Search

Park prirode Dinara obuhvaća teritorij dviju županija s četiri grada i pet općina. S obzirom na njihova razvojna nastojanja, nužno je pronaći kompromis između razvoja djelatnosti i očuvanja prostora koji će biti temelj za održivi razvoj područja. Krajobrazno planiranje analizira međuodnos krajobraznih vrijednosti i razvoja te predlaže mogućnosti kompromisa. Temeljne metode kojima se rad bavi su modeliranje vrijednosti krajobraza i analiza njihovog odnosa s predviđenim zahvatima. Dobiveni model vrijednosti krajobraza ukazuje na to koji dijelovi krajobraza imaju veću vrijednost s obzirom na zahtjeve zaštite prirodnih, doživljajnih i kulturnih dobara. Model se u konačnici preklapa s planiranim zahvatima te je dobivena jasna slika konfliktnih područja. Rad opisuje utjecaj pojedinih zahvata na kvalitete krajobraza koje je potrebno očuvati te predlaže smjernice za korekcije planova, u svrhu očuvanja postojećih vrijednosti, a s mogućnošću primjerenog razvoja područja. Dinara Nature Park covers the territory of two counties with four cities and five municipalities. Considering their development endeavours, it is necessary to find a compromise between the activities and the preservation of landscape, which will be the basis for the sustainable development of the area. Landscape planning analyses the relationship between landscape values and development and proposes compromises. Basic methods used are modeling of landscape values and analysis of their relationship with the planned interventions. Obtained landscape value model indicates which parts of the landscape have a greater value regarding to the protection of natural, experiential and cultural assets. Finally, the model is overlapped with the planned interventions and a clear picture of the conflicted areas is obtained. The paper describes the impact of interventions on the qualities of the landscape that need to be preserved and suggests guidelines for plan corrections in order to preserve existing values with the possibility of appropriate development of the area.

Nakon što je utvrđeno da Varaždinska županija ima potencijal za unaprjeđenje i razvijanje biciklističkih ruta, prioritet je bio nove biciklističke rute uključiti na postojeće. Novim bi se rutama, omogućio veći dolazak korisnika (posjetitelja), što bi pospješilo veća ulaganja i obnavljanja u rute, prateće sadržaje uz rute, ali i same ruralne sredine kroz koje one prolaze. Kod odabira ruta, istražen je mogući negativni utjecaj na zaštićena područja prirode s obzirom na to da se rute protežu u njihovoj blizini. Metode u prvoj fazi rada kojima su se izdvojile najpogodnije lokacije za rute su inventarizacija sadržaja i izrada strukturnih te vrijednosnih analiza. U drugoj fazi rada i na temelju vrijednosnih analiza, dobila su se tri završna modela (zaštitni, razvojni i kompromisni aspekt) od kojih je u završnoj fazi izabran zaštitni, zbog dobivenog raspona mogućih lokacija koje su najpogodnije za smještaj novih biciklističkih ruta u županiji. Prema tome aspektu, određene su biciklističke rute koje će pružiti jače razvijanje županije u svim pogledima. U završnoj fazi, odabrani zaštitni aspekt, objašnjen je tekstualno i prikazan grafički uz smještaj postojećih i novih biciklističkih ruta, koje su potkrijepljene fotografijama s terena. After it was determined that Varaždin County's has the potential to advancement and develop bicycle routes, the priority was to include new bicycle routes on existing ones. The new routes would enable a higher arrival of users (visitors), which would facilitate higher investments and renovations at that routes, accompanying facilities along the routes, but also the rural places through which they pass. When selecting routes, the possible negative impact was investigated on protected areas of nature, given that the routes extend in their vicinity. The methods in the first phase of work, that singled out the most suitable locations for routes are content inventory and preparation of structural and value analysis. In the second phase of work and based on value analysis, three final models were obtained (protective, development and compromise aspect). In the final phase, the protective aspect was chosen, cause of the obtained range of possible locations most suitable for new bicycle routes in the county. According to this aspect, bicycle routes have been determined which will provide stronger development of the county in all respects. In the final phase, the selected protective aspect was explained textually and shown graphical with the placement of existing and new bicycle routes, which are covered by photographs from the field.

Područje Žumberka i Samoborskog gorja zbog svojih bogatih prirodnih, krajobraznih, kulturno - povijesnih vrijednostima ima potencijal za izgradnju i razvoj održive turističke infrastrukture kao što je tematski zabavni park. U ovom radu definirani su koncept i sastavnice zabavnog park, analizirano je područje Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje sa svim njegovim prirodnim odlikama, izrađena je analiza privlačnosti, ranjivosti i pogodnosti područja za zabavni park te je utvrđeni najpogodniji položaji za njega. Najpogodnijima su ocijenjene tri zone unutar obuhvata, koje su potom detaljno analizirane, te su naposljetku izrađene smjernice za provedbu i upravljanje zabavnim parkom radi očuvanja prirodnih i tradicijskih vrijednosti područja Žumberka - Samoborskog gorja. Because of it's abundant natural, spatial-cultural and historical values the Žumberak – Samobor Highlands is a potential area for the implementation and development of a sustainable tourist infrastructure, such as a theme amusement park. This work features the concept and the components of the envisioned amusement park. It further contains an analysis of the Žumberak – Samobor Highlands with respect to it's natural features, landscape attractiveness and vulnerability, as well as its suitability for an amusement park. Three most suitable areas have been identified and subsequently analysed in detail. Finally, guidelines for the implementation and management of the amusement park have been laid out with the intent to preserve the natural and traditional values of the area.

Istražena je mogućnost razvoja turizma na području Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje kako bi se unaprijedila kvaliteta života lokalnog stanovništva na način da se time ne ugrozi temeljna vrijednost tog područja. Utvrđeno je i opisano postojeće stanje turističke ponude i infrastrukture na tom području sagledavanjem prostora u cjelini. Na temelju rezultata dobivenih prethodnim analizama i utvrđenim dobrim primjerima tipova turističkih djelatnosti u zaštićenim područjima te istraženih stavova posjetitelja i zaposlenika Parka prirode Žumberak-Samoborsko predložen je odgovarajući tip turističke djelatnosti za istraživano područje. Odabrane su upravo te dvije skupine ispitanika jer su posjetitelji krajnji korisnici tog prostora bez kojih razvoj turizma nije moguć, a isto tako i zaposlenika Javne uprave koji sudjeluju u izradi, ali i provedbi Plana upravljanja Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Većinski udio posjetitelja odabrao je sportsko–rekreacijski turizam kao odgovarajući tip turizma na koji bi se Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje trebao usmjeriti. Prema tome analizirane su lokacije za sportsko-rekreacijsku namjenu u postojećoj i važećoj prostorno planskoj dokumentaciji te kroz model ranjivosti ispitana uspješnost njihovog smještaja u prostoru. Za lokacije gdje je prostorni smještaj neuspješan predložene su neke od mjera zaštite. Possibility of tourism development in the area of Nature park Žumberak-Samoborsko gorje was explored in a way to improve quality of local inhabitants’ life, while the fundamental value of that area is not endangered. The existing condition of tourist offer and the infrastructure of that area was determined and described perceiving space as a whole. After analysis of collected data and good examples of tourist activities in protected areas, as well as survey of visitors and employees of Nature park Žumberak-Samoborsko gorje point of view, appropriate type of tourist activity was recommended for the explored area. Those two groups were chosen because visitors, without whom the development of tourism is not possible, are final users of that space, as well as employees of Public management who participate not only in making, but also in the implementation of the management plan of Nature park Žumberak-Samoborsko gorje. The majority of visitors have chosen sport and recreational tourism as the appropriate type of tourism, to which the Nature park Žumberak-Samoborsko gorje should direct their development. According to that, locations for sport and recreational purpose were analysed in existing and valid spatial planning documentation and success of their spatial placement was tested trough vulnerability model. For locations with unsuccessful spatial placement some of protection measures were proposed.

Sudjelovanje javnosti u oblikovanju vlastite stvarnosti tema je koja je započeta pojavom demokratskog društva, a od 1960ih godina sudjelovanje javnosti je dobilo zamaha. Unatoč tome, primjeri iz teorije i prakse ukazuju na neučinkovitost zakonom propisanih metoda sudjelovanja javnosti i probleme koji se pojavljuju tijekom njihove provedbe. Pritom je evidentan i problem nejasne definicije ključnih pojmova iz domene sudjelovanja javnosti u okolišnom odlučivanju, kao što su pojmovi krajobraz, javnost i participacija. Taj problem ograničava istraživanja, razvoj i provedbu učinkovite participacije. Uz to, razvijena je iznimna količina metoda i alata u različitim područjima i za različite svrhe, što dovodi do nejasnoća oko koncepta i prakse sudjelovanja javnosti. Iako je sudjelovanje javnosti proglašeno nužnim od strane mnogih javnih agencija te je ono ugrađeno na svim razinama donošenja odluka, vrlo je malo detaljnih strateških smjernica koje bi mogle pomoći tijelima zaduženim za odlučivanje da razumiju kada i kako uključiti javnost. Upravo je zato ovaj rad usmjeren prema okupljanju i opisu teorije često korištenih pojmova u definiranju participacije te participativnih metoda, alata i procesa koji se pojavljuju u praksi te njihovoj sistematizaciji. Svrha toga je ukazati na različite kriterije njihovog odabira te započeti širu diskusiju o temi koja, u današnjem društvu, sve više dobiva na važnosti. Public participation in shaping our own reality is a topic that began with the emergence of a democratic society, and since the 1960s, it gained momentum. However, theoretical and practical examples reveal ineffectiveness of legally prescribed methods of public participation and problems that arise during their implementation. Additionally, a definitional problem of key concepts in the area of public participation in environmental decision-making, such as the imprecision of the notion of landscape, public, and participation, is evident. It limits the research, development, and the implementation of effective participation. Moreover, an extensive amount of methods and tools have been developed in different areas and for various purposes, resulting in ambiguity related to the concept and practice of public participation. Although public participation is deemed necessary by many public agencies, and is embedded at all levels of decision-making, there are very few detailed strategic guidelines that could help decision-making bodies understand when and how to engage the public. That is why this paper focuses on the collection and description of various theories of the notions often used in defining participation and participatory methods, tools, and processes that appear in the practice, and their systematization. Our aim is to call attention to different selection criteria and start a wider discussion of issues that are gaining ever more significance in our society.

Prirodni i antropogeni čimbenici su tijekom povijesnog razvoja otoka Korčule formirali brojne i raznolike priobalne krajobraze koji su u novije vrijeme izloženi turističkim razvojnim pritiscima koji mogu imati degradirajući utjecaj. Analizom razvoja turizma na otoku Korčuli utvrđeno je da postojeći trend razvoja turizma nije u skladu s Strategijom razvoja otoka DNŽ, te se dao zaključak o mogućim smjerovima razvoja turizma u odnosu na očuvanost prirodnosti i autentičnosti krajobraza. Identificirano je 27 planiranih turističkih lokacija temeljem važećih strateških i prostorno-planskih dokumenata. Metode i alati zaštite krajobraza u prostornom planiranju mogu doprinijeti očuvanju, zaštiti i unapređenju krajobraza. U radu je preuzeta i detaljnije razrađena tipologija krajobraza iz Krajobrazne studije DNŽ, odnosno, opći krajobrazni tip krajobraz polja i udolina poluotoka (3.2), krajobraz padina otoka i poluotoka (3.3.) i krajobraz manjih otoka i otočja (3.4.). Tipološkom klasifikacijom krajobraza identificirani su različiti tipovi krajobraza i pripadajuća im krajobrazna područja, odnosno, analizirana je krajobrazna raznolikost otoka Korčule te je utvrđeno 8 krajobraznih podtipova obalne padine, 6 obalnog ruba i 4 otočja. Valorizacijom krajobraza je svim krajobraznim podpodručjima dodijeljena ocjena vrijednosti te je srednja ocjena uzela kao vrijednost krajobraznog podtipa. Najvrjednijim su prepoznati 4 podtipa obalne padine sa pripadajućim obalnim rubom i 2 podtipa otočja. Analiza ugroženosti provela se za sva krajobrazna podpodručja unutar kojih je planirana turistička namjena te se prepoznala vrlo velika ugroženost na sedam lokacija. Na primjeru turističkog lokaliteta Prižba-Ravno, jedne od najugroženijih lokacija, analizirana je prostorno planska dokumentacija i dat prijedlog/model zaštite krajobraza. Dati su prijedlozi za daljnje projekte u svrhu zaštite i upravljanja krajobrazom otoka Korčule During the historical development of the island of Korcula, natural and anthropogenic factors have created numerous and varied coastal landscapes, which have recently been exposed to tourist development pressures that can have degrading influence. An analysis of the development of tourism on the island of Korcula found that the existing trend of tourism development is not in line with the Development Strategy of the island of Dubrovnik-Neretva County and gave a conclusion on possible directions of tourism development in relation to the preservation of naturalness and landscape authenticity. 27 planned tourist locations were identified based on valid strategic and spatial planning documents. Landscape planning methods and tools can contribute to conservation, protection and improvement of landscapes. The Study of landscape typology of Dubrovnik-Neretva County has been used and elaborated in more detail. The landscape character areas classification has identified different types of landscape and their respective landscape areas, ie, the landscape diversity of the island of Korcula has been analyzed and 8 landscape sub character units of the coastal slope type, 6 coastal bank types and 4 island types have been identified. Landscape evaluation has assigned a value of all sub character areas, and the average value is taken as the mean value of the landscape sub character. The most valuable are the 4 landscape sub character types of coastal slope with the associated coastline and 2 sub characters of the island types. Threat analysis was carried out for all the landscape sub character areas within which the tourism development types was planned and a very large threat to seven sites was identified.

Biciklizam je sportsko rekreativna grana koja u današnje vrijeme ima najviše napretka u društvu, te je jedna od glavnih vrsta turističke ponude u kontinentalnom turizmu. Kontinentalni turizam mora koristiti svoje komparativne prednosti kroz ponudu svih 12 mjeseci u godini a ne samo sezonski. Pogrešno je promatrati kontinentalni turizam kao nadopunu turizma na moru, s obzirom da se oblici turizma koji se razvijaju na kontinentu mogu razviti kao potpuno samostalna ponuda. Stoga kontinentalni turizam treba razvijati kao poseban turistički proizvod. Krajobrazne vrijednosti i položaj u široj regiji čini Međimursku županiju atraktivnom za razvoj cikloturizma, koji pruža razvoj ostalih popratnih djelatnosti te razvoj županije. Da bi se dobile općenite spoznaje o biciklizmu i njegovom položaju, u početnom općem djelu rada objašnjene su definicije i pojavni oblici biciklizma te osvrt na postojeću situaciju biciklizma u Međimurskoj županiji. Također su proučena pozitivna djelovanja biciklizma na zdravlje ljudi kao i na sveukupni razvoj županije. Analitički dio rada sadrži analizirane prirodne i društvene značajke Međimurske županije korištenjem tekstualne prostorno planske dokumentacije, inventarizacije prostora, te ispitivanjem stavova javnosti i stručnjaka za biciklizam putem intervjua. Dobivene spoznaje o prostornim vrijednostima ukazale su na velik potencijal prostora, te je na temelju tih spoznaja izrađen model privlačnosti za biciklizam na području Međimurske županije. Za daljnji razvoj osnovne infrastrukture za biciklizam, prostornim analizama supojavljivanja određene su nove biciklističke rute koje povezuju postojeće rubne rute Međimurske županije. Cycling is a sport recreation branch, which has progressed the most in today's society, and is one of the main modes of touristic offers of continental tourism. Continental tourism has to use its comparative advantages through an offer for all 12 months of the year and not just seasonal. It's wrong to observe continental tourism as a complement of coastal tourism, since the forms of tourism that are developed inland can be also developed as completely independent offers. Therefore, continental tourism needs to develop as a separate tourism product. Landscape value and position in the wider region makes Međimurje County attractive for the development of cycling tourism, which helps in development of the other supporting activities and the Međimurje County itself. In order to obtain general knowledge about cycling and its position, the initial general part of thesis explains definitions and forms of cycling, and reviews the current situation of cycling in the Međimurje County. Positive effects of cycling on health and the overall development in the County are also examined. In the analytical part of thesis, natural and social characteristics of Međimurje County were analyzed, through a review of textual spatial planning documents, inventorying of space and inquiry of public and expert attitudes through a interview. Resulting knowledge of the spatial values indicated in great potential of space and based on these realizations, models of attractivity for cycling in the area of Međimurje County were made. For further development of the basic infrastructure for cycling, whit spatial analyzes of coexistence, new cycling routes were shown which connect the existing boundary routes of Međimurje County.

Udaljavanje od poimanja krajobraza kao prostora dominiranog vizualnim atributima ka dinamičnoj i sveobuhvatnoj percepciji krajobraza kao holističkog entiteta pridonosi njegovom boljem razumijevanju. Načine kako postići održivost krajobraza moguće je naći u krajobraznoj ekologiji i krajobraznom planiranju. To su usko povezani interdisciplinarni pristupi istraživanju krajobraza, te međuodnosa prirodnih i antropogenih procesa u prostornom i vremenskom kontekstu. Znanja o posljedicama koje ljudske aktivnosti imaju na okoliš krajobrazno planiranje iskorištava kako bi se izbjegle buduće devastacije, ispravile prošle pogreške, te stvorilo i održalo zdrave i zadovoljavajuće uvjete za život čovjeka i drugih vrsta. Osnovna svrha krajobraznog planiranja je očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza dok ga se prilagođava sve zahtjevnijim potrebama čovjeka. Doprinos krajobrazne ekologije u tom procesu je u razumijevanju strukture i funkcije krajobraza, te njihovih promjena kroz vrijeme, kao osnovnog razloga heterogenosti krajobraza. Krajobraz je naše naslijeđe, i neophodno je razumjeti ga i održivo planirati, kako bismo ga mogli predati na korištenje budućim generacijama. U ovom radu prikazana je mogućnost korištenja krajobraznih metrika u procesu analize ranjivosti kvaliteta krajobraza pomoću višekriterijske analize prostora. Krajobrazne metrike korištene su kao temelj za objektivno kvantitativno vrednovanje prostorne strukture krajobraza, kao pokazatelja njegovog ekološkog stanja, te su preduvjet za proučavanje njegove funkcije i promjene u nekom određenom vremenu. Krajobrazne metrike predstavljaju dodatni alat krajobraznim planerima pomoću kojeg, uz ograničeno znanje o ekološkim procesima, i pažljivim odabirom kriterija, mogu objektivno i kvantitativno procijeniti i opisati ekološko stanje krajobraza na temelju njegove strukture. Moving away from the notion of the landscape as a space dominated by visual attributes to a more dynamic and comprehensive perception of the landscape as a holistic entity, contributes to its better understanding. Ways to achieve a sustainable landscape can be found in landscape ecology and landscape planning. These are closely related interdisciplinary approaches to studying the landscape and the interrelationships between natural and anthropogenic processes in spatial and temporal context. Knowledge about the effects of human activities on the environment is exploited by landscape planning to avoid future devastation, correct past mistakes, and to create and maintain a healthy and satisfactory living conditions for humans and other species. The primary purpose of landscape planning is to preserve the fundamental values of the landscape while it is adapted to the increasingly demanding human needs. The contribution of landscape ecology in this process is in the understanding of structure and function of the landscape, and their changes over time, as the main reason of the landscape heterogeneity. Landscape is our heritage, and it is necessary to understand it and sustainably plan it so we could hand it over to the future generations. This paper presents the possibility of using landscape metrics in the process of vulnerability analysis of landscape qualities by using the multi-criteria spatial analysis. Landscape metrics were used as the basis for an objective quantitative evaluation of spatial structure of the landscape, as an indicator of its ecological condition and are prerequisites for the study of its function and change in a given time. Landscape metrics represent an additional tool for landscape planners who, with limited knowledge about ecological processes and with careful selection of criteria, can use it to objectively and quantitatively assess and describe the ecological condition of the landscape based on its structure.