Search

Katastarski sustav, koji je u Hrvatskoj uspostavljen još u 19. stoljeću, tijekom povijesti izložen je raznim obnovama, kako dokumentacije, tako i podataka. Obnove podataka provodile su se postupcima revizije, reambulacije, komasacije te ponovnim izmjerama (reizmjerama). Najnovije reizmjere provode se projektima katastarske izmjere za cijelu ili dio katastarske općine od 2000. godine, s ciljem zamjene Katastra zemljišta Katastrom nekretnina te obnove Zemljišne knjige. Projekt katastarske izmjere uključuje niz aktivnosti koje zajedno sa sudionicima projekta čine složenu cjelinu. U radu je dan pregled aktivnosti koje se obavljaju tijekom projekta, kao i analiza službene dokumentacije koja proizlazi iz projekta. Na službenim stranicama »Narodnih novina« i službenim stranicama Državne geodetske uprave pretražene su službene Odluke o katastarskim izmjerama te Odluke o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata za razdoblje od 2018. do kraja 2020. godine. Na osnovu ključnih informacija iz službenih odluka analiziran je broj započetih i završenih projekata u navedenom razdoblju kao i broj projekata po pojedinom izvoditelju.

Područje Hrvatske je kroz povijest izloženo utjecajima raznih država što se odrazilo na razvoj katastra u pogledu izrade i održavanja katastarskih operata. U radu je izložen pregled Franciskanskog, Jugoslavenskog i Hrvatskog katastra, odnosno sadržaj, kvaliteta i struktura podataka katastarskih operata. Podaci Franciskanskog katastra pohranjeni su u državnim arhivima u Zagrebu, Splitu, Trstu, Beču i Ljubljani, dok se novija dokumentacija skenira i pohranjuje u arhiv u Glini. Digitalizacijom podataka te uspostavom Zajedničkog informacijskog sustava katastra i zemljišne knjige 2016. godine, svi podaci su dostupni elektronički. Međutim podaci o podacima (metapodaci), koji su bili dostupni u opisu lista, kao što su godina nastanka pojedinog plana i izvorno mjerilo plana, su ''nestali''. Većina povijesnih stanja te elementi kvaliteti su nedostupni, te korisnici nemaju uvid u metapodatke. U radu su analizirani standardi metapodataka te je predložen metapodatkovni profil prema nacionalnom profilu metapodataka temeljenog na normi ISO 19115. Osnovni element metapodatka se odnosi na katastarski operat pojedine katastarske općine, kao niz skupova podataka. Osim eksplicitno definiranih metapodataka na osnovu dostupnih podataka, predloženi su i dodatni implicitno definirani elementi.

Prikazana je izrada prvog katastarskog operata za k.o. Dol na Hvaru.

Prezentirana je mogućnost korištenja CROPOS-a kod homogenizacije katastarskih podataka.

Pojam infrastrukture prostornih podataka (Spatial Data Infrastructure - SDI) već je dulje vrijeme prisutan u svijetu. Presudnu ulogu i poticaj ka stvara-nju nacionalnih infrastruktura prostornih podataka imala je izvršna naredba 12906 američkog predsjed-nika Clintona iz 1994. godine. Donošenje ove naredbe potaknulo je ubrzan rad na izgradnji nacionalne infrastrukture prostornih podataka i svih dodatnih mjera u SAD-u, ali i diljem svijeta. Uz nacionalne infrastrukture prostornih podataka pokrenute su i različite inicijative na regionalnoj (EUROGI, PCGIAP ...) kao i na globalnoj razini (GSDI). U radu će se dati pregled različitih inicijativa i napora koji su pokrenuti u Hrvatskoj po tom pitanju. Najveću ulogu u tome imaju državna tijela, u prvom redu Vlada i Državna geodetska uprava uz potporu i suradnju javnog i privatnog sektora te akademske zajednice. Državna geodetska uprava je kao glavni čimbenik u stvaranju buduće infrastrukture prostornih podataka pokrenula niz inicijativa koje imaju za cilj uvođenje novih tehnologija, oprema i postupaka pri izradi karata i stvaranju digitalnih i katastarskih baza podataka. Učinkovito upravljanje prostorom uz održivi razvitak zahtijeva uređenje i modernizaciju prostornih evidencija te uspostavu nacionalne infrastrukture prostornih podataka. U idućih nekoliko godina pred Hrvatskom su brojne zadaće i obaveze po pitanju uređenja prostornih evidencija. Tim zadaćama treba savjesno pristupiti i riješiti ih u razumnom roku, a što je od interesa kako za boljitak cijele države tako i za ispunjenje postavljenih uvjeta u procesu pristupanja europskim i svjetskim integracijama., The term Spatial Data Infrastructure (SDI) is not new and has already been present in the world for quite a long time. President Clinton's Executive Order 12906 from April 1994 played a crucial role and was an initiative in establishing National Spatial Data Infrastructure (NSDI). This Order induced briskly the building of NSDI and also of all additional counterparts in the USA and around the whole world. Besides NSDI, various other initiatives at regional (EUROGI, PCGIAP, …) and global level (GSDI) were also launched. In this paper, an overview of different initiatives and efforts in establishing SDI in Croatia will be presented. State bodies such as the Government and State Geodetic Administration have the main role in it in collaboration with public and commercial sector and also with academic community. As the main factor in creating a future SDI, State Geodetic Administration has launched several initiatives the goal of which is the installation of new technologies, equipment and procedures in map production and the establishment of digital topographic and cadastre databases. The arrangement and modernization of spatial records and the establishment of NSDI make the key factors for sustainable physical planning and land development at local and national level. In the next few years Croatia must solve numerous duties to arrange spatial records. These duties must be solved very conscientiously and in a reasonable period of time. It is very important for Croatian prosperity and for the fulfilment of the conditions set in the process of entering European and international integrations.

Zemljište je najvažniji i ograničeni resurs kojim raspolažemo. Ono je nepokretno te se ne može fizički prenositi između osoba kao druga dobra. Od ostalih dobara razlikuje se po tome što je ograničeno, ne može se povećavati ili smanjivati. Ima veliku važnost za gospodarski i društveni razvoj. Nužno je za gospodarske i društvene aktivnosti svakog čovjeka. Da bi se njime moglo učinkovito upravljati, još od davnina su se o njemu prikupljale, zapisivale, održavale i koristile razne vrste informacija. Za upravljanje tim informacijama osnivali su se katastri. Oni su dio sustava upravljanja zemljištem i nužni su za kvalitetno definiranje i provođenje zemljišne politike. Na temelju podataka u sustavu upravljanja zemljištem provode se mjere gospodarenja zemljištem koje mogu biti uspješne samo ako su podaci kvalitetni i dostupni. U radu se prikazuju termini i procesi uređenja zemljišta te analizira njihova međuovisnost.

Opisan je razvoj zemljišnih informacijskih sustava te načini prikupljanja podataka. Prikazan je značaj analognih podataka i prijal od rada s tintom do računalnih alata.

U ovome radu dan je pregled procesa i poslova koji se obavljaju u svakidašnjem radu katastarskih ureda i Središnjeg ureda Državne geodetske uprave Republike Hrvatske po uloženim žalbama na prvostupanjska rješenja. Postupanja u katastarskim uredima uređena su propisima. Žalba je redoviti pravni lijek u upravnom postupku, a kako se u katastarskim uredima sve promjene o obliku, broju i površini katastarske čestice provode upravnim postupkom, svaka stranka u postupku ima pravo uložiti žalbu ako smatra da su njezina prava povrijeđena. Također se određene promjene o vlasnicima upisanim u posjedovne listove mogu provoditi upravnim postupkom pa stranke i u tim slučajevima imaju pravo žalbe. Opisani su poslovni procesi rada sa žalbama u okviru katastarskih postupanja te su ti procesi formalno modelirani objektnim pristupom.

U radu se govori o izradi baze i načinu rješavanja imovinskopravnih elemenata za mostove.

Knjiga opisuje povijesni razvoj katastra i njegove današnje oblike. Iako po svojim načelima i temeljnim obilježjima slični, katastri u različitim državama imaju svoje posebnosti koje su u knjizi opisane. U današnjem globalnom svijetu sve se nastoji ujednačiti pa se to događa i s katastrima. Slobodan protok ljudi i kapitala omogućavaju jasne i javne informacije o nekretninama koje pružaju katastri. Detaljan opis svih oblika katastara na svijetu opsežna je materija te je ona u ovoj knjizi dana u opsegu dovoljnom za razumijevanje i korištenje u njima sadržanih informacija. Potpuni pregled načina rada i djelovanja opisan je za oblik katastra koji je razvijen u srednjoj Europi, a primjenjuje se i u drugim dijelovima svijeta te je općenito priznat kao najnapredniji oblik.

U ovom radu dan je pregled procesa i poslova koji se obavljaju tijekom katastarske izmjere. Katastarskom izmjerom se prikupljaju podaci o nekretninama i interesima na njima u okviru nekog područja, najčešće katastarske općine. Polazna osnova su postojeći podaci katastarskog operata i zemljišne knjige. U katastarskoj izmjeri treba obaviti niz poslova kojima se prikuplja velika količina novih podataka te je potrebno te poslove dobro organizirati jasnim procesima. Danas nam stoje na raspolaganju informatički alati, hardver i softver kojima se to može podržati. Za modeliranje samog procesa korišten je opći jezik za modeliranje – Unified Modeling Language (UML).

U radu je provedena analiza sustava upravljanja zemljištem u tranzicijskim zemljama na primjeru zemalja jugoistočne Europe. Analizirani su propisi o upisu nekretnina i prava na njima te je obavljena usporedba institucija i nadležnosti. Analizirani su upisnici nekretnina i prava na njima te navedene njihove glavne značajke. Također je dan uvid u neka od tehnoloških dostignuća na području unapređenja i modernizacije sustava upravljanja zemljištem.

U radu je opisan postupak pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina. Pojedinačnim prevođenjem katastarskih čestica u katastar nekretnina postupno se stvara katastar nekretnina. Ono se radi za jednu ili više katastarskih čestica. Pojedinačno prevođenje obavlja se geodetskim elaboratima kojima se održava katastarski operat. Rezultat pojedinačnog prevođenja je katastarska čestica katastra nekretnina koja se, kada je jednom prevedena, dalje održava po pravilima katastra nekretnina. Postupak je, osim tekstualno, prikazan odgovarajućim dijagramima.

Prezentirani su postupci i procedure za homogenizaciju nehomogenog katastarskog plana.

Pregled razvoja i usporedba katastarskih sustava u regiji. Prikazani su glavni čimbenici po pojedinim zemljama i dane usporedbe te preporuke za budući razvitak.

Katastarski planovi, koji su u službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj, izrađeni su u raznim vremenskim periodima i na temelju različitih propisa. Sustavna nebriga za katastar, pogotovo u proteklih pedeset godina, dovela je do današnjeg stanja, u kojem katastarski planovi sve manje mogu odgovoriti zada&aelig ; ama koje se stavljaju pred katastarski sustav. Do jedinstvenog katastarskog plana na razini države može se doći poboljšanjem postojećih podataka uz prijenos u digitalni zapis. Prikazani postupak poboljšanja temelji se na postojećim iskustvima zemalja koje imaju pravni sustav sličan našem, uz prilagodbe kako posebnostima naše države tako i najnovijem tehnološkom razvitku.

Podaci i informacije u nadležnosti tijela javne vlasti čine informacije javnog sektora kojima upravljaju nadležne institucije. Ti podaci u pravilu podliježu načelu javnosti. Međutim, pri stavljanju tih podataka dostupnima putem interneta javnost se ograničava. Najčešći je razlog tomu želja za naplatom troškova. U radu se prikazuju dva karakteristična pristupa tom pitanju i svojstva servisa preko kojih se može pristupiti katastarskim podacima. Analizirana su oba pristupa s gledišta naplate troškova te odnosa politike pristupa i cijena javnih informacija u nekim zemljama svijeta s posebnim osvrtom na podatke katastra., Data and information within the authority of the government are information of the public sector for which the competent institutions are responsible. These data are normally public property. However, when these data become accessible on the Internet, public access is regulated. The most frequent reason behind this is the decision to charge for the expenses. This paper deals with two specific approaches to this issue and describes characteristics of the services through which cadastral data can be viewed. Both approaches are analyzed with regard to the payment of expenses, i.e. the policy on the access and price of public information in some countries, with special emphasis on cadastral data.

Prikazane su osobine razvoja katastarskih sustava u svijetu. Analizirani su čimbenici koji utječu na buduće zahtjeve korisnika te dane smjernice za poboljšanje funkcioniranja sustava. Posebno su dane smjernice za katastar BiH.

Podaci o zemljištu/nekretninama najvažniji su infrastrukturni podaci o prostoru jedne države. Oni se prikupljaju na temelju propisa i vode u službenim upisnicima za čiju pouzdanost jamči država. Na temelju tih podataka državna tijela odlučuju o pravima i dužnostima osoba npr. stvarna prava, naplata raznih vrsta poreza, davanje poticaja za poljoprivredu, izdavanje dozvola za zahvate u prostoru i drugo. U radu su navedeni postojeći upisnici i opisan Katastar nekretnina. Prikazan je njegov sastav te predmet upisa – nekretnina sa njezinim osobinama. Opisan je postupak, vrste i pravni učinci upisa. Također su dane mogućnosti uvida i odnos prema drugim upisnicima.

Mnogo su desetljeća tradicijski katastarski sustavi obično uživali ugled zbog svoje pouzdanosti, dobro definiranih procesa i opće poznatog jamčenja sigurnosti privatnog vlasništva. Ogromni tehnološki napredak, društvene promjene, globalizacija i rastuća međupovezanost poslovnih odnosa s njihovim pravnim i ekološkim posljedicama stavili su, međutim, tradicijske sustave pod pritisak. Ne mogu se prilagoditi svim novim razvojima. Očita su indikacija ovoga mnoge reforme kroz koje prolaze katastarski sustavi kojih načela su dana u ovom radu.

Uloga katastra kroz povijest razvijala se sukladno razvoju društvenih odnosa i promjenama u gospodarstvu. Prvenstveno porezna namjena nadograđena je pravnom te ulogom okvira za razvoj tržišta zemljištem. U zapadnim društvima nakon drugog svjetskog rata tim ulogama dodaje se nova – potpora racionalnom prostornom uređenju, čemu se katastar prilagođava oblikom i uvođenjem novih instrumenata uređenja zemljišta. Održivi razvoj, informatizacija i globalizacija neki su od trendova koji utječu na sustav upravljanja zemljištem početkom 21. stoljeća. Dodatna hrvatska specifičnost je promjena društvenog uređenja početkom 1990-ih, što je prouzročilo nove okolnosti u provedbi planova prostornog uređenja. Izrada planova prostornog uređenja zahtjeva detaljnu analitičku razradu prostora. Katastarski podaci koriste se za stjecanje uvida u posjedovne i vlasničke odnose na zemljištu, kao i izvor tehničkih podataka o prostoru. Suvremeni katastarski planovi prvenstveno su usmjereni na prikaz pravnih odnosa (izostavlja se dio topografskog sadržaja) te je za potrebe prostornog uređenja potrebna određena nadopuna. Katastarski planovi koriste se kao podloga za prikaz planskih zahvata u prostoru kod onih planova temeljem kojih se izdaju lokacijske dozvole te detaljnih planova uređenja. Završetak procesa prostornog uređenja podrazumijeva formiranje katastarskih čestica sukladnih urbanističkom planu. Napuštanjem socijalističkog društvenog uređenja neki instrumenti provedbe planova prostornog uređenja specifičnih za to razdoblje su napušteni (nacionalizacija), a neki ograničeni (izvlaštenje). To je dovelo do određenih problema, naročito u slučaju urbanizacije područja koja imaju kompleksnu vlasničku strukturu, a postojeća parcelacija bitno odstupa od urbanističkog plana. U državama s uređenim zakonodavstvima prakticiraju se suvremene metode uređenja zemljišta koje omogućuju usklađenje različitih interesa u prostoru te provedbu načela održivog razvoja.

Na predavanju su dane osobine razvoja katastarskih sustava u svijetu. Prikazani su čimbenici koji utječu na buduće zahtjeve korisnika te dane smjernice za poboljšanje funkcioniranja sustava.

U ovom radu se analizira stanje registra u Republici Hrvatskoj i uređenje zemljišta za određenu namjenu te prikazuje podrška procesima koje daju katastar i zemljišna knjiga. Kako je zemljišna knjiga u resoru ministarstva koje skrbi o pravosuđu, a katastar u resoru ministarstva koje pokriva domenu prostornog planiranja, bilo bi oportuno u dijelu koji se odnosi na uređenje zemljišta postići kompatibilnost i sinergiju između rečenih resornih tijela i to prvenstveno podizanjem nivoa s kojeg će se prići zakonskom uređenju ovog predmeta na točku koja je iznad jednog i drugog tijela, a to je vlada koja se treba politički odrediti prema temi, povezivanjem baza podataka nadležnih tijela, povezivanjem zasebnih djelatnosti tih tijela na način da njihovi parcijalni odvojeni projekti prerastu u institucionalnu promjenu.

Razvoj mjernih i računalnih tehnologija omogućio je gotovo svakome relativno lako prikupljanje različitih prostornih podataka. Izrada prostornih podataka prema odgovarajućim normama koje ne sputavaju daljnji razvitak, na svim društvenim razinama, kvalitetnija dokumentacija o podacima i metapodaci te poboljšanje razmjene i dostupnosti podataka može polučiti enormne uštede za državu. Upravo s tim ciljem, mnoge zemlje su 90-ih godina prošlog stoljeća pokrenule različite inicijative s ciljem izgradnje i poboljšanja infrastrukture prostornih podataka. Katastar i zemljišna knjiga trebaju sadržavati potpune informacije o položaju i pravnom stanju svih nekretnina neke države. Tvrtke u privatnom sektoru, kao i javne organizacije te tijela državne uprave, za učinkovito obavljanje različitih zadataka i poslova trebaju jedinstven, javan i jasan pristup prostornim podacima, a poglavito podacima katastra. U sveopćem trendu elektroničkog poslovanja to još više dolazi do izražaja. U ovom radu je prikazana uloga katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka kao i njeni sastavni dijelovi.

Pojam infrastrukture prostornih podataka (Spatial Data Infrastructure - SDI) već je dulje vrijeme prisutan u svijetu. Presudnu ulogu i poticaj ka stvaranju nacionalnih infrastruktura prostornih podataka imala je izvršna naredba 12906 američkog predsjednika Clintona iz 1994. godine. Donošenje ove naredbe potaknulo je ubrzan rad na izgradnji nacionalne infrastrukture prostornih podataka i svih dodatnih mjera u SAD-u, ali i diljem svijeta. Uz nacionalne infrastrukture prostornih podataka pokrenute su i različite inicijative na regionalnoj (EUROGI, PCGIAP ...) kao i na globalnoj razini (GSDI). U radu će se dati pregled različitih inicijativa i napora koji su pokrenuti u Hrvatskoj po tom pitanju. Najveću ulogu u tome imaju državna tijela, u prvom redu Vlada i Državna geodetska uprava uz potporu i suradnju javnog i privatnog sektora te akademske zajednice. Državna geodetska uprava je kao glavni čimbenik u stvaranju buduće infrastrukture prostornih podataka pokrenula niz inicijativa koje imaju za cilj uvođenje novih tehnologija, oprema i postupaka pri izradi karata i stvaranju digitalnih i katastarskih baza podataka. Učinkovito upravljanje prostorom uz održivi razvitak zahtijeva uređenje i modernizaciju prostornih evidencija te uspostavu nacionalne infrastrukture prostornih podataka. U idućih nekoliko godina pred Hrvatskom su brojne zadaće i obaveze po pitanju uređenja prostornih evidencija. Tim zadaćama treba savjesno pristupiti i riješiti ih u razumnom roku, a što je od interesa kako za boljitak cijele države tako i za ispunjenje postavljenih uvjeta u procesu pristupanja europskim i svjetskim integracijama.

Svrsishodan sustav za upravljanje katastarskim podacima priskrbljuje korisniku brzo dostupne, točne i ažurne informacije, što danas mora biti podržano automatskom obradom podataka temeljenom na računalnoj tehnologiji. Prije prelaska na takav način održavanja sustava potrebno je dakako pažljivo modelirati kako jezgru modela katastarskog podatka, tako i njegov prezentacijski dio. Ovom je studijom kroz izradu prijedloga njegova prezentacijskog dijela dodatno analizirana trenutna verzija modela podataka Katastra nekretnina, te su uočeni nedostaci i predložena poboljšanja.

Kroz projekt je obavljena analiza tuzemnog i relevantnih inozemnih modela katastarskih podataka s naglaskom na prezentacijski model mogućeg digitalnog sustava za njihovo upravljanje. Rezultat projekta je katalog signatura navedenog sustava.

Zadatak ovog diplomskog rada je prevođenje u elektronički oblik te analiza katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka katastarske općine Orubica. Budući da je nakon prevođenja u elektronički oblik, kontrola podataka olakšana GIS funkcijama, obavljene su usporedbe upisanih podataka. Usporedbe su obavljene između tehničkog i knjižnog dijela katastarskog operata sa zemljišnoknjižnim podacima. Za usporedbe je korišten MS Access, a iste su napravljene prema tehničkim uputama iz literature „Prevođenje katastarskih planova izrađenih u Gauss- Krüegerovoj projekciji u digitalni vektorski oblik“. The task of this thesis is the interpretation of cadastral data in electronic form and the analysis of cadastral and land data Orubica cadastral municipalities. After translation into electronic form control data is facilitated with GIS functions, so it is necessary to compare the entered data. Comparisons were made between technical registry and registry of land with cadastral data. For comparison is used MS Access. Analyses were made by the technical instruction in literature "Translation cadastral plans prepared in Gauss-Krueger projection in digital vector form."

Digitalni katastarski plan je grafički dio prostornog informacijskog sustava katastra zemljišta. Svakodnevne promjene na zemljištu prijavljuju se u područni ured za katastar radi provođenja u geografskom informacijskom sustavu katastra zemljišta i u zemljišnoj knjizi nadležnog općinskoga suda. Digitalni katastarski plan u geografskom informacijskom sustavu održava se drugačije od klasičnog katastarskoga plana na papiru. Opisani su načini izrade i učitavanje digitalnog katastarskog plana u geografski informacijski sustav te način održavanja digitalnoga katastarskog plana. Navedeni su najčešći problemi pri provođenju elaborata u digitalni katastarski plan. Prikazana je procedura pregleda i ovjere elaborata promjene na zemljištu te provođenja u katastru i gruntovnici. Opisano je tehničko rješenje i buduća proširenja geografskog informacijskog sustava katastra zemljišta u Varaždinu. Na kraju je komentar sadašnjeg održavanja DKP-a u GIS-u i mogućnosti unapređenja održavanja katastra zemljišta.

Radovi izloženi na drugom hrvatskom kongresu o katastru

Radovi prezentirani na simpoziju Državne geodetske osnove i zemljišni informacijski sustavi

Zbog velike važnosti katastra za svaku državu, čuvanju i zaštiti katastarske dokumentacije oduvijek se pridavala velika pažnja. Građa koja je nastajala prije prve sustavne katastarske izmjere nije objedinjena na jednom mjestu, već se nalazi unutar mnogih arhivskih fondova. Nakon provođenja prve sustavne izmjere, u svrhu pohranjivanja i zaštite katastarske dokumentacije osnivaju se posebni arhivi, popularno nazvani arhivi mapa. Kako izmjera Hrvatske nije obavljena istovremeno, tako su tijekom 19. stoljeća osnivani zasebni arhivi za Istru, Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju. Danas je ovo katastarsko blago uglavnom pohranjeno u regionalnim povijesnim arhivima te u Hrvaskom državnom arhivu u Zagrebu.

U radu se nastoji odgovoriti na pitanje uloge kartografije u katastru. Stoga se najprije iznose definicije osnovnih pojmova. Zatim se govori o transformaciji koordinata s osobitim naglaskom na stare koordinatne sustave i sustave Gauss-Krügerove projekcije. S obzirom na nove okolnosti, ističe se potreba istraživanja najpovoljnije državne projekcije. Posebno se diskutira o problematici poboljšavanja starih planova i karata, a zaključuje uvodom u suvremenu digitalnu kartografiju.

Ukratko je prikazan računalni sustav KARTOMATIKA koji služi za uklanjanje deformacija, odnosno transformiranje sadržaja karte u njezine teorijske dimenzije. Dokazano je da se pri preslikavanju deformiranje karte u njene teorijske dimenzije površina općenito neće sačuvati.

Radovi izloženi na prvom hrvatskom kongresu o katastru