Search

Jedno od temeljnih prava potrošača je pravo na pritužbu. Maloprodavač je obvezan zaprimiti pritužbu, odgovoriti na nju i dokumentirano sve čuvati određeno vrijeme. Kako bi učinkovito provodio regulatornu obvezu, važno je organizirati sustav upravljanja pritužbama. U pritužbama su naznake operativnih slabosti i vrijedne informacije o poboljšanju tržišnih mogućnosti. U članku se obrađuje formaliziranje pritužbe prema Zakonu o zaštiti potrošača i neke marketinške mogućnosti upravljanja nezadovoljstvom, odnosno pritužbama u okviru potrošačke regulacije (npr. kompenzacija na nastalo nezadovoljstvo).

Pametna sela (engl. Smart Villages) je novi koncept razvoja europskog ruralnog prostora koji stvara lokalno stanovništvo. Prije svega, riječ je o uvođenju inovacija u digitalizaciju usluga. Razvoj usluga pokreću lokalne inicijative koje traže praktična rješenja za poboljšanje života i rada u svojim sredinama radi povezivanja sa susjednim naseljima i gradovima pronalazeći zajedničke interese i stvarajući partnerstva. Ovaj koncept dio je politike razvoja ruralnog prostora kojom se on izvlači iz komforne zone tradicionalnog razvoja i potiče na podizanje na višu tehnologijsku i tehničku razinu u pogledu energije, telekomunikacija, stambenog prostora, zdravstva, proizvodnje hrane i obrazovanja. Važno je spriječiti zaostajanje ruralnih područja u odnosu na urbane sredine jer iseljavanje obrazovanog stanovništva iz ruralnih sredina u potrazi za poslom i boljim životom u gradovima, ne jenjava.

The paper analyses the brand based on the consumer paradigm, i.e. its specific phenomena such as brand relationship, identity creation and image perception. The paper has interdisciplinary perspective, concepts, models and theories. The analyses begins with the deconstruction of identity, in which the vision of the brand is parsed and redefined, and the identity construct redefined from the ontological-semiotic aspect. The philosophical concept of the Other is introduced in order to redefine the brand from the point of view of the sender and receiver of the message. We discusses the brand image from the psychological and social point of view by linking the prism of identity with the consumer's perceptions. Terms consumer self- concept, mythic brand structure and social influence are interpreted. Finally, we discusses brand relationship by integrating two theories of brand building into a holistic representation of a service brand, with all its peculiarities, metaphors and symbolic meaning. The service brand was analysed using the hermeneutical spiral method, conceptual analysis, content analysis, deduction, concretization, Kapferer identity synthesis and Keller's CBBE model. The paper confirms that consumers are key to developing a service brand. The service exists because of the customer relationship. The brand is created in the consumer's impressions and it follows the brand contacts which represents the interaction between the employee and the consumer. The paper points to the fact that the brand, once created, becomes a living organism with all its metaphorical, personalized and symbolic meaning.

Online trgovci se pokušavaju kupcima predstaviti u najboljem svjetlu tako što im nude nove i drugačije mogućnosti od kojih mnoge uključuju sniženje cijena. Zbog predodžbe kako u online trgovini vlada veća konkurencija i kako taj način prodaje zahtjeva manje troškova, kupci općenito u online prodavaonicama očekuju niže cijene nego u fizičkim prodavaonicama. Takvom stavovima ide u prilog i zastupljenost dinamičnih dubokih sniženja na web shopovima. Postavlja se pitanje kako predstaviti sniženje na web shopu? Kupac različito reagira u vremenu dok boravi na web-shopu i nije svejedno kada će se trgovac odlučiti za magnitudu promotivnih sniženja. Promatrajući nekoliko web-shopova za prodaju odjeće i obuće pokazalo se kako je više od trećine ponude po sniženim cijenama. Istraživanja otkrivaju kako kupci reagiraju i kako vrjednuju sniženja cijena dok popunjavaju virtualnu košaricu za vrijeme jedne te iste kupovine. Dokazano je kako se očekivanje oko dubine sniženja mijenja tijekom kupovine i povezano je sa sniženjem koje je kupac već osjetio tijekom te kupovine, a to znači da kupac koji se na početku kupovine susreo s dubokim sniženjem (npr. 40%) očekuje sličnu ponudu i u nastavku odabira robe sve dok ne zaključi košaricu.

Kod online maloprodaje kupci i menadžment prate recenzije drugih kupaca koji razmjenjuju stavove i iskustva. Efekti recenzija razlikuju se među kategorijama robe (npr. kozmetika, hrana ili odjeća), ali i među djelatnostima (npr. zabava, ugostiteljstvo, prodaja vozila). Svrha je upoznati javnost s doprinosima novih marketinških istraživanja o efektima recenzija na odluke kupaca u kontekstu online maloprodaje odjeće. Online objava i ocjena kupca predstavlja korisnu informaciju kako za buduće kupce tako i za trgovce. Kupci koriste društvene mreže, pišu blogove i razmjenjuju mišljenja kako bi izrazili svoj dojmove ili stavove o proizvodu ili usluzi. Koriste društvene mreže prije iz hedonističkih, nego utilitarističkih motiva. Preko društvenih mreža umreženost stvara posebnu ekonomsku vrijednost jer se interakcije trenutno pretvaraju u usporedive informacije i razmjenjuju s drugima čime se stvara veći promet, stimulira ponašanje i društvena povezanost.

Th e purpose of this paper is to analyze and discuss the strategic positioning of corporate marketing in segment of cultural and intercultural management. Th e paper starts with the theory of corporate marketing, contemporary theories of brand building and cultural aspects in the fi eld of art. Th e paper compares segments of culture with Balmer and Colbert’s model. Th e behavior of employees is very important element in the expression of corporate identity. Main goal is broaden our understanding corporate branding using a model C2ITE, AC4ID Test and brand personality. We describe a model for managing corporate brand, cultural prototype and cultural brand. Building a recognizable corporate identity creates a desirable perception that will attract and retain talents crucial to achieving organizational goals. At the same time, the employer’s image transmits to the public information on the quality of human resources management, the intent and desire of the corporation to maintain and increase the quality. Th e key factor in creating image in the sphere of art is the corporate identity and intercultural communication. Finally, we review corporate identity and image as key factor in building culture management.

Na razini regionalnih jedinica u Republici Hrvatskoj zastupljen je uzak raspon izvora financiranja razvojnih, odnosno kapitalnih projekata, unatoč tome što formalna politika zaduživanja nije suviše restriktivna. Među načinima financiranja razvoja uglavnom se kao izvori koriste vlastiti porezni prihodi i bankarski krediti. Prepreke koje se pojavljuju u postizanju očekivanih razvojnih ciljeva na regionalnoj razini nisu samo posljedica slabe fiskalne i ekonomske snage, nego je posrijedi i način na koji se pripremaju i planiraju programi razvoja uz neuvažavanje participativnog pristupa. Uzimajući u obzir financijsko stanje i dužnički kapacitet jedinica samouprave nužno je iskoristiti i druge načine financiranja dugoročnog razvoja, kao što je, na primjer, udruživanje privatnog i javnog sektora kroz oblike projektnog financiranja, zatim izdavanjem municipalnih obveznica, oslanjanje na druge potporne i financijske institucije u zemlji i izvan nje ili pak, agresivnije korištenje sredstava pretpristupnih fondova Europske Unije. Analiziraju se načini financiranja kapitalnih ulaganja zastupljeni u Hrvatskoj, a na osnovu dostupnih podataka. Uz pomoć rezultata istraživanja cilj je preoblikovati postojeći način javnog financiranja kapitalnih ulaganja koji je ustaljen na regionalnoj razini u Hrvatskoj, gdje je ono usko vezano za ostvarene proračunske prihode ili se pak oslanja na kreditno zaduživanje. Svrha je disertacije identificirati sve značajke postojeće strukture financiranja kapitalnih ulaganja, a sve kako bi se mogle utvrditi njegove moguće manjkavosti. Na temelju toga, cilj je znanstvenom metodologijom postaviti drugačiju strukturu i načine financiranja koji bi se mogli pokazati korisnim u praksi. Ulaganje u kvalitetu pružanja javnih usluga u školstvu, riječnom i cestovnom prometu, zdravstvu i drugim oblicima javne infrastrukture ovisi prije svega o porastu udjela u decentralizaciji prihoda središnje države, o donošenju bolje strategije gospodarskog razvoja svih krajeva Hrvatske čemu treba prilagoditi strukturu investicija i financiranja te iskoristiti mogućnosti drugih izvora financiranje koje se u današnje vrijeme nude.

Electronic learning is such aspect of modern learning where lectures, examination or instruction performs exclusively through Internet, while the percentage of learning and using ICT is over 80%. Key elements of e-learning pattern are technological mainframe, curriculum, interaction, strategic management and marketing. Model K-12 gives his contribution in organization of education and time flexibility, provides quality communication and gains higher profit. The paper addresses model of schooling K-12 which needs to be compared with current stage in Republic of Croatia. It is confusing that the term of e- learning industry still does not find itself in Croatian economical terminology, although its value in 2008 was ranked on 38 billions of euros.

Prema suvremenom konceptu socijalne validacije pseudofaktorska motiviranost koja se temelji na postavkama herzbergove dvofaktorske teorije u školskom menadžmentu može kulminirati neadekvatnom uslugom i slabom kvalitetom. Ključan činitelj je upravo strateški menadžment koji mora poštivati počela KM, odnosno komparacije hijerarhije.

U radu se razmatra pojam i značaj ekonomskog razvoja na regionalnoj razini, a zatim s time u svezi konzistentnost javnog sektora u financiranju lokalnog razvoja. Predmet istraživanja su ustaljeni nasuprot suvremenim oblicima vanjskog zaduživanja regionalnih jedinica na primjeru Osječko-baranjske županije. Pokušava se istražiti kakva struktura javnog duga može osigurati nesmetan i očekivano brz gospodarski i regionalni razvoj uzimajući u obzir dosadašnje modele financiranja. Potencijal zaduživanja je prilično izdašan i prema time neiskorišten, međutim samo je mali broj onih koje koriste te izvore. Doprinos govori zašto javni sektor u Hrvatskoj treba početi uvoditi primjerene oblike financiranja javnih investicija koji će se temeljiti na dugoročnoj suradnji i uključivanju gospodarskih subjekata u proračunske tijekove lokalnih jedinica.