Search

U radu se na primjeru izmjere "low-cost" bespilotnom letjelicom razmatra mogućnost primjene fotogrametrijske „Structure-from-Motion“ metode za potrebe održavanja podataka katastra. Široka dostupnost, jednostavnost i sve veća primjenjivost izmjera različitim integracijama aktivnih i pasivnih senzora montiranih na bespilotnu letjelicu ili neko drugo vozilo omogućavaju relativno brzo i efikasno prikupljanje velike količine kvalitetnih i pouzdanih prostornih informacija. Razvoj računalnih tehnologija već neko vrijeme omogućuje gotovo potpuno automatsku obradu svih ovih prikupljenih prostornih informacija primjenom fotogrametrijske "Structure-from-Motion" (SfM) metode, no još uvijek ne postoje široko prepoznate preporuke i primjeri najboljih stručnih praksi u svrhu održavanja zemljišnih informacija. Trenutno važeći propisi iz domene geodetske struke ne prepoznaju ih u dovoljnoj mjeri, usporavajući njihovu standardizaciju, razvoj najbolje prakse kontrole kvalitete i slučajeva korištenja u održavanju katastra. Rad ispituje različite slučajeve uporabe integracije SfM podataka u GIS/CAD okruženje na testnom području.

Dan je prikaz XXVII. FIG kongresa, koji je održan 11.–15. rujna 2022., u Varšavi, Poljska.

Postojeći kriterij za određivanje optimalnog oblika neke katastarske čestice definiran je Pravilnikom o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog zemljišta (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta, a određuje se izračunom koeficijenta raščlanjenosti koji uzima u obzir opseg i površinu čestice. Detaljnije vrednovanje oblika moguće je ako se u analizu uključe i drugi čimbenici koji na njega utječu. U ovom radu određen je regionalno specifičan indeks oblika poljoprivrednih čestica na način da su definirani dodatni čimbenici koji opisuju oblik poljoprivredne čestice. Kao referentni oblik uzet je oblik pravokutnika, s omjerom stranica 1:2 na temelju čega su određeni indeks kompaktnosti, indeks nazupčanosti oboda te indeks broja međnih točaka. Utvrđeni indeks oblika poljoprivrednih čestica IOBL testiran je na području središnje panonske poljoprivredne podregije Republike Hrvatske, čestice su zatim podijeljene na 4 razreda oblika, te je zaključeno da je ovim indeksom moguće provesti analizu velike količine podataka i razlikovati oblike parcela. Za ovo istraživanje upotrijebljeni su javno dostupni ARKOD-podaci o poljoprivrednim česticama koji su obrađeni u GIS-softveru., The existing criterion for determining the optimal shape of a cadastral parcel is defined by the Ordinance on Criteria for Determining Particularly Valuable Arable Land (P1) and Valuable Arable (P2) Agricultural Land. A more detailed evaluation of the parcel shape is possible if other factors that influence it are included in the analysis. In this paper, a regionally specific index of agricultural parcel shape is determined by defining additional factors that describe the shape of agricultural parcel. The rectangular shape was taken as the reference shape, with a side ratio of 1:2, based on which the compactness index, the perforation index and the number of boundary points index were determined. The determined index of agricultural parcel shapes IOBL was tested in the central Pannonian agricultural subregion of the Republic of Croatia, parcels were then divided into 4 classes of shapes. It is concluded that with this index, a large amount of data can be analyzed, and different parcel shapes can be distinguished. Publicly available ARKOD data on agricultural parcels were used for this research and processed in GIS software.

Dolazak SARS-CoV-2, tzv. korona virusa prošle godine među ljudsku populaciju, odnosno činjenicu da su se i ljudi zarazili tim virusom te proglašenje globalne pandemije od Svjetske zdravstvene organizacije prouzročilo je proglašenje nikada do sada viđenih mjera prevencija od strane vlada svih država svijeta, tzv. Zatvaranja (engl. Lockdown). Ljudi su preko noći bili prisiljeni ostati kod svojih kuća i sve što je do tada bilo neprihvatljivo, nemoguće za napraviti, provesti i implementirati u svakodnevne procese funkcioniranja državnih i javnih institucija – digitalizacija procesa i procedura, preko noći je postalo „novo-normalno“. Jedan od temeljnih procesa je prijenos znanja, tzv. obrazovanje koje se tradicionalno provodi u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima. Učitelji, nastavnici i profesori isto kao učenici i studenti trebali su u vrlo kratkom roku preći s tzv. tradicionalnog kontaktnog modela nastave na model nastave na daljinu. Učenje na daljinu moguće je svrstati u nekoliko globalnih ciljeva održivog razvoja usvojenih 25. rujna 2015. na konferenciji Ujedinjenih naroda u New Yorku. Ciljevi su definirani u tada usvojenom Programu globalnog razvoja za 2030., a nastavu na daljinu kao sastavni dio obrazovanja, odnosno obrazovnog procesa moguće je svrstati u ciljeve 1, 4, 5, 9, 12 i 13. Po jednoj od mnogih definicija nastava na daljinu je moderni način podučavanja i učenja, odnosno usvajanja znanja, temeljen na materijalima, instrukcijama i uputstvima koje nastavnik pruža učenicima primjenom različitih informacijskih tehnologija. U ovome radu izlažu se osnove održavanja nastave na daljinu, modeli koji postoje te snage, slabosti, prilike i prijetnje (SWOT analiza) ovakvog modela podučavanja i učenja. Dati će se pregled modela učenja na daljinu koji su implementirani u obrazovni proces za vrijeme zatvaranja u Republici Hrvatskoj.

Analiza korištenja i namjene površina temeljni je alat u urbanističkom, prostornom i strateškom planiranju prostornog razvoja gradova. Uređeni podaci o korištenju i namjeni površina jedna su od najvažnijih komponenti koje čine logičku strukturu infrastrukture prostornih podataka. Poboljšanje postojeće infrastrukture prostornih podataka ima za cilj olakšati pristup postojećim podacima i njihovu bolju i učinkovitiju upotrebu. U radu se obrađuju i analiziraju podaci detaljnijih urbanističkih planova (DPU/UPU) u cilju kvantifikacije stvarnog stanja te dobivanja strateških pokazatelja o promjenama u prostoru, promjenama u planiranju, realizaciji planova i prostornim potencijalima za razvoj određenog područja. Podaci o namjeni površina definirani su postojećim prostornim i urbanističkim planovima čije je kartografske prikaze potrebno obraditi, prilagoditi i međusobno uskladiti sa svrhom strukturiranja u jedinstvenu bazu podataka s ciljem poboljšanja postojeće infrastrukture prostornih podataka. Kartografski prikazi detaljnijih urbanističkih planova Grada Zagreba izrađeni su od strane različitih izvođača i različitih su datuma nastanka te se međusobno značajno razlikuju u strukturi i sadržaju, koji su i dalje prilagođeni prvenstveno ispisu. Navedeno se očituje u različitim koordinatnim sustavima, oznakama namjene, formatu, sadržaju te topološkim odnosima pojedinih vektorskih slojeva prikaza, kao i topološkim odnosima granica različitih razina prostornih planova.

Naglim porastom ljudske populacije na Zemlji u zadnjih nekoliko desetljeća te razvojem urbanizacije i industrijalizacije, dolazi do sve većeg onečišćenja vodnih sustava. Jedan od gorućih problema su otpadne vode. Velike količine otpadne vode ispušta se u mora, rijeke ili jezera bez prethodne obrade te ugrožavaju okoliš i ljudsko zdravlje. U diplomskom radu su opisani izvori otpadne vode, procesi obrade otpadnih voda, te zakonska regulativa Republike Hrvatske vezano uz ispuštanje otpadnih voda u okoliš., The rapid growth of the human population on Earth in recent decades, along with urban development and industrialization has resulted in ever increasing pollution of water systems. One of the main problems related to water systems pollution is wastewater discharge. Large quantities of wastewater are discharged into the sea, rivers or lakes without prior treatment, endangering the environment and human health. In this master’s thesis the sources of wastewater, wastewater treatment procedures and national legal regulations on discharge of waste water are described.

Rad prikazuje proces izrade Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem GIS analiza nad dostupnim postojećim prostornim podacima. Naglasak se daje na podršci odlučivanju o vrijednosti zemljišta, odnosno potencijalu zemljišta, kroz višekriterijske analize. Isti princip primjenjiv je na određivanje potencijala nekretnina općenito, a s tim u svezi i optimalnih lokacija za investiranje, odnosno nepogodnih lokacija za investiranje. Analizirani su odgovarajući propisi te prikazana obrada ulaznih podataka, primjeri GIS analiza temeljem postavljenih kriterija, te u konačnici i rezultat u obliku službenog Programa, te pripadajuće webGIS aplikacije. Rad daje osvrt na primjenjivost višekriterijskih prostornih analiza temeljem postojećih podataka u interdisciplinarnom okruženju, kako u ovom primjeru na poljoprivredi, ali tako i na gospodarskom, financijama, prostornom planiranju i slično.

Ocjena okružja uređenja zemljišta (engl. LGAF - Land Governance Assessment Framework) dijagnostički je alat razvijen od strane Svjetske banke i partnerskih institucija čija je svrha sveobuhvatna analiza i ocjena zakonodavnog okvira, politike i prakse uređenja zemljišta u pojedinoj zemlji. U Republici Hrvatskoj je implementiran u razdoblju od veljače 2015. do travnja 2016. godine. Inicijativu za implementaciju dala je Svjetska banka, a svesrdno su je prihvatile institucije te priznati stručnjaci iz tijela javne vlasti, nevladinih organizacija, akademske zajednice i privatnog sektora. Oni su ocjenjivali mjerila te izradili preporuke na temelju službenih podataka prikupljenih od brojnih institucija koje se bave zemljištem. U radu je prikazan tijek implementacije, nalazi, zaključci i preporuke koji su proizašli iz implementacije LGAF-a te povezana istraživanja na unaprjeđenju uređenja zemljišta. Za praćenje stanja su važni kvalitetni podaci te je u radu ukazano na prijedlog za praćenje stanja i tekuća istraživanja projekta DEMLAS na poboljšanju uređenja zemljišta.

Fragmentacija zemljišta kojim raspolažu poljoprivredna gospodarstva u Republici Hrvatskoj i njihova mala prosječna veličina jedan je od glavnih ograničavajućih faktora održivosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. S obzirom na prepoznato stanje u RH, novim politikama ruralnog razvoja donose se mjere zemljišne politike kojima je svrha smanjivanje fragmentacije zemljišta. Ovaj rad obuhvaća pregled i ocjenu literature o metodama i tehnikama određivanja stupnja fragmentacije zemljišta, te pregled pokazatelja za određivanje fragmentacije zemljišta. Prikazani su relevantni statistički podaci o prosječnim veličinama poljoprivrednih gospodarstava u RH i EU. Određen je stupanj fragmentacije poljoprivrednih gospodarstava testne katastarske općine pomoću poznatih indeksa fragmentacije primjenom automatiziranih postupaka analiza prostornih podataka te su prikazani dobiveni podaci.

Komasacija poljoprivrednog zemljišta jedan je od postupaka uređenja zemljišta, a provodi se u svrhu okrupnjavanja zemljišta u veće i pravilnije čestice zbog ekonomičnijeg korištenja te stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje kroz izgradnju puteva te hidromelioracijske zahvate. Donošenje propisa u Republici Hrvatskoj trebalo bi omogućiti ponovno provođenje komasacija, koje su do 1991. godine provedene na otprilike 650.000 hektara površine. Vrednovanje zemljišta bitan je dio postupka, a kvalitetna procjena mora biti jedinstvena za cijelo područje komasacije. Masovno vrednovanje postupak je kojim se određuje vrijednost velikog broja nekretnina na nekom području, a koristi se za potrebe oporezivanja zemljišta ili posjeda na nekretninama još od osnutka poreznih katastara. U hrvatskom katastru, masovno vrednovanje je obavljano već od franciskanskog katastra, te je bodovanjem katastarske klase i kulture, tj. čimbenika poljoprivredne proizvodnje, određivan katastarski prihod čestice. Trenutno stanje tehnološkog razvoja u području GIS-a omogućuje automatizirane postupke vrednovanja nekretnina, primjenjive u procesu komasacije zemljišta. U radu su analizirane metode određivanja fragmentacije zemljišta – podjele posjeda na relativno male, prostorno razdijeljene čestice. Kroz uspostavu nekoliko postupaka vrednovanja fragmentacije primjenom slobodnih GIS softvera, analizirane su vrijednosti dobivene za isto komasacijsko područje.

Potreba za racionalnim planiranjem te učinkovitijim upravljanjem prostorom na lokalnoj razini vodi razvoju složenih informacijskih servisa koji trebaju opsluživati sve kompleksniju društvenu zajednicu. Ti servisi morali bi davati potpune i ažurne informacije o zemljištu. Ujedinjavanje svih podataka pogonskih katastara pojedinih upravitelja vodova i podataka katastra (temeljnih podataka o prostoru), vodi uspostavi komunalnog informacijskog sustava, kao mjesta logičke integracije svih prostornih podataka bitnih za planiranje zahvata u prostoru, a na razini jedinice lokalne samouprave. Ovakav informacijski sustav omogućava jednostavniju izradu kvalitetnih prostornih planova – na osnovi ažurnih i detaljnih podataka o prostoru, te ostvarivanje uvjeta za održivi društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša te racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelu integriranog pristupa. Uspostava komunalnog informacijskog sustava – KIS-a dugotrajan je i relativno skup projekt, stoga je potrebno pomno planiranje i ispitivanje gospodarske isplativosti u ovisnosti o kompleksnosti sustava. Rad opisuje analizu prostornih podataka pogonskog katastra komunalnog poduzeća Moslavina d.o.o. iz Kutine. Analiza obuhvaća ocjenu kvalitete podataka te pripadajućih metapodataka, kao preduvjeta za uspostavu informacijskog sustava. Na osnovu navedenih podataka, primjenom slobodnog GIS softvera modelirani su postojeći prostorni podaci te su ocijenjene mogućnosti izrade analiza za potrebe rješavanja praktičnih zadataka upravitelja javnom komunalnom infrastrukturom.

U radu su analizirane specifičnosti različitih modela masovnog vrednovanja nekretnina na primjeru Republike Hrvatske. Potreba za procjenom vrijednosti nekretnina proizlazi iz heterogene prirode nekretnina, odnosno nepostojanja dvaju nekretnina istih osobina i položaja. Procjena vrijednosti nekretnine složen je postupak koji uključuje kvantitativno vrednovanje kvalitativnih osobina nekretnine. Masovnom procjenom nekretnina procjenjuje se vrijednost velikog broja nekretnina upotrebom statističkih metoda. Prostorni podaci čine osnovu svakog sustava vrednovanja nekretnina samim time što su nekretnine značajno određene svojim prostornim obilježjima. Sustav masovnog vrednovanja nekretnina jedan je od preduvjeta kvalitetnog gospodarenja prostorom, kao osnovnim i ograničenim resursom svake države. Ažurni i potpuni upisnici podataka o prostoru, vođeni i osnovani na temelju zakona, a vođeni i strukturirani na način primjeren elektroničkoj obradi podataka, osnovni su preduvjet za ostvarivanje i funkcioniranje sustava masovnog vrednovanja nekretnina. Velika većina zemalja Europske unije ima uspostavljene sustave masovnog vrednovanja nekretnina. U „starim“ članicama su uspostavljeni odavno, još prije nastanka unije. U „novim“ članicama su uspostavljeni nakon ulaska u Europsku uniju, ili se još uspostavljaju. Sustavi primjenjuju različite metode procjene i određuju različite vrijednosti nekretnina, u ovisnosti o podacima, strukturiranosti podataka, društvenom uređenju i naslijeđu. Najčešća vrijednost koja se traži je tržišna vrijednost, određivanje koje uključuje sagledavanje tržišnih čimbenika kroz u nekom vremenskom periodu ostvarenih tržišnih cijena nekretnina. Kako bi sustav masovnog vrednovanja bio primarno utemeljen na tržišnim cijenama, tome treba prilagoditi i izbor metode, modela i podataka sustava. Tu treba uključiti dovoljnu količinu podataka tržišta nekretnina podržanu informatičkom infrastrukturom.

INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information in Europe) direktiva usvojena je 2007. godine s ciljem uspostave Europske infrastrukture prostornih podataka u razdoblju do 2020. godine. INSPIRE obuhvaća 34 teme prostornih podataka koje su definirane u 3 priloga direktive. Katastarske čestice prepoznate su kao referentni skup podataka i nalaze se u prilogu I. Krajnji vremenski rok do kojeg zemlje članice EU moraju staviti na raspolaganje prostorne podatke iz priloga I u skladu s odredbama INSPIRE-a je 2017. godina. Hrvatska je kao članica EU također preuzela tu obavezu kroz transpoziciju INSPIRE direktive u Zakonu o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Mnoge zemlje članice, a među njima i Hrvatska, već su učinile dostupnima podatke o katastarskim česticama. Najčešće ti podaci nisu usklađeni s INSPIRE-om već su u nekome nacionalnom modelu. Ovaj rad ima za cilj dati pregled i analizu trenutnog stanja katastarskih čestica u INSPIRE-u na temelju izvješća zemalja članica iz 2010. i 2013. godine te trenutno dostupnih podataka i servisa kroz INSPIRE geoportal.

Zemljište je najvažniji i ograničeni resurs kojim raspolažemo. Ono je nepokretno te se ne može fizički prenositi između osoba kao druga dobra. Od ostalih dobara razlikuje se po tome što je ograničeno, ne može se povećavati ili smanjivati. Ima veliku važnost za gospodarski i društveni razvoj. Nužno je za gospodarske i društvene aktivnosti svakog čovjeka. Da bi se njime moglo učinkovito upravljati, još od davnina su se o njemu prikupljale, zapisivale, održavale i koristile razne vrste informacija. Za upravljanje tim informacijama osnivali su se katastri. Oni su dio sustava upravljanja zemljištem i nužni su za kvalitetno definiranje i provođenje zemljišne politike. Na temelju podataka u sustavu upravljanja zemljištem provode se mjere gospodarenja zemljištem koje mogu biti uspješne samo ako su podaci kvalitetni i dostupni. U radu se prikazuju termini i procesi uređenja zemljišta te analizira njihova međuovisnost.

Temeljem ugovora o javnim uslugama broj 247/2014 od strane Državne geodetske uprave (Naručitelja) naručena je od Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Izvršitelja) usluga izrade NIPP specifikacije za transformacije prema INSPIRE-u. Svrha projekta je izraditi smjernice za transformaciju prostornih podataka u skladu s INSPIRE podatkovnim specifikacijama koje će pomoći subjektima NIPP-a u harmonizaciji i transformaciji podataka u skladu sa zahtjevima INSPIRE Direktive. Zakonom o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/2013), Hrvatska je transponirala INSPIRE Direktivu u nacionalno zakonodavstvo i za cilj postavila izgradnju Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP-a) u skladu s odredbama INSPIRE Direktive. Izgradnja NIPP-a podrazumijeva, između ostaloga, harmonizaciju postojećih izvora prostornih podataka sukladno INSPIRE provedbenim pravilima koje se tiču interoperabilnosti (međudjelovanje) prostornih skupova podataka i usluga (http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do? uri=OJ:L:2013:331:0001:0267:EN:PDF). INSPIRE Direktiva ne zahtijeva od zemalja članica promjenu modela podataka u kojem se oni pohranjuju i održavaju već samo njihovu harmonizaciju i stavljanje na raspolaganje u skladu s INSPIRE modelima podataka. Za svaku temu iz Priloga I, II i III INSPIRE Direktive, definiran je model podataka. Zakonom o NIPP-u propisano je usklađivanje razvoja NIPP-a s INSPIRE-om. To konkretno podrazumijeva stavljanje na raspolaganje svih tema prostornih podataka iz Priloga I INSPIRE Direktive harmoniziranih sukladno odredbama Direktive do 2017. godine, a iz Priloga II i III do 2020. godine. Projektom će se analizirati postojeći modeli prostornih podataka u Hrvatskoj koji su obuhvaćeni u Prilogu I i II Direktive odnosno u Skupini I i II Zakona o NIPP-u, s posebnim osvrtom na podatke Državne geodetske uprave, te dati smjernice za njihovu harmonizaciju u skladu s INSPIRE modelima podataka. Na temelju konkretnih podataka od strane Naručitelja izraditi će se tablice podudarnosti i provesti transformacija podataka za odabrano područje. Kroz pilot projekt obavit će se i ispitivanje postojećih komercijalnih i slobodnih softvera za transformaciju podataka te dati ocjena njihove pogodnosti za uporabu. Prostorni podaci kao i obuhvat prostornih podataka za izvođenje potrebnih transformacija biti će definirani i usklađeni s Naručiteljem.

INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information in Europe) je Europska direktiva donesena 2007. godine s prvenstvenim ciljem podrške u kreiranju politike vezane uz okoliš. Njome je potaknuto poboljšanje postojećih nacionalnih infrastruktura prostornih podataka (NIPP-ova) ne samo u zemljama članicama EU već i u svim ostalim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Skupovi prostornih podataka obuhvaćeni INSPIRE-om definirani su u tri priloga (I, II i III) i to u 34 teme. Jedna od tema u prilogu III su područja rizika od prirodnih opasnosti. Ona su definirana kao osjetljiva područja koja su obilježena u skladu s prirodnim opasnostima (svim atmosferskim, hidrološkim, seizmološkim, vulkanskim pojavama i požarima, koji zbog svojeg položaja, težine i učestalosti imaju potencijal ozbiljnog utjecaja na društvo). U ovom radu je dan pregled aktivnosti na uspostavi NIPP-a u Hrvatskoj u skladu s INSPIRE-om te ulozi u upravljanju u kriznim situacijama s posebnim osvrtom na temu područja rizika od prirodnih opasnosti.

Model masovnog vrednovanja na državnoj razini mora biti funkcionalan, praktično primjenjiv, konzistentan i prilagodljiv stvarnim uvjetima i trendovima tržišta nekretnina. Sagledavanje utjecaja položaja na vrijednost nekretnine u pojedinoj prostornoj jedinici, kao i opisivanje navedene prostorne jedinice dovoljnim brojem atributa u svrhu utvrđivanja veze između vrijednosti tih atributa i prosječne cijene nekretnina te prostorne jedinice, jedan je od važnih zadataka u modeliranju sustava masovnog vrednovanja nekretnina. Rad na osnovi testne implementacije sustava masovnog vrednovanja za područje dijela općina u Republici Srbiji izvodi zaključke o prikladnosti upotrebe metode masovnog vrednovanja zasnovane na principima logičke agregacije i zaključivanja na osnovi slučaja. Vrijednosti položajnih karakteristika, odnosno čimbenika vrednovanja prostornih jedinica određene su prostornim analizama uz pomoć GIS-a, prema uspostavljenom sustavu višekriterijskog vrednovanja. Korišteni pristup omogućava da se vrijednost određena modelom ne čuva kao „offline“ podatak, nego da se svaki put kada je takav podatak neophodan, on određuje po predloženoj metodologiji, a na osnovi stvarnih – ažurnih podataka iz baza podataka službenih upisnika podataka o prostoru. Prije navedenoga, potrebno je zadovoljiti sve postavljene preduvjete, a to su distribuirane baze podataka službenih upisnika podataka o nekretninama, te ostalih čimbenika potrebnih u postupku masovnog vrednovanja.

Sustavi masovnog vrednovanja nekretnina jedni su od osnovnih preduvjeta kvalitetnog upravljanja prostorom zemljištem svake moderne države. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji sustavno praćenje podataka vrijednosti nekretnina u ovu svrhu, za razliku od većine europskih država. Učinkovito funkcioniranje katastra nekretnina, kao temeljnog infrastrukturnog sustava, uvelike olakšava postupak planiranja i realizacije gospodarskih i drugih aktivnosti vezanih za nekretnine. Rad ima za cilj, kroz analizu, te razmatranje postojećih geoprostornih podataka povezanih sa vrednovanjem nekretnina u urbanim područjima, uvidjeti mogućnosti i donijeti prijedlog poboljšanja postojećeg stanja geoprostornih podataka, pogodnijih za potrebe automatskog masovnog vrednovanja nekretnina. Obuhvaća analizu sustava masovnog vrednovanja na Europskoj i svjetskoj razini, te stanje vrednovanja nekretnina u Hrvatskoj. Većina sustava masovnog vrednovanja nekretnina zasnovana je na nekoj vrsti geoinformacijskih sustava, te je u svrhu uvida u mogućnosti analize prostornih podataka geoinformacijskim sustavima, te njihove primjene na analize prostornih podataka službenih upisnika nekretnina dan teorijski pregled geoinformacijskih sustava. Na osnovi svega navedenoga i analize postojećeg stanja prostornih podataka, izrađena je implementacija testnog sustava za područje katastarske općine Centar u Zagrebu. U testnoj implementaciji korištena je Oracle 11g prostorna baza podataka, a postupci vrednovanja ostvareni su upotrebom PL/SQL proceduralnog programskog jezika. Sustav i automatski postupci vrednovanja razvijenu u okviru rada omogućavaju testiranje sustava u realnim uvjetima i s realnim podacima, na osnovi kojega su obavljena mjerenja brzine izvođenja procedura vrednovanja. Određeni su čimbenici vrednovanja nekretnina koje je moguće odrediti korištenjem postojećih podataka sustava zemljišne administracije. Na osnovi provedenoga istraživanja, dane su preporuke o modeliranju geoprostornih podataka, bolje prilagođenih modernim sustavima vrednovanja.

U radu je prikazana uloga vrednovanja nekretnina u procesima realizacije prostornih planova. Provođenje dokumenata prostornog uređenja, odnosno rezultata dinamičkog koncepta brige o prostoru, ostvaruje se postupcima komasacije, u slučaju provedbe agrarno oblikovnih projekata, te urbane komasacije, u slučaju provedbe urbanističko oblikovnih projekata. Procjena vrijednosti nekretnina važan je dio ovih postupaka jer o njoj uvelike ovisi poimanje pravednosti procesa realizacije prostornih planova. Procjena vrijednosti nekretnine može se opisati kao pažljivo predviđanje njene vrijednosti temeljem iskustva i uzimanjem u obzir svih njenih, prvenstveno prostornih, ali i drugih obilježja. Zakonska regulativa vezana uz komasacije dijelom je neprovediva i zastarjela, a dijelom nedostatno definirana. Zakon o prostornom uređenju i gradnji u postupku urbane komasacije propisuje dodjeljivanje građevnih i drugih čestica sukladno površini kao jedinim kriterijem vrijednosti nekretnina, i/ili naknade u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnina razmjerno umanjenih za izdvojene površine. U svrhu određivanja pravične naknade ili određivanja veličine građevne čestice za dodjelu, potrebno je izraditi model čija će primjena omogućiti transparentni postupak masovnog vrednovanja nekretnina, jedinstven za cijelo područje komasacije. Rad ispituje mogućnosti primjene analize prometne povezanosti nekretnina zasnovane na analizama aksijalnih linija, korištenima u Space Syntax metodama analiza konfiguracija urbanih mreža. Navedena metoda uz pomoć vektorski modelirane mreže ulica, trgova i drugih javnih prostora vrednuje prostor na osnovi pretpostavka o kretanju ljudi. Pretpostavka je rada kako je izračunate vrijednosti integracije urbanog prostora moguće prostornim analizama pridružiti nekretninama, te ih koristiti kao čimbenike masovnog vrednovanja nekretnina u postupcima urbanih komasacija.

U radu je dan pregled postupka vrednovanja zemljišta razvrstavanjem u klase, te su sve faze postupka opisane korištenjem standardiziranih UML dijagrama. UML ima veliko područje primjene kao standardni slikovni jezik za opisivanje, vizualizaciju, izgradnju i dokumentiranje softverskih sustava, kao i za modeliranje ostalih ne-softverskih sustava. Katastarskim klasiranjem, kao napuštenim sustavom vrednovanja zemljišta, utvrđuje se način korištenja i proizvodna sposobnost poljoprivrednog zemljišta. Model postupka moguće je uključiti i iskoristiti kao pomoć za izradu procedure vrednovanja zemljišta u programima korištenja zemljišta i regulacije odnosa u prostoru, koji postaju sve veća potreba razvijenog svijeta.

Uspostava infrastrukture prostornih podataka podrazumijeva poboljšanje postojeće infrastrukture koje se može definirati kao niz aktivnosti koje imaju za cilj olakšavanje pristupa postojećim prostornim podacima i njihovu širu diseminaciju te bolje, jednostavnije i učinkovitije korištenje. Obzirom na značaj i koristi koje infrastruktura prostornih podataka ima za čitavo društvo to poboljšanje je potrebno razmatrati kao javni projekt trajnog karaktera. U ovom radu je dan pregled planiranja i provedbe takvog projekta kao jedan od mogućih načina poboljšanja postojeće nacionalne infrastrukture prostornih podataka u Hrvatskoj.

Nedostatak pitke vode veliki je globalni problem s kojim se već danas suočava i petina Europe. Osiguranje pitke vode jedan je od milenijskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda. Pridobivanje vode desalinizacijom skup je postupak za koji je potrebna velika količina energije. S druge strane, ispod oceanskog dna se nalaze velike rezerve pitke vode za čiju se eksploataciju već izrađuju planovi. U ovom se članku daje pregled znanstvenih istraživanja vezanih uz nastanak i lociranje podmorskih izvora pitke vode, s posebnim naglaskom na predikciju lokacija uz pomoć modernih matematičko-statističkih metoda. Navedena istraživanja interdisciplinarnog su karaktera povezujući geologiju, oceanografiju, hidrografiju, daljinska istraživanja i geostatistiku u omogućavanju održivog razvoja Zemlje.

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje održavanje Katastra zemljišta i njegovo postupno prilagođivanje Katastru nekretnina i putem pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica u Katastar nekretnina. Početak pojedinačnog prevođenja je uvjetovan ostvarenjem više preduvjeta od kojih je jedan Homogenizacija katastarskog plana. U studiji (Roić i dr. 2007) su ispitani ti preduvjeti te detaljnije razrađene aktivnosti potrebne za uvođenje pojedinačnog prevođenja. U njoj je općenito obrađen i proces homogenizacije, a u ovom projektu se on razmatra detaljnije. Za ispitivanja su izabrana područja dviju katastarskih općina, jedna u primorskoj, a druga u kontinentalnoj Hrvatskoj. Na tim karakterističnim katastarskim općinama je primijenjen proces homogenizacije u pet varijanti. Analizom rezultata svake pojedine varijante, uočene su prednosti i nedostaci te na temelju toga dani zaključci i preporuke.

Buka je svakodnevni čimbenik okoliša koja neupitno djeluje na čovjeka. Njen utjecaj može biti izravan na ljudsko zdravlje ili neizravan kroz umor, smanjenje radne sposobnosti, ometanje koncentracije i dr. Mjere koje se provode u cilju sprječavanja štetnih učinaka buke propisane su Zakonom o zaštiti od buke. Zakonom se određuje izrada karata buke i akcijskih planova za Županije, Grad Zagreb, gradove i općine. Karte buke su sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i predstavljaju stručnu podlogu za izradu prostornih planova. Karte buke sastavni su dio sustava upravljanja bukom, a koji predstavljaju integralni model rješavanja problema prekomjerne razine buke. S geodetskog aspekta, važan čimbenik pritom je kvalitetan 3D digitalni model terena koji čini temelj za izradu karti buke, a za čiju izradu je nadležna upravo geodetska struka. Takav 3D model terena je svojim sadržajem specifičan za tu namjenu, a što podrazumijeva uz digitalni model reljefa i podatke o prometnicama, građevinskim objektima i dr. U ovom radu je dan osvrt na zakonsku regulativu u području upravljanja bukom kao i ulogu geodezije u uspostavi sustava za upravljanje bukom.

Za izradu karte buke temeljna je podloga 3D model prostora odnosno digitalni model terena. U radu je teorijski prikaz mogućnosti izrade modela različitim geodetskim metodama. Također, detaljno je opisan postupak i specifičnost izrade digitalnog modela terena za potrebe izrade karte buke dijela općine Popovača. Nedostatak službenih 3D modela terena, moguće je nadomjestiti kombiniranjem prostornih podataka s postojećih kartografskih podloga i izradom digitalnog modela objekata.

U radu je dan pregled poslova na optimiranju postojećeg katasatarskog plana Županije Zapadnohercegovačke za općine Grude, Široki Brijeg, Ljubuški i Posušje. Optimiranjem postojećih listova katastarskog plana izrađene su podloge u mjerilu 1:5000 kao temeljne podloge za izradu prostornog plana Županije.

Termin cjeloživotno obrazovanje ili cjeloživotno učenje označava kontinuirano učenje od “ kolijevke do groba” , a njegova ideja polazi od pretpostavke da je čovjek najveće bogatstvo društva u koje treba ulagati. Kada se govori o poboljšanju kvalitete obrazovanja geodetskih stručnjaka, treba pritom voditi računa da se ne misli samo na njihovo inicijalno visokoškolsko obrazovanje već je, iz perspektive cjeloživotnog učenja, vrlo bitno i njihovo stručno usavršavanje, odnosno trajni profesionalni razvoj. Razred inženjera geodezije Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i Katedra za upravljanje prostornim informacijama Geodetskog fakulteta organizirali su aktivnost stručnog usavršavanja pod nazivom E-usavršavanje za ovlaštene inženjere i arhitekte. Aktivnost je provedena tijekom mjeseca veljače i ožujka 2008. godine, a u ovom radu je dan pregled provedene aktivnosti, stečena iskustva te mišljenja polaznika kao i planovi za buduće aktivnosti.

Učinkovito upravljanje prostornim resursima je pored ljudskog resursa glavni čimbenik zdravog gospodarskog rasta regije. Razdjeljenost atributa vezanih za prostor kroz više administrativnih tijela vodi smanjenju kvalitete informacije. Tehnološki napredak omogućava integraciju svih podataka čime se stvara prostorna informacijska podrška koja može servisirati sve kompleksnije društvene zajednice, što čini upotrebu prostora održivom, gospodarski isplativom i ekološki kontroliranom. U ovom radu je kroz sustav geomarketinga prikazana poveznica globalne procjene nekretnina, koja se koristi u procesima realizacije prostornih planova, s prostorno orjentiranim podacima nužnim pri stvaranju optimalnog projekta gospodarskog razvoja područja lokalne uprave.

U elaboratu se prikazuje probno ispitivanje, odnosno određivanje vertikalnih pomaka krovne konstrukcije Arene Zagreb. Geodetski radovi na krovnoj konstrukciji Arene Zagreb sastojali su se u određivanju vertikalnih pomaka na značajnim mjestima pri različitim shemama opterećenja krovne konstrukcije. Vertikalni pomaci pri statičkom opterećenju određivani su modificiranom metodom geometrijskog nivelmana.

U radu je opisan postupak izrade 3d prostorne podloge za potrebe izrade karte buke općine Popovača. 3d prostorna podloga izrađena je na temelju postojećih prostornih podataka.

U ovom radu prikazana je uloga globalne procjene nekretnina u procesima realizacije prostornih planova. Procjena vrijednosti zemljišta važan je činilac gospodarskog i političkog razvitka svake moderne države. Procjena vrijednosti nekretnine može se opisati kao pažljivo predviđanje njene vrijednosti temeljem iskustva i uzimanjem u obzir svih njenih, prvenstveno prostornih, ali i drugih obilježja. Moderni sustavi za procjenu nekretnina svugdje su zasnovani na postojećim prostornim podacima, kombinacijom katastarskih i topografskih podataka, uz uključivanje tržišnih činioca. Osnutak i održavanje takvih sustava na državnoj razini, može uvelike pomoći i olakšati odlučivanje u procesu realiziranja prostornih planova. Gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju se uvjeti za društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelu integralnog pristupa u planiranju prostora. Provođenje dokumenata prostornog uređenja, dakle rezultata dinamičkog koncepta brige o prostoru, na teren, ostvaruje se postupcima komasacije (realokacije, konsolidacije) i urbane komasacije (preparcelacije). Pravilnim modeliranjem svih navedenih prostornih podataka (postojećih i budućih) moguće je pokrenuti jedan globalni sustav procjene čija bi upotreba u procesima prostornog planiranja bila višestruko opravdana.

Učinkovito upravljanje prostornim resursima je pored ljudskog resursa glavni čimbenik zdravog gospodarskog rasta regije. Tradicionalna razdjeljenost atributa vezanih za prostor kroz više administrativnih tijela vodi kroz umnožavanje istih ka smanjenju kvalitete informacije. Tehnološki napredak omogućava integraciju svih podataka čime se stvara prostorna informacijska podrška koja može servisirati sve kompleksnije društvene zajednice, što čini upotrebu prostora održivom, gospodarski isplativom i ekološki kontroliranom. Kroz sustav Geomarketinga stvaraju se prostorno rererencirane informacije što omogućuje izradu realnih gospodarskih strategija i prostornih planova. Za realizaciju prostornih planova potrebno je, poštujući sinergiju statičkog i dinamičkog koncepta brige o prostoru, donošenje zakonske regulative o realokaciji, konsolidaciji i urbanoj preparcelaciji.

Vrijednost zemljišta, odnosno procjena te vrijednosti važan su činilac u gospodarskom i političkom razvoju svake moderne države. Moderni sustavi za procjenu zemljišta na nacionalnoj razini svugdje su temeljeni na prostornim podacima, kako katastarskog tako i topografskog porijekla koji su često održavani korištenjem naprednih (GIS ili SDBMS) tehnologijama. Uz pravilno modeliranje moguće je kombiniranjem podataka ovih dviju baza stvoriti i nacionalni sustav za procjenu vrijednosti zemljišta. U članku su dane osnovne odrednice koje bi mogle voditi stvaranje takvog sustava.

U okviru istraživanja analizirane su potrebe modela podataka zgrada i drugih građevina i načina njihova prikupljanja u okviru prelaska na Katastar nekretnina. Također je prikazana razvrstavanje temeljeno na "Classification Of Types Of Constructions", Eurostat-a.

Dana je vijest o održanom Coastal Governance, Planning, Design & GI – Training Course.

U okviru istraživanja definirane su potrebe sustava za upravljanjem metapodacima katastra, i skupovi podataka kojima upravlja. Implementacija sustava ostvarena je na Oracle10g prostornoj bazi podataka sa sučeljem temeljenim na JSP tehnologiji.

Razvoj podataka o zemljištu na području Hrvatske uvjetovan je različitim društveno političkim i povijesnim čimbenicima. Od samih početaka sustavnog prikupljanja prostornih podataka pa gotovo do samog kraja 20. stoljeća, Hrvatska je bila u sastavu drugih država. U radu je opisan razvitak propisa o registraciji zemljišta i nekretnina u tom razdoblju. Također je prikazan razvoj metoda katastarskih izmjera i katastarskih planova.

U ovom radu je objašnjena izrada prostorne baze sliva rijeke Cetine. Za potrebe boljeg gospodarenja vodama i zaštite voda javlja se potreba za jedinstvenom dinamičkom bazom podataka o pojedinim slivovima. Projekt je zamišljen kao model prikaza mogućnosti RiverTools aplikacije. Za dobivanje modela korišteni su podaci interpolirani sa topografske karte i:50000. Time je kreiran model sa pravilnim pravokutnim rasporedom točaka konstantne gustoće, na kojem su potom vršene hidrološke analize. Izborom raznih vizualizacija unutar aplikacije je znatno olakšan pregled prostornih podataka, a analize podataka su relativno brze te gotovo potpuno automatizirane. Dobivena baza sliva sastoji se od digitalnog modela reljefa pohranjenog u RiverTools DEM datoteku i ostalih datoteka vezanih uz model koje opisuju vodotok i njegove atribute.

Javnom komunalnom infrastrukturom (eng. utilities) smatraju se vodovi i pripadajući objekti određene infrastrukture odnosno cjelokupna mreža tog infrastrukturnog sustava. U radu se daje pregled novih propisa, uočeni problemi te predložena geoinformatička rješenja koja se tiču evidencije komunalne infrastrukture (KI) na primjeru dobre prakse. Praksa upravljanja evidencijama o KI u Europi je vrlo različita. U Hrvatskoj nova regulativa donosi upravljanje podacima o infrastrukturi centralizirano na državnoj razini, dok za neke vrste infrastrukture nadležnost ostaje na razini lokalne uprave. Osim propisa, za održivo upravljanje evidencijama KI ključna je i podrška korištenjem modernih geoprostornih tehnologija, što trenutno nije čest slučaj. Iz tog razloga potreban je širi pristup u razmatranju održivog upravljanja i razvoja evidencija KI. Bez međusobnog povezivanja, jednostavnog dijeljenja i interoperabilnosti više različitih skupova prostornih podataka neće biti kvalitetnog rješenja, što je jedini put ka pametnim prostorima i gradovima. U radu je na primjeru jedne općine u Hrvatskoj opisan razvoj modela, implementacija te predloženo održivo rješenje upravljanja evidencijom komunalne infrastrukture.

Katastarski sustav, koji je u Hrvatskoj uspostavljen još u 19. stoljeću, tijekom povijesti izložen je raznim obnovama, kako dokumentacije, tako i podataka. Obnove podataka provodile su se postupcima revizije, reambulacije, komasacije te ponovnim izmjerama (reizmjerama). Najnovije reizmjere provode se projektima katastarske izmjere za cijelu ili dio katastarske općine od 2000. godine, s ciljem zamjene Katastra zemljišta Katastrom nekretnina te obnove Zemljišne knjige. Projekt katastarske izmjere uključuje niz aktivnosti koje zajedno sa sudionicima projekta čine složenu cjelinu. U radu je dan pregled aktivnosti koje se obavljaju tijekom projekta, kao i analiza službene dokumentacije koja proizlazi iz projekta. Na službenim stranicama »Narodnih novina« i službenim stranicama Državne geodetske uprave pretražene su službene Odluke o katastarskim izmjerama te Odluke o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata za razdoblje od 2018. do kraja 2020. godine. Na osnovu ključnih informacija iz službenih odluka analiziran je broj započetih i završenih projekata u navedenom razdoblju kao i broj projekata po pojedinom izvoditelju.

Hrvatsko geodetsko društvo je 1997. godine organiziralo I. hrvatski kongres o katastru. Od tada pa do danas organizirano je još pet kongresa, a ove 2022. godine organiziran je i VII. kongres po redu. U radu se daje pregled svih prethodnih šest kongresa o katastru, analizom broja sudionika, obrađivanih tema te pristiglih i prezentiranih radova. Na taj način se ukazuje na promjene u katastru koje su nastupile razvojem tehnologija i metodologija koje su obrađivane na kongresima. Također je analiziran utjecaj svih sastavnica struke na katastar. Od Državne geodetske uprave koja vodi, upravlja, održava i odgovara za katastarski sustav, Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije koja je osnovana pred 15 godina pa do visokoškolskih i znanstvenih institucija. Također, je naglašen utjecaj Hrvatskoga geodetskog društva na katastar u tom razdoblju.

Rad daje pregled 30 godišnjeg samostalnog djelovanja Geodetske škole u Zagrebu na izobrazbi stručnjaka za zvanje geodetski tehničar odnosno tehničar geodezije i geoinformatike. Poseban je osvrt dan na nastavne planove i kurikulume predmeta iz područja Katastara i Zemljišne knjige. Onih koji su bili ili su trenutno u primjeni te onih temeljem kojih će se u skoro vrijeme realizirati obrazovanje iz područja sustava upravljanja zemljištem. Dani su statistički podaci o broju učenika koji su završili izobrazbu u Geodetskoj školi. U radu se opisuje i stanje zaposlenosti geodetskih tehničara odnosno tehničara geodezije i geoinformatike u katastru.

Sveučilište kao i svaka druga organizacija ima resurse za čije su kvalitetno gospodarenje potrebni prostorni podaci. Dio tih podataka svojstven je organizaciji, a dio se preuzima iz službenih upisnika gdje se zbog svoje posebne vrijednosti vode i održavaju na nacionalnoj razini. U ovom radu prikazano je istraživanje koji se to podaci potrebni u gospodarenju sveučilišnim prostornim resursima mogu naći u službenim upisnicima. Identifikacija tih podataka ostvarena je metodom preklapanja shemâ (eng. schema matching) sveučilišta i službenih upisnika kroz traženje istih podataka na razini atributa. Obje sheme bazirane su na Unified Modelling Language objektnim klasama (UML). Model sveučilišta je pojednostavljeni UML dijagram koncepta sveučilišta kojim su identificirani podaci nužni za kvalitetno gospodarenje i upravljanje institucijom. Modeli katastra i zemljišne knjige zasnovani su na međunarodnoj LADM normi. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju da je samo dio prostornih podataka sveučilišta predmet vođenja u službenim registrima, a da se ostatak podataka može pronaći u internim sustavima gospodarenja.

3D virtualni prikaz područja otvara mogućnost vizualnog pregledavanja, analize i shvaćanja potreba društva na promatranom prostoru. Planiranje i općenito upravljanje prostorom uz što zorniji prikaz stvarnosti koja nas okružuje, a sve u realnom vremenu postaje potreba društva koje traži učinkovita i isplativa rješenja svakodnevnih problema. CityGML kao model podataka je razvijen upravo za prikaz urbanih sredina. Mogućnosti i karakteristike CityGML modela podataka, način implementacije, izbor i mogućnosti softverskih rješenja i kompatibilnost s drugim sustavima za upravljanjem prostorom na određenoj razini odgovoriti će nam na razvoj modela u budućnosti i smjeru u kojem će se razvijati. Koliko je CityGML prepoznat odnosno koristili se u određenim razinama infrastrukture prostornih podataka, od lokalne preko nacionalne do regionalne razine? Ovim radom pokušali smo dati odgovor na navedena pitanja i stavili ih u kontekst lokalne infrastrukture prostornih podataka.

Prostorni podaci se koriste u raznim oblicima, od karata u rasterskom ili vektorskom formatu, u GIS okruženjima, prostornim bazama podataka, mrežnim uslugama i sl. Ako ne postoje metapodaci za prostorne podatke, javljaju se problemi prilikom korištenja podataka jer se ne zna ili nismo sigurni tko je i kada prikupio podatke, u kojem koordinatnom referentnom sustavu su podaci, koja je verzija formata podataka i druge informacije o podacima koje omogućuju njihovo korištenje i interpretaciju. Također i proizvodi i usluge koje se izrađuju na osnovu prostornih podataka imaju veću vrijednost ukoliko imamo metapodatke jer metapodaci daju jasan uvid u podatke na osnovu kojih je napravljen novi proizvod ili usluga. Zbog toga su metapodaci osnova za korištenje i izradu usluga i proizvoda prostornih podataka. Metapodaci definiraju evidenciju prostornih podataka te služe za njihovo pronalaženja i evaluacije. Zbog toga čine osnovu infrastrukture prostornih podataka (IPP). Na osnovu metapodataka, nakon što korisnik IPP-a pronađe prostorne podatke, provodi se procjena dali prostorni podaci zadovoljavaju potrebe korisnika i pod kojim uvjetima su dostupni. Metapodaci su osnova za procjenu zadovoljavaju li prostorni podaci potrebe korisnika. Metapodaci su sastavni dio podataka i zajedno tvore jedinstvenu cjelinu. Metapodatke treba dokumentirati prilikom prikupljanja podataka i potrebno ih je ažurirati kada se podaci mijenjaju. Harvesting metapodataka omogućuje tehnološko povezivanje sustava metapodataka. Da bi se povezivanje metapodataka između različitih IPP-a mogla provoditi elementi metapodataka se moraju semantički povezati.

Uslijed velike ekonomske vrijednosti, aktivnosti koje se odvijaju u obalnom i morskom području te društvenoj vrijednosti obalne zone za kvalitetu života, upravljanje obalnim područjem je ključna komponenta društveno- ekonomskog okvira većine primorskih država. Na razini države se stvara Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) koja često uključuju i regionalne, lokalne i tematske IPP-ove. Države koje imaju izlaz na more, pored IPP-a na kopnu, obično zasebno razvijaju tematske IPP-ove o moru (IPPM). IPPM je okvir koji pruža integrirano upravljanje prostornim podacima i informacijama o moru. Obuhvaća procese kao što su tehnologija, politika, standardi, podaci, ljudi i njihove organizacije. IPPM obuhvaća prostorne podatke o moru u najširem smislu, a obvezno uključuje topografiju morskog dna (batimetriju), geologiju, administrativne granice, pomorski katastar, područja zaštite prirodnih morskih staništa i oceanografiju kao i mnoge druge podatke (IHO, 2009). U prošireni okvir podataka još su uključeni podaci o obalnim linijama, lukama i nadležnostima, transportnim rutama, vodovima, objektima na moru, područjima izlova ribe, plažama i područjima za rekreaciju, te prevencije onećišćenja mora. U Hrvatskoj trenutno nije uspostavljena IPPM. Kako bi se implementirao IPPM prema potrebama korisnika, potrebno je ispitati različite razine korisnika i analizirati njihove potrebe. Također, nisu dovoljno poznate informacije o trenutnim procesima razmjene prostornih podataka, ažuriranju i evidenciji koji se odnose na koncepte IPPM-a u Hrvatskoj. Rad prikazuje analizu podataka o potrebama korisnika prostornih podataka o moru u Hrvatskoj koja se temelji na provedenom istraživanju koje će dati i prikaz trenutnog stanja prostornih podataka o moru i njihovih korisnika.