Search

Retrospektivnom studijom provedenom na Klinici za infektivne bolesti KBC-a Rijeka u razdoblju od 2010. do 2019. godine obuhvaćen je 21 bolesnik s hepatitisom A. Infekcija je dokazana serološki prisutnošću protutijela razreda IgM specifičnih za HAV. Raspon dobi oboljelih bio je od šest do 70 godina, a najveći dio oboljelih osoba (otprilike četvrtina) bio je srednje životne dobi (40 - 49 godina). U razdoblju od 2010. do 2016. godine liječen je 0 - 1 bolesnik s hepatitisom A godišnje, dok je 2017. i 2018. godine liječeno 16 bolesnika od kojih su većinu činili muškarci. Uz feko-oralni put prijenosa glavni pretpostavljeni put prijenosa u naših bolesnika je bio spolni put u MSM populaciji. Epidemija 2017. i 2018. godine u naših bolesnika dio je epidemije hepatitisa A koja se javila u zemljama Europske unije s najvećim brojem oboljelih među mlađim muškarcima iz MSM populacije. Većina oboljelih imala je blaži oblik bolesti, a dva bolesnika (9,5 %) su razvila kolestatski hepatitis, A retrospective study conducted at the Clinic for Infectious Diseases of the University Hospital Center Rijeka in the period from 2010 to 2019 included 21 patients with hepatitis A. The infection was proven serologically by the presence of IgM antibodies specific for the HAV. The age range of patients was six to 70 years, and the majority of patients (approximately one quarter) were middle-aged (40 - 49 years). In the period from 2010 to 2016, 0 - 1 patients with hepatitis A were treated annually, while in 2017 and 2018, 16 patients were treated, most of whom were men. In addition to the feco-oral route of transmission, the major assumed route of transmission in our patients was the sexual route in the MSM population. The epidemic of 2017 and 2018 in our patients is part of the hepatitis A epidemic that occurred in the countries of the European Union with the largest number of patients among younger men from the MSM population. Most patients had a milder form of the disease, and two patients (9.5 %) developed cholestatic hepatitis.

"Slagalica nasljeđa" - priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente, liječnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o (mogućem) genetičkom poremećaju. Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori izdanja su studenti šeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i prof. dr. sc. Saša Ostojić.

Uvod: Litij spada u farmakoterapijsku skupinu stabilizatora raspoloženja. Učinkovit je lijek odobren za liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja (BAP), te povratnog depresivnog poremećaja i u uporabi je već dugi niz godina. Litij ima i dokazani intrinzični antisuicidalni učinak i vrlo nisku cijenu, te predstavlja zlatni standard u liječenju BAP-a. Unatoč navedenom, primjena litija je drastično smanjena zadnjih godina čime se opravdava pitanje je li to zapravo zaboravljeni lijek. Cilj je ovog rada prikazom pacijenta s velikim depresivnim poremećajem istaknuti važnost primjene dostupnih i učinkovitih metoda liječenja koje u teškim slučajevima uključuju i primjenu litija u cilju postizanja antisuicidalnog i pojačanja antidepresivnog terapijskog učinka. Prikaz slučaja: Pacijent (42) je započeo psihijatrijski tretman bolničkim liječenjem zbog depresivnih tegoba uz anksioznost i somatizacijske tegobe. Povod pogoršanju psihičkog stanja bio je iscrpljenje na poslu, te zdravstvene tegobe sina. Unatoč provedenom liječenju antidepresivima (mirtazapin), te anksioliticima i hipnoticima koji se ordiniraju prema potrebi, psihičko stanje se ne popravlja dostatno, no pacijent inzistira na otpustu zbog obiteljskih razloga i pristaje na nastavak liječenja u Dnevnoj bolnici. Psihičko stanje se i dalje pogoršava, raspoloženje sve depresivnije, zaokupljen je katastrofizacijama, depresivnim idejama psihotične razine, idejama propasti, suicidalnim mislima. Ponovno se hospitalizira, te se uz antidepresiv mirtazapin uvede i venlafaksin u maksimalnim dozama, te antipsihotik kvetiapin koji se nakon nekoliko dana ukine, te se uvede olanzapin. Uz navedenu terapiju, pacijent je nešto mirniji, blijedi psihotična razina depresivnih ideja, ali je i dalje bez energije, volje, bez teka, jako loše kvalitete spavanja, zaokupljen besperspektivnošću, niskim samopouzdanjem zbog čega se u terapiju uvodi litij karbonat u dozi od 1200 mg dnevno. Psihičko stanje se značajno poboljšava sve do potpune remisije. U narednih dvije godine pacijent se redovito kontrolira, postupno se smanje doza antipsihotika do ukidanja, reducira doza antidepresiva na terapiju održavanja jednim lijekom, koncentracija litija u serumu redovito prati i kreće se između 0, 6 i 0, 8 mmol/l. Psihičko stanje je dobro, potpuno remitirano, dobro funkcionira obiteljski, partnerski, radno i socijalno, postao je otac još jednog djeteta. Zaključak: U liječenju duševnih bolesti, uz primjenu novijih i modernijih lijekova ne bismo trebali zaboravljati dokazano učinkovite, jeftine lijekove s kojima imamo višegodišnje iskustvo. Dobar primjer je litij karbonat u liječenju poremećaja raspoloženja.