Search

U organizaciji Državne ergele Đakovo i Lipik, u okviru 47. Đakovačkih vezova održano je dvodnevno konjičko natjecanje na hipodromu Pastuharne Đakovo. U subotu (06. srpnja), održano je I kolo Croatia cupa u vožnji jednoprega i dvoprega i II kolo juniorskog prvenstva RH u vožnji dvoprega. U nedjelju (07. srpnja), održano je pet preponskih utakmica u zatvorenoj jahaonici pred prepunim gledalištem te revijalna kombinirana utakmica u vožnji dvoprega.

Govedarska proizvodnja u istočnoj Hrvatskoj je jedna od najvažnijih grana stočarske proizvodnje, koja u ovom području ima dugu tradiciju. Intenzifikacija proizvodnje potakla je uvođenje suvremenijih pasmina s kojima su podignuti proizvodni rezultati, ali i smanjen broj životinja i proizvođača. Tijekom proteklih 40-tak godina broj mliječnih krava u Hrvatskoj je smanjen za više od 40%. Negativan populacijski trend bio je osobito izražen u vrijeme Domovinskog rata, kada je veliki dio populacije krava uništen. Međutim, zahvaljujući Operativnom programu razvitka govedarske proizvodnje koji je započeo s provedbom od 2004. godine, djelom su zaustavljeni negativni trendovi u govedarskoj proizvodnji, a najveći pozitivni pomaci učinjeni su na području istočne Hrvatske. Tako je od 1998. do 2011. godine na ovom području proizvodnja mlijeka porasla za 17, 5 % (uz stalni rast kvalitete mlijeka), broj krava za proizvodnju mlijeka je povećan za 38, 1 %, ali nažalost desio se pad broja proizvođača. Područje istočne Hrvatske koristi svoje prirodne pogodnosti u proizvodnji kvalitetnog junećeg mesa. Međutim, zadnje dvije iznimno sušne godine, uz nisku otkupnu cijenu mlijeka, značajno su otežale proizvodnju mlijeka i goveđeg mesa. Smanjena količina proizvedene hrane za stoku, uz problem pojave mikotoksina u mlijeku, dovele su veliki broj govedarskih farmi u istočnoj Hrvatskoj na rub održivosti, od kojih su neke i prestale s proizvodnjom. Konjogojstvo istočne Hrvatske, temeljeno na višestoljetnoj tradiciji, također prolazi kroz određenu tranziciju. Ona je posebice izražena u uzgoju lipicanskog konja kojeg se 82% uzgaja na području istočne Hrvatske. Od ukupnog broja konja pod selekcijskim obuhvatom u Hrvatskoj, 25, 05% konja te 32, 6% aktivnih vlasnika nalazi se u istočnoj Slavoniji. Konji su nezamjenjivi dio tradicijskih kulturnih manifestacija i kulturne baštine, a najviše se koriste u rekreacijske svrhe. Intenzivan je trend razvitka svih oblika konjičkog sporta, koji posljedično uvjetuje i povećanje broja grla i poboljšanje njihove kvalitete, kao i korištenje konja za terapijsko jahanje. Perspektiva uzgoja konja u Hrvatskoj temelji se sa jedne strane na jačanju kvalitete sportskih konja kao konkurentnog proizvoda za europsko tržište, te sa druge strane na brendiranju autohtonih ekoloških proizvoda u cilju nacionalne karakterizacije autohtonosti i kvalitete.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u posljednjih nekoliko godina implementiraju se prilagodbe koje će osigurati usuglašavanje konjogojstva sa važećim europskim propisima. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je prisutna i u sektoru konjogojstva, ukupan broj konja se u Hrvatskoj kontinuirano povećava i nastavljaju se pozitivni trendovi u uzgoju. No, iako je prisutan uzlazni trend, posljedice recesije zasigurno će ostaviti traga i na brojno stanje konja u Hrvatskoj. U posljednjem desetljeću broj konja pod selekcijskim obuhvatom porastao je za više od 72%. Središnji registar kopitara vodi centralnu bazu podataka o kopitarima i broji 49 registra pasmina konja i 28 registra uzgojnih tipova. Centralna baza podataka sa prilagođenim programskim sustavom omogućava obvezno elektronsko pohranjivanje podataka koje propisuje Europska unija, a isto se odnosi i na sustav izdavanja Identifikacijskih dokumenata (putovnica). Hrvatska broji ukupno 22.874 registriranih kopitara, od kojih je 20.041 konja. Omjer broja konja pod selekcijskim obuhvatom prema skupinama iznosi za toplokrvnjake 39%, za hladnokrvnjake 56% i za ponije 5%. Državne potpore u uzgoju autohtonih pasmina konja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak i međimurski konj) te zaštićenih pasmina (lipicanac i magarci) i dalje su aktivne mjere države kroz nacionalni program ruralnog razvoja. Lipicanci, arapski i engleski punokrvnjaci, , trakeneri, haflingeri i gidrani uzgojeni u Hrvatskoj su i međunarodno priznate pasmine. Snažnija uzgojna udruženja, kao i državne ergele samostalno provode uzgojne programe i u potpunosti nose uzgojno selekcijski rad pasmina za koje imaju ovlaštenje resornog ministarstva. Uzgoj autohtonih pasmina konja trebao bi preferirati ekološke principe proizvodnje koji dolaze na tržište kao proizvodi i usluge, gdje je potrebno brendiranje, u cilju nacionalne karakterizacije autohtonosti i kvalitete. Konji se koriste u rekreacijske svrhe, ali su nezamjenjivi dio tradicijskih kulturnih manifestacija i kulturne baštine. Intenzivan je trend razvitka svih oblika konjičkog sporta, koji posljedično uvjetuje i povećanje broja grla i poboljšanje njihove kvalitete, kao i korištenje konja za terapijsko jahanje. Perspektiva uzgoja konja u Hrvatskoj temelji se sa jedne strane na jačanju kvalitete sportskih konja kao konkurentnog proizvoda za europsko tržište, te sa druge strane na brendiranju autohtonih ekoloških proizvoda.

On the groundwater quality most affects the large number of reasons, such as: unresolved drainage settlements from household sewage, wastewater from industrial and institutional wastes (servicing and mechanical workshop, car wash, a variety of small-scale family production, sawmill and final wood production, fewer farms in the village , slaughterhouses, etc.), the unresolved wastewater from animal farm, draws solid waste from animal farms, especially poultry (litter and solid piece of faeces), excessive treatment farmland fertilizers and plant protection products, - the illegal dumping of waste containing hazardous components (they used batteries, medicines, packaging of paints, oils, varnishes and solvents, fertilizers, pesticides, etc.). Nitrates Directive of the European Union is a document which, among other things, refers to the protection of waters against pollution by nitrates from agricultural sources, and intensive agricultural production is increasingly directed towards the protection of the environment, conserve natural resources, animal welfare, etc. This directive would be most able to relate to the farm which should now have their own systems for the disposal of manure. Investigations were conducted on dairy farms in Osječko-Baranjska County, with the aim of determining how to implement the principles of good agricultural practices to protect water. The results showed that 19 farms meet the recommendations of the Ordinance regarding allowable load livestock unit (LU) LU/ha, while the three farms do not. Given the conditions for the storage of manure during the six months, only nine farms meet the recommendations of the Ordinance, and as many as 13 farms do not meet the requirements. Croatian farmers will need technical and financial assistance in solving this problem, because there is a possibility that these farms remain in the future without any financial support to Croatian accession to the European Union.

Zaprežni konjički sport se s pravom naziva i kraljevski sport. Zaprežni sport je disciplina konjičkog sporta gdje vozač (natjecatelj) sjedi na kočiji koju vuku jedan, dva ili četiri konja ili ponija. Turniri se sastoje iz tri dijela natjecanja: utakmica dresurne vožnje, maratonska utakmica i utakmica u vožnji preciznosti. U ovom sportu je specifično da muškarci i žene nastupaju u istoj kategoriji. Zaprežni sport je najstariji konjički sport, a 1970. godine je postao i službena disciplina konjičkog sporta u okviru Federation Equestre International (međunarodna krovna organizacija). Velike zasluge razvoju zaprežnog sporta pripadaju Princu Filipu. U Hrvatskoj je tendencija razvoja ovoga sporta u budućnosti.

U suvremenoj govedarskoj proizvodnji bitan je svaki čimbenik, pogotovo mikroklima koja ima velik utjecaj na proizvodnju i dobrobit životinja. Kod visokomliječnih krava je taj čimbenik od velike važnosti, jer ako ne vladaju optimalni mikroklimatski uvjeti, dolazi do pada proizvodnje mlijeka. Optimalna temperatura za mliječne krave se kreće od 4 do 16°C, a relativna vlaga zraka od 60 do 80%. Najveći učinak hlađenja postiže se pri brzini strujanja zraka od 2, 5 m/s. Minimalni intenzitet osvijetljenosti bi trebao iznositi 80 luksa u trajanju preko 10 sati. Granične vrijednosti za štetne plinove koje ne smiju biti prekoračene za ugljični dioksid iznosi 3000 ppm, za amonijak 20 ppm, a za sumporovodik 5 ppm. Pravilnom izgradnjom staje, postavljanjem ventilatora i raspršivača vode, pokušavaju se osigurati optimalni mikroklimatski uvjeti. Ukoliko želimo postići pozitivne rezultate u suvremenojgovedarskoj proizvodnji, onda stajska mikroklima predstavlja nezaobilazan čimbenik.

Konjički klub Pleternica i grad Pleternica organizirali su otvoreno prvenstvo Hrvatske u vožnji dvoprega, a od ove godine i po prvi puta Prvenstvo Hrvatske u vožnji jednoprega. Suorganizatori natjecanja su bili Hrvatski konjički savez i Državna ergela Đakovo i Lipik. Ovo natjecanje ujedno je bila i kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2013, koje će biti održano u državnoj ergeli lipicanaca Topolčianky u Slovačkoj od 29. kolovoza do 01. rujna 2013. Predsjednik sudačkog kolegija bio je međunarodni FEI sudac Wolgang Csar iz Austrije.

Istraživana je kvaliteta pilećih trupova i mesa od po 18 pilića hrvatske autohtone pasmine hrvatica (dudica) porijeklom iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Pilići iz ekološke skupine hranjeni su prema Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (N.N. 13/02). Obje analizirane skupine pilića tovljene su tijekom 98 dana. Prosječna završna tjelesna masa pilića iz ekološkoga tova bila je 0,769 ± 0,06 kg, a iz konvencionalnoga tova 0,883 ± 0,14 kg, dok je prosječna masa obrađenih pilećih trupova bila 0,528 ± 0,05 kg (ekološka skupina) i 0,605 ± 0,10 kg (konvencionalna skupina). Trupovi pilića iz ekološkoga tova imali su značajno (p0,05) između pilića iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Meso pilića iz ekološkoga tova, u odnosu na ono pilića iz konvencionalnoga tova, imalo je značajno višu (p, The quality of chicken carcasses and meat of 18 chickens of Croatian autochthonous breed of Croatian hen (dudica) per organic and conventional fattening group was researched. The chickens from the organic group were fed according to the Ordinance on organic production of animal products (Official Gazette No. 13/02). Both analyzed groups of chickens were fattened during 98 days. Average final body weight of chickens from the organic fattening was 0.769 ± 0.06 kg, and from the conventional fattening it was 0.883 ± 0.14 kg, whereas average mass of processed chicken carcasses was 0.528 ± 0.05 kg (organic group) and 0.605 ± 0.10 kg (conventional group). Carcasses of the chickens from the organic fattening had a significantly (p, Es wurde die Qualität der Hühnerrümpfe und des Fleisches bei 18 Hühnern der kroatischen autochtonen Rasse hrvatica (dudica) untersucht, die aus der ökologischen und konventionellen Mast stammten. Die Hühner aus der ökologischen Gruppe wurden nach der Dienstvorschrift über die ökologische Herstellung der Erzeugnisse tierischer Herkunft (NN 13/02) gefüttert. Die Hühner aus den beiden analysierten Gruppen wurden während 98 Tage gemästet. Die durchschnittliche Endkörpermasse der Hühner aus ökologischer Mast war 0,769 ±0,06 kg, und aus der konventionellen Mast betrug sie 0,883 ±0,14 kg. Die durchschnittliche Masse der verarbeiteten Hühnerrümpfe war 0,528±0,05 kg (ökologische Gruppe) und 0,605±0,10 kg (konventionelle Gruppe). Die Hühnerrümpfe aus der organischen Mast hatten einen bedeutend (p, È stata esaminata la qualità delle carcasse dei polli e della carne di 18 polli di razza autoctona hrvatica (dudica) proveniente da allevamento biologico e convenzionale. I polli dall›allevamento biologico sono stati ingrassati secondo il Regolamento relativo alla produzione biologica dei prodotti di origine animale. Entrambi i gruppi dei polli sono stati ingrassati nel periodo di 98 giorni. Il peso medio dei polli dell›allevamento biologico era 0,769 ± 0,06 kg, e dell›allevamento convenzionale 0,883 ± 0,14 kg. Il peso medio delle carcasse trattate dei polli era 0,528 ± 0,05 kg (allevamento biologico) e 0,605 ± 0,10 kg (allevamento convenzionale). Le carcasse dei polli di allevamento biologico hanno presentato una notevole diversificazione (p

Conventional training is applicable to all types of horse competitions, but this type of training could be very demanding and has got stressful effect on the physical condition of horses. As an alternative, training in water could be used for rehabilitation during condition training. Water trainings do not lead to overloading metabolism, they raise sympathicus and decrease parasympathicus activity and cause higher degree of order and stability. The aim of this paper is to compare conventional training with water training and their impact on the condition of horses. Water training has more benefitial effects, compared to conventional training, related to heart rate, hematocrit value, blood lactate concentration and cardiorespiratory rates.

Prvi veterinarski pregled na svim natjecanjima se obavlja prije početka A natjecanja (dresurne vožnje). Drugi pregled mora se održati na cilju D dionice, u B natjecanju (maratonskoj vožnji) i na svim natjecanjima. Spremnost konja se mora odrediti kliničkim promatranjem koje uključuje: mjerenje srčanog ritma, ritma disanja i temperature. Eliminirani moraju biti šepavi, ozlijeđeni i vidljivo iscrpljeni konji.

Hrvatska ima bogatu tradiciju u uzgoju konja, ali s obzirom da se manji dio konja koristi u sportske aktivnosti, budućnost leži u korištenju konja u turističke svrhe. Konjički turizam ima veliku ulogu u ostvarivanju ekonomske dobiti, očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata, zapošljavanju ljudi, edukaciji te u podizanju svijesti o prirodi. Direktno djeluje na očuvanje prirode i zaštitu okoliša, a povezan je s rekreacijskim, zdravstvenim i kulturnim turizmom. Hrvatska ima niz staza za jahanje i na prilagođenim odmorištima bi se mogli provoditi različiti tečajevi i obuka povezanih sa jahanjem i drugim konjičkim aktivnostima. Jahanje ili vožnja u kočijama moguća je i na kraćim stazama unutar brojnih privatnih ergela, konjičkih klubova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i državnih ergela. Perspektiva je i u uvođenju korištenja konja za posjetitelje parkova prirode, poput Lonjskog polja, Papuka ili Kopačkog rita, te putovanje s konjima maratonskim stazama bjelovarsko bilogorske, sisačko moslavačke i svih ostalih županija.

Endurance (daljinsko natjecanje, maratonsko jahanje, trka izdržljivosti) je jedno od najzahtjevnijih konjičkih natjecanja, kojim se provjerava brzina i izdržljivost konja te jahačevo dobro poznavanje konja i terena. Iako mlada konjička disciplina, prema podacima Hrvatskog konjičkog saveza, broji 115 licenciranih natjecatelja, članova tridesetak konjičkih klubova i vrlo je perspektivan sport u budućnosti. Razlog za ovoliku masovnost u natjecanju u daljinskom jahanju je što se velik broj vlasnika konja bavi terenskim jahanjem i oni su se odlučili za ovaj sport jer je vrlo sličan njihovoj rekreaciji. Važno je natjecateljevo poznavanje tempa, načina kretanja i sposobnost njegovoga konja u trci cross-country tipa na različitim terenima i preko prirodnih prepreka. Zanimljivost ovog natjecanja je da, iako se jahačima mjeri vrijeme, ne pobjeđuje najbrži jahač, nego je naglasak na završetku natjecanja u dobroj fizičkoj kondiciji konja. Puno je važnije prvi proći veterinarski pregled, nego proći prvi kroz cilj. U ovom sportu je dobrobit konja na prvom mjestu i cilj je da konj prođe veterinarski pregled u što boljem zdravstvenom stanju.

Dresurno jahanje se naziva kraljicom konjičkog sporta, jer je jedna od najvažnijih disciplina konjičkog sporta, koja je ujedno osnova i za druge konjičke discipline. Dresurno jahanje je konjička disciplina gdje jahači svojim jahanjem usmjeravaju konje da izvode različite figure i elemente, a stvaraju dojam da konj sve čini svojom vlastitom voljom. Postoje dvije vrste dresurnog jahanja: visoka škola jahanja i moderna jahaća dresura. Dresurni sport pojavljuje se na prvoj Olimpijadi 1912. godine u Stockholmu. Od Helsinških igara 1952. godine žene su se prvi puta natjecale s muškarcima u konjičkim natjecanjima i to prvo u dresurnom jahanju, a zatim postupno i u drugim konjičkim natjecanjima. Naglašena je budućnost dresurnog jahanja u primjeni prihvatljivijih, nježnijih metoda treninga i postupanja s konjem.

Dobrobit konja definira se kao stanje u kojem se konj pokušava nositi sa okolišem. Idealna razina dobrobiti životinja je stanje ukupnog fizičkog i psihičkog zdravlja u kojem je životinja u harmoniji sa svojim okolišem. Pojam zdravlja nije samo odsustvo bolesti ili ozljeda već sposobnost životinja da uskladi funkcije organizma s neposrednim okružjem. FEI (Fédération Equestre Internationale) ispred svih natjecateljskih pravila stavlja dobrobit konja na prvo mjesto. U svim fazama tijekom pripreme za trening i ispitivanje radne sposobnosti konja, dobrobit mora imati prednost nad svim drugim zahtjevima.

Muzna svojstva goveda imaju sve veću važnost u suvremenoj govedarskoj proizvodnji mlijeka, iako su sekundarno selekcijsko obilježje. Strojna mužnja krava ukazala je da ne postoji potpuna usklađenost između muznog uređaja i životinje, što dovodi do produžene mužnje ili narušavanja zdravlja vimena. Zato je cilj rada bio istražiti utjecaj stadija i redoslijeda laktacije na sljedeće muzne parametre: ukupna količina mlijeka po mužnji (KMM), maksimalni protok mlijeka (MPM), prosječni protok mlijeka glavne faze mužnje (PPM), vrijeme trajanja startnog protoka (tS500), trajanje uzlazne faze mužnje (tUFM), trajanje plato faze mužnje (tPFM), trajanje silazne faze mužnje (tSFM) i trajanje glavne faze mužnje (tGFM), te iste preporučiti za selekcijski rad. Istraživanje je uključilo 322 krave holstein pasmine od prve do treće laktacije, raspoređene u tri stadija (prvi od 50. do 90. dana, drugi od 91. do 135. dana i treći od 136. do 180. dana laktacije). Rezultati istraživanja pokazali su kako je redoslijed laktacije značajno (P

Mlijeko kobila koristi se u prehrani ljudi, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Kobilje mlijeko ima pozitivan učinak kod ljudi oboljelih od bolesti probavnog sustava, a osobito i kod osoba oboljelih od tuberkuloze. Kumis je fermentirani mliječni kiselinski proizvod kobiljeg mlijeka, a u azijskim zemljama kumisom se provode terapijska liječenja. Laktacija kobile traje oko jedanaest mjeseci, a zasušenje nekoliko tjedana do nekoliko dana prije sljedećeg ždrijebljenja. Kobile u prosjeku daju od 15 do 20 litara mlijeka dnevno tijekom laktacije. Mužnja kobile može biti: ručna, strojna i hormonska. Kobilje mlijeko ima nizak sadržaj masti i visok sadržaj laktoze što mu daje dijetetski učinak na organizam. S obzirom na sastav, kobilje mlijeko slično je humanom glede sadržaja sirovih proteina, minerala i laktoze, no sadrži značajno manji udio mliječne masti. Koristi se u obliku mlijeka u prahu, kumis, kao svježe i duboko smrznuto mlijeko. Kobilje mlijeko u zadnjim desetljećima pobuđuje zanimanje mnogih ljudi, također i veliki znanstveni interes u Europi. U budućnosti se u Hrvatskoj mogu koristiti izvorne pasmine konja (hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac i međimurski konj), koje su pogodne za proizvodnju kobiljeg mlijeka.

Western jahanje predstavlja niz jahačkih disciplina proizašlih iz Western kulture Sjedinjenih Američkih Država. Obiluje posebnim karakteristikama u pokretima konja i opremi jahača. Najveći utjecaj na razvoj ovog oblika jahanja su imali Američki stočari (kauboji), njihova direktna suradnja sa nativnom kulturom Indijanaca, manipuliranje velikim brojem stoke na širokim prostranstvima SAD-a te njihov borbeni duh. Western jahanje je popularno diljem svijeta. U Hrvatskoj se bilježi razvoj zahvaljujući ergeli u Višnjici koja uzgaja pasmine pogodne za western jahanje (Quarter i Paint) i njeguje Western kulturu. U predavanju su prezentirane Western discipline, pravila Western jahanja, pasmine konja koje se koriste za ovaj vid jahanja. Istaknula se specifičnost koja ovaj oblik jahanja čini sve popularnijim u svijetu konjogojstva.

Diskvalificiranje iz preponskih utakmica slijede u svim slučajevima zlostavljanja i/ili lošeg postupanja s konjem. Obavezna diskvalifikacija je za konje koji krvare na bokovima, iz usta ili nosa, ili imaju tragove bilo gdje na tijelu koji upućuju na pretjeranu upotrebu mamuza ili biča. Svi oblici okrutnosti, nehumanosti i zlostavljanja konja, uključivo, na razne oblike bariranja, izričito su zabranjeni tijekom održavanja turnira u svim padocima i prostorima za treniranje, kao i na ostalim terenima gdje se održava turnir. Pojam “bariranje” uključuje sve umjetne tehnike u cilju prisiljavanja konja da tijekom natjecanja skače više ili pažljivije. Praktično nije moguće nabrojati sve načine bariranja, ali uglavnom ono se sastoji od toga da natjecatelj - i/ili njegov pomoćnik na tlu, a za čije je ponašanje odgovoran natjecatelj – ili da udaraju konja nečim po nogama (nije bitno s čime ili tko) ili da namjerno uzrokuju da konj sam nešto udari, bilo da se to radi postavljanjem previsokih prepona i/ili preširokih prepona, postavljanjem lažnih linija na tlu, postavljanjem motki za kas ili elemenata u kombinaciji na krivoj razdaljini, namjernim navlačenjem ili naguravanjem konja u preponu ili da se na neki drugi način otežava ili onemogućava konju da bez udaranja preskoči preponu za trening. Natjecatelj se ne smije iskaljivati na konju pomoću biča. Takva upotreba biča je uvijek prekomjerna. Bič se ne smije koristiti nakon isključenja ili nakon što je konj preskočio posljednju preponu u parkuru. Bič se nikad ne smije koristiti tako da se npr. desnom rukom udari lijeva strana konja. Udarac bičem po glavi konja uvijek je prekomjerna upotreba biča. Konja se nikad ne smije udariti više od 3 puta za jednu pogrešku. Ako je koža konja poderana, to se smatra prekomjernom upotrebom biča. Jahač za kojeg se utvrdi da pogrešno ili prekomjerno koristi bič bit će diskvalificiran te ga sudačko vijeće može novčano kazniti.

Etologija je grana biologije ponašanja koja istražuje one oblike ponašanja koji se smatraju urođenim, pa ih se zbog toga smatra prilagodbom na vanjske utjecaje. Etologija proučava ponašanje čovjeka, dok ponašanje životinja proučava ekološka etologija koja opisuje i analizira ponašanje živih bića u specifičnom okolišu i istražuje evolucijsku prilagođenost ponašanja specifičnim uvjetima okoliša. Navedena grana biologije izuzetno je bitna kod korištenja životinja u različite svrhe za koje nisu predviđeni evolucijom, kao što su medicinske svrhe, točnije hipoterapija i terapijsko jahanje. Hipoterapija označava liječenje s konjem i na konju kao poseban oblik medicinske gimnastike, tj. fizioterapije koju određuje liječnik. Služi kao terapijsko sredstvo za prijenos kretanja u koraku. Terapijsko jahanje predstavlja uporabu konja s ciljem postizanja određenih terapijskih učinaka kod osoba s različitim oblikom i stupnjem fizičkih, mentalnih ili emocionalnih poremećaja. Glavne osobine koje konji moraju imati su flegmatični temperament, radna kondicija i visoka razina poslušnosti. Kako bi se izabrao ''savršeni konj'' provode se razna testiranja i metode ocjenjivanja, u odnosu na vanjske podražaje, nove situacije i sl. Testiranjima se proučava ponašanje konja koje se odnosi se na sve vanjske aktivne promjene.

U organizaciji Hrvatskog konjičkog saveza i Odbora za zaprežni sport u Državnoj ergeli Đakovo od 27-28.04.2013. održan je tečaj za suce i vozače zaprega. Tečaju je bilo nazočno 42 sudionika. Voditelj tečaja je bio međunarodni sudac u vožnji zaprega (FEI sudac i tehnički delegat) WOLFGANG CSAR iz Austrije. U uvodnom dijelu, predsjednik Odbora za zaprežni sport, Ivica Bogadi upoznao je sudionike o promjenama FEI pravilnika. Wolfgang Csar je prvog dana tečaja teoretski prezentirao FEI dresurne testove (8B za dvoprege i test 3 za jednoprege) objašnjavajući način kako ih vozači moraju voziti i što suci moraju ocjenjivati. Drugog dana tečaja prikazana je praktična dresurna vožnja jednoprega i dvoprega u pastuharni „Državne Ergele Đakovo“. Nakon tečaja, održan je i teoretski ispit za natjecateljsku licencu za vozače zaprega koji je položilo 12 kandidata.

Ekološka poljoprivreda je složena proizvodnja koja, na isti način kao i konvencionalna poljoprivreda, zahtijeva visok stupanj znanja. Ekološko konjogojstvo u Republici Hrvatskoj ima dva najvažnija prirodna resursa - autohtone pasmine i pašnjake, a država novčano potiče uzgoj autohtonih pasmina te, dodatno, i njihov ekološki uzgoj. Tržište Europske unije traži kvalitetnu sirovinu i/ili finalne proizvode iz ekološkog uzgoja konja. Sirovine i proizvodi moraju zadovoljiti uvjete ekološke proizvodnje konja koje uzgajivači mogu postići uz potporu države i znanja. Na zahtjevnom tržištu Europske unije, Hrvatska, za sada, nudi samo konjsko meso, a mogla bi ponuditi i čitav niz drugih sirovina za industriju kao i gotovih proizvoda iz područja kozmetike, prehrane i farmacije. Cilj ovoga rada je prikazati stanje hrvatskog ekološkoga konjogojstva pred ulazak u Europsku uniju i ukazati na mogućnosti daljnjeg razvoja pod njezinim okriljem.

Pravilnici Hrvatskog konjičkog saveza za discipline preponskog, dresurnog, endurance i zaprežnog sporta usklađeni su sa Fédération Équestre Internationale (FEI) pravilnicima u kojima se dobrobit konja stavlja ispred svih natjecateljskih i komercijalnih zahtjeva. Iako se prema pravilima FEI-a posebno naglašava najviša razina obrazovanja u području stručnosti važnih za njegu i korištenje natjecateljskih konja, o dobrobiti konja se vodi više briga u razvijenijim zemljama, dok u ostalim zemljama, baš i ne. Službeno osoblje na konjičkim natjecanjima u Hrvatskoj čini izuzetne napore kako bi se FEI kodeks ponašanja o dobrobiti konja primjenio u svim disciplinama konjičkog sporta. Odnos pojedinih natjecatelja prema konjima, ipak, još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Zbog toga se provode edukacije za suce, jahače, vozače i sve zaljubljenike u konjički sport. Stoga je i pozvano predavanje Udruge „Vinkovački šokački rodovi“ i KK „Maestoso“ u okviru 11. Vinkovačkog pokladnog jahanja održanog 01. veljače 2013. u Vinkovcima bila idealna prilika za jednu u nizu edukacija o dobrobiti konja. Za potpuno prihvaćanje FEI pravila vezano za dobrobit konja na natjecanjima u Hrvatskoj ipak će biti potrebno još vremena, kako bi svi shvatili da je dobrobit njihovih konja važnija od ostvarivanja plasmana u utakmici, a samim time i osvajanja novčanih nagrada.

Etologija je grana biologije ponašanja koja istražuje one oblike ponašanja koji se smatraju urođenim, pa ih se zbog toga smatra prilagodbom na vanjske utjecaje. Navedena grana biologije izuzetno je bitna za hipoterapiju i terapijsko jahanje, a zbog sigurnosti koraka u svrhu terapija se koristi isključivo konj. Hipoterapija označava liječenje s konjem i na konju kao poseban oblik medicinske gimnastike. Terapijsko jahanje predstavlja uporabu konja s ciljem postizanja određenih terapijskih učinaka kod osoba s različitim oblikom i stupnjem fizičkih, mentalnih ili emocionalnih poremećaja. Kako bi se izabrao ''savršeni konj'' provode se razna testiranja i metode ocjenjivanja, u odnosu na vanjske podražaje, nove situacije i sl. Testiranjima se proučava ponašanje konja, a odnosi se na sve vanjske aktivne promjene, kretnje, držanja, gestikulacije i zvukove jednog čovjeka ili životinje. Proučavanjem ponašanja gleda se utjecaj ranijih iskustava na konja i utjecaj učenja, kao i utjecaj različitih hormona te otkucaja srca, disanja i na kraju ne manje važne hranidbe i način treninga konja.

Konjički klub Pleternica uz potporu grada Pleternica ponovno se dokazao kao izvrstan organizator otvorenog prvenstva Republike Hrvatske u vožnji dvoprega kategorije CAN – A. Bilo je to nacionalno prvenstvo u vožnji dvoprega za seniore i treće kolo prvenstva države za juniore. Nakon službenog dijela, održana je i atraktivna revijalna utakmica u vožnji jednoprega.

Fédération Equestre Internationale (FEI) je kao međunarodna krovna organizacija konjičkih sportova u okviru propisanih najnovijih pravila vezanih za zaprežni sport, propisala i pravila vezana za dobrobit konja. Pravila FEI-a se primjenjuju na olimpijske discipline konjičkog sporta, ali i kod trka izdržljivosti, voltižiranja, zaprežnog sporta i reininga. Iako se, poštivajući dobrobit konja, kod vozača dvoprega koji se natječu prema FEI pravilima, odnos prema konjima uvelike promijenio, tradicionalan odnos ostalih vozača prema konjima još je uvijek na niskoj razini. Različite metode treniranja i natjecateljske vožnje u svim fazama zaprežnog sporta ne smiju sadržavati bilo koje tehnike propisane od strane FEI-a kao ponižavajuće za konja ili im uzrokujući ozljede, a samim time i bol. Kako se prema pravilima FEI-a posebno naglašava najviša razina obrazovanja u području stručnosti važnih za njegu i upravljanje natjecateljskim konjima, ipak će biti potrebno još dosta vremena kako bi se prihvatilo da briga o konju mora biti ispred ostvarivanja ekonomske dobiti i svih zahtijeva uzgajivača, trenera, vozača, vlasnika, organizatora, sponzora i ostalih dužnosnika. Baban i sur. (2009) istaknuli su potrebu edukacije o dobrobiti konja predstavljajući dijelove FEI pravilnika. Horseville 2012. godine sjajna je prigoda da se istakne dobrobit konja kao najvažniji segment u bavljenju konjima. Stoga je cilj ovog rada ponovno naglasiti FEI pravila o dobrobiti konja u zaprežnom sportu.

Pod pokroviteljstvom Grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije, Ergele lipicanaca „Janković“ iz Vrbanje, Ergele arapske i lipicanske pasmine „Drobnjak“ iz Vinkovaca te Konjičkog kluba „Ergela Đakovo“ održat će se VI. Konjička revija Vinkovci 2012. i II. Vinkovački konjički dani prigodom dana grada „Sveti Ilija“. Program obuhvaća IV kolo seniorskog Croatia cupa u vožnji dvoprega, juniorskog PH, te revijalnu utakmicu jednoprega. U edukativnom dijelu programa održat će se i predavanja s temama vezanim za zaprežni sport.

Stres je stanje organizma koje se definira kao specifični adaptacijski odgovor na različite podražaje stresa (stresori). Ukoliko organizam ne uspije prevladati stres tada on predstavlja negativnu pojavu koja ima štetan utjecaj na zdravlje i dobrobit. Danas je poznato da kod konja takav negativni stres mogu izazvati različiti endogeni (somatotropni i psihotropni) i egzogeni (okolišni) čimbenici. Stoga je važno pravovremeno prepoznati da se organizam konja nalazi u stresu. Metode koje se koriste u otkrivanju i praćenju utjecaja stresa na organizam konja predstavljaju sastavni dio uobičajenog veterinarskog pregleda i obrade konja kao pacijenta a sastoje se od praćenja rada srca i mjeranja različitih tvari u krvi konja. Prilikom praćenja rada srca koriste se mjerenje pulsa, auskultacija srca, primjena holtera i pulsmetra a po potrebi i dodatne pretrage (ultrazvuk, doppler), dok se prilikom mjerenja pokazatelja stresa iz krvi koristi određivanje razine kortizola, mjerenje razine proteina akutne faze i mjerenje enzima uključenih u oksidacijski stres.

Procjena konja je na neki način umjetnost u kojoj mjerodavna osoba izražava svoje mišljenje o eksterijernim osobinama konja na temelju kojih se konji rangiraju u klase. Sudac mora na uvjerljiv način izložiti razloge za određenu ocjenu konja, treba ga usporediti sa ostalim konjima te klase pri tome imajući na umu idealan model za tu pasminu ili tip. Za pravilno prosuđivanje konja neophodno je: dobro poznavati anatomiju konja ; uočiti nepravilnosti i eksterijerne pogreške i kako one utječu na kretanje konja ; kako procijeniti nepravilnosti i eksterijerne pogreške da bi dao zadovoljavajuću ocjenu ; poznavati „idealan“ model te idealne sposobnosti za pojedine pasmine ; znati kako brzo i potpuno procijeniti konja. Na predavanju je naglašeno koje su to najčešće konstitucijske pogreške koje se susreću kod procjene sportskih pasmina konja.

Državno prvenstvo u preponskom jahanju za sve kategorije jahača održalo se tijekom četiri dana na zagrebačkom hipodromu u organizaciji KK Karoca iz Zagreba. Osim natjecanja za dosadašnje, uobičajene kategorije natjecatelja: poni jahače, kadete, juniore, mlade jahače i seniore, po prvi puta se održalo i prvenstvo za kategorije amatera i amazonki. Prema Pravilniku Hrvatskog konjičkog saveza iz 2012. godine, kategoriju amatera čine jahači stariji od 18 godina koji posjeduju licencu S2 ili S3 te nisu prethodnu godinu nastupali na visini utakmice 1, 40 m ili više. Prvenstvo Hrvatske za amazonke se, kao i sve prvenstvene utakmice do sada, održalo tijekom tri natjecateljska dana u slijedu i sastojalo se iz tri utakmice. Pravo sudjelovanja u konkurenciji za Prvenstvo amazonki imale su ženske jahačice starije od 14 godina sa licencama S2, S3 ili S4. Pobjednik prvenstva u seniorskoj konkurenciji je Denis Gugić na kobili Davita (KK Karoca). U juniorskoj konkurenciji pobijedila je Antea Šimleša na Tari (KK Sveti Juraj). Među kadetima najbolja je bila Nina Madirazza na Baldiniju (KK Sv. Juraj) dok je u konkurenciji poni jahača prvo mjesto zauzela Silvija Lučić na Montanji (Purgerski KK). Prvo mjesto među amaterima osvojila je Sanja Ostović na Clouseau (KK Trajbar Team), a među amazonkama Maja Trajbar na Parcu (KK Trajbar Team). Posljednja i najteža seniorska utakmica (visine 1, 45 m) koja se bodovala za Prvenstvo Hrvatske za seniore, ujedno je bila i finalna utakmica Karoca kupa GP serije. U ljetnom Karoca kupu pobijedio je Andrija Hrgović (KK Sv. Juraj) sa ukupno osvojenih 34 bodova, drugi je bio Robert Pal (Slovačka) sa 28 bodova, dok je trećeplasirani Denis Gugić (KK Karoca) sa 27 bodova. Nagrade našim najboljim seniorskim jahačima uručio je predsjednik RH dr. Ivo Josipović. Državno prvenstvo u preponskom jahanju za mlade konje u dobi od 5, 6 i 7 godina održalo se na osječkom hipodromu u organizaciji KK Osijek. U dvodnevnom programu za Prvenstvo RH bodovali su se mladi konji u svojim dobnim kategorijama. Za petogodišnja grla pobijedila je hrvatska sportska kobila Chantal, koju je jahao Renato Levanić (KK Zagreb). U kategoriji šestogodaca pobijedio je belgijski toplokrvnjak Goodfather kojeg je jahao Andrija Hrgović (KK Sv. Juraj), a drugo mjesto je osvojio holštajnski kastrat Contado u privatnom vlasništvu osječanina Zorana Mundukovića. Jahao ga je Srđan Grmaškoski (KK Osijek). Od sedmogodaca najbolji je bio hrvatski sportski konj Clouseau u sedlu sa Markom Pandžom (KK Sv. Juraj). Posljednja utakmica koja se bodovala za Prvenstvo RH za sedmogoce, ujedno je bila i utakmica za Pokal grada Osijeka. Pobijedila je Janka Krašovec sa Cabanom za Purgerski konjički klub. Nagrade najboljim jahačima na Pokalu grada Osijeka predao je osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo.

Konjički klub „Ramarin“ ove godine je bio organizator šestog kola i finala Croatia cupa. Klub se nalazi u reprezentativnim prostorima Ranča „Ramarin“ u Garčinu, koji je izgrađen po svim europskim standardima, u sklopu kojeg se nalaze štala s boksovima za 20 konja, ograđeni manjež za školu jahanja i treninge, veliki ograđeni prostor za slobodno kretanje i ispašu konja na kojem je izgrađena staza za utakmice u preponskom jahanju Derby, dva manja vanjska boksa za kobile i ždrebad te silos za zrnatu hranu i hala za sijeno i slamu. Na Ranču se također nalaze i 4 jezera i vodena prepreka, a jedno jezero je izgrađeno u obliku konja. U funkciji je i osam korala za konje te novoizgrađena spavaonica za natjecatelje i posjetitelje s 40 ležaja i blagovaonicom te sanitarnim čvorovima. U sklopu glavne zgrade nalazi se učionica gdje jahači i natjecatelji stječu znanja o konjima i konjičkom sportu. Trenutno se na Ranču nalazi 27 konja s podmlatkom. Na zahtjevnoj stazi finala Croatia cupa dobili smo ukupne juniorske i seniorske pobjednike. U juniorskoj kategoriji pobijedio je Marin Samardžić na grlu Havas (KK Ramarin), drugo mjesto je osvojila Karla Šebalj i Sonik (KK Hiperion), a treće Lidija Keber i Paša (KK Ferdinandovac). U seniorskoj kategoriji pobijedio je Gordan ml. Šebalj i Sany (KK Hiperion). Druga je bila Petra Šebelić i Wolf (KK Manjadvorci), a treći Damir Samardžić i Piogga (KK Ramarin). Titulu ekipnih pobjednika ponijeli su jahači KK „Ramarin“.

Konformaciju konja predstavlja dobro oblikovan kostur s pripadajućim mišićjem koji uvjetuje korektnost i sklad tjelesne građe. Ona se ogleda kroz izražaj vanjštine i funkcionalnost pokreta. Prilikom procjene konformacije prvo se ocjenjuje pasminski tip i model te sklad regija tijela promatranjem njegovoga okvira, tj. duljine, visine i dubine. Kod interijera procjenjuje se volja za radom, konstitucija, temperament, ćud, poslušnost konja, koncentracija, inteligencija i korektnost hodova. Sve su to osobine koje su veoma važne prilikom izbora konja za korištenje u rekreacijskom jahanju, vožnji zaprega i ostalim oblicima konjičkog turizma, izlučujući pri tome zloćudna grla i grla s teškim konstitucijskim pogreškama.

Littoral Dinaric donkey is one of three autochthonous donkey breeds in Croatia, preserved mainly in mountainous hilly villages of Dalmatian Zagora. It belongs to the group of endangered breeds. By the size of its frame it belongs to the smallest donkey breeds in the world. In the past donkey has been used as working animal, but nowadays is used in free time, touristic purposes, and programs of field riding, meat and milk production. Some of Littoral Dinaric donkey breeders are orienting to donkey milk production through extensive production technologies. Due to modest lactation characteristics of Littoral Dinaric mares, the object of this study was to determine lactation characteristics of Littoral Dinaric mares’ milk production in extensive production system. Significant influence of lactation stage in Littoral Dinaric mares was found on milk yield, milk fat and protein content as well as on somatic cell count (P

Za visoku proizvodnju mlijeka pored kvalitetne hranidbe i menadžmenta, neizmjerno je važan pravilan i potpun razvoj mliječne žlijezde. Tijekom života krave, mliječna žlijezda prolazi kroz različite razvojne stadije, koji su posljedica djelovanja različitih hormona. Najveće promjene događaju se tijekom puberteta i bređosti. Kada životinja uđe u razdoblje puberteta, u njenom organizmu dolazi do velikih hormonalnih promjena, koju koordinira štitasta žlijezda zajedno s hipotalamusom i nuzbubrežnom žlijezdom. Adenohipofiza oslobađa folikulostimulirajući hormon i luteinizirajući hormon, koji utječu na ovarije da počnu s lučenjem ženskih spolnih hormona: estrogena (estradiol i estron) i progesterona. Estrogeni zajedno s progesteronom, hormonom rasta, lokalnim faktorima rasta i glukokortikoidima stimuliraju proliferaciju mliječne žlijezde, djelujući na produljivanja i grananja primarnih mliječnih kanala. Mnoga endokrinološka istraživanja ukazuju na negativan utjecaj loše hranidbe (visok energetski unos) na razvoj mliječne žlijezde kod junica, a to povezuju sa utjecajem hormona rasta, čija se koncentracija u krvi smanji pri visokom energetskom unosu. Jako djelovanje estrogena iz jajnika na umnažanje stanica mliječne žlijezde ne bi bilo moguće bez sinergističkog djelovanja prolaktina i somatotropina iz hipofize. Za vrijeme puberteta, kada jajnici luče veće količine estrogena, na mliječnoj žlijezdi se počinju sintetizirati i receptori za estrogene. Viša razina estrogena u krvi povećava sintezu progesteronskih receptora u mliječnoj žlijezdi. Prisutnost obje vrste receptora povećavaju osjetljivost tkiva žlijezde na estrogen i progesteron što rezultira njenim intenzivnim razvojem. Najveći rast mliječna žlijezda postiže tijekom bređosti kada se inicira sekrecija prolaktina, progesterona i placentarnog laktogena, koji u kombinaciji s estrogenom kontroliraju lobulo-alveolarni razvoj tijekom gravidnosti. Kontrolu nad lobulo-alveolarnim razvojem preuzimaju progesteron, placentarni laktogen i prolaktin sve do sredine graviditeta. Pravilan razvoj mliječne žlijezde kod junica od neprocjenjivog je značaja, jer se to odražava na svaku laktaciju kroz koju će ta životinja prolaziti i količinu mlijeka koju će proizvoditi.

Glavna odlika sisavaca je potojanje mliječne žlijezde u kojoj se sintetizira mlijeko potrebno za othranu njihovog pomlatka. Razvoj mliječne žlijezde kod krava odvija se kroz nekoliko stadij: od fetalnog do laktacijskog razdoblja. U intenzivnom dijelu razvoja mliječne žlijezde (mamogeneze) dolazi do umnažanja stanica epitelnog tkiva, proliferacije sustava kanalića i sekrecijskih stanica. Tijekom laktogeneze i galaktopoeze završava se lobulo-alveolarni razvoj, dolazi do sinteze mlijeka, čije lučenje neometano traje sve do kraja laktacije. Sve promjene nastale u mliječnoj žlijezdi posljedica su djelovanja mnogih čimbenika, prvenstveno hormona i raznih faktora rasta. Estrogeni, progesteron, prolaktin, placentalni laktogen, hormon rasta, glukokortikoidi imaju najveći utjecaj na razvoj žlijezde i sintezu mlijeka.

Trenutačna razina znanstveno tehnoloških dostignuća omogućava kvalitetniju i egzaktniju analizu građe, funkcije i razvoja organizma. Osim toga dostupna računalna oprema te odgovarajući programski paketi pružaju mogućnost vrlo brze statističke obrade velikih baza podataka uz zanemarivu pogrešku procjene. Navedeno daje izuzetno dobru podlogu za selekcijski rad te realizaciju brzog selekcijskog napretka u populaciji. Molekularno genetička analiza zasnovana na primjeni genetičkih markera, omogućila je daljnje genetičko usavršavanje selekcijskog rada u konjogojstvu. Molekularna su istraživanja usmjerena na identifikaciju gena odgovornih za variranje osobina od selekcijskog interesa, kao i na detekciju genetičkih markera. Genetički markeri su dijelovi gena odnosno dio DNA koji služi za otkrivanje ili uporabu gena koji utječu na eksterijer i interijer životinje u cilju genetičkog usavršavanja selekcije u konja. Osnovni segment kvalitetne selekcije potpomognute markerima je točno utvrđivanje lokusa svojstava od interesa za selekcijski rad. Lokusi su utvrđeni za mnoga kvantitativna i kvalitativna svojstva, primjerice parametre rasta, razmnožavanja, produktivnosti, bolesti i boje konja. Statistička metoda BLUP (eng. Best Linear Unbiased Prediction) ili najbolje linearno nepristrano predviđanje je statističko-matematička metoda koja se smatra najboljom i najobjektivnijom za procjenu uzgojnih vrijednosti grla. Primjenom BLUP-a rabe se pedigre informacije te fenotipska ekspresija svojstava od interesa. Osim toga primjena BLUP metode omogućava kreiranje velikog broj predikcijskih modela u kojima se različiti utjecaji mogu oblikovati kao kontinuirani ili diskontinuirani te uvažiti kao fiksni ili slučajni. Nužno je dalje otkrivanje lokusa svojstava od selekcijskog interesa u cilju što uspješnije selekcije u konja. Također je potreban paralelan razvoj tehnologije i programskih sustava i njihova primjena u praksi.

Procjena pogodnosti konja za određenu namjenu korištenja proizlazi iz pravilne procjene konformacije, odnosno eksterijera i interijera konja. Eksterijer je vanjski izgled konja prema kojemu se može prosuditi s većom ili manjom točnošću uzgojna ili rasplodna vrijednost. Poželjno je da konji imaju tipične oznake pasmine i dobro izražene primarne i sekundarne spolne oznake. Konformacija se prosuđuje promatranjem konja kao cjeline ili promatranjem njegovoga okvira, tj. visine, duljine i dubine.

U organizaciji Konjičkog kluba „Maestoso“ Vinkovci, Ergele lipicanaca „Janković“ Vrbanja, Ergele arapske i lipicanske pasmine konja „Drobnjak“ Vinkovci i Konjičkog kluba „Ergela Đakovo“ u subotu je, 21. srpnja u prekrasnom ambijentu lovišta „Kunjevci“ u Vinkovcima održano IV kolo seniorskog Croatia cupa u vožnji dvoprega i revijalna utakmica jednoprega. U okviru VI. Konjičke revije i II. Vinkovačkih konjičkih dana prigoda je to bila i za obilježavanja dana grada „Sveti Ilija“.U edukativnom dijelu programa održana su i predavanja s temama vezanim za zaprežni sport. Nastavak je to edukacije jer je u okviru 1. Vinkovačkih dana uspješno organiziran i 1. Međunarodni konjički simpozij u Vinkovcima. Predavači su bili prof. dr. Mirjana Baban s temom (Konformacija zaprežnog tipa konja) i ing. Ivica Bogadi (Oprema konja u zaprežnom sportu). U međuprogramu je gledateljima ponuđena mogućnost jahanja ponija i konja, te vožnja kočijom.

Članovi Konjičkog kluba "Slavonac" iz Čepina, osnovanog prije pet godina, na novom su hipodromu do sada već uspješno organizirali dva otvorena prvenstva Hrvatske u vožnji dvoprega s međunarodnim sudjelovanjem i jedno kolo Croatia cupa. Hipodrom površine 5, 5 ha se nalazi na samom izlazu iz Čepina, pored ceste Čepin – Ivanovac, nasuprot vojarne „LUG“. Klub broji 15 članova koji u svom vlasništvu imaju 20-tak konja uglavnom lipicanske pasmine. Članovi kluba su do sada uspješno sudjelovali u utakmicama u vožnji dvoprega, a sa svojim konjima sudjeluju i na izložbama, smotrama, pokladnim jahanjima i različitim folklornim manifestacijama. Malo je onih kojima je poznat podatak da je na čepinskom hipodromu prvo slavonsko društvo za kasanje i trku organiziralo konjičko natjecanje još 1882. godine. Ovogodišnja sezona u vožnji dvoprega započinje u organizaciji ovog kluba 12. svibnja I kolom Croatia cupa za seniore te I kolom Prvenstva Hrvatske za juniore. Po prvi puta na čepinskom hipodromu će se održat i revijalna vožnja jednoprega. Utakmice turnira organizirat će se sukladno pravilniku Hrvatskog konjičkog saveza. U svakom kolu Croatia cupa se boduju dvije utakmice tijekom jednodnevnog turnira.

Uzgoj konja uz sportske i rekreacijske, nudi i alternativne mogućnosti uzgoja, prvenstveno kroz uzgoj konja za proizvodnju mlijeka i mesa. Konzumacija kobiljeg mlijeka preporučuje se kod osoba koje pate od alergija, kod jačanja imunološkog sustava i tradicijskog liječenja bolesti respiratornog sustava. Po kemijskom sastavu i organoleptičkim odlikama kobilje mlijeko slično je humanom mlijeku. U odnosu na kravlje mlijeko, kobilje mlijeko ima manji sadržaj masti (1, 5-2%) i bjelančevina (2-2, 5%), dok je sadržaj laktoze veći (6-8%). Mali udio kazeina u odnosu na udio albumina čini ga lako probavljivim i pogodnim za hranidbu novorođenčadi netolerantne na proteine kravljeg mlijeka, kao i za najstariju populaciju ljudi. Kobilje mlijeko sadrži visok udio višestruko nezasićenih masnih kiselina (čak 28%) te visoke koncentracije enzima lizozima, koji broj somatskih stanica održavaju niskim te štite probavni sustav djece od raznih infekcija. Konjsko meso se zbog svojih organoleptičkih svojstava i kemijskog sastava te dijetetskog djelovanja preporuča za prehranu djece, sportaša, bolesnika, posebice osoba oboljelih od anemije. Kemijski sastav konjskog mesa razlikuje se od goveđeg i svinjskog mesa po većoj količini bjelančevina (21, 7%), posebice esencijalnih aminokiselina, te udjelu natrija i željeza. Udio masti je niži (0, 5-3%), kao i udio zasićenih masnih kiselina (40-44%) i kolesterola (29, 9 mg/100g).

U okviru 46. Đakovačkih vezova održano je dvodnevno konjičko natjecanje na hipodromu Pastuharne, a preponsko natjecanje se po prvi puta održalo u zatvorenoj jahaonici pred prepunim gledalištem. U organizaciji Konjičkog kluba „Ergela Đakovo“ u subotu (07. srpnja) održano je III kolo Croatia cupa u vožnji dvoprega za seniore i IV kolo juniorskog prvenstva RH u vožnji dvoprega te revijalna utakmica u vožnji jednoprega. U nedjelju (08. srpnja) održane su četiri preponske utakmice i revijalna kombinirana utakmica u vožnji dvoprega.

U središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održana je radionica Udruge proizvođača, tehnologa i nutricionista stočne hrane Hrvatske s pozvanim predavanjem “Lipicanac u zrcalu povijesti, znanosti i sporta” za profesore Veterinarskog i Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, te ugledne nutricioniste i ostale goste. Tijekom dva sata dugog predavanja, nazočni su se upoznali sa 506 godina dugom tradicijom uzgoja konja u Đakovu, sa 432 godine uzgoja lipicanaca u Lipici, sa 206 godina uzgoja lipicanaca u đakovačkoj ergeli te sa stradanjem Državne ergele Lipik u domovinskom ratu. Uz pregled najnovijih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih i stručnih radova vezanih za lipicansku pasminu konja, treći dio predavanja bio je vezan za uporabu lipicanaca u konjičkom sportu. Kratkim, interesantnim filmovima prikazan je rad „španjolske“ škole jahanja u Beču, nastupi Lipicanske barokne raskoši iz Samobora, rad visoke i moderne jahaće dresure te su prikazane sve tri faze natjecanja u zaprežnom sportu sa svjetskih prvenstava u vožnji dvoprega i četveroprega.

The aim of this study was to show the results of implementation of measurements milking traits of cattle in the Republic of Croatia. Milkability traits have an important role in machine milking of cows. The unequal quarters of udder and extreme values of milk flow (too slow / too fast) have big influence on duration of milking and udder health. The canal of teat is a direct link parenchymal mammary gland and the external environment, that with microorganisms can cause inflammation of the udder. For the purpose of progeny testing in Croatia, measuring the flow of milk is carried out as part of regular control of milk (in the second and third control) on primiparious cows of Simmental, Holstein and Brown breeds. In 2011. the measurements are included 18.032 cows (3.097 of Simmental, 14.878 of Holstein and 57 of Brown breed), where made a total of 76.913 measurements (6.297 measurements of Simmental, the Holstein 70.523, and Brown breed of 93 measurements). Were observed following values of the average milk flow: on primiparious cows Simmental 1, 66 kg/min, with the Holstein 2, 48 kg/min and the Brown 1, 92 kg/min. Since 2009., when it started measuring of the milk flow, to 2011. year, the average values of the milk flow at primiparious cows are gradually increased and approached the values provided for cattle breeding program of the Republic of Croatian.

U organizaciji Konjičkog kluba „Ergela Đakovo“ u subotu (02. srpnja) održano je I kolo Croatia cupa u vožnji dvoprega za seniore i I kolo juniorskog prvenstva RH u vožnji dvoprega. U nedjelju (08. srpnja) održane su četiri preponske utakmice i revijalna kombinirana utakmica u vožnji dvoprega. U okviru 45. Đakovačkih vezova tijekom dvodnevnog konjičkog natjecanja istog dana su bile organizirane preponske utakmice nešto nižih visina, dok se u nedjelju (03. srpnja) skakalo za bodove IV kola Croatia cupa u preponskom jahanju.

Gotovo sva suvremena istraživanja bave se patološkim stanjima koje izaziva oksidacijski stres s ciljem smanjenja stupnja oštećenja organizma i pojave istog. Oksidacijski stres zauzima sve veću važnost u reprodukciji i zdravlju sportskih konja. Oksidacijski stres definira se kao pomak ravnoteže u staničnim oksidativno-redukcijskim reakcijama u smjeru oksidacije. Može se javiti kod neučinkovitosti antioksidativnih sustava, tj. pri naglom povećanju količine oksidanata ili nedovoljne sinteze antioksidanata. Antioksidansi služe kao obrambeni sustav protiv oksidanata, u koje spadaju: 1) sustavi koji sprječavaju nastanak ROS generacije, 2) antioksidativni sustavi koji inaktiviraju oksidante i 3) sustavi koji smanjuju štete nastale djelovanjem oksidanata i saniraju nastala oštećenja oksidativnim djelovanjem. Postoji poveznica između upale dišnih puteva i izazivanja plućnog oksidacijskog stresa koji ovisi o težini upalnog procesa, a za posljedicu ima sistemski (krvožilni) oksidacijski stres. Induciranim radom dolazi također do promjene oksidacijsko/antioksidacijske ravnoteže zbog povećanja razine elektrona u mitohondrijima unutar mišićnih stanica. Brojne su studije pokazale da oksidativno/antioksidativne promjene pri treniranju konja mogu varirati ovisno o vrsti treninga i markerima koje pratimo u krvi, te je zaključeno da fizički napor značajno inducira oksidativnu- antioksidativnu ravnotežu. Izloženost oksidantima utjecalo je na razvoj niza obrambenih mehanizama, uključujući preventivne mehanizme, mehanizme popravka, fizičku i antioksidacijsku obranu. Antioksidativna terapija može se smatrati učinkovitom u liječenju određenih patoloških stanja, osobito kroničnih upala. Danas je neizbježna antioksidativna dopuna u vrhunskom konjičkom sportu, a dokazan je pozitivan učinak antoksidativne dopune vitaminima i elementima u tragovima.

U organizaciji Konjičkog kluba „Ergela Đakovo“ u subotu (02. srpnja) održano je I kolo Croatia cupa u vožnji dvoprega za seniore i I kolo juniorskog prvenstva RH u vožnji dvoprega. U okviru 45. Đakovačkih vezova tijekom dvodnevnog konjičkog natjecanja istog dana su bile organizirane preponske utakmice nešto nižih visina, dok se u nedjelju (03. srpnja) skakalo za bodove IV kola Croatia cupa u preponskom jahanju. Tijekom subotnjeg prijepodneva, iako je kiša zalila đakovački hipodrom, početak dvoprežnih i kasnije, preponskih utakmica odvijao se u idealnim vremenskim uvjetima, pa su gledatelji mogli uživati u umijeću vožnje naših devet najboljih vozača i trenutno najspremnijih konja koji su svojim vožnjama skupljali bodove za prvo kolo Croatia cupa u vožnji dvoprega. Ujedno je to bila i generalna proba za Prvenstvo RH u vožnji dvoprega, koje će se održati u Pleternici od 08-10. srpnja. Bit će to i veliki međunarodni turnir te posljednja kvalifikacija za ovogodišnje svjetsko prvenstvo koje će se održati u Francuskoj. I ove godine su se za seniorski Croatia cup bodovale dresurna vožnja i vožnja preciznosti, između čunjeva. Najspremnije je dresurnu vožnju odvozio vozač Konjičkog kluba Osijek, Marko Vidačić (47, 15 bodova). Iza njega se plasirao prošlogodišnji pobjednik Croatia cupa, vozač Državne ergele lipicanaca Đakovo (DEL Đakovo), Josip Zirn sa ukupno 56, 11 bodova. Sa vrlo malom razlikom u bodovima (56, 53) na treće mjesto se plasirao Antun Živić, vozač DEL Đakovo. Ovo je inače prva natjecateljska sezona, prva vožnja za ovog vozača. Na četvrto mjesto (57, 81) plasirao se Antun Medvidović (ZK Slavonac), dok je peto mjesto zauzeo Tihomir Salarić (58, 88). U poslijepodnevnim satima u subotu je bila održana seniorska utakmica preciznosti, a nakon toga je uslijedila juniorska utakmica.U seniorskoj utakmici preciznosti plasman dva najbolja vozača odlučila je razlika od 0, 04 boda za koliko je bio bolji Antun Medvidović od Josipa Zirna. Na treće mjesto se plasirao Dario Dorušak (KK Pleternica). Nakon zbrajanja negativnih bodova iz obje utakmice (dresurne i vožnje preciznosti), ukupni pobjednik nakon I kola Croatia cupa je Josip Zirn, iza njega je Antun Medvidović, a treći je Marko Vidačić.U juniorskoj utakmici, četiri juniora su se bodovala za I kolo juniorskog prvenstva RH. Najbolji je bio prošlogodišnji pobjednik, Vinko Katić. Drugo mjesto je osvojio Zvonimir Marguš ispred jedine dame u zaprežnom sportu, Tee Salarić. Značajno je napomenuti da su svi oni članovi KK Pleternica, što je izuzetan uspjeh za ovaj, ne tako davno osnovan zaprežni klub. Četvrto mjesto je osvojio najmlađi natjecatelj Adam Dorić (ZK Slavonac). Sudački kolegij su činili Ivica Bogadi, Mirjana Baban i Ivica Milošević Postavljač zahtjevnih parkura bio je Ivan Kuna, uz pomoćnika Filipa Grgačevića. Funkciju stewarda odradio je Dražen Lujić.Tijekom subotnjeg dana su se na hipodromu Pastuharne Đakovo održale 2 preponske utakmice (visine od 80 cm do 100 cm). U okviru natjecateljskog dana publika je imala priliku uživati u nastupima mladih konja i jahača ili starijih jahača na mlađim konjima u preponskim utakmicama nižih visina. Utakmice su se sudile prema tablici A, a prva je bila visine 80 cm. Utakmica je ex-aequo, što znači da su se svi jahači koji su prošli parkur bez kaznenih bodova plasirali jednako, tj. na prvo mjesto. To je pošlo za rukom 8 natjecatelja (Srđan Grmaškoski – Lexington, KK Osijek, Tina Ratković – Riki, Đakovo, Žanet Tančik – Smoki, Đakovo, Nives Sić – Maja, KK Osijek, Ivna Marija Ćorić – Conversano Montenegra, Đakovo, Denis Zeko – Columbia, KK Sokol Dupci, Željka Jurkas – Comedy, KK Vranac i Sanja Kavur – Art, KK Koprivnica).Druga utakmica se sudila po istim pravilima, ali na visini od 1 m. Na prvo mjesto se plasiralo 7 jahača i to: Srđan Grmaškoski – Lexington, KK Osijek, Tijana Špoljarić – Quercus, KK Osijek, Tea Tosenberger – Tango, Đakovo, Žanet Tančik – Smoki, Đakovo, Srđan Grmaškoski – Chagal, KK Osijek, Ivna Marija Ćorić – Conversano Montenegra, Đakovo i Doris Galinec – Lolita, KK Osijek. Tijekom nedjeljnog prijepodneva na hipodromu Pastuharne Đakovo ponovno su se održale 2 preponske utakmice nižih visina (visine od 90 cm i 100 cm). Sedam natjecatelja podijelilo je 1 mjesto (Katarina Ćorić – Maestoso Mara, Đakovo, Geza Nagy – Amor, Đakovo, Duško Gages – Chelsea, KK Osijek i ponovno pobjednici prethodnog dana Tančik, Sić, Jurkas i Ćorić. U utakmici visine 1 m prvo mjesto su podijelili Sven Kramar – Aprod, KK Vaštag Varaždin, Nina Madirazza – Montoya, KK Sv. Juraj, Tijana Špoljarić – Zenos, KK Osijek, Srđan Grmaškoski – Lexington i Carpino, KK Osijek i ponovno pobjednici prethodnog dana Tančik i Jurkas s istim konjima. Značajno je napomenuti da je u nedjeljnim utakmicama za KK Osijek Srđan Grmaškoski jašio čak deset konja. Poslijepodne su se održale 3 preponske utakmice (visine od 110 cm do 130 cm) i sve su se bodovale za IV kolo Croatia kupa u preponskom jahanju i to za kadete, juniore i seniore. U utakmici na visini prepona 1, 10 m koja se bodovala za Croatia cup za kadete u konkurenciji jahača koji imaju licencu S1 i S2 pobijedila je kadetkinja Nina Madirazza – Montoya, KK Sv. Juraj, dok je drugo i treće mjesto osvojila Tijana Špoljarić sa grlima Quercus i Zenos (KK Osijek). U istoj utakmci u konkurenciji jahača koji imaju licencu S3 i S4 pobijedio je Marko Ulaga (Quisini I – Purgerski KK), drugi je bio Dario Harambašić (Guliwer – KK Sv. Ivan Zelina), a treći Srđan Grmaškoski (Contado, KK Osijek). U utakmici na 1, 20 m koja se bodovala za IV kolo Croatia cupa za juniore ponovno je pobijedio Marko Ulaga (Quisini I), druga je bila Janka Krašovec (Eclair Van De Hille), oboje članovi Purgerskog KK. Treći je bio ponovno Srđan Grmaškoski, ovaj puta sa Come Backom. U najtežoj utakmici dana, skakale su se visine na 1, 30 m i utakmica se bodovala za IV kolo Croatia cupa za seniore. Devet jahača se bodovalo za Croatia cup, dok je još četvero skakalo samo za plasman u utakmici. Pobijedila je Janka Krašovec (Cabano), drugi je bio Saša Torre (Contesa, KK Karoca), a treći njegov klupski kolega, inače đakovčanin Ivan Racić (Privilege 5). Četvrto mjesto je osvojila osječanka Danijela Žuljević na Laguni. Peta je bila Mirna Bačić (Santa Fe, KK Jarun) koja je pobrala najveći pljesak publike. Naime, nakon posljednjeg skoka u parkuru, izgubila je ravnotežu i skliznula iz sedla. Međutim, toliko se čvrsto držala postrance i uspjela pasti iza ciljne linije, što joj nije donijelo diskvalifikaciju iz utakmice, a to bi joj se dogodilo da je pala prije cilja. Sudački kolegij na preponskim utakmicama tijekom dva dana su činili: Jasminka Pirš Petraković, Ivica Bogadi, Ivica Mandić i Željko Šeper. Steward je bio Ivica Milošević, a postavljač parkura Eduard Petrović.

Hranidba konja mora biti optimalna, a obroci pravilno izbalansirani, s dovoljnom količinom hranjivih tvari i energije. Minerali su anorganske tvari, prijeko potrebne za sve biološke procese u organizmu pa je konjima nužno osigurati dovoljne količine makro i mikroelemenata u obroku, kao i njihov pravilan međusoban odnos. Potrebe konja za mineralima ovise o pasmini, neurohormonalnom statusu, tjelesnoj masi, kondiciji, dobi, klimatskim prilikama, zdravstvenom stanju, tjelesnoj temperaturi, parazitarnim invazijama, probavnim poremećajima, intenzitetu rada, športskim natjecanjima, forsiranom rastu ždrjebadi te stanju organizma, kao što su ždrjebnost ili laktacija. Minerali su nužni aktivni sudionici biokemijskih reakcija koje se događaju u tijelu, a sudjeluju u građi lokomotornoga sustava. Sudjeluju u prijenosu energije, živčanih impulsa i kontrakcije mišića. Nijedan tip obroka ne pruža optimalan omjer mineralnih tvari potrebnih organizmu konja, tako da se svakodnevno u obrocima pojavljuje stanovit manjak ovih biološki aktivnih tvari koje se redovito kompenziraju dodavanjem mineralno- vitaminskih premiksa. Ukoliko dođe do deficita minerala, smanjit će se učinkovitost iskorištavanja energije iz obroka. Kada se pri nestašici minerala u organizmu potroše zalihe, narušeni tijek biokemijskih procesa uvjetuje kliničke i patomorfološke promjene. Hranom primljene prekomjerne količine minerala u organizmu stvaraju zalihe te može doći do pojave simptoma trovanja zbog toga što se nagomilavanjem minerala u pojedine organe narušava tijek određenih biokemijskih reakcija. Odgovarajući način hranidbe, uz djelovanje nasljedne osnove te pravilan trening, omogućit će maksimalno iskorištavanje potencijala konja. Sastavljanje pravilnoga obroka, s obzirom na zahtjeve konja, predstavlja velik izazov.

S obzirom da je prošlo 5.000 godina od pripitomljavanja konja on još uvijek nije izgubio potrebe za kretanjem koje je stekao kao životinja plijena otvorenih stepa. Cilj rada bio je prikazati manifestiranje prirodne etologije (ponašanja) konja u kontroliranim uvjetima uzgoja. Konji za preživljavanje u prvom redu trebaju hranu i vodu, ali zahtijevaju i socijalni kontakt, kretanje, svjetlo i svježi zrak. Smještaj treba konju osigurati udobnost i opušteno ponašanje koji pored fizičkog osigurava i psihičko zdravlje.

U svega tri godine postojanja, Konjički klub Pleternica se proteklog vikenda dokazao kao izvrstan organizator 1. međunarodnog turnira kategorije CAI B2 po prvi puta ikada organiziranog u Hrvatskoj, što su ujedno bile i posljednje kvalifikacije za ovogodišnje svjetsko prvenstvo u Francuskoj. Bilo je to i nacionalno prvenstvo u vožnji dvoprega za seniore i drugo kolo prvenstva države za juniore. Konjički klub „Pleternica“ uz predsjednika Ivicu Katića, bezrezervnu podršku članova kluba i glavnog sponzora grada Pleternica oduševio je službeno osoblje, natjecatelje i goste svojom organiziranošću po prvi puta najjačeg nacionalnog i međunarodnog turnira u Hrvatskoj koji je kao kvalifikacija za ovogodišnje svjetsko prvenstvo otvorilo dobar put ka organiziranju i drugih prestižnih natjecanja u Hrvatskoj. Naglasio je to dr Jozseg Vetter iz Njemačke koji je bio predsjednik sudačkog kolegija uz drugog međunarodnog suca Jozsefa Borke iz Mađarske i nacionalne suce Ivicu Bogadija, Ivicu Mandića i Ivicu Miloševića. Jednom od najpoznatijih postavljača parkura Gaboru Finthi iz Mađarske pomoćnici su bili Ivan Kuna i Filip Grgačević. Klub u Pleternici broji i najveći broj vozača i to 5 seniora: Tihomir Salarić, Dario Dorušak, Ivan Dorušak, Stjepan Katić i Dragan Matković te 4 juniora: Andrea Matković, Vinko Katić, Tea Salarić i Zvonimir Marguš. Prvoga i drugoga dana natjecanja održane su dresurne vožnje i uobičajena maratonska utakmica, dok su se u završnici turnira vozile utakmice preciznosti za juniore i seniore. Pobjedom u dresuri i utakmici preciznosti mađar po porijeklu, a najbolji vozač Italije, Jozsef Dibak osigurao si je ukupnu pobjedu u Pleternici. Jedini je vozio konje pasmine KWPN (kraljevski nizozemski toplokrvnjak), Arcantijana i Armanija, koji su svojom elegancijom plijenili poglede svih znatiželjnika koji su došli u Pleternicu na nemilosrdnih 38 stupnjeva, gotovo sva tri dana natjecanja. Suvozačica mu je bila Lucija Prihavec Mahorčić, supruga Mitje Mahorčića, koji je bio drugi u maratonu. Miha Tavčar (uz suvozača, oca Janka Tavčara) iz Slovenije bio je najbolji u maratonu, najatraktivnijoj disciplini, a pobrao je pljesak publike jer je zbog Pleternice odustao od medenog mjeseca u Australiji. Vozio je lipicanske pastuhe Favory Famosu i Pluto Famosu. No, rezultatom u Pleternici osigurao si je odlazak na svjetsko prvenstvo u Francuskoj u mjesecu kolovozu. Izvrsnim vožnjama pobjednički tron na seniorskom prvenstvu Hrvatske preuzeo je Antun Medvidović (suvozač Nikola Knežević), član ZK Slavonac od dosadašnjeg prvaka Josipa Zirna iz đakovačke ergele, koji se morao zadovoljiti drugim mjestom. Josipu Zirnu je suvozač bio Goran Grizak. Antun Medvidović vozio je lipicanske pastuhe 370 Conversano Zentu i 371 Conversano Zentu, a Zirn 933 Maestoso Montenegru i 981 Conversano Zentu. Treće mjesto je osvojio ponovno član ZK Slavonac, Antun Dorić sa lipicanskim pastuhom Maestoso Batostom i kobilom Batostom. Suvozačica mu je bila Matea Nakić, jedna od rijetkih dama, vozačica u zaprežnom sportu. Da je to bio dan obitelji Dorić, govori i činjenica da je njegov sin, Adam Dorić, najmlađi junior u zaprežnom sportu pobijedio u juniorskoj konkurenciji, ispred Zvonimira Marguša i trećeplasiranog Vinka Katića, obojice članova KK Pleternica.

Konjogojska udruga Babina Greda je, kao i svake godine, dostojno obilježila tradicionalnu manifestaciju „Konji bijelci“, a ove godine, 31. po redu i u nazočnosti predsjednika Ive Josipovića, župana Bože Galića, te mnogih saborskih zastupnika. Dvodnevni program „Konja bijelaca“ organizatora Konjogojske udruge Babina Greda započeo je subotnjim revijalnim natjecanjem u vožnji dvoprega. Prva na programu bila je utakmica preciznosti (vožnja između čunjeva), a nakon toga je uslijedila brzinska utakmica. Sudjelovalo je 15 natjecatelja. Raspored plasmana u utakmici preciznosti: 1. Davor Zovkić, 2. Franjo Gregorović, 3. Marko Filipović, 4. Ivan Janković, 5. Adam Stojanović. Raspored plasmana u brzinskoj utakmici bio je sljedeći: 1. Adam Stojanović, 2. Marko Filipović, 3. Ivica Milković, 4. Ivica Galović i 5. Franjo Gregorović. U tijeku pisanja ovog teksta za naš Agroglas, nažalost, do nas je stigla tužna vijest. Naime, vrlo perspektivan vozač dvoprega, drugo i treće plasirani u ovoj utakmici, devetnaestogodišnjak Marko Filipović iz Županje poginuo je u prometnoj nesreći. U istoj prometnoj nesreći su poginula još dva člana iz iste konjogojske udruge „Stari graničar“ iz Županje, Josip Krznarić i Marko Kobašević. Ovom prilikom bi izrazili sućut cijelim obiteljima, koji su desetljećima tradicijski vezani za konjogojstvo i zaprežni sport.31. kulturno-športska priredba započela je ranom nedjeljnom svečanom povorkom svatovskih zaprega kroz selo. U četveropregu đakovačke ergele kojim je upravljao aktualni prvak Hrvatske, Josip Zirn, vozio se i najdraži gost, predsjednik RH prof. dr. sc. Ivo Josipović, koji je na hipodromu Ritić svečano i otvorio manifestaciju. Prilikom svečanog otvorenja, prof. Jospipović je rekao: „Ne moramo se bojati da ćemo ulaskom Hrvatske u EU izgubiti svoju tradicijsku kulturu na koju smo s pravom ponosni i nacionalni identitet i da će Europa progutati našu tradiciju. Vi koji njegujete tradiciju kroz ovakve priredbe znate da to nije točno. Uskoro ćemo ući u Europu s svom našom prebogatom tradicijom pa će i ta naš tradicija postati dio Europe. Ovakve priredbe su jako važne za očuvanje nacionalnog identiteta. I dalje ćemo jesti naš kulen, čvarke i moći ćemo Europi pokazati što imamo.“ Domaćini su predsjedniku Josipoviću darovali tamburicu "samicu" i babogredski zakonik iz 1790. Prof. dr. sc. Mirjana Baban, konjički sudac i koautor sveučilišnog udžbenika poklonila je predsjedniku udžbenik „Zootehnika“, tog tjedna promoviranog u Opatiji na međunarodnom savjetovanju „Krmiva 2011“.

U okviru 44. Đakovačkih vezova tijekom trodnevnog konjičkog natjecanja u petak je u organizaciji Državne ergele lipicanaca Đakovo organizirano III kolo Croatia cupa u vožnji dvoprega za seniore i III kolo juniorskog prvenstva RH u vožnji dvoprega. U subotu su bile organizirane preponske utakmice nešto nižih visina, dok se u nedjelju skakalo za bodove III kola Croatia cupa u preponskom jahanju.