je u srpnju 2010. godine u Narodnim novinama broj 89 objavljena Uredba o standardu kakvoće voda. U Uredbi se prvi puta pri ocjenjivanju stanja površinskih voda uvodi tip- specifični pristup. Međutim, razvoj metodologije tip-specifične klasifikacije bioloških, te pratećih osnovnih fizikalno-kemijskih i hidromorfoloških elemenata kakvoće u površinskim vodama predstavlja vrlo zahtjevan znanstveni rad za koji je potreban tim stručnjaka, specijalista za pojedine biološke elemente kakvoće i odgovarajuće razdoblje za njegovu uspostavu. Znanstveno-istraživački projekti, koje su Hrvatske vode inicirale, s ciljem razvoja metodologija ocjene ekološkog stanja voda i koji trebaju biti podloga za definiranje nacionalnog sustava ocjenjivanja ekološkog stanja voda, bili su u fazi izrade u vrijeme pripreme i objave Uredbe. Iz tog razloga je u Uredbi, u njezinim prijelaznim odredbama, djelomično definiran klasifikacijski sustav za neke elemente kakvoće. U radu će biti prikazani rezultati studija koje su izradile znanstvene institucije - Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za kopnene vode, te Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split i Institut „Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj, za prijelazne i priobalne vode. Prijedlozi sustava klasifikacije za pojedine elemente kakvoće iz studija predstavljat će podlogu za dopunu Uredbe o standardu kakvoće voda u dijelu koji se odnosi na ocjenjivanje ekološkog stanja voda.

U elaboratu je analizirana ihtiofauna te zooplankton i zoobentos rijeke Krke.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2010. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2009. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke voda hidroelektrana na Dravi.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2008. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

U sklopu istraživanja kvalitete voda rijeke Drave kao relevantni pokazatelj kvalitete vode istraživan je mrežni fitoplankton u akumulacijama HE Čakovec, HE Varaždin i HE Dubrava. U razdoblju od 1999. do 2008. godine, uzorci mrežnog fitoplanktona sakupljani u svrhu utvrđivanja kvalitativnog sastava i kvantiteta broja stanica fitoplanktonske zajednice te stupnja saprobnosti. Uz saprobni indeks određeni su i Generički indeks dijatomeja (GDI)i Trofički indeks dijatomeja (TDI). Također su u svrhu opisivanja fitoplanktonske zajednice i promjena u kvaliteti vode određeni i Shannon Wiener indeks raznolikosti vrsta te Pielou-ov indeks ujednačenosti zajednice. Ukupno je određeno 179 vrsta mrežnog fitoplanktona. Najzatupljenija skupina bila je Bacillariophyceae (diajtomeje) s ukupno 92 određene vrste. Od ostalih skupina u planktonu su određene 42 vrste iz skupine Chlorophyta (zelene alge), 20 Cyanobacteria (modrozelene alge), 11 Dinophyta (svjetleći bičaši), 8 Euglenophyta, 4 Chrysophyta (zlatno-žute alge) te po jedna vrsta iz skupine Xanthophyceae i skupine Cryptophyta. Ukupan broj stanica mrežnog fitoplanktona tijekom istraživanog razdoblja na svim mjernim postajama kretao se u rasponu od 670 do 6x1000000 stanica l-1. Srednja vrijednost broja stanica po litri u akumulaciji Čakovec kretala se u rasponu od 1500 do 1.9x1000000, u akumulaciji Varaždin 5050 - 4.7x1000000 te u akumulaciji Dubrava 3150 - 1.4x1000000.

Izvorske zajednice makroskopskih beskralježnjaka gornjeg toka Gojačke Dobre istraživane su u razdoblju od lipnja 2008. do lipnja 2009. g. Određena je sezonske dinamika izvorskih zajednica u sedam izvora na dva dominantna tipa mikrostaništa, u mahovini i na kamenitom supstratu. Utvrđena je veća razlika između istraživanih mikrostaništa nego različitih izvora.

Istraživanja i optimizacija ihtiocenoze u svrhu smanjenja trofije akumulacije Butoniga tijekom 2007. godine.

Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke voda hidroelektrana na Dravi.

U istraživanju provedenom na endemima tulara Plitvičkih jezera, pokušale su se utvrditi njihove ekološke značajke i brojnost te kolika je zaštita potrebna da bi se očuvale prisutne populacije na području Nacionalnog parka.

U studiji su obrađeni rezultati istraženih zajednica riba, makrozoobentosa, zooplanktona, fitoplanktona te fizikalno-kemijskih svojstava vode u akumulaciji Butoniga u 2006. godini. Na osnovu dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje trofije u akumulaciji.

This paper presents the results of a two-year study of the macrozoobenthos community in Drava River reservoirs, with special emphasis on the oligochaetes. Sampling was conducted seasonally at two stations on each of the reservoirs (Varaždin, Čakovec and Dubrava). Station 1 was positioned in shallower waters at the beginning of the reservoir while. Station 2 was positioned at the deepest part of the reservoir, near the dam. Oligochaetes constituted the bulk of the total macrozoobenthos in the investigated reservoirs. Larval insects (Diptera) were found with higher densities in the shallow parts of the Čakovec and Dubrava reservoirs. During the study period, 27 taxa of the oligochaetes were reported, belonging to the following families: Tubificidae, Naididae, Lumbriculidae, Lumbricidae and Enchytraeidae. The largest number of taxa was recorded within the families Naididae (13 taxa) and Tubificidae (10 taxa). With the exception of the Varaždin reservoir, the greatest diversity was recorded at Station 1, with lower diversity near the dams. Based on the abundance and diversity of oligochaetes, their share in the macrobenthos community and the share of the taxa Limnodrilus hoffmeisteri, it can be concluded that the Varaždin reservoir has a higher trophic level compared to the other two studies reservoirs. The Dubrava reservoir proved to the lowest trophic intensity.

Uz pomoć makrozoobentosa procjenjivalo se stvarno ekološko stanje Plitvičkih jezera na nekoliko različitih jezera u baražnom sustavu.

Istraživanje na tularima je bilo provedeno duž cijelog toka Cetine na mjesečnoj bazi u trajanju od godine dana. Obrađeno je 11 lokacija gdje su sakupljane i ličinke i odrasle jedinke te su mjereni svi fizikalno-kemijski parametri vode koji su korišteni u daljnim analizama.

U studiji su izneseni rezultati istraživanja zajednica riba, višeg bilja, makrozoobentosa, fitobentosa, zooplanktona te fitoplanktona. Istraživani su i fizikalno-kemijski parametri vode i mulja u jezerima Savica. Na temelju dobivenih rezultata preporučene su mjere za smanjenje onečišćenja u jezerima.

Tijekom 1995. i 1996. godine izvršena su istraživanja makrozooplanktona Visovačkog jezera. Ukupno je utvrđeno 7 vrsta. Makrozooplankton Visovačkog jezera obilježavaju makrofiltratori - Eudiaptomus hadzici (Copepoda-Calanoi-da), mikrofiltratori — Daphnia logispina i Daphnia cucullata (Cladocera), detritivori — Diaphanosoma brachyurum (Cladocera), omnivori — Mesocjclops leukarti i Cjclops abjssorum (Copepoda-Cyclopoida) i predatori — Leptodora kindtii (Cladocera). U planktonu Visovačkog jezera žive četiri vrste rakova rašljoticalaca (Cladocera). Budući da imaju slične zahtjeve za hranom, njihov je suživot djelomično omogućen prostornom i vremenskom odvojenošću niše. Posebno je zanimljiv odnos dvije vrste Daphnia: D. cucullata i D. longispina. Obje imaju iste potrebe za hranom, ali kada dolaze zajedno pojavljuju se u različitim slojevima vode: D. cucullata u epilimniju i metalimniju, a D. longispina u donjim dijelovima metalimnija i hipolimniju. Vrsta D. cucullata dominantna je tijekom ljeta, a brojnost vrste D. longispina veća je u hladnijem dijelu godine, tj. kada prethodne vrste nema u populaciji. Od abiotičkih čimbenika najveći utjecaj na formiranje makrozooplanktonske zajednice Visovačkog jezera imaju ukupni fosfor i temperatura. Mikrofiltratorski Cladocera pojavljuju se u velikom broju, što ukazuje na dobru &laquo ; top-down&raquo ; regulaciju, karakterističnu za oligotrofna jezera. Ipak, u Visovačkom jezeru ova je ravnoteža pomalo narušena, što se može vidjeti po većoj zastupljenosti detritivornih vrsta.

Zajednica makrozoobentosa istraživana je na četiri postaje uzduž transekta, u donjem bazenu Visovačkog jezera. Postaje su smještene, tako da su obuhvaćene sve dubinske zone jezera (litoralna, sublitoralna. iprofundalna zona). Li-toralna zona je po svom kvalitativnom sastavu najbogatija, dok je dubinska zona najsiromašnija. Brojnošću se ističu dvije skupine faune dna: Oligochaeta i Chironomidae. Brojčani udio hironomida progresivno opada s dubinom, za razliku odoligoheta čiji udio raste s dubinom. Biomasenipak udio obiju skupina raste spovećanjem dubine. Povećanjem dubine mijenjaju se osnovni fizikalno-kemijski uvjeti na staništu, te izvori dostupne hrane, što se odražava i na kvalitativnu i kvantitativnu strukturu faune dna. U litoralnoj zoni lanci ishrane polaze od primarnih producenata, dok je zajednica makrozoobentosa na većim dubinama ovisna o fitoplanktonu i količini organskih čestica u sedimentu. Fauna sakupljača-sabirača je najznačajnija funkcionalna skupina makrokonzumenata. Predstavnici usitnjivača i strugača važni su samo za zajednicu litoralne zone. Dominantna i najčešća vrsta je predstavnik Oligochaeta Pota-mothrix hammoniensis, koji najgušće populacije ima u području sublitorala i profundala.

Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke voda hidroelektrana na Dravi.