Search

U radu se na primjeru izmjere "low-cost" bespilotnom letjelicom razmatra mogućnost primjene fotogrametrijske „Structure-from-Motion“ metode za potrebe održavanja podataka katastra. Široka dostupnost, jednostavnost i sve veća primjenjivost izmjera različitim integracijama aktivnih i pasivnih senzora montiranih na bespilotnu letjelicu ili neko drugo vozilo omogućavaju relativno brzo i efikasno prikupljanje velike količine kvalitetnih i pouzdanih prostornih informacija. Razvoj računalnih tehnologija već neko vrijeme omogućuje gotovo potpuno automatsku obradu svih ovih prikupljenih prostornih informacija primjenom fotogrametrijske "Structure-from-Motion" (SfM) metode, no još uvijek ne postoje široko prepoznate preporuke i primjeri najboljih stručnih praksi u svrhu održavanja zemljišnih informacija. Trenutno važeći propisi iz domene geodetske struke ne prepoznaju ih u dovoljnoj mjeri, usporavajući njihovu standardizaciju, razvoj najbolje prakse kontrole kvalitete i slučajeva korištenja u održavanju katastra. Rad ispituje različite slučajeve uporabe integracije SfM podataka u GIS/CAD okruženje na testnom području.

Katastarski sustav, koji je u Hrvatskoj uspostavljen još u 19. stoljeću, tijekom povijesti izložen je raznim obnovama, kako dokumentacije, tako i podataka. Obnove podataka provodile su se postupcima revizije, reambulacije, komasacije te ponovnim izmjerama (reizmjerama). Najnovije reizmjere provode se projektima katastarske izmjere za cijelu ili dio katastarske općine od 2000. godine, s ciljem zamjene Katastra zemljišta Katastrom nekretnina te obnove Zemljišne knjige. Projekt katastarske izmjere uključuje niz aktivnosti koje zajedno sa sudionicima projekta čine složenu cjelinu. U radu je dan pregled aktivnosti koje se obavljaju tijekom projekta, kao i analiza službene dokumentacije koja proizlazi iz projekta. Na službenim stranicama »Narodnih novina« i službenim stranicama Državne geodetske uprave pretražene su službene Odluke o katastarskim izmjerama te Odluke o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata za razdoblje od 2018. do kraja 2020. godine. Na osnovu ključnih informacija iz službenih odluka analiziran je broj započetih i završenih projekata u navedenom razdoblju kao i broj projekata po pojedinom izvoditelju.

Hrvatsko geodetsko društvo je 1997. godine organiziralo I. hrvatski kongres o katastru. Od tada pa do danas organizirano je još pet kongresa, a ove 2022. godine organiziran je i VII. kongres po redu. U radu se daje pregled svih prethodnih šest kongresa o katastru, analizom broja sudionika, obrađivanih tema te pristiglih i prezentiranih radova. Na taj način se ukazuje na promjene u katastru koje su nastupile razvojem tehnologija i metodologija koje su obrađivane na kongresima. Također je analiziran utjecaj svih sastavnica struke na katastar. Od Državne geodetske uprave koja vodi, upravlja, održava i odgovara za katastarski sustav, Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije koja je osnovana pred 15 godina pa do visokoškolskih i znanstvenih institucija. Također, je naglašen utjecaj Hrvatskoga geodetskog društva na katastar u tom razdoblju.

Sveučilište kao i svaka druga organizacija ima resurse za čije su kvalitetno gospodarenje potrebni prostorni podaci. Dio tih podataka svojstven je organizaciji, a dio se preuzima iz službenih upisnika gdje se zbog svoje posebne vrijednosti vode i održavaju na nacionalnoj razini. U ovom radu prikazano je istraživanje koji se to podaci potrebni u gospodarenju sveučilišnim prostornim resursima mogu naći u službenim upisnicima. Identifikacija tih podataka ostvarena je metodom preklapanja shemâ (eng. schema matching) sveučilišta i službenih upisnika kroz traženje istih podataka na razini atributa. Obje sheme bazirane su na Unified Modelling Language objektnim klasama (UML). Model sveučilišta je pojednostavljeni UML dijagram koncepta sveučilišta kojim su identificirani podaci nužni za kvalitetno gospodarenje i upravljanje institucijom. Modeli katastra i zemljišne knjige zasnovani su na međunarodnoj LADM normi. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju da je samo dio prostornih podataka sveučilišta predmet vođenja u službenim registrima, a da se ostatak podataka može pronaći u internim sustavima gospodarenja.

Doris Pivac obranila je 14. listopada 2022. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom Razvoj modela za poboljšanje dostupnosti metapodataka o izradi katastra. Istraživanje je provedeno na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dijelom u okviru projekta razvoja višenamjenskog sustava upravljanja zemljištem (DEMLAS) uz financijsku potporu Hrvatske zaklade za znanost, oznaka projekta HRZZ-IP-2013-11-7714. Mentor je bio prof. dr. sc. Miodrag Roić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorska disertacija obranjena je pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tomić i dr. sc. Mario Mađer iz Državne geodetske uprave u Zagrebu. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije bilo je u istom sastavu., On October 14, 2022, Doris Pivac defended her doctoral dissertation at the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb entitled Developing a Model for Improvement of the Metadata Availability on the Cadastre Establishment. The research was carried out at the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb, partly within the framework of the project for the development of a multipurpose land management system (DEMLAS) with the financial support of the Croatian Science Foundation, project code HRZZ-IP-2013-11-7714. The supervisor was Prof. Ph.D. Miodrag Roić from the Faculty of Geodesy, University of Zagreb. The members of the assessment board and defense committee were Prof. Ph.D. Siniša Mastelić Ivić, Assoc. Prof. Ph.D. Hrvoje Tomić and Ph.D. Mario Mađer – State Geodetic Administration Zagreb.

In the first edition of LADM the land administration processes were omitted as they were considered to be country specific. This view is now under reconsideration as the future extensions of LADM are planned and developed. The processes within land administration domain are, namely, registration and dissemination. The research concerning modeling of the LAS processes is somewhat in a scarce state as the majority of the research was directed towards registration activities such as subdivision, real-property transfers, and property formation. The authors deem that the proper dissemination of LAS data is a prerequisite to above-mentioned processes, and it could be stated that this domain of the land administration dynamism is relatively poorly researched. The research presented in this paper analyzes one use-case scenario of land administration data dissemination process in Croatia. The analyzed use-case depicts the process in which cadastral certificates are utilized to gain additional land-related information, which in this case study, was the spatial planning data concerning one cadastral parcel. The aim of this research was to examine how the land administration data dissemination processes could be optimized and improved in a standardized formal manner. The model outlining the process of disseminating both cadastral and spatial planning certificates was formalized by means of usecase diagram. From the formalized process, the elements, such as actors, activities, input/output data were determined and matched with existing LADM classes, while the importance of data interoperability and timeframe of the said processes were also addressed. The paper also discussed how would the formalized process look if the LAS data was interoperable within one service, pointing out that this would lead to a much more timeefficient and user-friendly access to the disseminated LAS data for the current and future LAS users.

This paper reviews approaches to utility registration and analyzes the Croatian utility cadaster and utility registration regulations. In Croatia, utility networks are registered in the national utility cadaster administered by State Geodetic Administration, with private companies obliged to send reports on all changes to the utility networks that they manage. The Croatian utility cadaster, besides data about managers and geometry of utility networks, registers various technical data about physical utilities. This paper then analyzes the land administration domain model (LADM) and LandInfra standards and their abilities to model both legal and physical features of utility networks that need to be registered in the Croatian utility cadaster. As some jurisdictions look on utility networks as separate legal objects that can be owned or leased, possibilities to model all attributes needed in the Croatian utility cadaster with an LADM-based model was further investigated. Finally, the paper proposes a utility registration implementation model based on LADM that can describe both physical and legal features of utility networks.

Javnom komunalnom infrastrukturom (eng. utilities) smatraju se vodovi i pripadajući objekti određene infrastrukture odnosno cjelokupna mreža tog infrastrukturnog sustava. U radu se daje pregled novih propisa, uočeni problemi te predložena geoinformatička rješenja koja se tiču evidencije komunalne infrastrukture (KI) na primjeru dobre prakse. Praksa upravljanja evidencijama o KI u Europi je vrlo različita. U Hrvatskoj nova regulativa donosi upravljanje podacima o infrastrukturi centralizirano na državnoj razini, dok za neke vrste infrastrukture nadležnost ostaje na razini lokalne uprave. Osim propisa, za održivo upravljanje evidencijama KI ključna je i podrška korištenjem modernih geoprostornih tehnologija, što trenutno nije čest slučaj. Iz tog razloga potreban je širi pristup u razmatranju održivog upravljanja i razvoja evidencija KI. Bez međusobnog povezivanja, jednostavnog dijeljenja i interoperabilnosti više različitih skupova prostornih podataka neće biti kvalitetnog rješenja, što je jedini put ka pametnim prostorima i gradovima. U radu je na primjeru jedne općine u Hrvatskoj opisan razvoj modela, implementacija te predloženo održivo rješenje upravljanja evidencijom komunalne infrastrukture.

The possibility of using unmanned aircraft (UA) for the need of geodetic surveying was investigated in such a way that a test field consisting of 30 ground control points (GCP) and checkpoints (CP) was established. The test field was first measured by the classical method of geodetic surveying, the polar method using a total station. After that, all points were again measured by the GNSS RTK method. The GNSS RTK method was used to determine the coordinates of points in the official Croatian coordinate system HTRS96/TM, additionally, the polar method increased the positional "strength” of points in all directions, i.e., improved the relative accuracy between all points. Using UA with different image sensor characteristics, the test field was measured by an aerial photogrammetry method at different flight heights for the purpose of obtaining digital orthophoto. The absolute orientation of the model was performed using the external orientation data of each digital image based on GNSS and IMU unmanned aircraft sensors as well as using GCP. Accuracy analysis of aerial photogrammetry was performed by considering the survey data collected by classical methods accurate and comparing them with the coordinates obtained by aerial photogrammetry method from digital orthophoto.

Rad daje pregled 30 godišnjeg samostalnog djelovanja Geodetske škole u Zagrebu na izobrazbi stručnjaka za zvanje geodetski tehničar odnosno tehničar geodezije i geoinformatike. Poseban je osvrt dan na nastavne planove i kurikulume predmeta iz područja Katastara i Zemljišne knjige. Onih koji su bili ili su trenutno u primjeni te onih temeljem kojih će se u skoro vrijeme realizirati obrazovanje iz područja sustava upravljanja zemljištem. Dani su statistički podaci o broju učenika koji su završili izobrazbu u Geodetskoj školi. U radu se opisuje i stanje zaposlenosti geodetskih tehničara odnosno tehničara geodezije i geoinformatike u katastru.