Search

U radu se daju rezultati ankete eksperata o stanju ruralnog prostora i poljoprivredne tehnike u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Turskoj. Iako su pojedine države prošle različiti povijesni razvitak, osnovna obilježja ruralnog prostora i stanje poljoprivrednike tehnike su slična. Ruralni prostor je i dalje prvenstveno poljoprivredni prostor, demografski devastiran i infrastrukturno nerazvijen u odnosu na urbani dio države. Poljoprivreda kao dominantna privredna djelatnost ruralnog prostora na prijelazu je iz tradicionalne u suvremenu sa u prosjeku malim proizvodnim jedinicama nedovoljnim za ekonomski opravdano korištenje u pravilu starije poljoprivredne tehnike. Budući poljoprivredni i ruralni razvitak promišlja se slično ali i različito s razloga specifičnosti poljoprivredne proizvodje svake od država sudionica ankete

Globalno gledajući, rastuća potreba za proizvodnjom hrane, ali i energije, neizbježno dovodi do povećanja emisije CO2 u okoliš. U Republici Hrvatskoj, prema National Inventory Report 2013, sektor poljoprivrede u 2011. godini doprinio je ukupnoj emisiji stakleničkih plinova s 11, 7% čime se navedeni sektor nalazi na drugom mjestu prema doprinosu ukupnoj emisiji, odmah iza sektora energetike (73, 3%). Kao jedno od mogućih rješenja za stabilizacijom dijela globalne emisije CO2 nameće se proizvodnja i korištenje obnovljive „zelene energije“. Predviđanja ukazuju da će se obnovljivi izvori energije, uz sunce i vjetar, temeljiti na proizvodnji biomase iz visokovrijednih usjeva za proizvodnju energije, čije su površine u konstantnom porastu u cijelome Svijetu. Jedna od kultura koja se koristi za proizvodnju energetski visokovrijedne biomase je i višegodišnja trava Miscanthus x giganteus. Ekološki gledano, jedan od glavnih razloga formiranja usjeva pod kulturom Miscanthus x giganteus je njegov potencijal za reduciranjem emisije stakleničkih plinova. Postoje dva mehanizma kojima uzgoj lignocelulozne trave Miscanthus x giganteus, kao izvor obnovljive energije, može utjecati na smanjenje emisije stakleničkih plinova a to su: smanjenje CO2 emitiranog u okoliš tijekom uzgoja te procesom sekvestracije ugljika (u tlo i biljku).

Obzirom da se obrada, predsjetvena priprema tla za sadnju kao i njega nasada obavlja klasičnim konvencionalnim tehnikama u ratarstvu i travnjaštvu, naglasak u tehnici tijekom uzgoja Miscanthusa x giganteusa je na strojevima i opremi za sadnju odnosno žetvu. Mogućnost izvođenja žetve Miscanthusa x giganteusa možemo podijeliti na dvije tehnike, i to na višefaznu (košnja, formiranje otkosa, baliranje ili prikupljanje-usitnjavanje) te jednofaznu (košnja-baliranje ili košnja-usitnjavanje). Međutim, obzirom na činjenicu da usjev ostaje na polju minimalno 15 godina, od izuzetne je važnosti stručno i kvalitetno provesti sve agro-tehničke mjere. Stoga, cilj ovog rada je dati pregled svih strojeva i opreme koji su nužni za učinkoviti uzgoj energetske kulture Miscanthus x giganteus.

Hibrid Miscanthus x giganteus iz porodice trava (Poaceae) pokazao se kao zanimljiva i visokovrijedna kultura za proizvodnju obnovljive energije iz poljoprivrede. Prema prvim većim istraživanjima hibrid Miscanthus x giganteus je moguće uzgojiti na lošim i nekvalitetnim tlima u Republici Hrvatskoj, kako biomasa za potrebe obnovljivih izvora energije ne bi konkurirala proizvodnji hrane. Danas je prema Statističkom ljetopisu (2010.) preko 600 000 ha poljoprivrednih površina lošije kvalitete, čak štoviše to poljoprivredno zemljište počelo je prelaziti u neiskoristivu šikaru. Ovom kulturom omogućilo bi se iskorištenje takvih poljoprivrednih površina. Prednosti uzgoja trave Miscanthus x giganteus su visoki prinosi te male potrebe za gnojivom i gotovo nikakvim potrebama za pesticidima, što dodatno pridonosi ekološkoj održivosti poljoprivredne proizvodnje i kasnije proizvodnje zelene električne energije. Obzirom na činjenicu da usjev ostaje na polju minimalno 15 godina, od izuzetne je važnosti stručno i kvalitetno provesti sve agrotehničke mjere. U RH prva veća istraživanja (11 lokacija) o uvođenju Miscanthus-a x giganteus-a započeta su na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 2011. godine.

Biomasa u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora je u EU zastupljena s 2/3 udjela. Proizvodnja biogoriva prve generacije utječe na cijene pojedinih sirovina kao što su kukuruz, soja i šećerna trska, ali zasada ne značajno na ukupni porast cijene hrane. Rješenje pružaju biogoriva druge generacije koja imaju širi izbor sirovina koje nisu ljudska hrana, no njihov razvoj je sporiji od očekivanog. Proizvodnju biomase bi trebalo čim više osnivati na površinama koje nisu konkurencija uzgoju tradicionalnih kultura i ne stvarati nove obradive površine krčenjem šuma. Za ubiranje samonikle biomase kao i uzgojenih energetskih kultura može se koristiti stroj Biobaler WB55 koji u jednom prohodu ubire i balira biomasu. Može raditi u nasadima energetskih kultura, u voćnjacima, na zapuštenim poljoprivrednim površinama, na zelenim površina ispod el. vodova i uz ceste. Učinak stroja može biti do 40 bala h-1 u nasadima brzorastućeg drveća u sječi vrba, i 15-18 bala h-1 u prirodnim uvjetima u ubiranju niskog šumskog raslinja.

The paper presents results of the two years experiment in oil seed rape ( Brassica napus L) and winter barley ( Hordeum vulgare L) production with five different soil tillage systems carried out in Western Slovenia, at agricultural company "PK Nova Gradiska" in village Staro Petrovo Selo, located 150 km south- east from Zagreb (45degrees10′N, 17degrees30′E). Energy requirement comparison showed that CT system in both crops production had the highest fuel consumption of 47.36 L ha -1 (oil seed rape) and 50.93 L ha -1 (winter barley). Also, the best energy saving system in both crops production was RT1 with 32.60 L ha -1 in oil seed rape and 33.03 L ha -1 in winter barley production, which is decrease of 31.2% and 35.1% respectively. Soil tillage systems comparison regarding labour requirement unveiled that conventional tillage required 2.04 h ha -1 and 0.45 h Mg -1 in oil seed rape, while in winter barley production required 2.14 h ha -1 and 0.52 h Mg -1. The highest average yields were obtained by CT system in oil seed rape (3.85 Mg ha - 1) and RT3 in winter barley production (4.42 Mg ha -1), while the lowest yields were with RT1 in both crops production, 3.21 Mg ha -1 in oil seed rape and 3.71 Mg ha -1 in winter barley.

Effect of polydextrose on thermophysical properties of chicken surimi, Opatija, Hrvatska, 23.-27. 02, 2004.