Search

Proučene su mogućnosti naknadne obrade rezultata algoritma za praćenje više objekata. Opisani su i međusobno uspoređeni sljedeći algoritmi za praćenje objekata: Boosting, MIL, KCF, Median Flow i TLD. Usporedba je izvršena nad pet minutnom video sekvencom nogometne utakmice, koja je zbog kompleksnosti problema podijeljena u više malih video sekvenci od kojih svaka testira specifični slučaj. Opisani su neki načini evaluacije algoritama za praćenje objekata. Za evaluaciju i usporedbu korištena je CLEAR MOT metoda koja kao izlaz daje preciznost i točnost algoritma za praćenje više objekata. Konačno, prikazani su rezultati evaluacije i usporedbe te je na temelju rezultata zaključeno da se uz pomoć razmatranih algoritama za praćenje objekta naknadna ljudska obrada izlaza algoritma za praćenje više objekata ne može smanjiti. Possibilities for post processing of multi-object tracking algorithm were studied. The following object tracking algorithms have been described and compared: Boosting, MIL, KCF, Median Flow and TLD. The comparison was made over a five-minute football game video sequence, divided into several small sequences because of the complexity of the problem, each of which tests a specific case. Some methods of evaluating object tracking algorithms were described. Evaluation and comparison was done using the CLEAR MOT metrics, which describes the precision and accuracy of the multiple object tracking algorithm. Finally, the results of the evaluation and comparison were presented, and it was concluded that with the help of considered trackers, manual post processing of multiple object tracker output could not be reduced.

Zbog primjenjivosti u stvarnom životu, praćenje osoba kao segment računalnog vida je iznimno zanimljivo. Kroz ovaj rad prikazani su neki od algoritama putem kojih se može ostvariti tražena funkcionalnost. Programsko ostvarenje je putem programskog paketa OpenCV, a ostvareno je u jeziku Python. Korišten je Python 2.7 i OpenCV 3.1. Podržani algoritmi praćenja su: Boosting Tracker, MIL Tracker, KCF Tracker, TLD Tracker i Median Flow Tracker. Korisniku je omogućeno označavanje jedne osobe unutar videozapisa putem pravokutnog okvira. Prema poziciji okvira, dalje se koriste navedeni algoritmi putem kojih se okvir pomiče po području kretanja osobe unutar videozapisa. Kvaliteta praćenja ovisi i o početnom odabiru okvira, kao i o korištenom algoritmu. Funkcionalnost svakog od navedenih algoritama povezana je s videozapisom na kojem se određeni algoritam koristi. Zbog toga je pri odabiru algoritma bitno poznavati njegove karakteristike, kao i video na kojem će se primjenjivati. Because of its applicability in real life, tracking as a computer vision segment is an area under constant development. This paper presents some of the algorithms that can be used to achieve the required functionality. The program is realized through the program package OpenCV, and it is implemented in the programming language Python. Versions that were used are Python 2.7 and OpenCV 3.1.Implemented tracking algorithms are: BOOSTING Tracker, MIL Tracker, KCF Tracker, TLD Tracker and Media Flow Tracker. The user is enabled to tag one person within the video through the rectangle area called bounding boxes. The algorithms listed above are used to move the bounding box around the person's motion area within the video. The quality of monitoring also depends on the initial selection of the frame, as well as on the algorithm that is being used. Therefore, when selecting the algorithm which is going to be used, it is essential to know its characteristics as well as the video to which it will be applied.

Motivacija radne grupe 9 (WG9): “Radiation Dosimetry in Radiotherapy” EURADOS-a je procjena nepoželjne doze koju prima pacijent izvan ciljanog volumena tumora prilikom radioterapije kao podloga za procjene odgovarajućih rizika sekundarnog karcinoma. Ovaj skraćeni pregled dozimetrijskih mjerenja obavljenih unatrag nekoliko godina koncentriran je na dozimetrijske metode za mjerenje perifernih doza u vodenim fantomima i antropomorfnim dječjim fantomima uz korištenje različitih tipova dozimetara za mjerenje doza fotona i neutrona. Karakteristike dozimetara i njihova kalibracija obavljene su u standardnom dozimetrijskom laboratoriju, a zatim su obavljena mjerenja simulacije tumora prostate uz korištenje različitih modaliteta radioterapijskog ozračivanja. Prikazani su i odabrani preliminarni rezultati simulacije radioterapije tumora mozga kod djece.

Posljednjih godina u svijetu je značajan porast broja pretraga kompjutoriziranom tomografijom (CT).Cilj rada bio je izmjeriti i usporediti doze na pojedinim organima u Rando antropomorfnom fantomu te na površini fantoma tijekom snimanja s dva različita CT protokola prsišta. Dobivene doze uspoređene su s prethodno izmjerenim dozama na 60 pacijenata s limfoproliferativnim bolestima na istim pozicijama kao i kod mjerenja na fantomu. Na temelju dobivenih podataka izračunat je doživotni rizik obolijevanja od karcinoma (lifetime attributable risks, LAR) za određene radioosjetljive organe

Poznavanje apsorbiranih doza ionizirajućeg zračenja u pacijenata pri rentgenskom pregledu izuzetno je važno, osobito u pedijatrijskim ustanovama, a u svrhu poboljšanje zaštite od ionizirajućeg zračenja. Kod djece, bolesti paranazalnih sinusa su učestala pojava. Za rentgensku dijagnostiku treba uzeti u obzir specifičnost razvoja sinusa u dječoj dobi. Cilj rada bio je određivanje relativne doze zračenja na štitnoj žlijezdi i na očima prema ulaznoj dozi na glavi na dječjem fantomu te usporedba ulaznih doza na pacijentima slične dobi. Istovremeno ispitan je utjecaj ljudskog faktora, tj. rada inžinjera medicinske radiologije na primljenu dozu zračenja. Istraživanja su bila učinjena na 45 bolesnika u dobi od 7 do 15 godina tijekom radiološke obrade paranazalnih šupljina te na CIRS dječjem fantomu koji odgovara 10 godišnjem djetetu. Olovni zaštitni ovratnik bio je na vratu fantoma kao i na pacijentima tijekom snimanja. Doze su mjerene s radiofotoluminescentnim (RPL tip GD-352M) i termoluminescentnim (TL- LiF ; Mg, Cu, P) dozimetrima. Srednje vrijednosti doza na štitnjači u fantomu bile su 0, 20±0, 05 mSv, dok su doze na očima bile 0, 32±0, 02 mSv u 10 ekspozicija. Relativne doze bile su izračunate u odnosu na ulaznu dozu, koja je iznosila 9, 96 mSv za 10 ekspozicija i bile su 0, 02 za štitnu žlijezdu i 0, 03 za oči. Rezultati dozimetrije na 45 pacijenta pokazali su dobru korelaciju izmjerenih doza i indeksa tjelesne mase (ITM), a srednja vrijednost doze u ulaznom snopu iznosila je 0, 97±0, 08 mSv. Nije nađena sustavna razlika između rada tri inžinjera medicinske radiologije. Izračunate relativne doze na fantomu omogućuju da se izačunaju doze na štitnjači i očima na našim pacijentima u svrhu procjene rizika zračenja prilikom snimanja paranazalnih šupljina.

Kod pacijenata liječenih radioterapijom povećava se rizik pojave sekundarnog malignog oboljenja i to se povezuje s dozama koje pacijent primi izvan područja radijacijskog tretmana (periferne ili “out-of-field” doze). Predmet ovog rada je mjerenje perifernih doza tijekom radiokirurgije djece Leksell Gamma Knife-om Model C. Dječja populacija je odabrana radi veće osjetljivosti na zračenje i većeg rizika sekundarnog oboljenja. Također, radi manjih dimenzija tijela, očekuju se veće doze na svim perifernim tkivima i organima nego kod odraslih pacijenata uz iste uvjete zračenja. Radiokirurgijom Gamma Knife-om stereotaktički se predaje visoka jednostruka doza vanjskog zračenja u mala dobro definirana područja unutar lubanje. Radi velike doze predane u samo jednoj frakciji (10 – 30 Gy) u stereotaktičnoj radiokirurgiji, doze izvan volumena tretmana su važno pitanje. Cilj je bio utvrditi doze koje se apsorbiraju na očnim lećama, štitnjači, prsima, abdomenu i gonadama iz doza mjerenih na površini pacijenta. Odnos između doze u organu i doze na površini određen je mjerenjima na antropomorfnom CIRS fantomu koji odgovara desetogodišnjem djetetu. Doze su mjerene i na pacijentima starosti od 4 do 14 godina. Za mjerenja su upotrebljavani termoluminiscentni (LiF:Mg, Ti i LiF:Mg, Cu, P) i radiofotoluminiscentni (GD-352M) dozimetri. Doze na pacijentima pokazale su veliko rasipanje za isti položaj iznad određenog organa. To je posljedica različitih parametara kao npr. položaj i volumen područja ozračenja, visina i težina pacijenta, doza zračenja itd. Rezultati mjerenja doza u fantomu i na površini fantoma pokazuju nesigurnost od oko 20% u određivanja doze u određenom organu iz mjerenja na površini. Dobiveni rezultati ovog rada bit će korišteni za izračunavanje rizika sekundarnih malignih oboljenja.

Većina zračenja iz medicinskih izvora dolazi od dijagnostičkih pretraga, najviše kompjutorizirane tomografije (CT). Cilj je istraživanja bio smanjiti doze zračenja kojima je izložena populacija često podvrgnuta CT snimanju, bolesnici s limfoproliferativnim bolestima.U istraživanju su mjerene doze zračenja koje primaju radiosenzitivni organi (leća, štitnjača, dojka i gonade) prilikom snimanja standardnim protokolom CT prsišta u usporedbi s dozama primljenim pri niskodoznom protokolu, uz ocjenu kvalitete prikaza. Kod standardnog protokola CT prsišta korišten je napon od 120 kV i jakost struje od 150 mA dok su se kod niskodoznog protokola koristili uvjeti od 120 kV i 30 mA. U radu je potvrđena hipoteza da se uporabom niskodoznog protokola postiže smanjenje radijacijskih doza, bez smanjenja kvalitete prikaza. Također se očekuje da će smanjenje doze dovesti do smanjivanja rizika od zračenjem uzrokovanih mutacija.

Već je duže poznato da je kod pacijenata liječenih primjenom ionizirajućeg zračenja u radioterapiji veći rizik pojavljivanja sekundarnog malignog oboljenja. Prepoznato je da se odnosi liječenje/preživljenje u radioterapiji povećavaju ali isti je slučaj i sa sekundarnim malignim oboljenjima. Te se pojave povećavaju ranom detekcijom malignih oboljenja kod mladih pacijenata. Ti se pacijenti liječe od primarnog oboljenja i imaju očekivano dug životni vijek pred sobom što povećava njihov rizik od sekundarnog oboljenja. Motivacija Radne grupe 9 (WG 9) EURADOS-a: “Zaštita od zračenja u medicini” je procjena neželjenih perifernih doza, odnosno doza koje pacijent primi izvan područja koje se tretira zračenjem i odgovarajućeg rizika pojave sekundarnog oboljenja i to s najpouzdanijim pristupačnim metodama. Naglasak je na cjelovitoj evaluaciji dozimetrijskih metoda za mjerenje doza udaljenijim od volumena mete u eksperimentima s fantomima. Razvoj unificirane i sveobuhvatne metodologije mjerenja doza izvan područja terapije je ključni zadatak sadašnjeg rada ove radne grupe. Prvi znanstveni zadatak je bio odabir i ispitivanje dozimetara koji su pogodni za radioterapijsku fotonsku i neutronsku dozimetriju i za procjenu svojstava dozimetara u referentnom kliničkom snopu LINAC-a u CEA LIST Saclay. Zračenja su obavljena u vodenom fantomu dimenzija 30 x 30 x 60 cm3. Dozimetri su zračeni u matrici mjernih točaka unutar fantoma. Doza od 2 Gy predana je u točki na centralnoj osi horizontalnog snopa na dubini od 10 cm u vodi uz veličinu polja 10 x 10 cm2. Za mjerenja doze fotona ozzračenja su bila kod tri kvalitete koje odgovaraju 6, 12 i 20 MV, što je dalo ukupno 204 mjerenja po tipu dozimetra. Za neutrone korištene su samo energije 12 i 20 MV. Dozimetri korišteni u ovim mjerenjima bili su: a) Za fotone: Radiofotoluminescentni (RPL) – Instutut Ruđer Bošković (IRB), Zagreb, OSL dozimetri – Commissariat à l’ Ėnergie Atomique (CEA), Paris, termoluminescentni (TLD) – Instytut Fizyki Jadrowej (IFJ), Krakow i IRB, Zagreb i b) Za neutrone: Detektori traga (CR39) – Universitat Autònoma de Barcelona (UAB) i „Bubble“ detektori– Università di Pisa (UP). U radu će se prikazati rezultati dozimetrijskih mjerenja u vodenom fantomu i usporediti svojstva različitih tipova dozimetara.

Radiophotoluminescent (RPL) glass dosimetry system is applicable for measurement of radiation dose of X-rays and gamma rays, using a flat silver activated phosphate glass RPL detectors. They are under permanent development, so the aim of this work was to investigate RPL glass dosimeters for application in environmental monitoring according to the IEC Standards. The following dosimetric characteristics of the recently developed SC-1 flat RPL glass dosimeters with FGD-202 reader for environmental dosimetry were investigated: uniformity/batch homogeneity, reproducibility, linearity, detection threshold and energy dependence in air, and on phantom. The characteristics of RPL dosimeters investigated in this work match the requirements of the international standards for environmental monitoring.