Search

According to the EU plan for carbon neutrality, reductions for use of mineral fertilizer will be up to 20 % of current usage till 2030. Also, volatile prices of nitrogen fertilizers have a strong impact on farmers budget, which most often is connected with application of lower nitrogen rates. Therefore, the aim of this work was to investigate the influence of different amounts of nitrogen fertilizer in different locations in Croatia on the production and quality parameters of spring barley. A filed trail was set up in 2022 growing season at three locations (Zagreb, Kutjevo, Osijek) as a part of long-term trial to investigate effect of four levels of nitrogen fertilization (0, 40, 80, 120 kg/ha) on yield, 1000-kernel, hectoliter mass. In addition to the production parameters of spring barley the basic quality parameters, starch, protein and fiber content were determined.

Konzervacijska poljoprivredna praksa čijom se obradom nastoji što manje djelovati na tlo i koristi slamu kao malč, poboljšava agronomska svojstva usjeva te akumulira hranjive tvari u tlu. Istraživanje je provedeno prema slučajnom blok rasporedu kako bi se utvrdio utjecaj obrade tla i korištenje slame kao malča na nutritivnu vrijednost jare pšenice (Triticum aestivum L.). Pokus je postavljen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na fl uvisolu u vlažnim uvjetima s tri sustava obrade tla: a) konvencionalna obrada tla uz oranje do 20 cm u jesen i tanjuranje u proljeće (CT) ; b) primjena kombiniranih alata do 15 cm u proljeće (MT) i c) podrivanje na 35-40 cm u jesen i rahljenje kombiniranim alatom do 15 cm u proljeće (RT). Svaki sustav obrade podijeljen je na parcele sa i bez slame. Tretman slamom nije utjecao ni na jedan od ispitivanih čimbenika za jaru pšenicu. Na trećem tretmanu obrade tla (RT) pšenica je postigla najviši sadržaj proteina i najmanji sadržaj škroba, dok je prvi treman (CT) postigao suprotne vrijednosti, ali navedeno se razlikovalo samo matematički. Obrada tla imala je značajan utjecaj na metaboličku energiju za perad (p

Agriculture can contribute signifi cantly to climate change mitigation through biological carbon sequestration, i.e., the storage of atmospheric carbon in the plant pool through the process of photosynthesis. The objective of this study is to determine the carbon (C) and nitrogen (N) content in above- and below-ground biomass, as well as C and N balance of soybean biomass. Destructive harvest of aboveground (grain, stems, leaves, stubble) and belowground (root system) biomass of soybean (Glycine max L.) was conducted in Šašinovec, Croatia (45°50’ N ; 16°11’ E ; 120 m a.s.l.) in 2019. The C and N balance represents the diff erence between C and N gains (stems+leaves+stalks+root biomass) and losses (grain biomass) in the agroecosystem. The total dry matter yield is 16.53 t ha-1 and is composed of 23.7% grain, 48.6% stem, 20.8% leaf, 2.1% stubble and 4.9% root biomass. The average C and N content ranged from 25-55% and 0.5-7%, respectively. The total C balance is positive and is 3, 38 t ha-1, with total gains of 5, 52 t ha- 1 and total losses of 2, 14 t ha-1. The total N balance is negative and is -0.13 t ha-1, with total gains of 0.13 t ha-1 and total losses of 0.26 t ha-1. The negative N balance indicates that soybean biomass negatively aff ects soil quality and results in N losses from the agroecosystem, while the positive C balance indicates that soybean biomass can contribute to climate change mitigation through biological carbon sequestration under the studied agroecological conditions.

Prilikom proizvodnje sjemena, u svrhu sprečavanja samozagrijavanja i propadanja sjemena, dorada predstavlja neizostavan korak. Dorada najčešće podrazumijeva posliježetveno čišćenje, sušenje i slično. Razlog tomu je činjenica kako prikupljeno sjeme sadrži, izuzev proizvedenog sjemena i korove te razne organske i anorganske primjese. Pri doradi sjemena, proizvode se znatne količine organskog otpada. Prema dosadašnjim istraživanjima, ta količina najčešće iznosi oko 5 %, dok ponekad dostiže 10 % ukupnog prinosa. Premda se spomenuti otpad može iskoristiti kao hrana za životinje, s obzirom na nisku kvalitetu takve hrane, ali i slabu prisutnost stočarske proizvodnje u blizini poljoprivrednog gospodarstva, ostatak od dorade sjemena predstavlja otpad koji je potrebno zbrinuti na odgovarajući način. U radu je istražena mogućnost iskorištenja otpada od dorade različitih sjemenskih kultura komercijalne proizvodnje (grašak, soja, pšenica, zob, pir, grah i uljana repica) u energetske svrhe, za potrebe vlastite proizvodnje električne energije. Određivanjem energetskih svojstava otpada pojedine kulture, kako i provedbom analize dostupnosti iz ukupne komercijalne proizvodnje, izračunat je energetski potencijal otpada od dorade sjemena. Statističkom obradom podataka utvrđeno je kako sav otpad iz dorade sjemena predstavlja značajan potencijal za iskorištenje u energetske svrhe, kako po jedinici mase, tako i po ukupnoj proizvodnji, dok kulture bogate uljem prednjače.

Globalna urbanizacija i gubitak poljoprivrednih i šumarskih površina, ukazuju na važnost promatranja načina korištenja tla u urbanim sredinama. U ovom istraživanju prikazati ćemo utjecaj šumske sastojine (FOR), zapuštene poljoprivredne površine (ACROP), oranice (CROP), livade (MEAD) i voćnjaka (ORCH) na fi zikalna svojstva (trenutačna vlažnost tla – SWC ; kapacitet tla za vodu – WHC ; volumna gustoća tla – BD) u Gradu Zagrebu. Sa svih lokacija uzeti su uzorci sa dubine 0-10 cm (8 po tretmanu ; 40 ukupno), tijekom proljeća i jeseni 2021. godine. Način korištenja zemljišta značajno je utjecao (p < 0.05) na sve parametre. Prema dobivenim rezultatima u proljetnom mjerenju BD bilježi značajno niže vrijednosti kod ACROP i MEAD, nego kod FOR, CROP i ORCH. U jesenskom mjerenju FOR je značajno niži od ACROP, CROP, MEAD i ORCH. Kapacitet tla za vodu bilježi kod FOR značajno veću vrijednost od ACROP, ali i značajno manju od MEAD, u jesenskom rarzdoblju FOR, CROP i MEAD su značajno niži od ACROP i ORCH. Kod trenutačne vlažnosti FOR i ORCH su značajno niži od MEAD, ali veći u odnosu na ACROP i CROP, u jesenskom mjerenju ORCH je značajno veći u odnosu na preostale načine korištenja. Način korištenja zemljišta, odnosno izostanak primjena agrotehničkih zahvata u FOR, MEAD i ACROP uzrok je povoljnih vrijednosti fi zikalnih svojstava. Tretmani sa intenzivnim i učestalim agrotehničkim zahvatim (CROP i ORCH), zahtjevaju kontinuirani monitoring, kako bi se spriječila degradacija tla.

U kopnenim ekosustavima, tla mogu djelovati kao ponori ili izvori ugljika, ovisno o načinu gospodarenja i klimatskim uvjetima. Disanje tla predstavlja jedan od glavnih izvora ugljikovog dioksida (CO2). Stupanj razvoja CO2 iz tla ovisi o mnogim čimbenicima, a jedan od njih su agroklimatski elementi. Da bi se utvrdio utjecaj temperature i vlage tla na stupanj razvoja CO2 iz tla, praćeno je disanje tla odnosno emisija C-CO2 iz tla u kontinentalnom dijelu Hrvatske u blizini grada Zagreba tijekom 2019. godine. Emisija C-CO2 iz tla mjerena je metodom zatvorenih statičkih komora u vegetaciji soje (Glycine max L.). Disanje tla povećavalo se s razvojem usjeva, i bilo je najviše u srpnju a najmanje u listopadu prije žetve soje. Disanje tla kretalo se u rasponu od 4, 5- 31, 2 kg ha-1 dan-1, s godišnjim prosjekom od 15 kg ha-1 dan-1. Temperatura i vlaga tla kretale su se u rasponu od 7, 7-37, 1 °C, odnosno 17, 3- 39, 8 %, s godišnjim prosjekom od 19, 6 °C, odnosno 29, 1 %. Vlaga tla imala je veći utjecaj na disanje tla u odnosu na temperaturu tla. S obzirom da je disanje tla pod utjecajem složenih interakcija nekoliko čimbenika ; preporuča se daljnje proširenje istraživanja i na druge kontrolirajuće čimbenike.

Žetveni ostaci proizvodnje i dalje pružaju jednostavan i ekonomski isplativ izvor sirovine za pretvorbu u energiju. No, pri takvom obliku iskorištavanja otpadne biomase, vrlo je važno voditi računa o preporukama održivog gospodarenja tlom. Cilj ovog rada bio je istražiti mogućnost iskorištenja kukuruzovine iz komercijalne proizvodnje zrna kukuruza na Pokušalištu Šašinovec za vlastite potrebe proizvodnje toplinske energije. Provedena je analiza dostupnosti kukuruzovine iz komercijalne proizvodnje po žetvenoj jedinici (4, 06 t ST ha-1 – 6, 74 t ST ha-1). Prikupljenoj biomasi određena su energetska svojstva te uspoređena s dosadašnjim istraživanjima. Izračunom ukupnog energetskog sadržaja dostupne kukuruzovine (15.177, 92 MJ ha-1 – 24.836, 66 MJ ha-1), moguće je zaključiti kako Pokušalište raspolaže s dovoljnom količinom energenata za djelomični ili potpuni nadomjestak vlastitih potreba grijanja.

Mediterranean Croatia has a huge potential for organic agriculture, due to climate, unpolluted soils, and greater economic value of final products. However, soil productivity is often endangered in coastal regions by extensive soil salinity. Increased salt concentration accelerates the soil degradation process (slaking, swelling, dispersion of clay) and decreases soil water permeability and yields. Thus, the adoption of an appropriate agrotechnical system that is affordable and follows principles of organic agriculture for such soils is a basic need for sustainable organic crop production. In this study, in split-plot experimental design, the impact of three selected treatments was followed: control, G6+OM (6 t gypsum + 40 t farmyard manure per hectare) and G6S2 (6 t gypsum + 2 t sulphur per hectare). The second factor consists of two tillage management: disc-harrow - DH and disc- harrow with ripping - DH+RIP. Soil physical properties and crop yields in saline-sodic soils of Raša River Valley, Istria (45°3' N ; 14°2' E) were determined in two seasons from 2015 to 2017. In the season 2015/2016, the crop was spring oat (Avena sativa L.) and in 2016/2017 rye (Secale cereale L.). In the season 2015/16, tillage had a significant effect on water holding capacity at 15-30 cm, by DH+RIP (44.06 %) being greater then DH (43.57 %). Bulk density significantly increase with depth at both tillage treatments (DH+RIP: 1.31 g cm-3 , 0-15 cm ; 1.48 g cm-3 , 15-30 cm ; DH: 1.38 g cm-3 , 0- 15 cm ; 1.52 g cm-3 ). DH+RIP (45.43 % ; 39.09 %) had significantly higher total soil porosity on all depths in addition to DH (41.38 % ; 38.11 %). Soil air- filled capacity was 14 % and 12% higher (p > 0.05) in DH+RIP than in DH treatment at 0-15 cm and 15-30 cm depths, respectively. Tillage show modifications on crop yields. DH+RIP treatments showed 15 % higher (p > 0.05) yields compared to DH treatments. Between amendments treatment, in season 2015/2016 G6+OM treatment record 29 % higher yields of oat, while G6S2 treatment recorded 18 % lower compared to control. In 2016/2017, soil water holding capacity was significantly different between DH+RIP (48.54 % ; 42.68 %) and DH (45.25 % ; 41.58 %) at 0-15 and 15-30 cm depths. At 0-15 cm depth soil water content was higher in DH+RIP (46.25 %) than in DH (42.85 %) (p < 0.05). At both depths, DH+RIP treatment recorded significantly lower compaction and higher total porosity compared to DH. Air- filled capacity was 20 % higher in DH+RIP treatment than in DH treatment. Yields of rye were affected (p < 0.05) by tillage and amendments. G6+OM recorded 25 % higher yield compared to control but didn't differ significantly. Unfortunately, the results cannot provide conclusive answers to finding a sustainable system for the specified region. The experiment should be continued by monitoring additional physical soil properties (aggregate stability, soil structure, and hydraulic properties) in order to find safer conclusions and recommendation for sustainable agro-system at saline-sodic soils.

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja često dovodi do degradacije tla i pada produktivnosti. Neadekvatna obrada umanjuje plodnost tla, dok promjenom konvencionalnih u konzervacijske sustave možemo zaštititi resurse, bez umanjenja prinosa. U tu svrhu proveden je trofaktorijalni pokus (Pokušalište Šašinovec, Zagreb) na praškasto- glinastim ilovačama (fluvisolima) u split-plot dizajnu gdje je glavni faktor – obrada tla (CT – oranje, tanjuranje ; RT1 – gruber ; RT2 – podrivanje, gruber), s podfaktorom: sa slamom ili bez, a treći faktor predstavlja dubina uzorkovanja: 0-10 cm i 10-20 cm. Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj obrade na volumnu gustoća tla, otpore tla i trenutnu vlažnost tla. Rezultati pokazuju da je volumna gustoća tla na svim dubinama i tretmanima iznosila između 0, 95 – 1, 52 g cm-3. Značajno veća volumna gustoća na dubini 0-10 cm je na CT i RT2 tretmanima, nego na RT1. Trenutna vlaga tla na dubini 0-10 cm varirala je od 29, 93 do 35, 04 %, dok na dubini 10-20 cm od 30, 64 do 42, 25 %. Mehanički otpori tla rasli su sa porastom dubine, no dobivene vrijednosti nisu statistički značajne. S obzirom da se radi o mjerenjima na početku pokusnog razdoblja, u ovom radu tretmani sa slamom nisu uzeti u obzir. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu nastavka istraživanja kako bi fizikalna konsolidacija tla uslijed različitih sustava obrade došla do izražaja pojavljivanjem značajnih razlika u većini istraživanih čimbenika.

Agricultural production or colloquially known as "industry under the open sky" is certainly influencing climate change. Recent research has shown that the conventional method of tillage, more precisely ploughing, is closely related to the negative climate impact, through a significant CO2 emission, which is released into the atmosphere. Reducing CO2 emissions can be carried out with customized soil tillage methods (conserving, minimizing or omitting), while encouraging carbon sequestration. Soil tillage is a significant agrotechnical procedure that affects the biological, chemical and physical properties of the soil. Finding the best method that will reduce the negative impact on soil, water, and air, while maintaining stable yields and preserving soil fertility, is a challenge for researchers and scientists around the world. In the 1950s, the United States began exploring the minimum soil tillage, some decades later in the 1970s in the Western European countries, soil tillage was divided into three groups: conventional, reduced and no-tillage. In Croatia, prof. Butorac ; prof. Mihalić and prof. Ţugec, begin their first research, and over the next decades, together with associates and colleagues from other institutions, they recorded opposite results, especially in terms of yield. Alternative reduced soil treatment measures include unification, combining or abandoning tillage systems with the aim of reducing processing costs and preventing further degradation. One of the alternative methods is conservation soil treatment, according to which harvest residues cover more than 30% of the soil surface. Soil coverage along with appropriate soil tillage method can mitigate climate damage and maintain the economic viability of production. The choice of any method of tillage should not be based on tradition or some general axioms, but on agroecological field characteristics and specific crop, under the condition, it provides a stable and biologically active arable layer of favorable fertility. Today conservation measures are being applied to almost 120 million hectares in the world, while in the Republic of Croatia only 15 000 ha. In the area of the City of Zagreb, there is 5000 ha of agricultural land, and with the County of Zagreb, it grows to 60 000 ha. The City of Zagreb as a major trading and transit point represents an important factor in product placement. Therefore, setting up research at the Experimental Field Šašinovec in the City of Zagreb is an adequate location that will procure the best tillage method within agroecological conditions. The variants included in the study would contain conventional tillage, conservation tillage with stubble (Gruber) and conservation tillage with deep ploughing, and each treatment combined with 3 t/ha straw and without. The study would be based on obtaining data on the physical and chemical properties of the soil and on the yield components. Investigation of a complex interaction of soil treatment and climate change should be conducted out in multiannual continuity in order to make certain conclusions with greater certainty.

An increasing number of population in the cities has problems with food security, transportation and environmental protection. To misticate these problems, a new type of agriculture has been established: Urban Agriculture (UA). In this paper, we are introducing the concept of UA and provide basic information on the definition and forms of UA. The article aims to provide insight into the general concept of UA for sustainable city development. UA has a positive influence on social, environmental and economic life in the cities, which should encourage members of the government and private sector to utilize UA as an important part in city planning. However, there are reservations which should be taken into account, but by raising awareness we add to a better understanding of mechanisms in UA., Sve veći broj stanovništva u gradovima dovodi do problema s opskrbom hrane, prijevozom roba i usluga i zaštitom okoliša. Kako bi se ublažile posljedice i ponudila rješenja, uspostavljena je nova vrsta poljoprivrede: Gradska poljoprivreda (GP). U ovom radu uvodimo koncept GP i dajemo osnovne informacije o definiciji i oblicima GP. Cilj je članka dati uvid u opći koncept GP kao podlogu za održivi razvoj grada. GP ima pozitivan utjecaj na društveni, okolišni i ekonomski život u gradovima, što bi trebalo potaknuti predstavnike grada i privatnog sektora da GP koriste kao važan dio u planiranju razvoja grada. Međutim, postoje ograničenja koja bi trebalo uzeti u obzir, ali povećanjem svijesti i objavom publikacija doprinosimo boljem razumijevanju GP.

U odabranom četverogodišnjem (2010.-2014.) razdoblju, na pseudogleju obronačnom u blizini Daruvara utvrđivao se utjecaj različitih načina obrade tla u cilju prilagodbe edafskim i klimatskim uvjetima, te agrotehničkim zahvatima na proizvodnom području. U ovom radu prikazujemo prinos kao značajnu komponentu proizvodnje za kukuruz, soju, jari ječam, uljanu repicu i ozimu pšenicu. Tijekom 2012. kukuruz je najbolje reagirao na izostavljenu obradu (5, 73 t/ha), no isti zahvat obrade u ostalim godinama na ostalim kulturama nije ostvario prinose u skladu s očekivanjima. Prema ostvarenim prinosima izostavljena obrada na pseudogleju obronačnom ne može zasada odgovoriti jednako poput konvencionalne obrade tla. Kada se dodaju klimatski ekstremi, dolazimo do zaključka da je potrebno daljnje istraživanje i prilagođavanje sustava obrade tla kako bi se ostvarili zadovoljavajući rezultati.

The application of mobile devices (smartphones, tablets, etc.) to the agriculture sector has been greatly increased in the last decade. The ICT technologies have become an essential part of any business. Using Internet on mobile devices can prove to be essential in agriculture production. A new generation of mobile devices are lower in price and more user-friendly. This paper provides an overview of software applications that are created in Croatia and are mostly in the Croatian language. They are divided into groups of agriculture related applications; agriculture management information apps; agriculture information resource apps; agriculture calculator apps; agriculture news apps, weather apps. The research shows the agri-apps are still in its infancy and we can say that it reflects the state of agriculture in Croatia. Apps are a promising solution for farmers enabling them quick and trustworthy access to information. At the moment, further analyses are needed for scientific proof and improvement of a product., Primjena mobilnih uređaja (smartphona, tableta, itd.) u sektoru poljoprivrede se uvelike povećala u posljednjih deset godina. Informacijskokomunikacijske tehnologije (ICT) su postale važan dio u svakom poslu.Korištenje Interneta na mobilnim uređajima može se pokazati kao ključno u donošenju odluka u poljoprivrednoj proizvodnji. Nova generacija mobilnih uređaja postiže niže cijene i više je "user-friendly". U radu se daje pregled softverskih aplikacija na hrvatskom jeziku načinjenih u Hrvatskoj. One su podijeljene u skupine poljoprivrednih aplikacija; aplikacije za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom; aplikacije za dokumentiranje u poljoprivredi; aplikacije za poljoprivredne kalkulacije; vijesti iz poljoprivrede; vremenske prognoze; informacije iz državnih poljoprivrednih institucija. Istraživanje pokazuje da su poljoprivredne aplikacije još uvijek u povojima i možemo reći da one odražavaju stanje poljoprivrede u Hrvatskoj. Aplikacije su obećavajuće rješenje za poljoprivrednike omogućujući im brz i pouzdan pristup informacijama. U ovom trenutku, potrebne su daljnje analize kako bi se znanstveno dokazala pouzdanost dostupnih aplikacija

Vineyards represent one of the most degradation prone types of intensively managed land on Earth. Steep slopes encourage grape producers to adopt environmental friendly soil management like mulching or continuous no-tillage. In this context, producers have concerns about efficient fertilisation practices and water competitions between vine and grasses in continuous no-tillage inter rows. Vineyards in semi-humid areas like Continental Croatia mostly not suffer from water deficit during growth. Nevertheless, lack of research of different soil management practices open dilemma about soil compaction concerns in intensively trafficked soils in vineyard of semi-humid areas. Soil compaction, determined by bulk density (BD), soil water content (SWC) and CO2 fluxes from trafficked inter row positions were recorded in 2016 in an experiment in which four different soil management systems were compared in a vineyard raised on a silty clay loam soil, near Zagreb, Croatia: No-tillage (NT) system, continuous tillage (CT) and yearly inversed grass covered (INV-GC) and tillage managed (INV-T) inter rows are subjected to intensive traffic. Grape yield and must quality of grape variety Chardonnay was also monitored. Tractor traffic increased the soil BD at 0-10 and 10-20 cm, but especially at the 0-10 cm depth. CT treatment record lowest compaction at 0-10 cm because of tillage. Soil water content showed better conservation possibilities of INV-GC in drier period. In wet period SWC possibilities are similar between treatments. The results of soil compaction under different management indicate that vineyard soil differently response to traffic intensity and impact on microfauna activity and CO2 emissions. INV-GC and NT managed soils record lower CO2 fluxes from vineyard soil compared to CT and INV-T treatments. Management treatments did not statistically influenced on grape yields. Several years of investigation is needed to confirm the overall impact of different management treatments on the proportion of degradation process and their response to proportion of tractor circulation impacts.

Područje uz Jadransko more u ekološkom smislu tipičan je primjer Sredozemnih ekosustava. Mediteranski prirodni pašnjaci značajan su resurs za razvoj stočarstva. Prirodne pašnjačke površine, zbog socio-ekonomskih previranja i/ili promjene krajobraza, djelomično ili potpuno su napuštene. Nedostatak ispaše omogućuje rast mnogih grmova i manjeg drveća, što stvara guste i teško prohodne šikare. Lako zapaljivi grmovi i manje drveće povećavaju opasnost od požara, sprječavaju pristup stoci, te onemogućuju rast vrijednijih pašnjačkih vrsta Intenzivnija sustavna istraživanja gospodarske vrijednosti i racionalniji pristup u iskorištavanju tih pašnjačkih resursa još nisu opsežnije primjenjivana.

Biodiversity refers to all species of plants, animals and micro-organisms existing and interacting within an ecosystem. It is threatened by human activities: land use, degradation, pollution and human population growth. It is established by many authors that agriculture plays a significant role in protecting and enhancing biodiversity when it is applied in sustainable manner. Due to its ecological, climatic and geomorphological conditions, Croatia, regarding biodiversity, is one of the richest countries in Europe. The great diversity of habitats, lowland, mountain, groundwater, coastal and marine areas, resulted in an extraordinary diversity of species and subspecies. Current known number of taxa is 38 268 of which 2, 84% are endemic species. The framework of the Croatian protection and conservation of biodiversity are protected areas classified into nine categories, covering total of 742 790 ha. There are many evidence that confirm diversity decline, such as loss of genotypes and their near extinction, lower number of differnet crops applied in production and also intensive use of few domesticated animals. Over the next 50 years it is expected that the number of global population achives around 9, 7 bilion. This will result in greater need for more agriculture production, which will undoubtedly increase nitrogen and phophorus inputs. The relationship between the conservation of biodiversity and natural regeneration of soils, resulting in a favorable impact on human health is noticed by J. I. Rodale in the late 30s of 20th century in rural Pennsylvania, USA. Biodiversity is an integral component of organic farming, confirmed also as one of the four principles established by IFOAM. Through its principles it promotes and increases biodiversity, biological cycles and soil biological activity. It is based on minimal use of resources out of agriculture and on management practices that restore, maintain and enhance ecological harmony. Croatia is one of the few European countries where organic agriculture is still underdeveloped. According to the Ministry of Agriculture, the number of producers and the area under organic agriculture is increasing, current area under organic farming in total agriculture (2015.) is 4.94%. To ensure effective results in halting loss of biodiversity, political priority is also needed. European Commission recognizes this problem and implements EU Biodiversity Strategy 2020, with emphasises that the preservation of biodiversity is a collective challenge that should be addressed with the commitment and participation of numerous interested parties. Organic farming seeks to apply the concept of multifunctionality in working and living space, including preservation of biodiversity, introduction of autochthonous species and breeds, care for animals, but also repopulation of rural area, and increasing social and economic standards of living.

U posljednjem desetljeću pojačano je zanimanje kako strane tako i domaće znanstvene i šire javnosti za ekološku poljoprivredu. Ekološkom poljoprivredom, kao novim sustavom poljoprivredne proizvodnje, nastoje se maksimalno iskoristiti potencijali poljoprivrednoga gospodarstva uz zadovoljavanje društvenih i ekoloških potreba. Ekološka proizvodnja vina danas u svijetu bilježi veliki rast. Dobivaju se isključivo od ekološki proizvedenog grožđa, a u samoj tehnologiji proizvodnje moraju se poštivati definirana pravila proizvodnje. Temeljem toga ekološka vina i prema svojim senzornim svojstvima mogu se značajno razlikovati u odnosu na ona dobivena od konvencionalno proizvedenog grožđa. Budući da su prepreke razvoju hrvatske ekološke poljoprivrede nedostatak edukacije i promidžbe, te neznanje o štetnom utjecaju sintetičkih pesticida i herbicida na ljudsko zdravlje, nameće se stoga nužnost detaljnijeg pregleda ekološke poljoprivrede općenito, posebice ekološkog vinogradarstva u svijetu i Hrvatskoj. Također, kod nas je tržište eko-proizvoda još u razvoju. Neminovno je da hrvatski ekološki proizvod ima veliki tržišni potencijal u okviru Europske unije, no plasman na to tržište izazov je velikih razmjera s kojim se trebaju što prije suočiti svi subjekti uključeni u taj proces – od proizvođača i stručnjaka do zakonodavnih tijela Republike Hrvatske

Cilj rada je istražiti i ustanoviti promjene poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj (količinski i vrijednosno) za većinu najvažnijih poljoprivrednih proizvoda. Provedena je vremenska i strukturna analiza tih proizvoda od 2000. do 2011. godine. Od ukupnih obradivih površina pod žitaricama se nalazi 65% površina i na kojima se proizvodi oko 3 milijuna tona različitih žitarica. Vrijednost proizvodnje žitarica za razdoblje od 2005. do 2010. godine kretala se od 2.208.108.481 kn do 3.568.680.952 kn. Povrće se proizvodi na površini od oko 48.000 hektara, što predstavlja 5, 35% ukupne površine oranica i vrtova. U analiziranom razdoblju od 2000. do 2007. godine izuzetno je pozitivan trend količine poljoprivrednog zemljišta korištenog u svrhu voćnjaka, vinograda i maslinika. Najvažnije voćne vrste su jabuka, šljiva, breskva, višnja, orah, a od mediteranskog voća maslina i mandarina. Od 2005. do 2010. godine vrijednost stočarske proizvodnje kretala se od 7542 milijuna (2006.) do 8193 milijuna kn (2008.). Prosječna vrijednost stočarske proizvodnje za isto razdoblje bila je 7633 milijuna kn. Trend pokazuje povećanje vrijednosti stočarske proizvodnje. U promatranom razdoblju količina ukupno prikupljenog kravljeg mlijeka kretala se od 605 (2000.) do 895 mlijuna (2007.) litara. Nakon 2007. godine uočava se lagani pad proizvodnje mlijeka.