Search

Agrokemija, znanstvena grana u polju poljoprivrede, koja obuhvaća poznavanje, razumijevanje i primjenu kemije u agronomiji (poljoprivredi)....

Projekt izrade bušotine Bačkovica-1Istok (Bač-1Is) izrađen je sukladno odredbama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 52/18 i 52/19), Pravilniku o naftno-rudarskim projektima i postupku provjere naftno-rudarskih projekata (NN 95/18), a sva tehnološko-tehnička rješenja data su sukladno ostaloj važećoj zakonskoj regulativi, dobroj inženjerskoj praksi i uz provedbu potrebnih mjera sigurnosti osoba, imovine i okoliša. U slučaju pozitivnog otkrića, odnosno potvrde otkrića ugljikovodika nastaviti će se aktivnosti privođenja eksploataciji bušotine opremanjem i izgradnjom sabirno-transportnog sustava. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica višedesetljetnog crpljenja ugljikovodika. Na žalost u ovom slučaju nije se desila ta situacija. S obzirom na rezultate bušenja donijeta je odluka o rudarskoj likvidaciji bušotine i trajnom napuštanju kanala bušotine i bušotinskog radnog prostora. Kanal bušotine je likvidiran postavljanjem cementnih čepova po završetku izrade kanala bušotine, a nastavno na likvidaciju kanala bušotine uslijedila je sanacija bušotinskog radnog prostora i vraćanje u prvobitnu namjenu.

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se danas suočavamo. Sektor poljoprivrede predstavlja jedan od većih izvora emisija stakleničkih plinova kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, a koje izravno utječu na sve veći problem klimatskih promjena. Jedan od glavnih čimbenika u borbi protiv njih je upravo tlo koje sadrži dva puta više ugljika u odnosu na atmosferu i stoga predstavlja važnu komponentu globalnog proračuna za ugljik. Ovisno o tome kako se njime gospodari, tlo može imati ulogu izvora ili skladišta C i N. Cilj ovog istraživanja bio je izmjeriti i prikazati količinu emitiranog C-CO2 iz poljoprivrednog tla te usporediti međusobnu ovisnost C-CO2 emisije o temperaturi i vlažnosti tla. Pokusno polje s 10 različitih gnojidbenih tretmana postavljeno je u središnjem dijelu Hrvatske, u Popovači, na dubokom distričnom pseudogleju u svrhu mjerenja emisija C-CO2 iz tla. Mjerenje koncentracije CO2 u tlu provedeno je metodom statičkih komora 8 puta tijekom vegetacijske godine u tri ponavljanja na svakom tretmanu. U neposrednoj blizini svake komore mjerili su se i parametri tla (temperatura, vlaga i elektrovodljivost). Prosječne godišnje vrijednosti C-CO2 kretale su se od 2, 7 kg ha-1×dan do 28, 9 kg ha-1×dan. Zabilježena je slaba pozitivna korelacija između prosječnih godišnjih vrijednosti C-CO2 i temperature tla, kao i između vrijednosti C-CO2 i vlage u tlu.

Zelenom gnojidbom tlo se obogaćuje organskom tvari, poboljšava se biološka aktivnost tla, koriste teže pristupačna hraniva, utječe na biološku drenažu tla, povećava kapacitet tla za vodu, utječe na pedohigijenu, osigurava opskrba tla organskom tvari i bolja pristupačnost hranjiva. Zelena gnojidba predstavlja važnu mjeru koja ima cilj očuvanje optimalnih fizikalnih svojstava i povećanje plodnosti tla. Ovim istraživanjem, potvrđeno je da zelena gnojidba povoljno utječe na reakciju tla, porast biogenih elemenata, kao i na poboljšanje njihovih odnosa u periodu od godine dana (jesen 2020. – jesen 2021.). Nije potvrđena korelacija između zelene gnojidbe i poboljšanja fizikalnih svojstava tla. Nije uočena pozitivna korelacija između zelene gnojidbe i prinosa kukuruza, obzirom da se prinos pokazao manjim na tretmanu na kojem je primijenjena zelena gnojidba. Potrebno je nastaviti istraživanja kako bi se potvrdili pozitivni rezultati, te kako bi se utvrdile promjene fizikalnih i kemijskih svojstava i uočio utjecaj zelene gnojidbe na iste, kao i na prinos uzgajanih usjeva.

Streljane i upotreba vatrenog oružja izvor su onečišćenja tla i okoliša, ali i rizika za zdravlje divljih životinja i ljudi. Krajem 2021. Europska agencija za kemikalije uputila je prijedlog EK za ograničenje upotrebe Pb na otvorenim prostorima upravo zbog dokazane toksičnosti na ekosustav. Kod disciplina streljaštva na leteće glinene golubove većinom se koristi streljivo s olovnom sačmom. Na streljani Luže u blizini Zagreba, a koja se koristi samo za olimpijske discipline Trap i Skeet, 2020. uzorkovano je tlo na dvije piste (C i D). Na prvoj streljačkoj pisti (C - koja se koristi od 1989.) godišnje se iskoristi oko 7 paleta meta, a na drugoj pisti (D - koja se koristi od 2006.) iskoristi se 5 paleta meta godišnje. Jedna paleta sadrži 8250 meta. Prosječno se po paleti iskoristi 11 000 komada streljiva, a svaki metak u prosjeku sadrži 24 g olovne sačme te 1, 3 g baruta. Iz toga proizlazi da na pisti C dolazi do transfera 1848 kg olova i 100, 1 kg baruta u okolni ekosustav, a na pisti D 1320 kg Pb i 71, 5 kg baruta godišnje. Cilj ovog rada bio je utvrditi sadržaj i prostornu varijabilnost koncentracije metala (Pb, Sb, Cu, Zn, Ni) u tlu na dvije piste streljane Luže, obzirom na utjecaj razdoblja korištenja piste i udaljenosti (-40 m, +5 m, +25 m, +50 m, +100 m, +240 m) od pozicije pucanja (0 m). Dugogodišnje korištenje streljane rezultiralo je da koncentracije nekih metala u tlu prelaze MDK (NN 71/19) za poljoprivredna tla (Pb, Sb, Ni i Zn na 100 m, te Pb na 50 m). Vrijednosti koncentracija Pb i Sb izmjerene na 100 m prelaze i intervencijsku vrijednost (Rijkswaterstaat Environment/2013) te zahtijevaju sanaciju. Utvrđena je i vrlo jaka korelacija između udaljenosti i kiselosti tla. Zabilježen je pad od čak 2, 14 pH jedinica na 100 m u odnosu na prirodno okolno tlo (-40 m i +240 m).

Radi održivosti uzgoja proteina u svijetu, sve se više potiče uzgoj insekata. U uzgoju nastaju nusproizvodi među kojima su ekskrementi insekata koji se nalaze na tržištu te predstavljaju tip poboljšivača tla. Njihova kvaliteta i efikasnost znanstveno su malo ispitani. Cilj rada bio je utvrditi kemijski sastav izmeta šturka (Gryllus assimilis Fab.) te efikasnost njegove primjene kao poboljšivača tla u poljskim uvjetima uzgoja salate (Lactuca sativa L.). Primjena izmeta šturka je pozitivno utjecala na tlo i kemijski sastav biljke ali nisu ustanovljeni statistički značajni rezultati u prinosima. Utvrđen NPK omjer šturkovog izmeta iznosio je 5:1:4.

Budući da se istražna bušotina Ždala-1 pokazala negativnom, pristupilo se prema projektu uklanjanja naftno-rudarskih objekata i postrojenja po kojem je bušotina likvidirana sukladno članku 185. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 52/18, 52/19), internom dokumentu „Postupku napuštanja rudarskih objekata, postrojenja, instalacija i uređaja u SD IPNP“ (US2_INA1_1, ver 03, od 08.04.2016.), Dopunskom rudarskom projektu remontnih radova na naftnom polju „Privlaka“ – tipski projekt (Klasa: UP/I- 310-01/98-03/96 ; Ur. broj: 526-04-99-06 od 26. 01. 1999.) u poglavlju 4.2.8. Tehnologija trajnog napuštanja bušotina te Glavnom tipskom rudarskom projektom „Sanacija isplačnih jama u INA- Naftaplinu“ (travanj 1990.). Građevinski i rudarski radovi izvedeni su u sukladnosti s pojednostavljenim rudarskim projektom. Ostali građevinski elementi koji su se nalazili na radnom prostoru bušotine su uklonjeni te zbrinuti na privremenu deponiju investitora kako bi se po potrebi ugradili na drugoj lokaciji. Da bi u cijelosti postupak sanacije bušotinskog radnog prostora bio priveden kraju potrebno je još narednih godina provesti mjere rekultivacije saniranog bušotinskog prostora kako je to navedeno u poglavlju 7 projekta rekultivacije u ovom elaboratu.

U kopnenim ekosustavima, tla mogu djelovati kao ponori ili izvori ugljika, ovisno o načinu gospodarenja i klimatskim uvjetima. Disanje tla predstavlja jedan od glavnih izvora ugljikovog dioksida (CO2). Stupanj razvoja CO2 iz tla ovisi o mnogim čimbenicima, a jedan od njih su agroklimatski elementi. Da bi se utvrdio utjecaj temperature i vlage tla na stupanj razvoja CO2 iz tla, praćeno je disanje tla odnosno emisija C-CO2 iz tla u kontinentalnom dijelu Hrvatske u blizini grada Zagreba tijekom 2019. godine. Emisija C-CO2 iz tla mjerena je metodom zatvorenih statičkih komora u vegetaciji soje (Glycine max L.). Disanje tla povećavalo se s razvojem usjeva, i bilo je najviše u srpnju a najmanje u listopadu prije žetve soje. Disanje tla kretalo se u rasponu od 4, 5- 31, 2 kg ha-1 dan-1, s godišnjim prosjekom od 15 kg ha-1 dan-1. Temperatura i vlaga tla kretale su se u rasponu od 7, 7-37, 1 °C, odnosno 17, 3- 39, 8 %, s godišnjim prosjekom od 19, 6 °C, odnosno 29, 1 %. Vlaga tla imala je veći utjecaj na disanje tla u odnosu na temperaturu tla. S obzirom da je disanje tla pod utjecajem složenih interakcija nekoliko čimbenika ; preporuča se daljnje proširenje istraživanja i na druge kontrolirajuće čimbenike.

U svrhu praćenja kvalitete i kvantitete biomase miskantusa (Miscanthus x giganteus-MxG), mogu se primijeniti daljinska istraživanja kao nedestruktivna metoda u okviru precizne poljoprivrede. Cilj rada bio je proksimalnom spektroskopijom u vidljivom i blisko infracrvenom (VNIR) području elektromagnetskog spektra utvrditi sadržaj dušika (N) u listu i prinos nadzemne biomase miskantusa u stakleničkom pokusu na tlu onečišćenom kadmijem i živom ovisno o tretmanima različitih poboljšivača tla. Mjerenje refleksije lista prijenosnim spektroradiometrom (350-1050 nm) provedeno je krajem vegetacijskog ciklusa 2018. i 2019. godine (n=24). Sadržaj ukupnog N u listu određen je metodom suhog spaljivanja (HRN ISO 13878:2004), a prinos nadzemne biomase vaganjem neposredno nakon žetve. Parcijalnom regresijom najmanjih kvadrata (PLSR) utvrđena je potpuna korelacija i niska srednja kvadratna pogreška (RMSE) između predviđenih i referentnih vrijednosti za validacijski model ukupnog N u listu (R2=0.87, RMSE=0.139 %), te jaka korelacija (R2=0.53, RMSE=0.833 t/ha) za prinos nadzemne biomase. Proksimalnom spektroskopijom kao dodatnim alatom analitičkim metodama moguće je integrirati optička i fiziološka svojstva biljnog tkiva MxG te utvrditi stres u biljci uzgajanoj na tlima onečišćenim teškim metalima, a koji utječe na koncentraciju biljnih pigmenata, staničnu strukturu lista te neposredno na sadržaj dušika. Za daljinsku procjenu kvantitete biomase uzorak mora biti dio šireg prostornog okvira.

Mnogobrojna istraživanja ukazuju da dugotrajna primjena fungicida na bazi bakra uzrokuje onečišćenje poljoprivrednih tala navedenim metalom. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj nagiba padine i različitog načina korištenja tla na prostornu akumulaciju bakra u poljoprivrednim tlima. Istraživanje je provedeno u listopadu 2019. godine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na površini smještenoj na padini koja obuhvaća: dva vinograda (zatravljeni i nezatravljeni), oranicu i livadu. U površinskim (0-10 cm) prosječnim uzorcima tla nakon digestije zlatotopkom sadržaj bakra utvrđen je primjenom atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS metodom). Provedena istraživanja ukazuju da je nagib padine pridonio varijabilnosti bakra u tlu, koja se značajno smanjivala od vrha padine gdje su smješteni vinogradi do podnožja na kojem se nalazi oranica i livada. Rezultati dodatno potvrđuju i na djelovanja erozije vodom koja je imala utjecaj na sadržaj bakra u tlu oranice prostorno smještene na padini ispod vinograda. Uvažavajući propisanu nacionalnu legislativu (MDK 120 mg kg-1 ; NN 71/2019) može se zaključiti da je u tlu oba vinograda zabilježen nedozvoljeni sadržaj bakra (135-272 mg/kg), te da je u nastavku padine u tlu oranice i livade utvrđen prihvatljiv sadržaj bakra (40, 1-82, 0 mg/kg). Dodatno, značajno viši sadržaj bakra u tlu zatravljenog vinograda (245 mg/kg) u odnosu na nezatravljeni vinograd (140 mg/kg) djelomično je uzrokovan višim sadržajem organske tvari u zatravljenom vinogradu.

U elemente platinske skupine (eng. platinum group of elements- PGE) spadaju platina (Pt), paladij (Pd) i rodij (Rh). Upotreba tih elemenata danas u svijetu je velika i široka, od elektronike preko stomatologije, draguljarstva i medicine, sve do automobilske industrije. Automobilski katalizatori imaju važnu ulogu u radu ispušnih sustava, smanjujući emisije plinovitih onečišćujućih tvari. Međutim, vrući ispušni plinovi koji prolaze kroz automobilski katalizator uzrokuju emisije PGE u okoliš i mogu predstavljati potencijalni rizik za zdravlje ljudi jer su alergeni. Do ovog istraživanja na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) razrađena je metoda za određivanje koncentracija PGE u lebdećim česticama u zraku, međutim ne i u biljci i tlu. Za sada u našoj zemlji ne postoje podaci o razinama navedenih metala u drugim sastavnicama okoliša (vegetacija i tlo) osim u zraku. Ciljevi ovog istraživanja bili su: (i) razraditi i prilagoditi metodu za određivanje PGE u biljci i tlu ; (ii) u blizini lokacija (3 u Zagrebu) na kojima se već sakupljaju uzorci lebdećih čestica u zraku prikupiti uzorke ostalih sastavnica okoliša (tla i biljke) te odrediti koncentracije PGE u njima ; (iii) utvrditi sezonske (proljeće i jesen) i prostorne (3 urbane lokacije) razlike u koncentracijama PGE u pojedinim sastavnicama okoliša, te utvrditi povezanost između njih (tlo, biljka, zrak). Uzorci tla i vegetacije sakupljani su na tri lokacije u različito onečišćenim dijelovima grada Zagreba. Uzorci vegetacije i tla sakupljani su tijekom dvije godine (2018.-2019.) dva puta godišnje (u proljeće i jesen) ; po dva uzorka biljnog materijala (Plantago Lanceolata L. i Dactylis glomerata L.) i po dva uzorka tla (2 dubine: 0-5 cm i 5- 10 cm) sa svake lokacije. Tjedni uzorci lebdećih čestica aerodinamičkog promjera manjeg od 10 µm (frakcija PM10 ) sakupljani su tijekom cijele godine. Priprava i analiza uzoraka na PGE provodila se po metodi koja se razradila u sklopu ovog istraživanja, a sastojala se od priprave uzoraka razgradnjom u kiselini uz mikrovalove pri povišenoj temperaturi i tlaku te analize spektrometrijom masa uz induktivno spregnutu plazmu (ICP-MS). Tlo se analiziralo i na osnovne agrokemijske analize bitne za razumijevanje mobilnosti i biodostupnosti PGE (tekstura, pH, EC, OT, (P i K)AL, CEC, zamjenjivi Na+, K+, Ca2+ i Mg2+, vodotopivi anioni i kationi, CaCO3, TN, TS, te elementarni sastav od Mg do U). Rezultati pokazuju značajno veće koncentracije Pd u tlu, zraku i vegetaciji od Rh i Pt. Plantago Lanceolata L. pokazuje veći sadržaj PGE od Dactylis glomerata L. Koncentracije u tlu i zraku kreću se u nizu Pt > Rh > Pd, a u biljnom materijalu Rh > Pt > Pd.

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet obvezao se izraditi elaborat naslova: „Osnovne postavke projektnog prijedloga za potrebe uspostave sustava izmjere promjene zalihe ugljika u biomasi (fitotvari) u kategorijama zemljišta usjeva/nasada i travnjaka LULUCF-a“. Polazište za izradu ovog elaborata su zahtjevi stručnog revizijskog tima UNFCCC-a prema RH da unaprijedi razinu izvješćivanja u LULUCF sektoru odnosno da prijeđe na više razine IPCC metodologije (Tier 2 ili Tier 3) prilikom izrade izvješća o emisijama staklenih plinova iz LULUCF sektora. Svojim sadržajem elaborat predstavlja stručnu podlogu tom cilju, odnosno stvaranju osnovnih postavki projektnog prijedloga za potrebe uspostave sustava izmjere promjene zalihe ugljika u biomasi (fitotvari) u kategorijama zemljišta usjeva/nasada i travnjaka LULUCF-a.

Istraživanja u okviru programa trajnog motrenja agroekosustava usklađena su s drugim programima, a koncipirana su tako da se prati fizikalno-kemijsko stanje tala (na 4 različita režima vlaženja – hidromorfizma, ali i 5 različitih tipova tla, tesksture od pijeska do gline) i biljnog materijala (test biljka za analizu sadržaja sumpora trputac – Plantago lanceolata L.) na 7 lokacija na području utjecaja CPS-a, a koje se nalazi unutar CPS-a i u okolici bušotina Molve 9, 10, 11, 12 i 40. Na tim bušotinama obavljena su i druga mjerenja (zrak, voda, tkiva životinja). Motrenje je izvršeno prema standardnoj metodici za ovu vrstu istraživanja i obuhvaća pripremu, terenska i laboratorijska istraživanja i obradu rezultata. Ovaj elaborat predstavlja rezultate motrenja agroekosustava (tla i biljnog materijala) za 2022. god. (proljeće i jesen). Uzimanje uzoraka tla i biljnog materijala proveli smo 18. ožujka i 07. rujna 2022. U Republici Hrvatskoj (RH) maksimalno dopuštene količine (MDK) teških metala i metaloida (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb, Zn, Mo, As i Co) u tlu određene su Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja [1], a prema ovisnosti o pHKCl tla. Rezultati istraživanja sadržaja najvažnijih onečišćenja u tlu i biljnom materijalu u agroekosustavu na području utjecaja Centralne plinske stanice (CPS) Molve pokazuju: da se sadržaj sumpora u biljnom materijalu trputca kreće u tolerantnim vrijednostima kao i NS odnos. Utvrdili smo neke vrijednosti u tlu veće ili jednake MDK vrijednost za elemente Co (M12), Cu (M11 i M12), Cd (M9 i M12), As (M9, M11 i M12), Ni (CPS, M9, M 11 i M12), Zn (M9, Regosol M9, M 11 i M12) i Cr (CPS, M9, Regosol M9, M 11, M12 i M40) propisane važećim Pravilnikom [1]. U jednom uzorku na lokaciji M9 i u jednom uzorku u okolišu M11 utvrdili smo i vrijednosti Ba u tlu veće od prirodnih (SV).

U sklopu hrvatskog plinskog energetskog sustava Podravina, u Centralnoj plinskoj postaji (CPS) Molve, koja je smještena u sjevernom dijelu Hrvatske, zemni se plin sakuplja iz okolnih polja i bušotina i pročišćava. Prirodni zemni plin nije čisti proizvod kada se plin eksploatira iz polja pod kritičnim uvjetima (visoki p / Pa i T / ° C), može sadržavati štetne i korozivne komponente kao što su CO2, H2S, RHS, Hg0 itd. U CPS-u se prirodni plin sakuplja, obrađuje, pročišćava i distribuira potrošačima. Od 1991. godine Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet provodi monitoring agroekosustava (tlo i biljka) na pažljivo odabranim reprezentativnim lokacijama, na različitim tipovima tla i vodenim režimima u okruženju CPS-a. Maksimalno dopuštene količine (MDK) nekih metala u poljoprivrednim tlima propisane su hrvatskim zakonodavstvom. Tijekom godina izmijenjena su četiri Pravilnika (NN 15/92, NN 32/10, NN 09/14 i NN 71/19). Tumačenje sadržaja metala u poljoprivrednim tlima (MDK) ovisilo je tijekom vremena o različitim parametrima tla: pH tla, teksturi i sadržaju organske tvari, a u skladu s propisanim zakonima. U ovom radu će se raspraviti izmjerene koncentracije i pripadajuće MDK za Zn, Ni i Cr za dvije različite lokacije i tipove tala (M 14/40 – Regosol, silikatni, distrični na eolskom pijesku i M 12-Glejno, amfiglejno, mineralno, vertično) u površinskom sloju tla (0-3 cm) od 1996. do 2019. godine. MDK vrijednosti su se tijekom godina značajno razlikovale i varirale od 0, 5 puta niže do 5, 0 puta više, ovisno o ispitivanom metalu i lokaciji. Srednje vrijednosti (SV) za sve ispitivane metale (Zn, Ni i Cr) dobivene u ovom istraživanju (n = 37 ; 0-3 cm) i srednje prirodne vrijednosti (SPV) u RH opažene u površinskom sloju tla (0-25 cm) bile su više od MDK na lokaciji M 12 i znatno niže na lokaciji M 14/40.

Eksploataciju nafte/plina u svim dionicama, od početnih radova rudarskog bušenja do izgradnje sustava za otpremu - podzemne mreže naftovoda/plinovoda, prate zahvati i postupci rizični za okoliš. Premda suvremena tehnička rješenja i suvremeni materijali koje koristi INA d.d. u svim dionicama pružaju visok stupanj jamstva sigurnosti, određeni pritisak na okoliš postoji. Tlo je izuzetno kompleksan, promjenjiv i živi medij. Kako je nastanak tla izuzetno spor proces, tlo suštinski smatramo neobnovljivim resursom. Dugoročno gledano, gospodarski razvitak Hrvatske realno je usmjer¬iti upravo na gospodarske grane koje se oslanjaju na tlo kao temeljni resurs. To su ponajprije poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačka industrija vezana za te gospodarske grane, ali i turizam, koji je nezamisliv bez bogate i raznovrsne ponude hrane. U taj koncept razvoja skladno se uklapa područje Međimurja, koje stoga pokazuje izuzetnu osjetljivost na svaku vrstu oštećenja, koja može dovesti u pitanje taj koncept razvitka. Izuzetna je i neponovljiva ljepota pitomog međimurskog krajobraza smještenog između rijeka Mure na sjeveru i Drave na jugu. Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi kakvoću tla (stanje u 2018. g.) u okolišu lokacije Zebanec II, a kako bi se osigurao program praćenja stanja okoliša (jednom godišnje potrebno je utvrditi vrijednosti emisija CO2 iz tla).

Panel rasprava o nekim ekološkim problemima te rješenjima. Govorilo se i educiralo o pojmovima: zero waste, otpad, smeće, održivo gospodarenje otpadom, VeeMee platforma, održivi razvoj, plastika, mikroplastika u tlu i oceanu, kako nastaje, koji su problemi, Green Flock aktivnosti…

Cilj ovog rada bio je utvrditi stanje i promjene zemljišnog pokrova unutar granica parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje u razdoblju od 1980. - 2012. godine temeljem CORINE Land Cover (CLC) metodologije, kao i utvrditi varijabilnosti kemijskih značajki tla s obzirom na različite načine korištenja zemljišta unutar spomenutog parka prirode. Rezultati otkrivaju smanjenje pašnjačkih površina i poljodjelskih zemljišta s područjima prirodne vegetacije za ukupno 611, 3 ha odnosno povećanje bjelogorične i mješovite šume za1143 ha. Različito gospodarenje tlom ali i izvorna svojstva tla značajno su utjecala na varijabilnost kemijski značajki tla. Značajno viši sadržaj humusa i ukupnog dušika utvrđen je u livadnom tlu u odnosu na poljoprivredna tla voćnjaka i vrta. Uzgoj krumpira rezultirao je značajnim povećanjem sadržaja fosfora (80, 2 %) i kalija (273 %) u tlu vrta u odnosu na livadno tlo.

• Temeljni je cilj ove agroekološke analize utvrditi stanje kvalitete poljoprivrednog tla u okružju postrojenja Zagrebpetrola u Grubišnu polju. U biljnom materijalu – listu kelja, korijenu cikle i plodu paprike koje se uzgajaju u neposrednom okruženju postrojenja Zagrebpetrola određen je sadržaj teških metala. • Istraživanja su provedena uobičajenim metodama, koje uključuju naredne dionice: terenska istraživanja, laboratorijske analize i obradu podataka prikupljenih u prethodnim dionicama. • Analize tla i biljnog materijale je proveo ovlašteni i akreditirani laboratorij. • Prikazani rezultati temeljnih poljoprivrednih kemijskih značajki tla pokazuju izrazitu homogenost promatranih značajki tla na istraživanom području. Heterogenost je primarno povezana s načinom korištenja poljoprivrednog zemljišta. • U pogledu svih istraživanih teških metala bez obzira na utvrđenu koncentraciju teškog metala i reakciju tla, vrijednosti su ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija. Navedeno ukazuje da su tla u pogledu teških metala veoma pogodna za bilo kakvu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane. • U pogledu koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH-ova) skoro sve utvrđene vrijednosti su daleko ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti za korištenje tla u poljoprivrednoj proizvodnji, izuzev vrta obitelji Subota. U površinskom sloju (0 - 3 cm) a još više u dubljem uzorkovanju (3 - 8 cm) utvrđena je povećana koncentracija PAH-ova. Razlog za navedeno pokušati će se pronaći ponovnim uzorkovanjem tla u vrtu obitelji Subota. • Sadržaj ugljikovodika i BTEX-a do istraživane dubine kreće se daleko ispod maksimalno dozvoljenoga sadržaja. • Sve navedeno ukazuje da požar u skladištu lako zapaljivih otpadnih tekućina u postrojenjima Zagrebpetrola u industrijskoj zoni Grada Grubišna Polja koji se dogodio 22. lipnja 2019. nije uzrokovao povećan sadržaj organskih i anorganskih onečišćenja u tlu i uzgajanim povrtnim usjevima u okružju ovog postrojenja.

Vrući ispušni plinovi koji prolaze kroz automobilski katalizator uzrokuju emisije platinske skupine elemenata (PGE): platine (Pt), paladija (Pd) i rodija (Rh) u okoliš. Ovaj pregledni rad dati će uvid u stanje PGE u svijetu u tlu i vegetaciji, te u analitičke metode kojima se određuje njihova koncentracija. Dosadašnja istraživanja u svijetu vezana uz razine PGE u okolišu pokazuju da se ti elementi mogu naći u svim sastavnicama okoliša (zrak, voda, tlo, biljke, prašina uz cestu, pepeo i kanalizacijski mulj, te školjke). Rezultati istraživanja provedenih u drugim zemljama ukazuju da se Pt, Pd i Rh javljaju u povišenim koncentracijama u tlu i biljkama u urbanim područjima (uz prometnice) u odnosu na ruralna područja. Koncentracije PGE u tlu i biljkama su najviše uz cestu i kod većeg intenziteta prometa. Primijećen je i trend smanjivanja koncentracije s dubinom tla. Dodatno, na varijacije u koncentraciji PGE u tlu utječe i godišnje doba (proljeće, jesen), duljina izloženosti emisiji PGE (tla koja su dulje izložena imaju više koncentracije PGE) i brzina vožnje., Hot exhaust gases that pass through the automotive catalyst cause emissions of platinum group of elements (PGE): platinum (Pt), palladium (Pd) and rhodium (Rh) into the environment. This review will give state of the art of PGE worldwide in soil and vegetation, and in the analytical methods by which their concentration is determined. Previous research in the world related to the levels of PGE in the environment shows that these elements can be found in all components of the environment (air, water, soil, plants, road dust, ash, sewage sludge and shellfish). The results of research in other countries indicate that Pt, Pd and Rh occur in elevated concentrations in soil and plants in urban areas (along roads) compared to rural areas. PGE concentrations in soil and plants are higher in the vicinity of the roads and at higher traffic intensity. There was also noted a trend of decreasing concentrations with soil depth. In addition, variations of PGE concentration in soils is also influenced by the season (spring, autumn), length of exposure to PGE emission (longer exposed soil having more PGE concentrations) and driving speed.

This research was conducted in order to determine a potential use of waste sludge of animal origin as soil amendment in the relation to the content of macroelements N, P and S and to determine effect of sludge application on the quantity and quality of lettuce (Lactuca sativa L.). The experiment was set up in 3 treatments with 3 replications. Treatments included control and two different amounts of animal waste sludge which was used as soil amendment (fertilization) for lettuce. The study investigated crystal green salad sort Posavka because of good accumulation ability to N (nitrophilic plant). Results showed that content of total N in waste animal sludge was 7.48%, total P was 1% and content of total S was 1.55%. Statistical analysis showed no significant difference in yield between the treatments. The content of NO3 - in lettuce was not statistically significant between the treatments and the values were less than those prescribed by the legislation, which lead us to conclusion of safety use of sludge regarding the nitrates. According to the results of test parameters it can be cocluded that the animal waste sludge is well provided with macroelements (N, P and S) and suitable for use in agriculture as an amendment for improving soil quality. Certainly, for crops that are not used for human consumption, with additional obligated control of other chemical and microbiological parameter before the use.

Na području mediteranskog dijela Hrvatske prevladavaju tla niske plodnosti. Izraženi klimatski ekstremi zahtjevaju prilogodbu u načinu gospodarenja tlima. Nadalje, nepravilna agrotehnika i nedostatak organskih gnojiva često dovodi do degradacije tala uz potencijalno onečišćenje okoliša. Navedena tla većinom su slabo alkalne reakcije, slabo humozna, siromašna hranivima uz loša fizikalna svojstva. Istraživanje se provodi na stacionarnom pokusnom polju (Istarska županija, dolina Raše, OPG Chiavalon). Pokus je postavljen po split-plot dizajnu u tri ponavljanja. Način obrade je glavni faktor pokusa u usporedbi s organskom gnojidbom (CT- diskosni plug do 30 cm, tanjurača, rotodrljača, sjetvospremač ; RT1 – plitka obrada, sjetvospremač ; RT2 – obrada u jednom prohodu kombiniranim oruđem), te tri stepenice pod- faktora „Gnojidba“ (GKG – gnojidba komercijalnim organskim gnojivima, GKSG15 – gnojidba s 15 t/ha domaćim krutim stajskim gnojem i GKSG30 – gnojidba s 30 t/ha domaćim krutim stajskim gnojem). Dobiveni rezultati u sezoni 2016/2017 otkrivaju da je tlu u mjesto istraživanja ujednačeno po kemijskim svojstvima, što ide u prilog prema postavljenim tretmanima pokusa. Vidljivo je da je tlo alkalno s reakcijom u KCl-u od 8, 03 do 8, 17, a u vodi s 9, 05 do 9, 26. Elektrovodljivost tla kretala se je u uskim granicama od 105, 9 do 107, 8 dScm-1. Tlo je slabo (2, 4 %) do dosta humozno (3, 8 %), ovisno o tretmanu. Istraživana tla su u prosjeku vrlo bogato opskrbljeno kalijem (od 30, 7 do 39 mg/100 g tla), ali imaju nizak sadržaj biljci pristupačnog fosfora (od 1, 2 do 6, 1 mg/100g tla). Sadržaj dušika kreće se u prosjeku u dobroj opskrbljenosti (srednja vrijednost 0, 18 %). Provedena obrada na tretmanima značajno je utjecala na otpore tla (p0, 05). Struktura tla pokazuje zanimljive rezultate. Prema djelovanju obrade tla na prosjek težina- veličina agregata (engl. Mean weight diameter – MWD), RT2 se pokazala kao obrada koja ostavlja prosječno najveći udio strukturnih agregata (MWD 56, 61), dok je CT obrada s najmanjim prosječnim udjelom strukturnih agregata (MWD 55, 23). Slične vrijednosti dobivamo i usporedbom tradiocionalnih postotnih udjela makro, mezo i mikroagregata u uzorcima tla. Možemo napomenuti da i tu najveći postotak makroagregata (>2 mm) bilježi tlo pod RT2 obradom (91, 72 %), dok je najmanji pod RT1 (90, 04 %). Udio mezoagregata (0, 25-2 mm) najveći je pak na RT1 (9, 53 %), dok je najmanji pod RT2 (7, 80 %). Udio mikroagregata je nizak i kreće se od 0, 43 % na RT1 do 0, 52 % na CT. Gnojidba također utječe na fromiranje i veličinu strukturnih agregata. Vidljivo iz rezultata je da GKSG30 ima najveći MWD (56, 62), dok je najmanji na GKG tretmanu (55, 55). Postotak makroagregata najveći je na GKSG30 (91, 97 %), mezoagregata na GKSG15 (9, 86 %), a mikroagregata na GKG tretmanu (0, 55 %). Ovi razultati, iako dobiveni u početnim fazama pokusa, mogu navesti da gnojidba krutim stajskim gnojem povoljnije djeluje na formiranje i cementaciju agregata u odnosu na peletirana komercijalna organska gnojiva. Ipak, za konkretniju potvrdu treba sačekati uzorke strukture tla prikupljene tijekom iduće vegetacijske godine. Rezultati o emisiji CO2 u atmosferu daju posebnu vrijednost s aspekta mikrobiološke aktivnosti, zadržavanja organske tvari u tlua i očuvanju okoliša. Dobiveni rezultati pokazuju visokosignifikantne ovisnosti emisije CO2 s vlagom tla (p0, 05) u emisiji CO2. Interakcijski efekt obrade i gnojidbe ukazuje da je najmanja emisija CO2 iz tla zabilježena na tretmanu RT2 x GKG (26, 4 kg ha-1 dan-1) dok je najveća na tretmanu CT x GKSG30 (46, 4 kg ha- 1 dan-1). Vlaga u tlu je tijekom sezone 2016/2017 bila na visokom nivou, ali je ipak obrada tla pokazala značajne implikacije na konzervaciju u tlu (p0, 05), ukazuje da je tretman s krutim stajskim gnojem u količini od 30 t/ha imao najveći sadržaj vlage (32%). Temperatura tla kretala se je u prosjeku od 23, 2 °C (RT2) do 29, 3 °C (CT), odnosno od 25, 4°C (GKSG30) do 26, 2 °C na GKG. Infiltracija tla se pokazala najvećom na CT tretmanu (0, 014990 m/s), dok je najmanja na tretmanu RT1 (0, 00800 m/s). Također, gledajući gnojidbu kao faktor najmanja je na GKG (0, 006190 m/s), a najveća na GKSG30 (0, 018000 m/s). I obrada (p

Eksploataciju nafte/plina u svim dionicama, od početnih radova rudarskog bušenja do izgradnje sustava za otpremu - podzemne mreže naftovoda/plinovoda, prate zahvati i postupci rizični za okoliš. Premda suvremena tehnička rješenja i suvremeni materijali koje koristi INA d.d. u svim dionicama pružaju visok stupanj jamstva sigurnosti, određeni pritisak na okoliš postoji. Tlo je izuzetno kompleksan, promjenjiv i živi medij. Kako je nastanak tla izuzetno spor proces, tlo suštinski smatramo neobnovljivim resursom. Dugoročno gledano, gospodarski razvitak Hrvatske realno je usmjer¬iti upravo na gospodarske grane koje se oslanjaju na tlo kao temeljni resurs. To su ponajprije poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačka industrija vezana za te gospodarske grane, ali i turizam, koji je nezamisliv bez bogate i raznovrsne ponude hrane. U taj koncept razvoja skladno se uklapa područje Međimurja, koje stoga pokazuje izuzetnu osjetljivost na svaku vrstu oštećenja, koja može dovesti u pitanje taj koncept razvitka. Izuzetna je i neponovljiva ljepota pitomog međimurskog krajobraza smještenog između rijeka Mure na sjeveru i Drave na jugu. Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi kakvoću tla (stanje u 2018. g.) u okolišu lokacije Vukanovec 1, a kako bi se osigurao program praćenja stanja okoliša (jednom godišnje potrebno je utvrditi vrijednosti emisija CO2 iz tla).

Cilj istraživanja bio je razviti kalibracijske modele za sadržaj dušika u listu i prinos kukuruza na osnovi hiperspektralnih podataka dobivenih in situ te multispektralnih podataka dobivenih iz zraka s obzirom na razvojnu fazu biljke i sortu. Pokusna površina (9 varijanti mineralne gnojidbe dušikom/4 ponavljanja: 0-300 kg N ha-1) veličine 4 ha s kukuruzom u razvojnoj fazi brzog vegetativnog porasta (8-12 listova) snimljena je iz zraka multispektralnom kamerom (4 kanala) u vidljivom i blisko infracrvenom (VNIR) području spektra, dok je 180 uzoraka lista kukuruza skenirano (mreža uzorkovanja: 15×15 m) spektroradiometrom (350 1050 nm). Sadržaj ukupnog dušika u listu (n=90) određen je metodom suhog spaljivanja (HRN ISO 13878:2004), a prinos zrna nakon berbe (n=36). Značajne spektralne razlike između gnojidbenih tretmana i najviše korelacije s varijablama kukuruza utvrđene su u vidljivom dijelu spektra i „crvenom rubu“. Regresijom parcijalnih najmanjih kvadrata (PLSR) te izračunom vegetacijskog indeksa (NDVI) dobiveni su predikcijski modeli ukupnog dušika u listu kukuruza i prinosa zrna. Utvrđena je vrlo jaka korelacija (r) i niska srednja kvadratna pogreška (RMSE) između predviđenih i referentnih vrijednosti za kalibracijski, odnosno validacijski model. Ključna spektralna obilježja i algoritmi utvrđeni u ovom radu doprinijet će preciznom gospodarenju i praćenju sadržaja dušika u biljci u stvarnom vremenu te predviđanju prinosa kukuruza.

U svrhu praćenja onečišćenja procjednih voda, na dvije lokacije u I. (vodocrpilište Mala Mlaka) i III. zoni sanitarne zaštite izvorišta Mala Mlaka (poljoprivredna površina) izvršeni su radovi na ugradnji lizimetara i automatskih meteoroloških stanica sa solarnim napajanjem. Pomoću ugrađenih lizimetara sprema se voda koja se procijedi kroz tlo do dubine 50 cm. Iz mjerenja količine oborine i procijeđene vode dobivaju se podaci o isparavanju vode i promjeni količine vode u tlu. U cilju provedbe Programa mjera sanacije unutar zona sanitarne zaštite izvorišta Mala Mlaka pratila se kakvoća procjednih voda kroz uzorkovanje i analizu vode na parametre: NH4+, NO2-, NO3-, PO43-, P, Ni, Fe, Mn, Cr, Zn, Pb, Cd, As, Cu, Cr6+, Hg i atrazin. U 2017. godini zabilježeno je prosječno za obje lokacije ukupno 277 mm oborina više od višegodišnjeg prosjeka za istraživano razdoblje (rujan - prosinac). Vrijednosti sadržaja teških metala u uzorcima procjedne oborinske vode na obje lokacije vrlo su niske te daleko ispod MDK. Koncentracije atrazina u vodi iz lizimetra na obje lokacije (0.01 μg/L) daleko su ispod vrijednosti MDK, te se ne pokazuju onečišćenja koja bi uzrokovala poljoprivredna proizvodnja. Sadržaj ukupnog fosfora u procjednoj oborinskoj vodi na lokaciji I. zone kretao se u rasponu 2.20 – 7.60 mg/L, te izmjerene vrijednosti premašuju MDK, dok je sadržaj ukupnog fosfora u vodi unutar III. zone bio u rasponu 0.68 – 1.96 mg/L, te su izmjerene vrijednosti ispod granice MDK. Zaključak je da se na obje lokacije radi o organskom fosforu koji se vjerojatno isprao mineralizacijom pod utjecajem velikih količina oborine. Utvrđene koncentracije NH4+, NO2-, NO3-, PO43- odnose se na sloj ispiranja od 50 cm od površine tla i ne ugrožavaju podzemne vode na lokaciji unutar I. zone. U uzorcima vode iz lizimetra unutar III. zone zabilježene su koncentracije NO3- od 8.5 mg/L, 84.0 mg/L pa čak do 461.0 mg/L, koliko je izmjereno 28.09.2017. U tom periodu izvršena je gnojidba mineralnim i organskim gnojivima, a ekstremno visoke količine oborine potaknule su ispiranje nitratnog dušika. Vrijednosti koncentracija NO2- u vodi iz lizimetra također prate trend smanjenja od datuma primjene gnojiva (0.83 mg/L), te su u sljedeća dva uzorkovanja bile nedetektabilne. Sadržaj PO43- u procjednoj vodi bio je nedetektabilan u prva dva termina uzorkovanja, dok je krajem jeseni izmjerena koncentracija od 0.31 mg/L. Koncentracije NH4+ u vodi kretale su se od nedetektabilne u prvom terminu uzorkovanja do 0.63 mg/L i 0.91 mg/L u sljedeća dva uzorkovanja kada je prisutno i veće ispiranje u skladu s klimatskim uvjetima i gnojidbom provedenom u rujnu, te zasićenjem i otpuštanjem s adsorpcijskog kompleksa tla, pri čemu zadnja dva uzorka prelaze granicu MDK.

Eksploataciju nafte/plina u svim dionicama, od početnih radova rudarskog bušenja do izgradnje sustava za otpremu - podzemne mreže naftovoda/plinovoda, prate zahvati i postupci rizični za okoliš. Premda suvremena tehnička rješenja i suvremeni materijali koje koristi INA d.d. u svim dionicama pružaju visok stupanj jamstva sigurnosti, određeni pritisak na okoliš postoji. Tlo je izuzetno kompleksan, promjenjiv i živi medij. Kako je nastanak tla izuzetno spor proces, tlo suštinski smatramo neobnovljivim resursom. Dugoročno gledano, gospodarski razvitak Hrvatske realno je usmjer¬iti upravo na gospodarske grane koje se oslanjaju na tlo kao temeljni resurs. To su ponajprije poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačka industrija vezana za te gospodarske grane, ali i turizam, koji je nezamisliv bez bogate i raznovrsne ponude hrane. U taj koncept razvoja skladno se uklapa područje Međimurja, koje stoga pokazuje izuzetnu osjetljivost na svaku vrstu oštećenja, koja može dovesti u pitanje taj koncept razvitka. Izuzetna je i neponovljiva ljepota pitomog međimurskog krajobraza smještenog između rijeka Mure na sjeveru i Drave na jugu. Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi kakvoću tla (nulto stanje), a kako bi se osigurao program praćenja stanja okoliša (jednom godišnje utvrditi sadržaj ugljikovodika u tlu, te vrijednosti emisija CO2 i CH4 iz tla).

Prezentirani su preliminarni rezultati utjecaja proizvodnje i održavanja umjetnog snijega na tlo stajališta na Sljemenu. S obzirom da se pri proizvodnji umjetnog snijega i održavanju istoga primjenjuje sol (NaCl) ali i dušična gnojiva cilj je bio utvrditi utjecaj ljudske aktivnosti na promjene u ionskom sastavu tla. Rezultati otkrivaju značajne razlika u sadržaju natrija, kalcija, amonijskog dušika i kolorida u tlu na skijaškom spustu u odnosu na kontrolne lokacije koje nisu bile pod izravnim utjecajem ljudske aktivnosti.

Ključni objekt plinsko-energetskog sustava Podravina je Središnja plinska postaja (CPS) Molve, koja prikuplja „sirovi“ zemni plin iz plinskih bušotina, iz njega odvaja različite primjese, u kojima po zastupljenosti dominira CO2 i različiti onečišćivači ; živa i reducirani spojevi sumpora ; H2S i merkaptani, no živa je objektivno najvažniji i najopasniji onečišćivač. Rafinirani plin se zatim isporučuje u plinsku distribucijsku mrežu. U vrijeme malog kapaciteta nalazišta sve primjese koje prate prirodni plin, uključujući i onečišćenja ispuštane su u atmosferu. Povećanjem kapaciteta zbog priključenja novih bušotina u sustav neprijeporna potreba je postala prilagodba tehnologije sve zahtjevnijim i strožim (našim i europskim) standardima zaštite okoliša. Imajući to u vidu, izlazeći u susret sve jasnije artikuliranim zahtjevima javnosti, instalirani su onodobno suvremeni, i potrebama najprimjereniji sustavi čišćenja plina. Istodobno je proizvodnja plina objedinjena u jedinstven sustav. Sve promjene, od prvog bušenja i eksploatacije plina pratila je, i danas prati manje-više opravdana i lako razumljiva bojazan, različitim natpisima u tisku senzibilizirane stručne (agronomi, liječnici, veterinari, nevladine udruge - ekološki pokreti) i šire javnosti, a na prvom mjestu poljoprivrednika, da bi emisija onečišćenja u okoliš mogla prouzročiti ozbiljnije poremećaje prirodnih (terestričkih i akvatičnih) ekosustava, i čovjekom izmijenjenih agroekosustava ovog dijela Podravine. Izlazeći u susret odredbama zakona i zahtjevima javnosti, INA-Naftaplin je izgradila i instalirala postrojenje za tzv. LO-CAT postupak, koje H2S odvaja kao elementarni sumpor. Zatim je 2005. g. puštena u pogon tzv. RTO jedinica (Regenerative Thermal Oxidiser Unit) koja H2S i druge reducirane spojeve sumpora (merkaptane - RSH) oksidira do SO2. Živa se odstranjuje posebnim adsorberima pomoću aktivnog ugljena impregniranog sumporom. Rješenja su primjerena potrebama. Sukladno odredbama Kyoto protokola i Bonnske Konvencije INA od 2012. radi i na pitanju zbrinjavanja CO2 – EOR Projekt. Cilj EOR (Enhanced Oil Recovery) projekta je pridobivanje dodatnih količina ugljikovodika na eksploatacijskim poljima Žutica i Ivanić. Projekt uključuje primjenu jedne od tzv. tercijarnih metoda povećanja iscrpka nafte: naizmjenično utiskivanje ugljičnog dioksida i vode u djelomice iscrpljena naftna ležišta čime će se povećati tlak u ležištu. Sam projekt ima ekološku dimenziju budući da se njime u podzemlje utiskuju značajne količine CO2 čime se smanjuju emisije u zrak. Navedena metoda koristi CO2 izdvojen iz prirodnog plina pridobivenoga na poljima Podravine (Molve, Kalinovac, Stari Gradac). Nakon dehidracije i komprimiranja CO2 se transportira cjevovodom do lokacije objekata frakcionacije Ivanić Grad gdje se nakon komprimiranja i pothlađivanja utiskuje u polja Žutica i Ivanić. Uz primarni cilj, proizvodnju dodatnih količina ugljikovodika, projekt značajno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova. Testno utiskivanje CO2 i prve količine ugljikovodika pridobivene ovom metodom (EOR projekt) počele su 2014. g. Elaborate nultog stanja okoliša za preradu plina Molve i EP Žutica, te Ivanić Grad i EP Ivanić 2014. godine radio je Zavod za Opću proizvodnju bilja (Kisić, I. i sur., 2014). U skladu s “Pravilnikom o izradi studija o utjecaju na okolinu” (NN 31/84) prije početka izgradnje objekta za oplemenjivanje prirodnog plina - CPS Molve III izrađena je “Studija o utjecaju na okolinu”. Za pogone koji koriste postrojenja ove naravi, Pravilnik je obvezivao na utvrđivanje “nultog stanja” okoliša prije puštanja u rad, a u toku rada trajno motrenje (monitoring) okoliša. Od 1991. god. monitoring obavlja više nadležnih ustanova, koje je godinama usklađivao Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, da bi od 2000. godine tu ulogu preuzeo Zavod za javno zdravstvo Koprivničko – križevačke županije. Motrenje tla i agroekosustava od studije nultog stanja, 1991. god. do danas obavlja Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta. Ova studija predstavlja rezultate motrenja za 2017. god (Ugovorena 2 uzorkovanja u proljeće i jesen 2017.). Javno predstavljanje rezultata uvijek smo držali dobrom praksom, za koju u izmijenjenim vlasničkim odnosima vidimo još snažnije razloge. Predajući izvješće ugodna nam je dužnost toplo se zahvaliti ; najprije ravnateljici Zavoda za javno zdravstvo dr. Draženki Vadla i gđi Mariji Borovac, dipl.ing. za vješto usklađivanje i vođenje programa, a stručnim djelatnicama «Naftaplina» posebno gđi. Lidiji Jaković, dipl.ing., za koordinaciju i skrb o ekipi tijekom terenskog rada. Važno je dodatno reći da je razdoblje 2015. – 2024. na bečkoj deklaraciji o tlu (koja je bila održana pod krilaticom: „Tlo je bitno za ljude i ekosustave“(engl. Soil matters for humans and ecosystems) povodom obilježavanja međunarodnog dana tla (07.12.) u međunarodnoj godini tla (2015.) proglašeno međunarodnom dekadom tla od strane Međunarodnog tloznanstvenog društva (International Union of Soil Science-IUSS), a koje uključuje preko 60 000 tloznanstvenika diljem svijeta i u suradnji s FAO-UN (Food and Agriculture Organisation of the United Nations) i IAEA (International Atomic Energy Agency). U deklaraciji su definirane ključne uloge tla kao resursa, u okolišu, zdravlju i socijalnim problemima, a s kojima se čovječanstvo trenutno suočava. Date su smjernice i preporuke za povečanje aktivnosti na lokalnoj, ali i globalnoj razini, kako da se te uloge zaštite.

Svjetska tla, važna su i dinamična komponenta kopna, imaju kritičnu ulogu u globalnom kruženju ugljika i u ublažavanju klime. Dokazano je da postoji jaka povezanost između broja stanovnika na Zemlji, poljoprivredne produktivnosti i koncentracije organskog ugljika u tlima. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Usvajanjem najboljeg načina upravljanja tlom (BMP – Best Management Practices) kao što su obrada, gnojidba, navodnjavanje, može se stvoriti pozitivna bilanca ugljika i sekvestrirati atmosferski CO2 preko pretvorbe biomase u relativno stabilan humus sa dužim vremenom razgradnje (MRT – Mean Residence Time). Zbog nedostatka istraživanja i dobivanja vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla od 2011. g. (Zgorelec i sur., 2015. Izvješće za period 2011.-2014.) u realnim agroklimatskim uvjetima provode se poljska istraživanja. Kako bi se utvrdile emisije tj. fluks C-CO2 iz tla, na poljskom pokusu u Potoku, a koji se sastoji od 10 varijanata, koje se međusobno razlikuju prema dozama primijenjenog mineralnog gnojiva (6 varijanata, od 0-300 kg N/ha) i organskog gnojiva (2 varijante, 20 t/ha i 40 t/ha organskog krutog stajskog miješanog gnoja od 2014.), u različitim godišnjim dobima (sezonske varijacije) i s različitim biljnim kulturama (kukuruz-2015. i pšenica-2016.) mjerile su se koncentracije CO2 u neposrednoj blizini tla metodom in situ statičkih komora. Dodatno su analizirani tlo i biljni materijal. Cilj je bio utvrditi vrijednosti emisija C-CO2 iz tla u atmosferu, te istražiti učinke i ovisnosti emisije C-CO2 s gnojidbom (organskom i mineralnom), vegetacijom (pšenica, kukuruz), agroekološkim čimbenicima (temperatura, vlaga), te nekim kemijskim i mikrobiološkim karakteristikama tla. Na istraživanom pokusnom polju (Potok) na Pseudogleju umjereno kontinentalne klime RH u vegetaciji kukuruza 2014./2015. g. raspon srednjih dnevnih vrijednosti (n=3) fluksa C-CO2 kretao se od (2, 2 – 25, 0) kg/ha×dan, a u vegetaciji ozime pšenice 2015./2016. g. od (0, 2 – 54, 3) kg/ha×dan ovisno o varijanti i vremenu mjerenja. Srednje godišnje vrijednosti (n=7-10) emisije C-CO2 kretale su se od (7, 7-21, 9) kg/ha×dan ovisno o agroekološkim čimbenicima, varijantama gnojidbe i vegetaciji i od (2, 9-37, 9) kg/ha×dan ovisno o agroekološkim čimbenicima, vremenu mjerenja i vegetaciji. Analiza bilance ugljika u istraživanom agroekosustavu Potok navodi nas na zaključak da su se u odnosu na sadržaj ugljika u tlu (referentna vrijednost) emisije ugljika u atmosferu (disanjem tla) kretale od 5 – 17 %, a odliv prinosom (zrnom) iznosio od 4 – 7 % ovisno o tretmanu, agroekološkim čimbenicima i vegetaciji. Rezultati agroekoloških parametara nedvojbeno dokazuju da imamo toplije godine od prosjeka, s više oborina, uz pojavu ekstrema (veći godišnji i višak i manjak vode u tlu!) što naravno ima izravni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Dokazano je naravno i kako je organska gnojidba i kalcifikacija povećala plodnost tla (povećala sadržaj OT i pH). Zabilježeno je također da je prinos istraživanih kultura bio značajno veći tamo gdje se primjenjivala gnojidba (bilo organska i/ili mineralna). Emisije su bile ~ 1, 5 puta više za kulturu gustog sklopa (ozimu pšenicu) u odnosu na onu rijetkog sklopa (kukuruz) i na varijanti s organskom i na onoj s mineralnom gnojidbom. Emisije C-CO2 su bile najmanje na varijanti s crnim ugarom gdje se ne uzgaja nikakva kultura, a najviše u vegetaciji kulture gustog sklopa (ozime pšenice) s bogatim i bujnim korijenovim sustavom u rizosferi u fenofazi formiranja i nalijevanja zrna. Sadržaj ugljika u tlu značajno je veći na varijantama gdje se primjenjuje gnojidba bilo mineralna i/ili organska u usporedbi s onim gdje nemamo nikakvih agrotehničkih zahvata na tlu.

U Izvješću su prikazani rezultati druge godine istraživanja utjecaja vapnenih materijala na korekciju suvišne kiselosti dreniranog pseudogleja ali prinos zrna soje. Rezultati otkrivaju da je primjena vapnenih materijal relativno doprinijela povećanje pH vrijednosti tla u prosjeku za 0, 81 pH jedinicu. Najbolje djelovanje primijenjenih materijala na reakciju tla u odnosu na početno stanje iz 2014. godine utvrđeno je na varijanti s 6 t/ha apliciranog hidratiziranog vapna koje je doprinijelo povećanju reakcije tla za 29, 4 % u 2016. godini. Navedeno razmjerno je povećanju za 1, 2 pH jedinicu. Vapneni materijali utjecali su i na relativno povećanje prinosa zrna soje, koje se kretalo u rasponu od 5, 24 t/ha na kontroli do 7, 39 t/ha na tretmanu sa 6 t/ha apliciranog hidratiziranog agrovapna.

U Izvješću su prikazani rezultati utjecaj gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem na prinos kukuruza za dvije vegetacijske sezone (2014/2015 i 2015/2016) u agroekološkim uvjetima središnje Hrvatske. Stacionarni pokus sadrži 12 gojidbenih varijanata a pokusne varijante u različitim kombinacijama su sadržavale dvije razine dušične gnojidbe (0 i 150 kg N /ha), pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te šest razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200, 250 kg K2O /ha). Tip tla na pokusnoj površini je drenirani pseudoglej, ravničarski, duboki, distrični. Prinos zrna kukurza bio je statistički opravdan i varirao je 5, 1 t/ha do 7, 4 t/ha ovisno o varijanti gnojidbe u 2015. godini te od 4, 2 t/ha do 10, 8 t/ha u 2016. godini. Najniži prinos za obje vegetacijske sezone odnosi se na kontrolnu varijantu, a najviši na varijantu s 150 kg N, 100 kg P2O5 i 250 kg K2O. U 2015. godini sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 15 % do 1, 28 %, sadržaj fosfora (P) od 2, 58 do 3, 58 g/kg, kalija (K) od 4, 18 do 4, 45 g/kg. Osim zrna utvrđen je i prinos mase stabljike koji na temelju uzoraka od 10 biljaka izračunat za stvarni prinos zrna. Iznosio je od 3, 84 t do 5, 43 t suhe tvari po ha. Sadržaj dušika u suhoj tvari stabljike kukuruza bio je u rasponu od 0, 41 do 0, 60 %, fosfora od 7, 14 do 9, 78 g/kg, a kalija od 14, 4 do 22, 7 g/kg. Masa suhe tvari oklaska varirala je od 0, 65 do 0, 82 t/ha s prosječnim sadržajem dušika od 0, 504 %, sadržajem fosfora 6, 23 g/kg čistog P, te sadržajem kalija od 8, 02 g/kg čistog K. U 2016. godini sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 0, 99 % do 1, 26 %, sadržaj fosfora (P) od 3, 02 do 4, 15 g/kg, kalija (K) od 5, 02 do 6, 66 g/kg. Osim zrna također je utvrđen i prinos mase stabljike koji na temelju uzoraka od 10 biljaka izračunat za stvarni prinos zrna. Iznosio je od 5, 05 t do 12, 2 t suhe tvari po ha. Sadržaj dušika u suhoj tvari stabljike kukuruza bio je u rasponu od 0, 36 do 0, 65 %, fosfora od 6, 79 do 9, 94 g/kg, a kalija od 21, 5 do 29, 7 g/kg. Masa suhe tvari oklaska varirala je od 0, 54 do 1, 33 t/ha s prosječnim sadržajem dušika od 0, 635 %, sadržajem fosfora 6, 93 g/kg čistog P, te sadržajem kalija od 5, 44 g/kg čistog K.

Eksploataciju nafte/plina u svim dionicama, od početnih radova rudarskog bušenja do izgradnje sustava za otpremu - podzemne mreže naftovoda/plinovoda, prate zahvati i postupci rizični za okoliš. Premda suvremena tehnička rješenja i suvremeni materijali koje koristi INA d.d. u svim dionicama pružaju visok stupanj jamstva sigurnosti, određeni pritisak na okoliš postoji. Tlo je izuzetno kompleksan, promjenjiv i živi medij. Kako je nastanak tla izuzetno spor proces, tlo suštinski smatramo neobnovljivim resursom. Dugoročno gledano, gospodarski razvitak Hrvatske realno je usmjer¬iti upravo na gospodarske grane koje se oslanjaju na tlo kao temeljni resurs. To su ponajprije poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačka industrija vezana za te gospodarske grane, ali i turizam, koji je nezamisliv bez bogate i raznovrsne ponude hrane. U taj koncept razvoja skladno se uklapa područje Međimurja, koje stoga pokazuje izuzetnu osjetljivost na svaku vrstu oštećenja, koja može dovesti u pitanje taj koncept razvitka. Izuzetna je i neponovljiva ljepota pitomog međimurskog krajobraza smještenog između rijeka Mure na sjeveru i Drave na jugu. Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi kakvoću tla (nulto stanje), a kako bi se osigurao program praćenja stanja okoliša (jednom godišnje utvrditi sadržaj ugljikovodika u tlu, te vrijednosti emisija CO2 i CH4 iz tla).

Suvišna kiselost tla čimbenik je ograničenja koji u velikoj mjeri određuje učinkovitost svih biljno-uzgojnih zahvata na brojnim poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj. U okviru cjelovitog rješavanja problema gospodarenja poljoprivrednim tlima primjena vapnenih materijala zauzima, zajedno s gnojidbom i obradom tla, ključno mjesto. U Izvješću su prikazani rezultati prve godine istraživanja utjecaja vapnenih materijala na korekciju suvišne kiselosti dreniranog pseudogleja. Pokusna površina se sastoji od 10 tretmana raspoređenih prema principu slučajnog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja. Tretmane su uz kontrolu koja je sadržavala standardnu NPK gnojidbu sačinjavali i različite kombinacije standardne NPK gnojidbe i agrovapna različitih dimenzija (0-5 mm, 5-8 mm i 5-20 mm) i kolačina (2 t/ha i 4t/ha) te hidratiziranog vapna spomenutih dimenzija sa rastućim primijenjenim dozama (2 t/ha, 4 t/ha, 6 t/ha). Rezultati otkrivaju da u pogledu utjecaja na reakciju tla primjena sredstva su utjecala na relativno povišenje reakcije tla kao i smanjenje sadržaja mobilnog aluminija, dodatno je utvrđeno i relativno povećanje prinosa kukuruza, koji se kretao u rasponu od 6, 60 t/ha na kontroli do 8, 69 t/ha na tretmanu sa 4t/ha primijenjenog agrovapna promjera 5-20 mm.

Cilj istraživanja bio je utvrditi učinak gnojidbe fosforom i kalijem na promjene u tlu i prinos soje u 2013. godini. U tu svrhu postavljen je pokraj Vinkovaca stacionarni poljski pokus (tabla S-T1, Arkod ID: 1404818) s ukupno 10 gnojidbenih varijanata. Pokus je postavljen na površini od 24000 m2, sastoji se od 10 tretmana u slučajnom bloknom rasporedu u 4 ponavljanja. Veličina svake parcele je 24 x 25 m, a ukupno je pokusom obuhvaćeno 40 parcela. Tretmane čine različiti režimi gnojidbe pojedinačnim fosfornim i kalijevim gnojivima (triplex – 45% P2O5, kalijeva sol 60% K2O) 1. NP0K0, 2. NP0K150, 3. NP50K150, 4. NP100K150, 5. NP150K150, 6. NP200K150, 7. NP150K0, 8. NP150K50, 9. NP150K100 i 10. NP150K200. Na svim je tretmanima primijenjeno 180 kg N/ha, kao redovna gnojidba i ona se ne smatra zasebnim tretmanom pokusa. Prosječan sadržaj fosfora (P2O5) prije gnojidbe iznosio je 27, 5 mg/100 g tla, a kalija (K2O) 25, 4 mg/100 g tla. Sam prinos varirao je u vrlo uskom rasponu od 5, 3 do 5, 7 t/ha sjemena soje, ovisno o varijanti gnojidbe. Pokus nije bio statistički opravdan. Najniži prinos odnosi se na kontrolnu varijantu, a najviši na varijantu s 150 kg P2O5 i 150 kg K2O. Sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 6, 54 do 6, 75%, sadržaj fosfora (P) od 6, 67 do 7, 34 g/kg, kalija (K) od 17, 4 do 18, 5 g/kg. Osim sjemena utvrđen je i prinos mase stabljike. Iznosio je od 3, 18 do 3, 93 t suhe tvari po ha. Sadržaj dušika u suhoj tvari stabljike soje bio je u rasponu od 1, 21 do 1, 48%, fosfora od 3, 89 do 5, 02 g/kg, a kalija od 12, 3 do 14, 3 g/kg.

Fitoremedijacija je metoda koja koristi biljke u uklanjanju ili stabiliziranju onečišćujuće tvari u okolišu. Cilj sanacije onečišćenih područja uslijed ljudske aktivnosti je vraćanje takvih ekosustava u prvobitno stanje. Zbog primjene na veliki broj onečišćujućih tvari, kao i mogućnosti provedbe na raznim površinama te zbog manjeg utjecaja na okoliš i nižih troškova, fitoremedijacija se smatra zelenom tehnologijom. Kulture za proizvodnju energije su relativno nove u tom području te nedovoljno istražene. Ipak, dosadašnji rezultati ukazuju na njihovu sposobnost uklanjanja ili stabiliziranja metala u tlu. Cilj ovoga istraživanja bio je proučiti dostupnu literaturu na temu i utvrditi potencijal fitoremedijacije kadmija, kroma, bakra, žive, olova, nikla i cinka iz tla koristeći Arundo donax, Miscanthus x giganteus, Panicum virgatum, Pennisetum purpureum, Sida hermaphrodita i Sorghum x drummondii. Ovisno o uvjetima istraživanja istraživane kulture svrstane su u potencijalne fitoekstraktore, rizofiltratore, stabilizatore i akumulatore teških metala. Ipak, većina ovih biljnih vrsta akumulira veće koncentracije teških metala u korijenu, što ih čini ekskluderima budući da se metali ne translociraju u nadzemne dijelove, te povoljnima u provođenju rizofiltracije.

Brojna izvješća praćenja klime u svijetu pokazuju da se klima mijenja, a klimatske promjene uzrokovane su porastom temperature. Kukci su ektotermni organizmi čiji metabolizam ovisi o temperaturi okoliša. Poznato je da pod utjecajem klimatskih promjena dolazi do promjena u arealu rasprostranjenja, visini populacije i štetnosti brojnih štetnih vrsta. Pet je štetnih vrsta žičnjaka u RH, a svi pripadaju rodu Agriotes. U prošlosti su uglavnom tretirani kao skupina, a stariji podatci o rasprostranjenju pojedinih vrsta ne odgovaraju podatcima o rasprostranjenju koji su prikupljeni tijekom višegodišnjih istraživanja provedenih od 2001. do danas na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju. Pretpostavljeno je da su klimatske promjene (prvenstveno porast temperature i promjene u godišnjoj količini oborina) razlog zbog kojeg su neke vrste danas učestalije i u velikoj brojnosti proširene i u onim krajevima u kojima prije nisu bile spominjane. Provedena je analiza klimatskih uvjeta za pet područja u RH (Gorska Hrvatska, središnja Hrvatska, Podravina, zapadna Slavonija i istočna Slavonija), pri čemu su analizirani podatci o srednjim godišnjim temperaturama i ukupnoj godišnjoj količini oborina tijekom tri razdoblja: od 1948. do 1960. godine, od 1961. do 2000. godine (referentno razdoblje) i od 2003. do 2012. godine. U razdoblju od 2009. do 2012. uz pomoć feromonskih mamaca utvrđena je brojnost i zastupljenost pet vrsta roda Agriotes na ukupno 13 lokaliteta razmještenih u istim područjima. Utvrđen je značajan porast srednje godišnje temperature u svim područjima u desetogodišnjem razdoblju (2003.-2012.) u odnosu na referentno razdoblje (1961.-2000.) i u odnosu na podatke iz razdoblja 1948.-1960., dok je smanjenje ukupne godišnje količine oborine uočljivo, ali nešto manje izraženo. Rezultati pokazuju da se dominantnost vrsta na pojedinim područjima u RH promijenila u odnosu na ranije podatke, a tome je između ostalog pridonio i značajan porast temperatura utvrđen u razdoblju 2003.-2012. Rezultati potvrđuju da je vrsta A. ustulatus proširila areal rasprostranjenja iz istočnih krajeva na zapadne krajeve RH te je utvrđena kao dominantna i u Gorskoj Hrvatskoj. Vrsta A. lineatus proširila je areal rasprostranjenja te je dominantna i u zapadnoj Slavoniji. Dokazano najštetnija vrsta A. brevis zastupljena je u značajnoj mjeri u svim područjima i predstavlja, ako nastavi sa širenjem, veliku opasnost za naše usjeve.

S ciljem utvrđivanja sudbine dušika u profilu tla te njegovog utjecaja na prinos kukuruza u ovisnosti o različitoj vremenskoj primjeni mineralnih gnojiva postavljena su dva poljska pokusa u istočnom dijelu Republike Hrvatske na poljoprivrednim površinama poduzeća Vinkovci d.d. Pokusi su uključivali četiri tretmana dušične gnojidbe od 180 kg N/ha primijenjene u različito vrijeme: (i) 180 kg N/ha u jesen, (ii) 180 kg N/ha predsjetveno, (iii) 70 kg N/ha u jesen + 110 kg N/ha predsjetveno, (iv) 70 kg N/ha u jesen + 70 kg N/ha predsjetveno + 40 kg N/ha prihranom usjeva. Pokusni tretmani utjecali su na povećanje srednjih vrijednosti sadržaja nitratnog dušika za manje od 10%. Tako je u površinskom sloju tla jesenska gnojidba u odnosu na ostale gojidbene tretmane utjecala na akumulaciju nitratnog dušika za svega 7, 1%. U podpovršinskom sloju tla (30-60 cm) kombinacija jesenske i predsjetvene gnojidbe rezultirala je povećanim sadržajem nitratnog dušika za 8, 4 %. Na zadnjoj dubini istraživanog profila tla (60- 90 cm) predsjetvena gnojidba doprinijela je povećanju vrijednosti nitratnog dušika za 7, 3%. Promatrajući vrijeme uzorkovanja uočava se da je u lipanjskom uzorkovanju 2014. godine zabilježena najveća prosječna vrijednost nitratnog dušika i iznosila je za sve tretmane pokusa i dubine uzorkovanja 59, 3 mg/kg. U pogledu raspodjele amonijačnog dušika najveća prosječna vrijednost akumuliranog dušika u površinskom sloju tla zabilježena je na tretmanu koji je uključivao jesensku i predsjetvenu gnojidbu sa prihranom usjeva (5, 87 mg/kg). Na ostale dvije dubine, kombinacija jesenske i predsjetvene gnojidbe (30-60 cm) te predsjetvena gnojidba (60-90 cm) dijelom su utjecale povećanje sadržaja amonijačnog dušika u prosijeku za 35, 9%. U zimskom uzorkovanju (prosinac 2013.) utvrđena je relativno najveća prosječna vrijednost amonijačnog dušika u tlu promatrano za sva četiri pokusna tretmana i tri dubine profila i iznosila je 6, 35 mg/kg. Ovisno o tretmanima gnojidbe prinos zrna kukuruza varirao je u vrlo uskom rasponu od 12, 9 t/ha do 13, 7 t/ha a u 2015. godini od 8, 0 t/ha do 8, 6 t/ha.

S ciljem utvrđivanja sudbine dušika u profilu tla te njegovog utjecaja na prinos kukuruza u ovisnosti o različitoj vremenskoj primjeni mineralnih gnojiva postavljena su dva poljska pokusa u Baranji na poljoprivrednim površinama poduzeća Belje d.d. Pokusi su uključivali četiri tretmana dušične gnojidbe od 180 kg N/ha primijenjene u različito vrijeme: (i) 180 kg N/ha u jesen, (ii) 180 kg N/ha predsjetveno, (iii) 70 kg N/ha u jesen + 110 kg N/ha predsjetveno, (iv) 70 kg N/ha u jesen + 70 kg N/ha predsjetveno + 40 kg N/ha prihranom usjeva. Prema rezultatima sadržaja amonijačnog i nitratnog dušika i njihove prostorno-vremenske dinamike može se zaključiti da su N-NO3 i N-NH4 izrazito varijabilni u tlu. Iako postoje samo relativne razlike među tretmanima u sadržaju N- NO3 i N-NH4, njihov sadržaj značajno varira s promjenom dubine i vremena uzorkovanja što je ipak posljedica vremena primjene gnojidbe na pojedinim tretmanima te klimatskih čimbenika koje se odražavalo na stanje u tlu. Ovisno o tretmanima gnojidbe prinos zrna kukuruza u obje godine istraživanja nije bio statistički opravdan. U 2014. godini varirao je u vrlo uskom rasponu od 16, 2 t/ha do 16, 9 t/ha a u 2015. godini od 8, 3 t/ha do 8, 8 t/ha. Statistički opravdane razlike su utvrđene u količinama prinosa ovisno o godini istraživanja. 96, 3% utvrđen je veći prinos zrna kukuruza u 2014. godini u odnosu na 2015. godinu što se dijelom može objasniti agroekološkim uvjetima koji si vladali u 2014. godini, primjerice zbog velikih količina oborina koje su pogodovale rastu, razvoju i nalijevanju zrna.

S ciljem utvrđivanja sudbine dušika u profilu tla te njegovog utjecaja na prinos kukuruza u ovisnosti o različitoj vremenskoj primjeni mineralnih gnojiva postavljena su dva poljska pokusa u Vukovarsko-srijemskoj županiji na poljoprivrednim površinama poduzeća Vupik d.d. Pokusi su uključivali četiri tretmana dušične gnojidbe od 180 kg N/ha primijenjene u različito vrijeme: (i) 180 kg N/ha u jesen, (ii) 180 kg N/ha predsjetveno, (iii) 70 kg N/ha u jesen + 110 kg N/ha predsjetveno, (iv) 70 kg N/ha u jesen + 70 kg N/ha predsjetveno + 40 kg N/ha prihranom usjeva. Promatrajući utjecaj pokusnih tretmana uočava se da je po cijeloj dužini profila tla (0-90 cm) jesenska gnojidba u 2015. godini doprinijela višoj akumulaciji nitratnog dušika u odnosu na ostale tretmane pokusa u prosjeku za 28, 2%. Promatrajući vrijeme uzorkovanja uočava se da je u ožujku 2015. godine zabilježena najveća prosječna vrijednost nitratnog dušika i iznosila je za sve tretmane pokusa i dubine uzorkovanja 50, 8 mg/kg. U odnosu na ostala vremena uzorkovanja doprinijela je povećanju akumuliranog N-NO3 za 36, 6%. U pogledu raspodjele amonijačnog dušika i utjecaja pokusnih tretmana nije utvrđen jednoznačni trend, a pojedinačne vrijednosti varirale se u rasponu 2, 19 mg N-NH4/kg u listopadu 2014. na tretmanu sa jesenskom i predsjetvenom gnojidbom do 5, 54 mg N-NH4/kg na tretmanu sa jesenskom gnojidbom u travnju 2015. Prosječno promatrano u srpnju 2015. godine utvrđena je relativno najveća prosječna vrijednost amonijačnog dušika u tlu promatrano za sva četiri pokusna tretmana i tri dubine profila i iznosila je 4, 61 mg/kg. Prema visini prinosa zrna kukuruza pokus nije bio statistički opravdan ni u jednoj od istraživanih godina, a u prosjeku ovisno o pokusnim tretmanima u 2014. godini iznosio 13, 7 t/ha, au 2015. godini 10, 9 t/ha.

Istraživanje je provedeno na stacionarnom poljskom pokusu na dreniranom tlu u Posavini. Pokusna površina dio je višegodišnjeg (od 1996. godine) istraživanja utjecaja mineralne gnojidbe dušikom na prinos kultura, učinkovitost gnojidbe te ispiranje nitrata. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj rastućih doza primijenjenog mineralnog dušika na koncentraciju i gubitak nitratnog i amonijskog dušika u vodama iz drenskih cijevi. Pokus sadrži 10 varijanti sa šest rastućih količina primijenjenog mineralnog dušika u rasponu od 0 do 300 kg N ha-1 te konstantnim količinama fosfora (120 kg P ha-1) i kalij (180 kg K ha-1) Svaka varijanta uključuje je dvije drenske cijevi (sa i bez filter materijala). Prosječne vrijednosti koncentracija nitratnog dušika u razdoblju od 1997. do 2015. godine ovisno o gojidbenim tretmanima varirale su rasponu od 4, 9 mg/L do 30, 5 mg/L, a amonijskog dušika 0, 25 mg/L do 0, 63 mg/L. Koncentracije nitratnog dušika bile su u ovisnosti o rastućim dozama mineralnog dušika. Utvrđena je vrlo jaka (r=0, 77) ovisnost između gubitaka dušika i godišnje sume isteka iz drenskih cijevi. Najveći gubitak ukupnog mineralnog dušika zabilježen je na varijanti na kojoj je aplicirano 250 kg N ha-1 i iznosio je 31, 1 kg/ha.

Cilj istraživanja bio je utvrditi učinak vremena primjene mineralnog dušika u uzgoju kukuruza. Poljski pokus proveden je u dvije godine, 2014. i 2015. na površini od 10.000 m2, a sastojao se od 4 tretmana u slučajnom bloknom rasporedu u 4 ponavljanja. Veličina svake parcele bila je 25 x 25 m, a ukupno je pokusom obuhvaćeno 16 parcela. Tretmane čine različiti režimi gnojidbe dušičnim gnojivima (KAN – 17% N, Urea 46% N), odnosno različito vrijeme primjene dušičnih gnojiva: 1. U jesen 180 kg N (Urea), 2. Predsjetveno, 180 kg N (Urea), 3. U jesen 70 kg dušika(Urea), predsjetveno 110 kg N (Urea) i 4. U jesen 70 kg dušika (Urea), predsjetveno 70 kg N (Urea), u prihranjivanju 40 kg N (150 kg KAN). Pokus, prema visini prinosa kukuruza nije bio statistički opravdan niti u jednoj od dvije istraživane godine. Prve godine istraživanja, 2014. prinos zrna varirao je u vrlo uskom rasponu od 16, 2 do 16, 9 t/ha. Najniži prinos ostvaren je u tretmanu br. 4., s gnojidbom od 70 kg dušika u jesen + predsjetveno 70 kg N + prihranjivanje 40 kg N, a najviši u varijanti 1 s gnojidbom u jesen 180 kg N. Druge godine istraživanja, 2015., najviši prinos od 8, 6 t/ha ostvaren je u varijanti 3. - u jesen 70 kg dušika (Urea), predsjetveno 110 kg N (Urea), dok je kod svih ostalih varijanti zabilježen isti prinos – 8, 1 t/ha.

Danas je precizna poljoprivreda prisutna kod svakog većeg ratara diljem Zemlje. Nažalost, poznavanje prednosti koja ona pruža još nije dovoljno proširena među poljoprivrednicima u Hrvatskoj. Stoga, poznavanje GIS-a i korištenje geostatistike među proizvođačima može promijeniti način poslovanja i smanjiti troškove dok istovremeno plodnost tala i njihova heterogenost može biti više ujednačena. Istraživanja su provedena u istočnoj Hrvatskoj gdje je prikupljeno 647 uzoraka tla iz oraničnog sloja u svrhu opisivanja prostorne varijabilnosti reakcije tla i biljci pristupačnog fosfora. Cilj istraživanja je istražiti geostatističke metode radi opisivanja prostorne varijabilnosti reakcije tla i sadržaja fosfora, te usporediti razne interpolacijske tehnike u svrhu izrade najtočnijih karata plodnosti tla. Rezultati pokazuju da istraživani čimbenici bilježe umjerenu varijabilnost s CV 32, 3% za fosfor i 19, 2% za pH. Reakcija tla se kretala u rasponu od 3, 64 do 7, 58 dok se sadržaj fosfora kretao od 2, 9 do 50, 4 mg/100 g tla. Semivariogramska analiza pokazuje umjerenu prostornu zavisnost pH i fosfora s omjerom pogreška/prag od 27, 3% i 31, 8%. Ordinary kriging se pokazao najtočnijom interpolacijskom metodom za grafički prikaz reakcije tla, dok je Thin Plate Spline najmanje točna metoda. Za prostorni prikaz varijabilnosti fosfora najtočnija metoda je Spline With Tension dok je najmanje točna Thin Plate Spline. Izrađene karte istraživanih svojstava tla pružaju mogućnost varijabilne gnojidbe i kalcifikacije što utječe na smanjenje troškova proizvodnje.

Na pokusnom polju u Popovači od 1996. godine provodi se istraživanje s različitim količinama gnojidbe mineralnim dušikom (0-300 kg). U vegetacijskoj godini 2011/12. kao test kultura uzgajana je ozima pšenica. S obzirom da su na pokusu u 2010. godini uzeti uzorci tla u vrlo gustoj mreži od 15x15 m, a za rad je korištena novo konstruirana sonda, dobiveni su podaci o prostornom rasporedu pH vrijednosti tla na ukupnoj pokusnoj površini od 4 ha, na temelju 200 pojedinačnih uzoraka tla. Žetva ozime pšenice u 2012. godini provedena je prema pravilima za preciznu poljoprivredu (precision farming), te je požeto ukupno 180 pojedinačnih odvaga zrna na temelju kojih je izračunat prinos u t ha-1. Karta prostorne raspodjele prinosa ozime pšenice prema pokusnim varijantama izrađena je geostatističkom metodom „ordinary kriging“ s pravilnom mrežom uzorkovanja od 15x15 m (ArcGIS, ESRI, 2012.). Na temelju usporedbe prikaza karte prinosa pšenice i karte pH vrijednosti tla, može se zaključiti kako je uz dušik, bitan čimbenik visine prinosa zrna i pH vrijednost tla. Apsolutni raspon vrijednosti prinosa kretao se od 0, 12 - 9, 23 t ha-1. Niska pH vrijednost tla djelovala je na smanjenje prinosa, dok su u slučaju povoljne reakcije tla prinos raste do maksimalno zabilježenih vrijednosti. Usporedba prostorne varijabilnosti pH vrijednosti tla ukazuje na presudan utjecaj pH vrijednosti oraničnog sloja tla na prinos pšenice u 2012. godini, bez obzira na razinu gnojidbe mineralnim dušikom.

Zbog otežanog prometa u zimskim mjesecima prometnice se tretiraju raznim posipalima među kojima je najzastupljenija industrijska sol. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj primjene industrijske soli kojom se tretira Sljemenska cesta na ionski sastav tla uz prometnicu ali i u tlu koje je 30 m udaljeno od prometnice i nije pod izravnim utjecajem soljenja ceste. Nakon otapanje snijega provedeno je uzorkovanje tla na 18 lokacija duž Sljemenske ceste. Metodom ionske kromatografije određen je ionski sastav tla, a rezultati otkrivaju da je posipanje prometnice industrijskom soli utjecalo na značajnu akumulaciju sadržaja klorida (Cl-) i natrija (Na+) u tlu uz cestu u odnosu na kontrolne uzorke, kao i na smanjenje sadržaja magnezija (Mg2+) u uzorcima tla uz cestu u odnosu na kontrolne točke.

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo sve većim ljudskim potrebama za hranom, vlaknima i energijom, ali uz istodobno održavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu kao važnom segmentu poljoprivrednog ekosustava. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Tlo ima važnu ulogu izvora i sakupljača ugljikovog dioksida u ekosustavu. U RH najveći doprinos u emisiji stakleničkih plinova prema sektorima imaju energetika (73, 3 %) i poljoprivreda (11, 7 %). Pravilnim gospodarenjem poljoprivrednim tlom (obrada, gnojidba, navodnjavanje) može se presudno utjecati na emisiju CO2 iz tla i C/N odnos u tlu. Zbog nedostatka istraživanja i dobivanja vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla od 2011. g. u realnim agroklimatskim uvjetima provode se poljska istraživanja. Kako bi se utvrdile emisije tj. fluks C-CO2 iz tla, na dva poljska pokusa u Blagorodovcu i u Potoku, a koji se redom razlikuju prema oblicima obrade tla (6 varijanti) i dozama primijenjenog mineralnog gnojiva (10 varijanti) u različitim godišnjim dobima (sezonske varijacije) i s različitim biljnim kulturama (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) mjerile su se koncentracije CO2 u neposrednoj blizini tla metodom in situ statičkih komora. Dodatno su analizirani tlo i biljni materijal. Cilj je bio utvrditi vrijednosti emisija C-CO2 iz tla u atmosferu, te istražiti učinke, ovisnosti i korelacije emisije C-CO2 s gnojidbom (Potok), obradom (Blagorodovac), vegetacijom (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) i agroekološkim čimbenicima (temperatura, vlaga). Na istraživanim pokusnim poljima (Potok, Blagorodovac) na Pseudogleju umjereno kontinentalne klime RH u periodu istraživanja listopad 2011.- prosinac 2014. utvrđene su statistički značajne razlike (p < 0, 05, SAS 9.1) u vrijednostima C-CO2 fluksa (toka/emisije) tla izmjerene na varijantama s različitom gnojidbom dušikom (0-300 kg N/ha) u Potoku kao i na varijantama s različitom obradom tla u Blagorodovcu, dodatno i s agroekološkim čimbenicima i vegetacijom (tip, gustoća sklopa, prisutstvo/odsutstvo vegetacije). Srednje dnevne vrijednosti fluksa C-CO2 tla (n=3) kretale su se od (0, 02-91, 4) kg/ha×dan, dok su se srednje godišnje vrijednosti emisija (n=6-13) kretale od (6, 6-34, 8) kg/ha×dan ovisno o lokaciji, agroekološkim čimbenicima, tipu tla, tretmanu i vegetaciji. Analiza bilance ugljika u istraživanim agroekosustavima navodi nas na zaključak da su se u odnosu na sadržaj ugljika u tlu (referentna vrijednost) emisije ugljika u atmosferu (disanjem tla) kretale od 9 – 39 %, a odliv prinosom (zrnom) iznosio od 2 – 8 % ovisno o lokaciji, tretmanu, agroekološkim čimbenicima, tipu tla i vegetaciji.

Da bi se razjasnio utjecaj različitih načina obrade i poljoprivrednih kultura na smanjenje površinskog otjecanja i erozijskih procesa prije nešto više od 20 godina postavljen je stacionarni poljski pokus kraj Daruvara. Rezultati pokazuju da su utvrđene količine dušika bile razmjerne površinskom otjecanju, a utvrđena je pozitivna korelacija između količine otjecanja i gubitaka dušika. Najviši sadržaj dušika u površinskim vodama utvrđen je u prvim otjecanjima poslije sjetvene gnojidbe ili nakon prihrane usjeva. Vremenskim odmakom od provedenih agrotehničkih zahvata smanjuje se količina dušika u vodama površinskog otjecanja. Dobiveni rezultati ukazuju da obradu i sjetvu okomito na smjer nagiba zbog vrlo jednostavne primijene preporučamo kao optimalni način obrade u agroekološkim uvjetima središnje Hrvatske. Riječ je o obradi koja štiti tlo i ne uzrokuje izraženije onečišćenje voda dušikom primijenjenim u biljnoj proizvodnji.

Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi trenutno (nulto) stanje kvalitete tla, vode, zraka i šumskih ekosustava prije početka provođenja EOR (Enhanced Oil Recovery) projekta odnosno povećanja iscrpka ugljikovodika iz starih naftnih ležišta. Navedena metoda koristi CO2 izdvojen iz prirodnog plina pridobivenoga na poljima Podravine (Molve, Kalinovac, Stari Gradac). Nakon dehidracije i komprimiranja CO2 se transportira cjevovodom do lokacije objekata frakcionacije Ivanić Grad gdje se nakon komprimiranja i pothlađivanja utiskuje u polja Žutica i Ivanić. Uz primarni cilj, proizvodnju dodatnih količina ugljikovodika, projekt značajno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova. Trenutno se CO2 ispušta u atmosferu, a EOR projektom utisnut će se u ležišta navedenih polja.

Dušik je najviše istraživani makroelement u zadnja dva desetljeća, nažalost pri tome su druga dva makroelementa, fosfor i kalij, ostala u drugom planu. Malobrojni poljski pokusi na temu gnojidbe fosforom i kalijem u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske provedeni su u drugim proizvodnim uvjetima. Današnja primjena fosfornih i kalijevih gnojiva provodi se na temelju nekadašnjih iskustava. Današnje gospodarenje tlima zahtjeva novi pristup u istraživanju učinkovitosti gnojidbe fosforom i kalijem, posebno s obzirom na rast cijena gnojiva. Upravo radi pitanja koliko intenzivna gnojidba fosforom i kalijem utječe na prinos kukuruza na tlima s današnjim sadržajem tih hranjiva postavljen je stacionarni pokus na pokusnom polju (tabla S-T1, Arkod ID: 1404818) pokraj Vinkovaca s ukupno 10 gnojidbenih varijanata. Pokusne varijante u različitim kombinacijama sadržavale su pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te pet razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg K2O /ha). Predjestveno na svi pokusnim varijantama aplicirano je 180 kg N/ ha. Tip tla na pokusnoj površini je djelomice amfiglej mineralni i hipoglej mineralni, djelomično hidromeliorirani (65:35). U uzorcima tla određene su njegove kemijske i fizikalne značajke, a uzorkovanje je provedeno u dva navrata (jesen 2012. i jesen 2013.). Nakon berbe kukuruza (listopad 2013.) određen je i prinos test kulture, te je u uzorcima zrna i stabljike određen i sadržaj hraniva (dušika, fosfora i kalija). Početno stanje tla ukazalo je na veliku heterogenost istraživanog područja, kako u fizikalnim tako i u kemijskim značajkama tla. Tlo na pokusnom polju je prosječne volumne specifične težine od 1, 52 g/cm3, prava specifična težina je 2, 52 g/cm3. Raspon retencijskog kapaciteta tla za vodu varira od 14, 2 do 44, 2%, a poroznost od 27, 1 do 52, 9%. Tlo je u prosjeku lako glinovito. Reakcija tla ukazuje na slabo kiselo tlo (pH 5, 84). Prosječni sadržaj fosfora (P2O5) iznosi 23, 8 mg/100 g tla, a kalija (K2O) 30, 9 mg /100 tla. Sam prinos varirao je od 6, 5 do 7, 3 t zrna kukuruza na ha ovisno o varijanti gnojidbe. Najniži prinos odnosi se na kontrolu, a najviši na varijantu sa 150 kg P2O5 i 150 kg K2O. Sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 26 do 1, 36%, sadržaj fosfora (P) od 2, 19 do 2, 95 g/kg, kalija (K) od 3, 51 do 4, 50 g/kg.

Tlo predstavlja tanki (maksimalno do 50-cm) rahli sloj smješten na površini planeta Zemlje, između litosfere i atmosfere. Nastaje izuzetno složenim i dugotrajnim djelovanjem podnebl¬ja, vegetacije i živih makro i mikro organizama na litosferu. Među brojnim procesima oštećenja tla, sve veći značaj ima onečišćenje tla. Pod tim pojmom podrazumijeva se nazočnost problematičnih tvari u tlu u količini u kojoj uzrokuje vidljiv ili mjerljiv poremećaj neke od uloga tla. Ako želimo definirati što je to onečišćeno tlo, možemo reći da je to tlo u kojemu je ljudskom djelatnošću povećan sadržaj štetnih (organskih i anorganskih) tvari kojima koncentracija može biti opasna za ljudsku aktivnost, odnosno za uzgoj biljaka ili životinja. Iz tih razloga zadnjih desetljeća sve se više govori o remedijaciji onečišćenih tala. Tehnologije sanacije/remedijacije onečišćenog tla mogu se provesti biološko, kemijskom, fizikalnom odnosno termalnom remedijacijom (Kisić, I: Sanacija onečišćenog tla – Sveučilišni udžbenik, izdavač Agronomski fakultet, 2012). Ciljevi sanaciju su: - smanjenja koncentracije ukupnog onečišćenja na prihvatljivu razinu u skladu s budućim načinom korištenja tla, - fizikalna/kemijska/biološka/mehanička izolacija onečišćenja radi sprječavanja daljnje reakcije tla s okolišem, - smanjenjem biološke dostupnosti (biopristupačnosti) organskih i anorganskih onečišćenja. Odabir navedenih tehnologija najviše ovisi o: • tipu i vrsti onečišćenja, • prostornoj zahvaćenosti onečišćenja (površini, volumenu i mjestu onečišćenja – blizina površinskih/podzemnih voda), • tipu tla (reakcija, sadržaj organske tvari, teksturi, osobito postotnom udjelu i tipu gline), • vremenskom razdoblju izlaganja potencijalnom onečišćenju, • budućem načinu korištenja tla, • definiranom zakonskom okviru pojedine države o potrebnom stupnju remedijacije. Biološke metode sanacije pripadaju u skupini okolišno prihvatljivih zelenih tehnologija sanacije tla. Kao način sanacije koriste se mikroorganizmi ili biljke. Bioremedijacija (biostimulacija ili bioaugmentacija) je proces u kome se koriste mikrorganizmi. Sanacija pomoću biljaka – fitoremedijacija može se provesti kao fitoekstrakcija, rizofiltracija, fitostabilizacija, fitovolatizacija itd. Riječ je o metodama koje se najčešće koriste in situ (na onečišćenim lokacijama) što je njihova prednost. Uprkos svim prijeporima ta metoda ima budućnost za sanaciju tala onečišćenih organskim i anorganskim onečišćenjima.