Search

Istraživanje razmatra materijalnu baštinu antifašizma u južnoj Istri i njezin potencijalni utjecaj na razvoj memorijalnog turizma kao nedovoljno afirmiranog oblika kulturnog turizma u turističkoj ponudi Istarske županije. Memorijalni turizam se u ovom istraživanju definira kao posjet i boravak u mjestima pojedinačnih i masovnih žrtava uzrokovanih ratom i drugim oružanim sukobima, isključujući žrtve prirodnih katastrofa, industrijskih i prometnih nesreća. U mikroregiji južne Istre, koja obuhvaća gradove Pulu i Vodnjan te općine Barban, Fažanu, Ližnjan, Marčanu, Medulin i Svetvinčenat, od kraja Prvog svjetskog rata do kraja Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća događale su se povijesne prekretnice obilježene oružanim sukobima, progonom stanovništva te pojedinačnim i masovnim ljudskim žrtvama. Primjenom metoda prostorne analize, analize rezultata povijesnih istraživanja te uporabom tipologije lokaliteta memorijalnog turizma u južnoj je Istri utvrđeno svih šest tipova lokaliteta povezanih s antifašizmom: memorijalne izložbe i muzeji, mjesta zatočeništva, groblja, mjesta smrti ili pokopa povijesnih osoba, mjesta oružanih sukoba te mjesta masovnog stradavanja stanovništva. Najveći broj potencijalnih lokaliteta memorijalnog turizma povezanih s antifašizmom nalazi se na području grada Pule i općina Marčana i Barban. Složenom metodom terenskoga istraživanja i sudioničkog promatranja testirane su potencijalne tematske rute memorijalnog turizma koje se mogu samostalno ili s rutama srodnih oblika turizma aplicirati u turističku ponudu.

Mračni (dark) turizam uključuje sve one pojave u kompleksnom i heterogenom fenomenu turizma koje obuhvaćaju prezentaciju i od strane posjetitelja uporabu stvarnih i komodificiranih mjesta smrti, katastrofa i zvjerstava, odnosno kao posjeti mjestima gdje su se dogodile povijesne tragedije ili smrti koje i dalje utječu na naše živote. Na prostoru Istočne Europe nalazi se velik broj memorijalnih lokaliteta koje predstavljaju kvalitetnu osnovu za implementaciju i intenzivniji razvoj mračnog turizma u sklopu širokog spektra kulturnog turizma. U ovom će se radu prikazati odabrani lokaliteti stradavanja kao osnova razvoja mračnog (dark) turizma na primjeru država u turističkoj regiji Istočna Europa – u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi stanje i razvojne perspektive turizma u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 na primjeru Općine Vrsar. Ova općina dio je turističke mikroregije Porečko-vrsarsko primorje na zapadnom priobalju Istarske županije i tipična je destinacija visokog intenziteta turizma s izrazitom koncentracijom dolazaka i noćenja turista u ljetnoj sezoni. Istraživački postupak obuhvatio je analizu statističkih pokazatelja Turističke zajednice Općine Vrsar, složenu metodu terenskog istraživanja i sudioničkog promatranja te metodu intervjua s predstavnicom Turističke zajednice. U radu su razmotrene promjene u turizmu općine koje su nastale kao posljedica pandemije te trendovi budućeg razvoja. Broj dolazaka turista u pandemijskoj 2020. godini opao je odnosu na 2019. za 60 %, a broj noćenja za 56 %. Istovremeno, dolasci nekomercijalnih turista opali su za 15 %, a noćenja za 20 %. Struktura gostiju prema zemlji porijekla u uvjetima pandemije ostala je nepromijenjena. Prestankom pandemije očekuje se obnova turizma na prijašnjim razinama dolazaka i noćenja turista.

U istraživanju se razmatraju prostorna obilježja i potencijali razvoja memorijalnog turizma na prostoru turističke regije Istra. Istra koja se prostorno izjednačava s Istarskom županijom kao jedinicom regionalne samouprave u prošlom je stoljeću prolazila nekoliko političkih i socioekonomskih prekretnica te prijelomnih događaja i procesa s dalekosežnim posljedicama po njezin sveukupni razvoj. Prekretnički procesi u 20. stoljeću u Istri najvećim su dijelom bili obilježeni ratnim sukobima praćeni individualnim i masovnim ljudskim žrtvama, progonima i terorom nad stanovništvom, a posjet i boravak u mjestima takvih tragičnih događanja temeljni su motiv putovanja u memorijalnom turizmu. Cilj je istraživanja utvrditi prostorni raspored lokacija na prostoru Istre pogodnih za razvoj memorijalnog turizma. Dodatni cilj je predložiti tematske rute memorijalnog turizma na područjima istarskih gradova i općina. Svrha je istraživanja dati geografski doprinos znanstvenoj evaluaciji memorijalnog turizma u hrvatskim turističkim regijama s prijedlogom mjera u planiranju razvoja tog oblika turizma.

Cilj je rada terenskim istraživanjem, sudioničkim promatranjem te prostornom analizom utvrditi prostorni razmještaj, infrastrukturu i značaj cikloturizma u turističkoj ponudi Istarske županije. Valorizirajući povoljan geografski položaj u odnosu na emitivna europska tržišta, prirodnu i antropogenu turističku atrakcijsku osnovu, prostor Istarske županije više je desetljeća vodeći u Hrvatskoj prema broju postelja, turista i noćenja jer je u njemu prosječno boravila četvrtina svih turista te se ostvarila trećina svih noćenja. U obogaćivanju turističke ponude, a s ciljem kvalitetnijega pozicioniranja uvode se novi, specifični oblici turizma, od kojih je jedan i cikloturizam. Prostornom analizom čija je svrha regionalna diferencijacija, izdvojeno je šest cikloturističkih mikroregija: južna, zapadna, sjeverozapadna, istočna, središnja i sjeverna. Ponuda je mikroregija analizirana pomoću pet kriterija: duljina i gustoća biciklističkih ruta, broj registriranih kulturnih dobara, udio prirodnih zaštićenih područja u ukupnoj površini, broj turističkih kreveta po kilometru rute i broj turističkih kreveta specijaliziranih za bicikliste po kilometru rute. Istraživanjem je utvrđeno da cikloturizam ima povoljnu turističku ponudu u svim mikroregijama, a posebno se ističu južna i zapadna mikroregija.

U radu se razmatra sakralna baština kao dio antropogene atrakcijske osnove u ponudi ruralnoga turizma Istre. Cilj rada je analizirati broj, prostorni raspored, potencijal i značaj sakralne baštine u ponudi ruralnoga turizma Istre. Istra je pozicionirana kao turistička regija s najvećim brojem postelja, ukupnim brojem dolazaka i noćenja turista u R epublici Hrvatskoj. Razvoj turizma zasniva na povoljnom geografskom položaju u blizini emitivnih tržišta zapadne i srednje Europe, pogodnoj klimi i vegetaciji, obilježjima mora, reljefu obale i unutrašnjosti, kulturnoj baštini, kulturnim ustanovama i raznolikim manifestacijama. U obogaćivanju ponude u posljednjih dvadeset godina uvode se novi oblici turizma poput ruralnoga, sportskog i turizma baštine. Analizom statističkih pokazatelja o kulturnoj baštini utvrđeno je da se na prostoru Istre nalazi 316 registriranih zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. Najveći udio u nepokretnim kulturnim dobrima čini sakralna baština s 91 lokalitetom s građevinama za vjerske potrebe (crkve) i redovničkim kompleksima (samostani). Prostornom analizom utvrđeno je da je zaštićena sakralna baština Istre raspoređena u 53 naselja na područjima 32 grada i općine. Najviše sakralnih spomenika nalazi se na područjima gradova Buzeta i Rovinja – po sedam lokaliteta. Izdvojeno po turističkim regijama najveći broj registriranih sakralnih spomenika je u turističkoj mikroregiji Unutrašnja Istra koja je prema broju ruralnih naselja i atrakcijskoj osnovi najpogodniji prostor za razvoj ruralnoga turizma. Sakralna baština u unutrašnjoj Istri integrirana je u fizionomijsku i antropogenu sastavnicu kulturnoga krajolika i dio je ponude ruralnoga, kulturnog, manifestacijskog i vjerskog turizma ove regije.

U radu se analizira prostorni razmještaj turista iz Bosne i Hercegovine u Istarskoj županiji. Cilj rada je utvrditi razvoj broja turističkih dolazaka i noćenja turista iz Bosne Hercegovine od 2011. do 2015. godine te prosječnog broja dana 2015. po gradskim i općinskim turističkim zajednicama čiji se prostorni okvir, osim u dijelu unutrašnjosti županije, podudara s upravno-teritorijalnom podjelom na općine i gradove. U radu se koristila metoda analize dosadašnjih istraživanja problematike turističkih dolazaka prema emitivnim turističkim državama kao i odnosa receptivnih i emitivnih regija, analiza statističkih podataka o broju turističkih dolazaka i noćenja županijske, gradskih i općinskih turističkih zajednica te složena metoda terenskih istraživanja praćena metodom intervjua. Vrednovanjem povoljnog prometno geografskog i turističko geografskog položaja u odnosu na emitivne europske regije, prirodne i antropogene turističke atrakcijske osnove prostor Istarske županije više je desetljeća vodeći u Hrvatskoj prema broju postelja, turističkih dolazaka i noćenja, jer je u njemu prosječno boravila četvrtina svih turista te se ostvarila trećina svih noćenja u Republici Hrvatskoj. Udio turističkih dolazaka iz Bosne i Hercegovine u promatranom razdoblju 2011. - 2015. iznosio je prosječno 0, 5 %, a udio noćenja neznatno je porastao s 0, 38 % 2011. na 0, 54 % svih noćenja u 2015. godini. Te godine prosječan broj dana turista iz Bosne i Hercegovine iznosio je sedam dana, najveći među primorskim županijama. Izdvojeni su dijelovi Istarske županije koji udjelom u ukupnom broju noćenja i prosječnim boravkom turista iz Bosne i Hercegovine značajno odstupaju od prosjeka za ovu skupinu. Ustanovljeno je da su ta odstupanja posljedica boravka sezonskih radnika iz Bosne i Hercegovine u djelatnostima građevinarstva, poljoprivrede i turizma koji su za svoj smještaj koristili nekomercijalne smještajne kapacitete u gradovima i općinama u neposrednom zaleđu visokorazvijenih turističkih obalnih mjesta, posebice zapadnog dijela županije.

U radu se analizira prostorni razmještaj turista iz Bosne i Hercegovine u Istarskoj županiji. Cilj rada je utvrditi razvoj broja turističkih dolazaka i noćenja turista iz Bosne Hercegovine te prosječnog boravka od 2011. do 2015. godine po općinskim i gradskim turističkim zajednicama čiji se prostorni okvir, osim u dijelu unutrašnjosti županije, podudara s upravno-teritorijalnom podjelom na općine i gradove. U radu se koristila metoda analize dosadašnjih istraživanja problematike turističkih posjeta prema zemlji porijekla kao i odnosa receptivnih i emitivnih regija, analiza statističkih podataka o broju turističkih dolazaka i noćenja županijske, gradskih i općinskih turističkih zajednica te složena metoda terenskih istraživanja praćena pomoćnom metodom intervjua. Vrednovanjem povoljnog prometno-geografskog i turističko-geografskog položaja u odnosu na emitivne europske regije, prirodne i antropogene turističke atrakcijske osnove prostor Istarske županije više je desetljeća vodeći u Hrvatskoj prema broju postelja, turističkih dolazaka i noćenja, jer je u njemu prosječno boravila četvrtina svih turista te se ostvarila trećina svih noćenja u Republici Hrvatskoj. Udio turističkih dolazaka iz Bosne i Hercegovine u promatranom razdoblju 2011. - 2015.iznosio je prosječno 0, 5%, a udio noćenja neznatno je porastao s 0, 38% 2011. na 0, 54% svih noćenja u 2015. godini. Te godine prosječan boravak turista iz Bosne i Hercegovine iznosio je sedam dana. Izdvojeni su dijelovi Istarske županije koji udjelom u ukupnom broju noćenja i prosječnim boravkom turista iz Bosne i Hercegovine značajno odstupaju od prosjeka za ovu skupinu. Ustanovljeno je da su ta odstupanja posljedica boravka sezonskih radnika iz Bosne i Hercegovine u djelatnostima građevinarstva, trgovine i ugostiteljstva koji su za svoj smještaj koristili komercijalne smještajne kapacitete u općinama u neposrednom zaleđu turistički visokorazvijenih obalnih mjesta, posebice zapadnog dijela županije.

Cilj rada je terenskim istraživanjem te prostornom analizom utvrditi prostorni razmještaj, infrastrukturu i značaj cikloturizma u turističkoj ponudi Istarske županije. Valorizirajući povoljan geografski položaj u odnosu na emitivna europska tržišta, prirodnu i antropogenu turističku atrakcijsku osnovu prostor Istarske županije više je desetljeća vodeći u Hrvatskoj prema broju postelja, turista i noćenja, jer je u njemu prosječno boravila četvrtina svih turista te se ostvarila trećina svih noćenja. U obogaćivanju turističke ponude, a s ciljem kvalitetnijeg pozicioniranja uvode se novi, selektivni oblici turizma od kojih je jedan i cikloturizam. Istraživanjem je utvrđeno da cikloturizam ima povoljnu infrastrukturu, jer se na prostoru Istarske županije korisnicima nude 124 službene biciklističke staze koje su ravnomjerno razmještene u svim turističkim mikroregijama. Cikloturistička infrastruktura kvalitativno je unaprjeđena ponudom turističkih atrakcija, specijaliziranim smještajnim objektima te podrškom biciklističkih klubova i organizacija.

Unutrašnja Istra kao relativno nova turistička regija posljednjih je desetak godina zabilježila velik porast turističkog prometa. U razdoblju 2001. – 2010. broj se postelja utrostručio, broj turističkih dolazaka se povećao za 103% te noćenja za 125%. Intenzivna gradnja smještajnih objekata koja je prethodila i pratila ovakav turistički razvoj izazvala je u stručnoj i znanstvenoj javnosti niz prijepora i kontroverzi. Cilj rada je analiza utjecaja turistifikacije na fizionomijsku sastavnicu krajobraza unutrašnje Istre. U istraživanju su se koristile metode složenog terenskog istraživanja praćenog kartiranjem, fotografiranjem i intervjuiranjem predstavnika lokalne zajednice i stručnih osoba te analize statističkih pokazatelja. Komercijalni turistički objekti nalazili su se u 225 od 456 naselja unutrašnje Istre, a analizom turističkog operativnog indikatora (TOI) utvrđeno je da su samo grad Buje i općina Oprtalj imali pretežnu turističku aktivnost (TOI 4), dok su sve ostale općine i gradovi bilježili niže vrijednosti ovog pokazatelja prostorne koncentracije. Unutrašnju Istru karakteriziraju individualni smještajni objekti s malim brojem postelja, a hoteli se nalaze u samo šest naselja kao posljedica prijašnjih etapa u životnim ciklusima destinacije. Individualni objekti izrazito su prostorno disperzirani, a mogu se podijeliti u četiri osnovne skupine: tradicionalne istarske ruralne kuće uklopljene u postojeću fizionomiju naselja, pseudotradicijske kuće s različitom razinom utjecaja na fizionomijska obilježja, suvremene obiteljske jednokatnice te stambenoturistička naselja. Najznačajniji utjecaj na fizionomijske sastavnice krajobraza imaju stambenoturistički naselja karakteristični za pojedina naselja na prostoru grada Buja te općina Sveti Lovreč, Svetvinčenat, Višnjan i Vižinada. Unatoč intenzivnom razvoju turizma, izgradnja koja ga je pratila nije poremetila fizionomijska obilježja krajobraza unutrašnje Istre

U knjizi je provedena analiza održivog turizma na prostoru 24 općine i grada unutrašnje Istre. Naglo povećanje turističkog prometa u posljednjih deset godina moglo bi prouzročiti negativne posljedice na prirodne, antropogene i fizionomske sastavnice krajolika regije. Analiza je uključila 14 abiotičko-ekoloških, ekonomsko-turističkih i sociokulturnih kvantitativnih indikatora kojim se pratio utjecaj turizma na prirodnu osnovu, stanovništvo i gospodarstvo. Osim ovih indikatora, u analizi se koristilo anketiranje lokalnog stanovništva i turističkih poduzetnika te intervjuiranje stručnih osoba iz turističkih zajednica, lokalne samouprave i specijaliziranih ustanova. Rezultati abiotičko-ekoloških indikatora udjel zaštićene prirode, potrošnja vode u turizmu, zbrinjavanje otpadnih voda i komunalnog otpada pokazao je nizak utjecaj turizma na prirodnu osnovu kao sastavnicu krajolika. Unutrašnja se Istra prema rezultatima odabranih ekonomsko-turističkih indikatora nalazi u početnoj etapi u životnom ciklusu turističke destinacije, a turizam nije prepoznat kao čimbenik ugrožavanja ostalih grana lokalnog gospodarstva. Prema sociokulturnim indikatorima kulturna baština je važan čimbenik održive turističke valorizacije, a utvrđeno je suglasje lokalnog stanovništva i turizma. Rezultati analize su u konačnici potvrdili da je unutrašnja Istra prostor koji se razvija prema načelima održivog turizma

Rad razmatra značenje terenskih istraživanja kao fundamentalne i kompleksne znanstvene metode u metodološkom sustavu turističke geografije. Polazi se od temeljne pretpostavke da su terenska istraživanja središnji, ključni i neizostavni dio svakog turističko-geografskog metodološkog postupka, uključujući i ona terenska istraživanja koja se planiraju i provode na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa u Republici Hrvatskoj. Turizam se razmatra kao primarno geografski fenomen koji geografija proučava i rasvjetljava iz nekoliko različitih perspektiva. Tradicionalno, geografski su interesi istraživanja proučavanje i definiranje različitih prostornih razina fenomena, prostorna distribucija i inventarizacija turističkih resursa i atraktivnosti, utjecaji turizma na ekološku i socioekonomsku sastavnicu geografskog prostora te aplikacija geografije u izradi turističkih i prostornih planova te modela razvoja turizma. U svim ovim tumačenjima nužno se nameću geografske metode istraživanja ali se u novijem razdoblju, a pod utjecajem kvantitativnih i kabinetskih metoda, potiskuje uloga i značaj terenskih istraživanja kao fundamentalnog dijela metodološkog sustava. Sukladno definiciji geografije kao filozofije i logike prostora koja otkriva, tumači, definira i predviđa prostorne zakonitosti sa svrhom aplikacije u raznorodnim planiranjima, turistička geografija se oslanja na geografski metodološki aparat u kojem terenska istraživanja predstavljaju najvitalniju i reprezentativnu sastavnicu. Složenost terenskih istraživanja u turističkoj geografiji proistječe iz činjenice da se tijekom planiranja, provedbe i analize terenskog rada isprepliću i kombiniraju druge specifične metode i tehnike društvene geografije te metode i postupci geografiji korelativnih znanosti i struka. Temeljna je svrha ovog rada davanje doprinosa u prepoznatljivosti metodološkog sustava geografske znanosti u okviru suvremenog znanstvenog sustava. Nadalje, daju se temeljna obilježja, prijedlog koncepcije i praktične provedbe terenskih istraživanja u turističkoj geografiji s glavnim etapama kao dijela metodološkog znanstveno-istraživačkog aparata uvažavajući i recentna tehničko-tehnološka dostignuća geografiji korelativnih i pomoćnih znanosti i struka. Izdvojena su temeljna obilježja terenskih istraživanja u turističkoj geografiji: složenost, sveobuhvatnost, temeljitost te triangulacijski postupci i metode poput metoda promatranja, intervjuiranja, anketiranja, sudjelujućeg promatranja, sudjelujućeg istraživanja, terenskog skiciranja i kartiranja, fotografskog i video snimanja, korištenja GPS-a i slično. Glavne etape terenskih istraživanja obuhvaćaju pripremu, provedbu terenskih istraživanja te završni dio. Pripremni dio obuhvaća prikupljanje i analiziranje literature, popisivanje i prikupljanje opreme i pričuvnih dijelova (foto i video oprema, digitalne i tiskane geografske karte), upoznavanje s funkcijama i karakteristikama opreme, izrada plana koji uključuje vremenski plan, logistiku i organizaciju prijevoza, alternativne planove provedbe istraživanja te prikupljanje potrebnih dozvola uključujući dogovore s predstavnicima lokalne zajednice (lokalna i regionalna samouprava, turističke zajednice i poduzeća, kulturne ustanove, komunalne ustanove). Provedba terenskog istraživanja obuhvaća individualni ili grupni, jednodnevni ili višednevni posjet i obilazak smještajnih i drugih turističkih objekata, prirodnih i antropogenih turističkih atraktivnosti, infrastrukturnih objekata što uključuje objekte za vodoopskrbu te objekte za zbrinjavanje komunalnog otpada i otpadnih voda. Završni dio obuhvaća detaljnu analizu podataka prikupljenih tijekom terenskog istraživanja. Ovi postupci uključuju obradu i selekcioniranje fotografskih i video snimki, analizu audio zapisa provedenih intervjua, izradu finalnih verzija skica i karata, obradu anketnih listića i slično. Svrha terenskih istraživanja u turističkoj geografiji, bila bi sinteza prostornih zakonitosti turizma s ciljem izdvajanja, definiranja i organizacije turističkih mjesta i regija kao neizostavne metodologije izrade prostorno-planske dokumentacije i planova razvoja turizma na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

U radu se ispituje i utvrđuje mogućnosti primjene temeljnih ekoloških, sociokulturnih i ekonomskih indikatora održivog turizma, kao načina monitoringa hrvatskih turističkih regija i pripadajućih općina i gradova, a uvažavajući glavne kriterije relevantnosti, izvodljivosti (dostupnosti), vjerodostojnosti, jasnoće i usporedivosti. U radu se koristilo analizom i komparacijom metodologije, smjernica i prijedloga za implementaciju temeljnih indikatora održivog turizma Svjetske turističke organizacije (UNWTO), Europske Unije i drugih organizacija te odabrani znanstveni radovi nastali kao pokušaj interpretacije i konkretizacije indikatora u Hrvatskoj, kao i europskim turističkim regijama koje su po geografskim i turističkim obilježjima slične Hrvatskoj. Ispitivanjem ključnog kriterija dostupnosti službenih statističkih pokazatelja na prostoru Hrvatske utvrđeno je da se pojedini temeljni indikatori ne mogu koristiti u monitoringu održivog turizma na prostornoj razini općina i gradova. Glavni razlozi su nedostatno službeno statističko praćenje dijela pojava i procesa u turizmu na razini općina i gradova, teritorijalno-upravna organizacija i mreža turističkih zajednica, neusklađenost, neujednačenost i zastarjelost podataka nadležnih ustanova potrebnih za izradu indikatora. U svrhu monitoringa na području unutrašnje Istre izdvojeno je 14 indikatora za čiju su izradu podaci najvećim dijelom prikupljeni od lokalnih organizacija i ustanova. Na sadašnjoj razini dostupnosti podataka u hrvatskim općinama i gradovima moguć je samo djelomičan i ograničen monitoring temeljnim indikatorima održivog turizma., The paper examines and identifies the possibility of applying the basic ecological, socio-cultural and economic indicators of sustainable development as a way of monitoring Croatian tourist regions and related municipalities and cities, while taking into account the main criteria of relevance, feasibility (availability), credibility, clarity, and comparability. The paper analyzed and compared the methodology, guidelines, and suggestions for the implementation of key sustainable tourism indicators of the World Tourism Organization (UNWTO), the European Union, and other organizations. It also refers to selected research papers resulting from the attempt to interpret and concretize these indicators in Croatia and in the European tourist regions which are similar to Croatia according to their geographical and tourist features. By examining the key criteria of official statistical indicator availability in Croatia, it was found that certain key indicators cannot be used in the monitoring of sustainable tourism at the spatial level of municipalities and cities. The main reasons are the following: the lack of official statistical monitoring of some phenomena and processes in tourism within municipalities and cities; territorial and administrative organization and tourist board networks; inconsistency, disparity, and obsolescence of data required for indicators in relevant institutions. For the purpose of monitoring, 14 indicators were singled out in the area of inland Istria. The data used to draft these indicators were gathered from local organizations and institutions. Only partial and limited monitoring with key sustainable tourism indicators is possible at the current level of data availability in Croatian municipalities and cities.

U radu se istražuju obilježja turizma grada Pule u razdoblju 1981.–1990. U istraživanju se koristila složena metoda promatranja ostvarena kroz terenske obilaske, metoda analize, obrade i interpretacije statističkih podataka o turističkom prometu. Analizom statističkih pokazatelja o broju postelja, turističkih dolazaka i noćenja utvrđeno je da se Pula u to doba nalazila u etapi ekspanzije u životnom ciklusu destinacije nakon dugotrajne etape uključivanja. Turizam grada temeljio se na prirodnoj atrakcijskoj osnovi koja je omogućavala ljetni, odmorišni turizam te na antropogenim atrakcijama koje su bile preduvjet za razvoj kulturnog i njemu srodnih oblika turizma. U navedenom desetljeću gradnja turističkih smještajnih objekata i pratećih sadržaja najviše se odvijala na području poluotoka Verudela. Broj postelja se od 1981. do 1990. udvostručio, broj turističkih dolazaka povećao za 75%, a broj noćenja za 104%. U strukturi turista prevladavali su oni s prostora SFRJ u što nisu bili uključeni posjetitelji koji su odsjedali kod rodbine i prijatelja. Pula se afirmirala kao destinacija koja je svoj društveno-gospodarski razvoj paralelno temeljila na vojnopomorskim, industrijskim i turističkim funkcijama. Na kraju istraživanog razdoblja grad je prema ukupnom broju noćenja bio peta destinacija u Hrvatskoj.

U radu se istražuju obilježja demografskog i turističkog razvoja Općine Lanišće u uvjetima periferije. Periferna obilježja posebno su naglašena nepovoljnim geografskim položajem na granici Istarske i Primorsko-goranske županije te zatvorenošću državne granice prema Sloveniji, odnosno Europskoj uniji kao posljedica provođenja odredbi Schengenskog sporazuma. Perifernost dodatno pojačava geomorfološka obilježja gorske skupine Ćićarije s Učkom u kojoj se Općina nalazi. Osim toga, na perifernost utječu niska razina gospodarske razvijenosti i oslonac na tradicionalne gospodarske grane, dominacija ruralnih obilježja u krajoliku, depopulacija i starenje stanovništva, ovisnost o uvezenim dobrima i inovacijama, udaljenost od središta odlučivanja koja vodi u otuđenje te nedostatna infrastruktura i druge pogodnosti. Populacijsku dinamiku karakterizira stalan pad stanovništva i negativna prirodna kretanja. Strukturna obilježja stanovništva ukazuju na Općinu u fazi izrazito duboke starosti kojoj prijeti izumiranje. U takvim uvjetima turizam se nalazi u etapi uključivanja u životnom ciklusu destinacije premda se prostornim planom predviđa izrazita ekspanzija.

U radu se razmatraju odabrana sociokulturna obilježja održivog turizma na prostoru unutrašnje Istre koju čine 24 općine i grada Istarske županije. U tu svrhu, uvažavajući kriterije dostupnosti, pouzdanosti, prediktivnosti, jasnoće i izvodljivosti, korišteni su sociokulturni indikatori održivog turizma: gustoća registrirane zaštićene kulturno-povijesne baštine u površini općina i gradova, udjel turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovništva, opća sigurnost kao udjel kaznenih djela i prekršaja protiv javnog reda i mira koje su počinili turisti u ukupnom broju takvih delikata, odnos lokalnog stanovništva i vlasnika smještajnih objekata prema turizmu te stavovi predstavnika općina i gradova. Najveću gustoću registrirane zaštićene kulturno-povijesne baštine u površini imaju općine i gradovi na čijem se teritoriju nalaze urbanističke, poluurbane i ruralne cjeline. Indikatorom udjela turista koji razumiju i poznaju jezik lokalnog stanovništva utvrđen je zadovoljavajući stupanj jezičnog razumijevanja između lokalnog stanovništva i turista. Udjel kaznenih djela i prekršaja protiv javnog reda i mira koje su počinili turisti u ukupnom broju tih delikata relativno je malen. Turisti su u svega 11 općina i gradova počinili kaznena djela i prekršaje protiv javnog reda i mira. Odnos lokalnog stanovništva i vlasnika komercijalnih smještajnih objekata prema turizmu ispitan je metodom ankete koja je pokazala da je turizam prihvatljiva i poželjna djelatnost a utvrđene razlike između dvije ispitane skupine su male. Predstavnici lokalnih vlasti ili turističkih zajednica ocijenili su da nema nesuglasja između turista i stanovništva te da turizam potiče očuvanje domaćih običaja i tradicije. Prema odabranim sociokulturnim obilježjima, unutrašnja Istra je regija održivog turizma.

U radu se razmatra stagnacija turističke destinacije na primjeru Pule, najvećega urbanog i gospodarskog središta Istre. Cilj je rada istražiti uzroke pojave stagnacije kao jedne od etapa u životnom ciklusu turističke destinacije te predložiti mjere revitalizacije turizma i atrakcijske osnove na kojoj se dosadašnji razvoj temeljio. Najintenzivniji turistički razvoj zabilježen je od 1981. do 1990., a prekinut je Domovinskim ratom i poslijeratnom obnovom. Od 2001. do 2010. u gradu se u odnosu na prijeratno razdoblje smanjio broj postelja za 14%, turista za 18% te noćenja za 42%. Pula je netipični primjer destinacije u stagnacijskoj etapi jer uzroci stagnacije nisu premašivanje kapaciteta nosivosti atrakcijske osnove ili smještajnih objekata. Najvažniji su uzroci stagnacije smanjenje broja turista iz država nastalih raspadom Jugoslavije, jačanje susjednih destinacija, zapuštanje realne atrakcijske osnove te smanjenje kvalitete ili zatvaranje smještajnih objekata. Mjere revitalizacije turizma sadržavale bi revalorizaciju dosadašnjeg segmenta atrakcijske osnove koja bi uključila jači razvoj kulturno-turističkih proizvoda te turističko vrednovanje vojnih objekata i nekadašnjega vojnog zemljišta, čime bi se Pula jače afirmirala kao turistička destinacija.

U radu se analiziraju demografski resursi općina i gradova Istarske županije prema popisu 2001. godine. Demografski resursi su ukupna kvalitativna i kvantitativna, stvarna i potencijalna, društvena i biološka obilježja stanovništva na nekom prostoru u određenom vremenu. Za izradu sintetičnog pokazatelja demografskih resursa koristilo se devet demografskih varijabli pomoću kojih su izvedena četiri demografska indikatora: indeks vitaliteta (Iv), indeks obrazovanosti (Io), udio mlađe ženske fertilne skupine 20-29 godina u ukupnom ženskom kontingentu i međupopisna promjena broja stanovnika 1991.–2001. (P01/91). Iz ovih indikatora dobiven je indeks demografskih resursa tipološki razvrstan u šest tipova s različitim demografskim obilježjima: od demografski izrazito progresivnog područja (oznaka tipa A) do demografskog izumiranja (oznaka F). Trideset i devet općina i gradova Istarske županije imaju sve tipove prema sintezi demografskih indikatora, a prevladava tip demografski krajnje ugroženo područje (oznaka tipa E- dvanaest općina) i tip demografski stabilno područje (oznaka tipa B- osam općina i gradova).

Rad istražuje obilježja životnoga ciklusa turističkih destinacija Poreč, Pula, Rovinj i Umag. Cilj ovoga istraživanja bio je odrediti i ocijeniti sadašnju etapu u životnim ciklusima ovih turističkih destinacija i usporediti ih s prethodnom etapom ekspanzije. Analizom dosadašnjih istraživanja o životnim ciklusima, te usporedbom i analizom statističkih pokazatelja turističkoga prometa za dva razdoblja (1981.-1990. i 2001.- 2010.) koristeći se regionalnim faktorom (Rfa) nedvojbeno je utvrđeno da se sve četiri destinacije nalaze u etapi stagnacije. Ove destinacije odudaraju od tipičnog obrasca stagnacije jer nije premašen kapacitet nosivosti atrakcijske osnove i smještajnih objekata. Kao najvažniji uzročnici stagnacije označeni su vanjski faktori i to jačanje konkurentskih destinacija u neposrednoj okolici te neuspjeh u promociji destinacije koji je rezultirao gubitkom dijela tržišta, a kao unutarnji faktor djelomično propadanje atrakcijske osnove i smještajnih objekata. Daljnjom analizom koristeći se metodom terenskog istraživanja i intervjuiranja utvrđeni su procesi reafirmacije turističke ponude odabranih destinacija što upućuje na obnovu, kao sljedeću etapu u životnim ciklusima.

U radu je provedena analiza održivog turizma na prostoru 24 općine i grada unutrašnje Istre. Naglo povećanje turističkog prometa u posljednjih deset godina moglo bi prouzročiti negativne posljedice na prirodne, antropogene i fizionomske sastavnice krajolika regije. Analiza je uključila 14 abiotičko-ekoloških, ekonomsko-turističkih i sociokulturnih kvantitativnih indikatora kojim se pratio utjecaj turizma na prirodnu osnovu, stanovništvo i gospodarstvo. Osim ovih indikatora, u analizi se koristilo anketiranje lokalnog stanovništva i turističkih poduzetnika te intervjuiranje stručnih osoba iz turističkih zajednica, lokalne samouprave i specijaliziranih ustanova. Rezultati abiotičko-ekoloških indikatora udjel zaštićene prirode, potrošnja vode u turizmu, zbrinjavanje otpadnih voda i komunalnog otpada pokazao je nizak utjecaj turizma na prirodnu osnovu kao sastavnicu krajolika. Unutrašnja se Istra prema rezultatima odabranih ekonomsko-turističkih indikatora nalazi u početnoj etapi u životnom ciklusu turističke destinacije, a turizam nije prepoznat kao čimbenik ugrožavanja ostalih grana lokalnog gospodarstva. Prema sociokulturnim indikatorima kulturna baština je važan čimbenik održive turističke valorizacije, a utvrđeno je suglasje lokalnog stanovništva i turizma. Rezultati analize su u konačnici potvrdili da je unutrašnja Istra prostor koji se razvija prema načelima održivog turizma

Cilj rada je utvrditi opća obilježja promjene broja stanovnika te promjene u razmještaju stanovništva od prvog modernog austrijskog popisa 1857. do posljednjeg austrijskog popisa 1910. na današnjem prostoru Istarske županije, njezinih gradova, općina i naselja.

Rad razmatra današnje stanje turizma i mogućnosti njegova razvoja u unutrašnjosti Splitsko-dalmatinske županije, odnosno gradovima i općina bez izlaza na more. Analizira se udio ovog prostora u ukupnom broju turista i noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju od 2004. do 2008. godine. U 2008. godini samo osam od dvadeset i tri općine i grada u županiji koji nemaju izlaz na more ostvaruje turistički posjet. Taj prostor je 2008. godine primio 1% turista i ostvario manje od 0, 5% noćenja županije. Nadalje, u radu se uspoređuju udjeli u turizmu svih unutrašnjih regija primorskih županija. Mogućnosti za razvoj turizma u tom dijelu Splitsko-dalmatinske županije promatraju se s geografskog aspekta. Izdvajaju se prirodno-geografska obilježja: reljef, klima, voda, vegetacija i društvene turističke atraktivnosti: kulturno-povijesna i etnosocijalna baština te manifestacije. Navedena obilježja povezuju se s razvojnim planovima i dokumentima Splitsko-dalmatinske županije koji stvaraju pretpostavke za kvalitetniji razvoj turizma, osobito ruralnog turizma u unutrašnjosti ovog prostora. Razmatra se potencijal općina i gradova unutrašnjosti za razvoj pojedinih vrsta turizma. Najveće mogućnosti za razvoj imaju ruralni, pustolovni, manifestacijski i ekoturizam

Općina Fažana bilježi intenzivan demografski, društveni i gospodarski razvoj. Posebnu ulogu u razvoju općine imaju turistička i ugostiteljska djelatnost koji se zasnivaju na prirodnim i antropogenim atrakcijama. Najvažnije atrakcije su povoljan geografski položaj, obala mora, klima, kulturna baština i različite manifestacije. Na ovoj atraktivnoj osnovi temelji se razvoj kupališnog i kulturnog turizma. Ovakva ponuda omogućila je nagli i ubrzan razvoj turizma i ugostiteljstva pa je u razdoblju od 2001. do 2009. godine ukupan broj turista porastao pet puta, a broj noćenja šest puta. U istom razdoblju znatno je povećan broj turističkih postelja. Takav intezivan razvoj može ugroziti temeljne turističke resurse te uzrokavati stagnaciju Općine Fažana kao privlačne destinacije. Jedan od temeljnih turističkih resursa u ponudi općine je morska obala koja svojim morfometrijskim obilježjima pogoduje razvoju kupališnog turizma i srodnih oblika rekreacije. Rad procjenjuje prihvatni potencijal kupališta kao ključnog sredstva u osmišljavanju modela održivog razvoja turizma Općine Fažana.

Prostor Istre najrazvijeniji je turistički prostor Republike Hrvatske. Dosadašnji razvoj polarizirao je Istru na razvijenu obalu i nerazvijenu unutrašnjost. U posljednjih desetak godina turizam se počeo intenzivno razvijati na prostoru općina i gradova koji nemaju izlaz na more. Pojačana i nenadzirana turistifikacija prostora može izazvati neželjene posljedice i ugroziti atrakcijsku osnovu unutrašnje Istre. Za razvoj održivog turizma nužna je implementacija ekološko-abiotičkih, ekonomsko-turističkih i sociokulturnih indikatora kojima će se vrednovati unutrašnjost. Primjenom indikatora održivog turizma osiguralo bi se kontinuirano planiranje razvoja, smanjivanje mogućnosti saturacije, kvalitetnija valorizacija prirodne osnove i kulturne baštine, uključivanje lokalnog stanovništva te ograničavanje jednoličnih oblika turističke ponude.

Rad analizira stagnacijsku etapu u razvojnom ciklusu turističke destinacije Pule koja je nastupila u razdoblju 2001.-2010. Pula je netipičan primjer za stagnaciju jer faktori i uvjeti koji su utjecali na procese stagnacije nisu premašivanje kapaciteta nosivosti atrakcijske osnove i smještajnih objekata.

Turizam je u današnje vrijeme postao jedna od najzastupljenijih i najvažnijih društvenih aktivnosti o kojoj u mnogome ovise gospodarska kretanja i sveukupni oporavak određenih regija i država pa tako i Hrvatske. Na globalnoj razini turistička djelatnost je 2000. godine, prema Svjetskom vijeću za turizam i putovanja (WTTC), ostvarivala 11% svjetskog BDP (3575 mlrd. američkih dolara), posredno i neposredno zapošljavala 200 milijuna radnika što je 8% od ukupno zaposlenih u svijetu.

Tema rada je usporedba rezultata Popisa stanovništva 1857. i 1910. godine na prostoru Istarske županije. Naglasak rada je na analizi statističkih naselja, gradova i općina Istarske županije koji na Popisu 1910. godine bilježe smanjenje broja stanovnika u odnosu na Popis 1857. godine. Jedan od temeljnih ciljeva rada je utvrditi udio depopulacijskih naselja u ukupnom broju naselja, ukupnom broju stanovnika i površini matičnih općina ili gradova te sumarno udjele takvih naselja u Istarskoj županiji. Nadalje, cilj rada je utvrditi prostorni raspored i koncentraciju statističkih naselja, općina i gradova koji u navedenom razdoblju depopuliraju te objasniti ključne prostorno-geografske i socioekonomske procese koji su utjecali na pojavu depopulacije. Poseban je osvrt na naselja koja su u razdoblju 1857.- 1910. izgubili više od 50 % stanovništva te ona koja su ostala bez stanovnika

Rad analizira fenomen, razvoj i prostorni raspored ruralnih turističkih objekata na području Istarske županije u razdoblju od 1999. do 2003. U ovom razdoblju broj ruralnih turističkih domaćinstava porastao je s 13 na 155. Najpogodniji prostor za daljnji razvoj ruralnog turizma je sjeverna i srednja Istra.

Cilj ovog rada je utvrditi ulogu i mjesto geografije kao općeobrazovnog i stručnog nastavnog predmeta u izobrazbi turističko-ugostiteljskih zanimanja u sustavu srednjeg školstva Republike Hrvatske. U prvome dijelu rada utvrđuje se prostorni raspored srednjih škola po županijama koje obrazuju turističko-ugostiteljska zanimanja. Nadalje, se uspoređuju kontinentske i primorske županije u ukupnom broju turista, ukupnom broju noćenja, broju učenika u ugostiteljstvu i turizmu te broju nezaposlenih u istim djelatnostima. Drugi dio rada daje kritički osvrt na planove i programe geografije u školovanju za zanimanja hotelijersko-turistički tehničar, hotelijer-ugostitelj i konobar, utvrđuje neke probleme koji nastaju u provedbi programa u nastavnoj praksi te predlaže rješenja za poboljšanje i unapređenje uloge geografije u izobrazbi navedenih zanimanja.

U prvom dijelu rada su razmatrani opći geografski uvjeti razvoja turizma na prostoru Istarske županije. Teoretski okvir selektivnog turizma i geografska obilježja ekoturizma, ruralnog, gradskog, zdravstvenog i manifestacijskog turizma obuhvaćeni su u drugom dijelu rada.

Turistički potencijal Andaluzije je od strane Španjolskih vlasti i stranih ulagača prepoznata još sredinom prošlog stoljeća. Reljef je pokrajini omogućio razvoj različitih vrsta turizma. Broj sunčanih dana u godini i idealna klima su omogućili Andaluziji razvoj turizma tijekom cijele godine i time smanjenje sezonalnosti. Bogata prirodna baština Andaluzije je strogo zaštićena i uređena za posjetitelje da nemaju negativan utjecaj na zaštićenu prirodu. Priroda koja je neponovljiva i jedinstvena je jedna od glavnih atrakcija Andaluzije. Obale Costa del Sol i Costa del la Luz su dvije najveće i najpoznatije obale Andaluzije. Dok je Costa del Sol daleko atraktivnija, Costa del la Luz nudi posjetiteljima netaknutu prirodu i turistički neotkriveni dio Andaluzije. Međutim, nije samo priroda koja privlači veliki broj turista u Andaluziju. Kroz povijest je područjem Andaluzije prolazilo više različitih vladara i različitih kultura koje se sa sobom donijele i ostavile dio svoje kulture što Andaluziju čini kulturno raznolikom regijom i time turistički atraktivnom. Najbrojnije kulturno – povijesne spomenike iza sebe su ostavili Arapi i Mauri koji je vladali područjem Andaluzije skoro 8 stoljeća. UNESCO je na svoj popis svjetske kulturne baštine stavio 6 znamenitosti koje se nalaze u Andaluziji, što turistima daje dodatna motiv za odlazak u tu pokrajinu. Bogata kultura i povijest ne čine samo spomenici, muzeji i ostale građevine, već običaji i manifestacije. Veliki broj manifestacija u Andaluziji su vezane za religijske događaje i folklor. Većina manifestacija se održava za vrijeme ljetnih mjeseci. Tipična obilježja manifestacija su glazba, ples, šarene boje, tradicionalna odjeća i visoka posjećenost. Turistička potražnja se neprestano mijenjaju. Potreba za širenje turističke ponude Andaluzije je dovela do razvoja turizma posebnih interesa u Andaluziji. Od turizma posebnih interesa su najčešće zastupljeni eko turizam, ruralni turizam, kulturni turizam i sportsko – rekreativni turizam. Širenje turističke ponude pokazalo se uspješnim potezom, što potvrđuju i statistički podatci. Prema podatcima iz 2021. godine, Andaluzija je 4. pokrajina Španjolske po broju noćenja, s više od 6 milijuna noćenja. Očuvanjem kulturne i prirodne baštine, stvaranjem novih turističkih sadržaja i širenjem turističke ponude, Andaluzija može biti primjer mnogim državama i regijama koje svoje prihode ostvaruju od turizma. The tourism potential of Andalusia has been recognized by the Spanish authorities and foreign investors since the mid-20th century. The region's relief has allowed the development of various types of tourism. The number of sunny days per year and the ideal climate have enabled year-round tourism in Andalusia, reducing seasonality. The rich natural heritage of Andalusia is strictly protected and managed for visitors to have no negative impact on the protected nature. The unique and unparalleled nature is one of the main attractions of Andalusia. The coasts of Costa del Sol and Costa de la Luz are the two largest and most famous coastlines in Andalusia. While Costa del Sol is more attractive, Costa de la Luz offers visitors untouched nature and an undiscovered tourist area of Andalusia. However, it is not only nature that attracts a large number of tourists to Andalusia. Throughout history, Andalusia has been ruled by various rulers and cultures that have brought and left a part of their culture, making Andalusia a culturally diverse and therefore tourist-attractive region. The Moors, who ruled the region of Andalusia for almost eight centuries, left behind the largest number of cultural and historical monuments. UNESCO has included six landmarks in Andalusia on its list of world cultural heritage sites, which gives tourists an additional motive to visit the province. Rich culture and history are not only represented by monuments and museums, but also by festivals. A large number of events in Andalusia are related to religious events and folklore. Most of the events take place during the summer months. Typical features of these events are music, dance, vibrant colors, traditional clothing, and high attendance. Tourist demands are constantly changing. The need to expand the tourism offer of Andalusia has led to the development of special interest tourism in the region. The most commonly represented forms are ecotourism, rural tourism, cultural tourism, and sports and recreational tourism. The expansion of the tourism offer has proven to be a successful move, as confirmed by statistical data. According to data from 2021, Andalusia is the 4th province in Spain in terms of overnight stays, with over 6 million overnight stays. By preserving cultural and natural heritage, creating new tourist attractions, and expanding the tourism offer, Andalusia can serve as an example to many countries and regions that generate their income from tourism.

Ovaj diplomski rad bavi se analizom razvijenosti ekoturizma u Istarskoj županiji. Ekoturizam je poseban oblik turizma u kojem je naglasak na boravku turista u prirodnoj i nezagađenoj okolini, posebice u područjima s određenom vrstom zaštite. Ciljevi ekoturizma obuhvaćaju doprinos održivom razvoju određenog područja i lokalne zajednice, minimiziranje negativnih učinaka na tom području te podizanje svijesti o važnosti zaštite okoliša. U radu su detaljno objašnjena obilježja ekoturizma te su opisane aktivnosti i ponašanje ekoturista. Prikazan je povijesni razvoj ekoturizma. Ekoturizam se u Istarskoj županiji odvija u zaštićenim područjima, iako niti tamo nisu zadovoljeni svi kriteriji ekoturizma. Istarska županija je bogata zaštićenim prirodnim područjima koja će se detaljno opisati u radu. Detaljna turistička valorizacija zaštićenih područja prikazana je na odabranim primjerima Nacionalnog parka Brijuni te Parka prirode Učka. Analizirano je zadovoljstvo posjetitelja zaštićenih područja te je prikazana SWOT analiza Istarske županije kao ekoturističke destinacije. Radom su potvrđene početne hipoteze o tome kako je Istarska županija bogata zaštićenim područjima koja nisu adekvatno turistički valorizirana, a destinacija ima veliki potencijal za razvoj ekoturizma koji doprinosi održivom razvoju. This graduate thesis deals with analysis of the development of ecotourism in Istrian County. Ecotourism is one of the selective forms of tourism in which tourists stay in a natural and unpolluted environment, especially in protected areas. Goals of ecotourism are contributing to the sustainable development of a certain area and local community, minimizing negative effects in that area and raising awareness of the importance of environmental protection. Characteristics of ecotourism are described in this paper. Also, behavior of ecotourists and their activities during the travel are explained. The historical development of ecotourism is described. Ecotourism in Istrian County takes place in protected natural areas, although not all features of ecotourism are fulfilled there. The Istrian County is rich in protected natural areas and they will all be described in this paper. Tourist valorization of protected areas is analyzed with selected examples of Brijuni National Park and Učka Nature Park. It is analyzed if the visitors are satisfied with their visit in natural protected areas. Also, at the end there is SWOT analysis of ecotourism in Istrian County. This paper confirms initial hypotheses that in Istrian County there are a lot of protected natural areas but they are not properly valorized for tourism. Istrian County has a big potential for developing ecotourism that would contribute to the sustainable development of this touristic destination.

Ovaj završni rad pisan je iz kolegija Turistička geografija svijeta, a tema završnog rada je Turistička regija Pariški bazen. Glavni cilj ovog rada bio je da se kroz analizu prikupljenih podataka sazna nešto više o upravno teritorijalnoj organizaciji, geografiji, antropogenim atrakcijama i manifestacijama i turizmu regije Pariški bazen. Turističku regiju Pariški bazen sačinjavaju upravne regije Ile de France i administrativne regije Haute-Normandie, Picardie, Champagne-Ardennes, Centre i Basse-Normandie i odsjeci Yonne i Sarthe. Reljef koji sačinjava Pariški bazen uglavnom se sastoji od vapnenca, pijeska i gline. Kroz tu regije prolaze i dvije najduže i najpoznatije rijeke u Francuskoj, Seine i Loire. Klima i vegetacija tog područja usko su povezani i tvore jednu umjerenu ali i zanimljivu cjelinu. Zaštićene prirode u Francuskoj je u izobilju kao i kulturne baštine koja dominira Francuskim gradovima. U Pariškom bazenu, točnije u Parizu, nalaze se sve najbitnije antropogene atrakcije od muzeja pa sve do bitnih manifestacija i događanja. Bitan dio Pariza čine smještajni kapaciteti te i analiza turističkih dolazaka i noćenja. This final paper was written for the course Tourism Geography of the World, the topic of the final paper is the Tourist region Paris basin. The main goal of this paper was to learn something about the administrative territorial organization, geography, anthropogenic attractions and manifestations and tourism of the Paris basin region through the analysis of the collected dana. Tourist region Paris basin consists of the administrative regions of Ile de France and the administrative regions of Haute-Normandie, Picardy, Champagne-Ardennes, Center and Basse-Normandie and the sections of Yonne and Sarthe. The terrain that makes up the Paris basin consists mainly of limestone, sand and clay. The two longest and most famous rivers in France, Seine and Loire, also pass through this region. The climate and the vegetation of the region are closely connected and form a moderate but also interesting unit. Protected areas in France are abundant and so is the cultural heritage that dominates French cities. In the Paris basin, more precisely in Paris, are located most important anthropogenic attractions from museums to important manifestations and events. An important part of Paris is made up of accommodation facilities and the analysis of tourist arrivals and overnight stays.

U ovom radu analizirat će se turistička upravna regija Lacij. Lacij je regija na jugozapadnoj obali središnje Italije koja izlazi na Tirensko more, a podijeljena je na pet provincija, Viterbo, Latina, Frosinone, Rieti i Rim, 80% reljefa u regiji je planinsko i brdovito, dok je samo 20% područja na niskoj nadmorskoj visini. U regiji se nalazi mnoštvo rijeka, dok jezera nisu toliko mnogobrojna. U Rimu se nalaze neki od najpoznatijih spomenika i građevina na svijetu među kojima su i rimski amfiteatar Koloseum, hram Pantheon, Kapitolijski muzeji i Fontana di Trevi. Nešto po čemu je Rim najpoznatiji je to da se u njemu nalazi grad – država Vatikan, vjersko mjesto s najpoznatijim svjetskim primjercima umjetnina i kulturnih dobara. U Vatikanu se nalazi bazilika svetog Petra, trg svetog Petra, kao i Vatikanski muzeji u sklopu kojih je Sikstinska kapela čiji je strop oslikao Michelangelo. U gradu Rimu održava se veliki broj manifestacija koje privlače posjetitelje diljem svijeta, a za ovaj rad izdvojeno je njih osam. Smještajni kapaciteti većinom se nalaze u gradu Rimu, dok u ostalim provincijama regije nije zabilježen veliki broj smještaja, kao ni noćenja. Broj noćenja je u 2020. godini drastično pao zbog pandemije korona virusa za razliku od prethodnu 2019. godinu. The tourist administrative region of Lazio will be analyzed in this paper. Lazio is a region situated on the southwest coast of central Italy that overlooks the Tyrrhenian sea and is divided into five provinces, Viterbo, Latina, Frosinone, Rieti and Rome. 80% of the relief in the region is mountainous and hilly, while only 20% of the area is low. There are many rivers in the region, while the lakes aren't so numerous. However, Rome is very rich in cultural and artistic heritage, as well as it's rich in history. City of Rome is home to some of the most famous monuments and buildings in the world, including the Roman Amphiteatre Colosseum, the Pantheon, the Capitoline Museums and the Trevi Fountain. Something that Rome is best known for is definitely that it houses a city – country, the Vatican City, a religious place rich in the world’s most famous examples od art and cultural goods. The Vatican City houses St. Peter’s Basilica, St’ Peter’s Square, as well as Vatican Museums, which include the Sistine Chapel, whose ceiling was painted by Michelangelo. The city of Rome hosts a large number of events that attract visitors around the world, and eight of the most famous manifestations have been analyzed for this paper. Accommodation capacities are mostly located in the city of Rome, while on other provinces of the region, accommodation places and overnight stays were not recorded. The number of overnight stays in 2020 dropped drastically due to the pandemic of corona virus, unlike the previous year.

Turizam je globalni fenomen, brzo rastuća pojava koja se sve više razvija. Samim time turistička putovanja postaju sve učestalija te ih se sve više počinje promatrati kao dio društvena i gospodarskoga života. Sve većom potražnjom za oblicima turizma koji će zadovoljiti specifične želje turista dolazi do razvoja novih turističkih proizvoda, usluga i oblika provođenja turističkih aktivnosti. Jedan od oblika turizma koji postaje sve atraktivniji i popularniji među modernim turistima je sportsko – rekreacijski turizam. To je samo jedan od posebnih oblika turizma kojim se nastoje zadovoljiti specifične želje i potrebe današnjih turista, sve više ponukanih sportom, rekreacijom i zdravim načinom života. Istarska je županija bogata prirodnim i antropogenim atrakcijama koje su zapravo i primarni motiv posjeta velikog broja turista u Istri. Ipak, sa sve snažnijim razvojem sportsko – rekreacijskog turizma, kao i pripadajuće sportske infrastrukture, odgovarajuće signalizacije i adekvatnog marketinškog upravljanja, javlja se sve veća potražnja upravo za tim oblikom turizma u Istri. Kroz rad je analizirana većina sportsko – rekreacijske infrastrukture i cjelokupne sportske ponude u Istri, a kroz nekoliko odabranih vrsta sportsko – rekreacijskih aktivnosti prikazano je u kojoj mjeri i na koji način Istarska županija razvija svoj sportsko – rekreacijski turizam. Radom su potvrđene početne hipoteze o tome da sportsko – rekreacijski turizam u Istri omogućava produljenje turističke sezone odnosno da se stvara prilika za razvoj cjelogodišnjeg turizma, zatim se poboljšava cjelokupni imidž destinacije te se također ostvaruju ostali pozitivni društveni i ekonomski utjecaji. Tourism is a global, rapidly growing phenomenon towards ever-increasing development. As a result, tourist trips are becoming more and more frequent and are increasingly being viewed as part of social and economic life. Increasing demand for forms of tourism that will satisfy the specific wishes of tourists leads to the development of new tourist products, services and forms of carrying out tourist activities. One of the forms of tourism that is becoming increasingly attractive and popular among modern tourists is sports-recreational tourism. It is only one of the selective forms of tourism that strive to satisfy the specific wishes and needs of today's tourists, who are increasingly encouraged by sports, recreation and a healthy lifestyle. The county of Istria is rich in natural and anthropogenic attractions, which are actually the primary motive for the visit of a large number of tourists in Istria. However, with the increasingly strong development of sports-recreational tourism, as well as the associated sports infrastructure, appropriate signage and adequate marketing management, there is an increasing demand for this form of tourism in Istria. The work analyzed most of the sports and recreation infrastructure and the entire sports offer in Istria, and through several selected types of sports and recreation activities, it was shown to what extent and in what way the Istrian County is developing its sports and recreation tourism. The work confirmed the initial hypotheses that sports-recreational tourism in Istria enables the extension of the tourist season, i.e. creates an opportunity for the development of year-round tourism, then improves the overall image of the destination, and other positive social and economic impacts are also realized.

Ovaj diplomski rad bavi se analizom materijalne baštine Domovinskog rata kao osnove za razvoj memorijalnog turizma u Republici Hrvatskoj. U radu je objašnjen pojam materijalne baštine i njene uloge u turizmu kao i pojam teške baštine i disonantnosti teške baštine, s obzirom na to da baština Domovinskog rata pripada upravo teškoj baštini. Objašnjeni su svi problemi implementacije i prezentiranja teške baštine na turističkome tržištu. Muzej Domovinskog rata Turanj, Muzeji Domovinskog rata u Splitu i Dubrovniku te Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar čine osnovu za razvoj memorijalnog turizma u Hrvatskoj zajedno s brojnim spomen-obilježjima i spomenicima podignutima u spomen na poginule branitelje Domovinskog rata u raznim hrvatskim krajevima. Predstavljena spomen-obilježja i spomenici u radu su: Vukovarski vodotoranj, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, spomenik Četiri rijeke u Gradu Karlovcu te spomen-obilježje na Turnju, spomenik poginuloj djeci Domovinskog rata u Slavonskome Brodu te spomenik Trogirska kruna u Trogiru. Uzimajući u obzir predstavljenu materijalnu baštinu, ali i druge gradove i njihovu baštinu, autorica rada predstavila je ideju formiranja kulturne rute Tragovima sjećanja koja bi objedinila šest hrvatskih gradova i njihovu baštinu Domovinskog rata.

Za turistički razvoj neke države najvažniji su prirodni i društveni faktori, no pitanje je jesu li ti faktori dovoljno prepoznati i pozitivno iskorišteni odnosno turistički valorizirani. Za cjelokupni pozitivan turistički razvoj bitna je brojnost i raznolikost tih društvenih i prirodnih faktora kako bi destinacija bila poznatija i kvalitetno korištena te kontinuirano posjećena. U radu je istaknuto koji se od prirodnih i društvenih faktora najviše iskorištavaju i u kojoj mjeri te koliko ti faktori pridonose cjelokupnom turizmu te destinacije, istaknuto je i kakav je njihov učinak na buduću valorizaciju toga područja. U Toskani turisti se mogu iskusiti u povijesti, umjetnosti i kvalitetnoj svjetski poznatoj gastronomiji, kroz razne tematske, poučne i tradicionalne manifestacije koje svojom kontinuiranom aktivnošću drže do kulturne baštine te ukazuju turistima vrijednost same Toskane.

Ovaj rad se bavi proučavanjem i analiziranjem turističko – geografskih obilježja atrakcijske osnove Nizozemske. Nizozemska je jedna od Zapadnih država Europe, koja graniči sa Sjevernim more. Najveći dio Nizozemske nalazi se na polderima, tlu nastalo isušivanjem mora. Prirodne atraktivnosti kao što su reljef, vode, klima, biljni i životinjski svijet uvelike utječu na razvoj turističke ponude. Osim prirodnih atraktivnosti, društvene atraktivnosti poput kulturno-povijesne baštine, muzeja, manifestacija i gastronomije privlače sve veći broj turista, pa je tako Nizozemska popularnija turistička destinacija među europskim državama. U Nizozemskoj postoje četiri turističke regije a to su Zapadna Nizozemska, tzv. Holandija, Sjeverna Nizozemska, Južna Nizozemska i Istočna Nizozemska. Regija Holandija, najrazvijenija je i najposjećenija regija, te se tamo nalaze najpoznatiji nizozemski gradovi. Najpoznatije turističke destinacije u Nizozemskoj su glavni grad Amsterdam, zatim Rotterdam, Haag, Utrecht i drugi. Nizozemska osim međunarodnih dolazaka turista ima i razvijen domaći turizam.

Tema ovog završnog rada je istaknuti povezanost obilježja i razvoja turizma Katalonije. Katalonija je autonomna zajednica i povijesna regija Španjolske. Autonomnom zajednicom postala je Autonomnim statutom 18. prosinca 1979. godine. Nju čine Girona, Barcelona, Tarragona i Lleida. Graniči s Francuskom i Andorom na sjeveru, sa Sredozemnim morem na istoku, autonomnom zajednicom Valencijom na jugu, te s autonomnom zajednicom Aragonijom na zapadu. Kataloniji pripadaju dvije prirodne granice. Francusku na sjeveru od same Katalonije odvaja planinski lanac Pireneji, a na zapadu slijev rijeke Ebro označava granicu s Aragonijom. Premda se sastoji od 7.5 milijuna stanovnika, veći dio stanovništva živi u glavnom gradu Barceloni. Cilj samog rada je analizirati geografska obilježja, kulturno-povijesne zanimljivosti i čimbenike koji su glavni utjecaji na atraktivnost Katalonije. Za izradu rada korištena je stručna literatura te druga tiskana literatura i službeni internetski izvori. Sam završni rad sastoji se od pet poglavlja u kojima se navodi analiza turističke destinacije već prije spomenutu. U prvom poglavlju govori se o geografskoj osnovi što uključuje tipove reljefa koji se mijenja kroz 3 glavna dijela, klimu i temperaturu, vode na kopnu, more i njenu obalu, za kraj tog poglavlja flora i fauna, to jest životinjski i biljni svijet Katalonije. Drugo poglavlje prikazuje popularne atrakcije i zanimljivosti prema turističkim destinacijama, poznatijim gradovima Katalonije. Gradovi koji će biti prikazani su Barcelona, Girona, provincija Tarragona i provincija Lleida. Popis UNESCO zaštićenih mjesta Katalonije nalaze se u trećem poglavlju u kojem prolazimo kroz nekoliko djela poznatih arhitekta Antonia Gaudíja i Lluísa Domènecha i Monatera. U četvrtom poglavlju opisujemo tipove popularnih sportskih i rekreacijskih turizma koji privlače turiste osim tipičnog nogometa. Peto poglavlje sadrži statističke podatke vezane za rast i pad noćenja u Kataloniji po godinama, noćenja u hotelu i dolazak turista razdvojenih u svoje nacionalne skupine. The province of Catalonia is an autonomous community and historical region of Spain, made up of Girona, Barcelona, Tarragona and Lleida. It shares its borders with France and Andorra to the north, the Mediterranean Sea to the east, the autonomous Common Valencia to the south, and the Autonomous Community of Aragon to the west. It is located on the Mediterranean but has a diverse climate. This paper deals with the analysis of geographical features of the position, nature and attractions of Catalonia, with statistics on tourist spent nights in hotels and by nationality of tourists. The most important factor of Catalonia is its relief. The variety of relief brings a large number of tourists due to its diversity, the season lasts throughout the year. Climate and relief are the main motives for the arrival of tourists and should be preserved.

Tematika ovog rada je bila analiza i istraživanje turističkog potencijala Sicilije. U obzir su uzete njene prirodne atrakcije i antropogene atrakcije. Sicilija je najveći otok u Italiji i u Sredozemnom moru, nevjerojatna zemlja bogata poviješću i tradicijom, gdje se umjetnost i kultura isprepliću s prirodnim resursima. Većinu navedenoga je UNESCO uvrstio na svoj popis. Sastoji se od devet pokrajina, uključujući Palermo koji je ujedno i glavni grad regije. Vulkan Etna i Stromboli, Liparski otoci kao i niz ostalih parkova i rezervata prirode, brojni ostaci grčke, rimske, normanske, arapske, katalonske i ostalih kultura koje su se izmjenjivale u vladanju otoka, odlično očuvana arhitekturna baština, niz muzeja i galerija koje čuvaju remek djela svjetske umjetnosti, sve je to razlog da Sicilija iako nudi i klasičan mediteranski kupališni turizam, zahvaljujući blagoj klimi, čistom moru i beskonačnim plažama nudi i nešto više. Na ovom otoku, turistu je u mogućnosti iskusiti povijest mnogih različitih razdoblja, vidjeti jedan od rijetkih preostalih aktivnih vulkana u Europi. Zahvaljujući miješanju kultura i utjecaja Sicilija nudi bogatu gastronomsku i enogastronomsku ponudu. Na Siciliji koegzistiraju vjerski obredi i tradicionalni obredi povezani sa društvenim i radnim životom. Umjetnost koja svoje korijene vuče iz prošlosti između devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća koja i danas živi zahvaljujući novim generacijama obitelji lutkara, drevnih majstora sicilijanske popularne kazališne umjetnosti. The topic of this paper was the analysis and research of the tourist potential of Sicily. Its natural attractions and anthropogenic attractions were taken into account. Sicily is the largest island in Italy and in the Mediterranean, an amazing country rich in history and tradition, where art and culture intertwine with natural resources. Most of this has been included in UNESCO's list. It consists of nine provinces, including Palermo, which is also the capital of the region. Mount Etna and Stromboli, the Aeolian Islands as well as a number of other parks and nature reserves, numerous remains of Greek, Roman, Norman, Arab, Catalan and other cultures that alternated in the rule of the island, well-preserved architectural heritage, museums and galleries that preserve masterpieces works of world art, all this is the reason that Sicily, although it also offers classic Mediterranean bathing tourism, thanks to the mild climate, clean sea and endless beaches, it also offers something more. On this island, the tourist is able to experience the history of many different periods, to see one of the few remaining active volcanoes in Europe. Thanks to the mixing of cultures and influences, Sicily offers a rich gastronomic and enogastronomic offer. In Sicily, religious rites and traditional rites associated with social and working life coexist. An art that has its roots in the past between the nineteenth and early twentieth centuries that still lives on today thanks to new generations of the puppet family, the ancient masters of Sicilian popular theatrical art.

Švedska je površinom najveća, najmnogoljudnija i najrazvijenija država u regiji Sjeverne Europe te zauzima sjevernoistočni dio Skandinavskog poluotoka. Također ima središnji položaj u Sjevernoj Europi, što joj dodatno daje na važnosti. Raznolikost antropogenih i prirodnih faktora kao i valorizacija glavnih atrakcija kojima raspolaže neka država za turističke potrebe su vrlo važne za daljni razvitak turizma, što se odražava i na gospodarstvo u cjelini obzirom da je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti. Turizam u Švedskoj je jedna od najbrže rastućih gospodarskih grana, i udio turizma u BDP-u se svake godine povećava. Stockholm kao glavni grad Švedske znatno dominira turističkom ponudom. U radu će se pobliže prikazati atraktivne prirodne i društvene vrijednosti Švedske. Prvo je rad posvećen prirodnim atraktivnostima kao što su reljef, klima, hidrogeografska i biogeografska obilježja te zaštićena priroda, a nakon toga je rad posvećen antropogenim atraktivnostima prema turističkim regijama Švedske. Sweden is the largest, most populated and most developed country in the region of Northern Europe and occupies the northeastern part of the Scandinavian Peninsula. It also has a central position in Northern Europe, which gives it additional importance. The diversity of anthropogenic and natural factors as well as the valorization of the main attractions of a country for tourism are very important for the further development of tourism, after which it affects the economy as a whole since tourism is one of the most important economic activities. Tourism in Sweden is one of the fastest growing industries, and the share of tourism in national GDP is increasing every year. Stockholm, as the capital of Sweden, significantly dominates the tourism supply. The paper will present in more detail the attractive natural and social values of Sweden. First, the paper is dedicated to natural attractions such as relief, climate, hydrogeographic and biogeographical features and protected nature, and then the paper is dedicated to anthropogenic attractions of the tourist regions of Sweden.

Male otočne države predstavljaju jedinstvene sustave specifične po svojim geografskim i gospodarskim karakteristikama. Nemogućnost jasnog definiranja malih zemalja dopušta širok prostor za manevar prilikom istraživanja, no na razini međunarodnih organizacija ne dolazi do velikih odstupanja u klasifikaciji iako koriste različite parametre. Osim specifičnog geografskog položaja i udaljenosti od tržišta, male otočne države su specifične po svojim prirodnim resursima na kojima grade gospodarstvo. Upravo ti resursi su u velikom broju slučajeva oskudni te se ekonomije ovih država većinom baziraju na poljoprivredi i turizmu, a samo mali broj država ima razvijenu neku drugu industriju. Usmjerenost na turizam zemljama bez značajnijih alternativnih resursa daje mogućnost brzog ekonomskog napretka i razvoja premda takav razvoj treba vrlo dobro planirati u skladu s postulatima održivog razvoja kako negativni učinci turizma ne bi premašili pozitivne socio-ekonomske utjecaje. Male otočne države su same po sebi turistički atraktivne te imaju bogatu prirodnu osnovu. Razvojem turizma može doći do značajnih oštećenja u okolišu i porasta osjetljivosti ovih zemalja na vanjske utjecaje, klimatske promjene, ali i ekonomske šokove. Ukoliko se razvojem turizma naruši osnovni turistički resurs – prirodna osnova nastaju nepovratne štete za cijelu zemlju. Small island countries represent unique systems special by their geographical and economical features. Inability to define small countries creates a broad area when it comes to research coverage. Even so, when comparing data published by international organizations, differences are small to none. Besides their specific geographical position and distance from the markets, small island states are special for their rich natural resources that present a base for economic development. Precisely these resources are very scarce in many countries so countries base their economies on agriculture and tourism. There are just a few countries that have some other industry as dominant. Tourism orientation gives these states an opportunity for rapid economical growth and development even though that same development should be planned by sustainable development principles for the positive economic impacts to overcome the negative environmental impacts. Small island countries are touristically attractive by themselves and have a very rich natural attraction basis. By developing tourism, significant environmental damages may occur are the countries' sensibility to exterior impacts may grow. If the natural basis as the main touristic resource is destroyed by developing tourism, irreversible damages may occur.

Završni rad iz kolegija „Turistička geografija svijeta“ baziran je na tursitičkoj ponudi, prirodnih i antropogenih atrakcijskih osnova Meksika. Rad započinje uvodom prirodne osnove u funkciji razvoja turizma, a akcent je na reljefu, klimi i vegetaciji, vodi i zaštićenim prirodnim područjima koji su u ovom slučaju nacionalni parkovi. Zatim su prikazane antropogene atrakcijske osnove poput kulturno povijesne baštine, muzeja i manifestacija. Nadalje fokus je na turizmu posebnih interesa. Uz zaključak nalazi se i poglavlje turistički smještajni kapaciteti koji uključuju dolaske i noćenja posjetitelja. The final paper from the course "World tourist geography" is based on the tourist offer, natural and anthropogenic attractions of Mexico. The paper begins with the introduction of the natural basis in the function of tourism development, the emphasis is on relief, climate and vegetation, water and protected natural areas, which in this case are national parks. Then, anthropogenic attractions based on cultural and historical heritage, museums and events are presented. Furthermore, the focus is on special interest tourism. With the conclusion is in the chapter tourist accommodation facilities that include arrivals and overnight stays of visitors.

Najveća županija Hrvatske, Ličko-senjska županija sa svojim položajem i različitim prostornim cjelinama ima jedinstvenu prednost od svih drugih županija. Sadrži sezonsku ponudu na moru u Gradu Novalji, i zimsku ponudu na Velebitu, a u ostatku godine privlači turiste svojim mnogobrojnim i jedinstvenim prirodnim bogatstvima, no i zanimljivom kulturnom baštinom koja je stvorena iz burne prošlosti. Unatoč iseljavanju stanovništva, županija stalno napreduje u broju dolazaka i noćenja, a prostorni planovi gradova i općina se usmjeravaju na održivost o očuvanju prirodnih atrakcija i kontroliranju izgradnje kako se prirodno stvorena struktura ne bi narušila. Za upoznavanje županije, najbolje je posjetiti stranice turističkih zajednica gradova i općina koji u detaljima opisuju sve prednosti pojedinih destinacija i atrakcija koje nude. The largest county in Croatia, Lika-Senj County with its position and different spatial units has a unique advantage over all other counties. It contains a seasonal offer on the sea in the town of Novalja, and a winter offer on Velebit, and in the rest of the year it attracts tourists with its numerous and unique natural resources, but also an interesting cultural heritage created from the turbulent past. Despite the emigration of the population, the county is constantly improving in the number of arrivals and overnight stays, and the spatial plans of cities and municipalities are focused on sustainability on preserving natural attractions and controlling construction so that the naturally created structure is not disturbed. To get to know the county, it is best to visit the pages of tourist boards of cities and municipalities that describe in detail all the advantages of individual destinations and attractions they offer.

Predmet istraživanja ovog rada odnosi se na Turističko pješačke staze Istarske županije. Problem ovog istraživanja je analizirati trenutnu ponudu pješačkog turizma Istarske županije te mogućnosti njegovog daljnjeg razvoja. Sve zastupljeniji oblici turizma posebnih interesa vidljivi su kroz sportsko rekreacijske sadržaje koji predstavljaju nove smjernice razvoja turizma. Povezanost zdravog načina života i slobodnog vremena vidljiva je valorizacijom sportsko rekreacijskih aktivnosti u funkciji turizma putem kojih se stvara autentičan doživljaj destinacije. Pješački turizam zasniva se na osnovnoj čovjekovoj fizičkoj aktivnosti hodanju, a radi svoje dostupnosti postaje sve popularnijim oblikom provođenja slobodnog vremena. Razni oblici pješačkog turizma predstavljaju rješenje za neuravnoteženi prostorni razvoj turizma, negativan utjecaj sezonalnosti te očuvanje kulturno-povijesnog nasljeđa i tradicijskih vrijednosti. Analizom prirodnih i antropogenih turističkih atrakcija i pješačkih staza utvđeno je kako područje Istarske županije posjeduje razvijenu pješačku infrastrukturu. Turističke aktivnosti u Istarskoj županiji sezonskog su karaktera te analizirani čimbenici predstavljaju potencijal za daljnji razvoj pješačkog turizma u područjima koja ostvaruju manju ekonomsku korist od turistički razvijenijih područja. Pritom se povoljni klimatski uvjeti nameću kao ključan faktor razvoja cjelogodišnjeg turizma. Sve intenzivnije pozicioniranje Istarske županije kao destinacije pješačkog turizma vidljivo je i kroz marketinške aktivnosti na županijskoj razini. Osim tematskih poglavlja pozornost je posvećena i rezultatima istraživanja pješačkih mikroregija prema zadanim kriterijima. Analizom zadanih kriterija utvrđene su prednosti i nedostaci pojedinih mikroregija te predložene smjernice za daljnji razvoj pješačkog turizma. Provedenom analizom također je utvrđena prostorna dihotomija turističkih aktivnosti i zastupljenosti turističkih postelja koje se očituju kroz utjecaj sezonalnosti i opterećenje obalnog prostora. Provedenim istraživanjem zaključeno je kako razvoj pješačkog turizma uvjetuju elementi geografskog prostora te kako Istarska županija posjeduje prirodne i antropogene resurse za daljnji razvoj pješačke infrastrukture te poboljšanje socio-ekonomske strukture domicilnog stanovništva putem održivog razvoja. The subject of research in this paper relates to the Tourist walking trails of the Istrian County. The problem of this research is to analyze the current offer of walking tourism in the Istrian County and the possibilities of its further development. Increasingly represented forms of tourism of special interest are visible through sports and recreational facilities that represent new guidelines for tourism development. The connection between a healthy lifestyle and free time is visible by the valorization of sports and recreational activities in the function of tourism, which creates an authentic experience of the destination. Walking tourism is based on the basic human physical activity of walking, and due to its accessibility it is becoming an increasingly popular form of spending free time. Various forms ofwalking tourism represent a solution for the unbalanced spatial development of tourism, the negative impact of seasonality and the preservation of cultural and historical heritage and traditional values. The analysis of natural and anthropogenic tourist attractions and walking trails established that the area of Istria County has a developed walking infrastructure. Tourist activities in the County of Istria are seasonal and the analyzed factors represent the potential for further development of walking tourism in areas that achieve less economic benefit from more developed tourist areas. At the same time, favorable climatic conditions are imposed as a key factor in the development of year-round tourism. The increasingly intensive positioning of the Istrian County as a destination for walking tourism is also visible through marketing activities at the county level. In addition to thematic chapters, attention is paid to the results of research on walking microregions according to given criteria. The analysis of the given criteria identified the advantages and disadvantages of individual micro-regions and proposed guidelines for the further development of hiking tourism. The conducted analysis also determined the spatial dichotomy of tourist activities and the representation of tourist beds, which are manifested through the influence of seasonality and the load on the coastal area. The research concluded that the development of walking tourism is conditioned by elements of geographical space and that the County of Istria has natural and anthropogenic resources for further development of hiking infrastructure and improving the socio-economic structure of the domicile population through sustainable development.

Ovaj završni rad bavi se analizom geografskog aspekta mračnog turizma Istočne Europe. Mračni turizam oblik je specifičnog oblika turizma, a dio je sociopatološkog oblika selektivnog turizma. U radu je razrađen sam pojam i koncept mračnog turizma, motivacija u mračnom turizmu, tipologija atrakcija u kojemu je prikazan spektar mračnog turizma koji je važan za razumijevanje turističkih atrakcija mračnog turizma, mračni turizam u praksi te interpretacija u mračnom turizmu. Turističke atrakcije mračnog turizma prikazane su na primjeru država Istočne Europe; Bjelorusiji, Ukrajini, Moldaviji te europskom djelu Ruske Federacije. Takav oblik turizma nalazi se svugdje u svijetu, a posebno u prikazanim državama čija je krvava povijest omogućila niz atrakcija mračnog turizma. Turizam u ovim zemljama nije dovoljno razvijen stoga će morati poraditi na strategiji turizma, promociji i valorizaciji njihovih turističkih atrakcija. This final paper deals with the analysis of the geographic aspect of dark tourism in Eastern Europe. Dark tourism is a specific form of tourism, and it is part of sociopathological form of selective tourism. This paper elaborates the concept of dark tourism, motivation in dark tourism, typology of attractions were is presented a spectrum of dark tourism which is important for understanding specific tourism attractions of dark tourism. Dark tourism in practice and interpretation of dark tourism are also elaborated in this paper. The tourist attractions of dark tourism are shown on the example of the countries of Eastern Europe; Belarus, Ukraine, Moldova and European part of Russia. This form of tourism could be found all over the world, especially in this four countries whose bloody history has made a big number of dark tourism attractions. Tourism in this four countries is not developed so they need to work on tourism strategy, promotion and finally, valorisation of their tourist attractions.

Ovaj rad se bavi proučavanjem i analiziranjem turističko – geografskih obilježja atrakcijske osnove Švedske. Švedska je mirna zemlja bez političkih sukoba, koja se nalazi na Skandinavskom poluotoku između Norveške i Finske. Dijeli se na tri glavne regije, Sjever, Jug i središnji dio. Prometno geografski položaj joj je izazovan zbog samog položaja zemlje. No, ipak razvija sve vrste prijevoza i drži do održivosti. Zemlja obiluje prirodnim atrakcijama kao što su jezera i nacionalni parkovi, no klima joj ne pogoduje razvoju turizma pa tako Švedska nema razvijen ljetni masovni turizam. Unatoč klimi, Švedska je iskoristila svoje potencijale i mane preobrazila u prednosti te razvila selektivne oblike turizma pa tako u zemlji ima za svakoga po nešto. Većina stanovnika se nalazi u tri najveća grada, Stockholmu, Gothenburgu i Malmu pa je ta jezerska regija i najposjećenija. Sjever joj obiluje šumama. Osim prirodnih atrakcija, središnji i južni dio Švedske obiluje i antropogenom atrakcijskom osnovom pa tako Švedska ima 15 mjesta pod zaštitom UNESCO-a. Može se reći da obiluje kulturnim znamenitostima. Također, od značaja za turizam su joj i manifestacije te muzeji. Od posebnih oblika turizma najrazvijeni su joj urbani, kulturni, poslovni, ekoturizam, pustolovni, ruralni i zimski turizam, no ima potencijala i za razvoj ostalih posebnih oblika turizma. Švedska ima razvijen domaći turizam više nego međunarodni pa joj tako manji broj noćenja zauzimaju međunarodni turisti. Što se tiče međunarodnih dolazaka turista u zemlju, vidljivo je da je brojka u porastu. Švedskoj je turizam u razvoju iako joj nije glavni izvor prihoda. This paper deals with the study and analysis of the touristical and geographical features of atractional basis of Sweden. Sweden is a peaceful country without political conflicts, located on the Scandinavian Peninsula between Norway and Finland. It is divided into three main regions, North, South and Central region. Its traffic-geographical position is challenging due to the very position of the country itself. But it still develops all types of transportation and sticks to sustainability. The country is rich in natural attractions such as lakes and national parks, but its climate is not conducive to the development of tourism, so Sweden does not have developed summer mass tourism. Despite the climate, Sweden has used its potentials and transformed its shortcomings into advantages and developed selective forms of tourism, so there is something for everyone in the country. Most of the inhabitants are located in the three largest cities, Stockholm, Gothenburg and Malmö, so this lake region is the most visited. The north is rich in forests. In addition to natural attractions, the central and southern part of Sweden is rich in anthropogenic attractions, so Sweden has 15 places under UNESCO protection. It can be said to abound in cultural sights. Also important for tourism are its events and musems. Out of the selective forms of tourism, the most developed are urban, cultural, business, ecotourism, adventure, rural and winter tourism, but it also has the potential for the development of other selective forms of tourism. Sweden has developed domestic tourism more than international, so it has a smaller number of nights spent by international tourists. As for the international arrivals of tourists in the country, it is evident that the number is on the rise. Sweden has a developing tourism industry, although it is not its main source of income.

Ovaj završni rad bavi se analiziranjem prirodnih i antropogenih turističkih atrakcija Sicilije. Sicilija je prepuna prirodnim atrakcijama i brojnim nacionalnim parkovima. Također, kultura, tradicija i način života stanovništva svojevrsna su atrakcija. UNESCO je na svoj popis uvrstio brojnu kulturno – povijesnu baštinu otoka, od hramova, crkava i katedrala, do starogradskih jezgri i baroknih gradova. Sicilija ima 9 pokrajina a svaka od njih ima nešto posebno što privlači brojne posjetitelje. Najpoznatije turističke atrakcije na Siciliji su: vulkan Etna, Liparski otoci, Prirodni rezervat Zingaro, ostaci grčke i rimske povijesti, niz muzeja, crkvi i katedrala, očuvana arhitektonska baština te kilometrima dugačke pješčane plaže i kristalno čisto more. Zahvaljujući gore navedenim atrakcijama, posjetitelje mogu doživjeti povijest Sicilije i vidjeti jedan od rijetkih aktivnih vulkana u Europi. Također, tradicionalna gastronomija i vrhunska domaća vina, stvaraju kod posjetitelja jednu dodatnu vrijednost i poseban doživljaj. This final paper deals with the analysis of the natural and anthropogenic tourist attractions of Sicily. Sicily is packed with natural attractions and numerous national parks, but also with many cultural attractions. Also, the tradition, culture and way of life of the population are a sort of attraction. UNESCO has included in its list the numerous cultural and historical heritage of the island, from temples, churches and cathedrals, to the Old Town cores and Baroque cities. Sicily has 9 provinces and each has something special that attracts many visitors. The most famous tourist attractions in Sicily are: Etna volcano, Lipari Islands, Zingaro Nature Reserve, remains of Greek and Roman history, a number of museums, churches and cathedrals, preserved architectural heritage and miles of long sandy beaches and crystal clear sea. Thanks to the attractions mentioned above, visitors can experience the history of Sicily and see one of the few active volcanoes in Europe. Traditional gastronomy and fine local wines also create an added value and a special experience for visitors.