Search

Umjetna inteligencija (AI) postala je sveprisutna u današnjem svijetu, od asistenata za komunikaciju do alata za modeliranje i predviđanje. Primjena modela strojnog i dubokog učenja u području poljoprivrede omogućuje proizvođačima da unaprijede učinkovitost proizvodnje, smanje troškove i optimiziraju procese dorada i proizvodnje. U tom smislu, algoritmi umjetne inteligencije i strojnog učenja, obrađujući prirodni jezik, zaključivanjem i planiranjem, mogu se koristiti kao nelinearni modeli za prepoznavanje uzoraka i rješavanje složenih problema. Ovi modeli omogućuju olakšanu automatizaciju procesa kao i sposobnost ubrzanog donošenja odluka. U poljoprivredi se mogu koristiti različiti nelinearni modeli za optimizaciju procesa proizvodnje koristeći tehnike učenja. S obzirom na to, primjenom umjetnih neuronskih mreža (UNM), odabirom ispravne strukture, algoritama učenja i prijenosnih funkcija, moguće je optimizirati procese u tehnologiji proizvodnje krmnih smjesa. Pri tome je potrebno uzeti u obzir proizvodno postrojenje, skladištenje i transport sirovina, kao i sve čimbenike koji utječu na krajnju kvalitetu proizvoda.

Increasing global competition, steady population growth on the one hand, and, paradoxically, labour shortages on the other, pose new challenges to agricultural producers. These are the main reasons for the growing interest in technological innovations and new approaches to agricultural production. Digital technologies are transforming agriculture due to their ubiquity, portability and mobility, and can therefore be used in a variety of ways to improve inefficiencies in the production, processing, storage and transportation of agricultural products. It is also important to mention that digitalization, and especially automation or robotization, requires high investments that ultimately represent a financial burden per unit of product. Therefore, it is important to find the optimal equipment level in terms of quantity, quality and price of the final product. Technologies such as sensors, communication networks, artificial intelligence, blockchain, high-performance computing, the Internet of Things, the 5G network, robotics, and advanced machines are already improving access to information, inputs, and markets, increasing production and productivity, streamlining supply chains, and reducing operating costs. Each of these technologies brings some value, from data collection to management and control. By using these technologies, it has become possible to get an overview of the entire company in just a few clicks, so that decisions are no longer made based solely on experience and tradition, but in real time based on analysed data. In addition to all the benefits offered by new technologies, there are also some challenges to overcome, such as: Cybersecurity and data protection, labour replacement and re-education, the risk of creating a digital divide between economies, sectors or individuals with differing abilities to adopt new technologies.

Cilj ovoga rada bio je utvrditi promjene sadržaja bioaktivnih komponenti tijekom proizvodnje suhog praha maline kao i utjecaj temperature sušenja na kvalitetu finalnog proizvoda. Plodovi malina s početnim udjelom vode od 87, 17 % osušeni su u laboratorijskom sušioniku „INKO” ST40 pri temperaturi od 40 °C i atmosferskom tlaku 1013 hPa do postizanja sadržaja vode od približno 15 %. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da tijekom proizvodnje suhog praha u finalnom proizvodu došlo do smanjenja udjela vitamina C za 85, 59 %, ukupnih fenola za 32, 32 %, flavonoida za 40, 09 %, neflavonoida za 24, 61 %, antocijana za 2, 78 % i antioksidacijskog kapaciteta za 18, 98 %. Stoga se može zaključiti da parametri sušenja značajno utječu na sadržaj analiziranih bioaktivnih spojeva.

Cilj rada je bio utvrditi mogućnost primjene lasera kao predtretmana sušenju grožđa. Bobice grožđa tretirane su 100 i 200 mW laserima u trajanju od 60 i 120 s. Za analizu je korišteno svježe ubrano grožđe sorti Traminac i Muškat Hamburg s početnim udjelima vlage od 81, 45% i 77, 25%. Kod obe analizirane sorte dobivene krivulje sušenja se razlikuju ali su sve negativnog predznaka, što ukazuje na padajuću funkciju, a potvrđuje da se radi o procesu sušenja. Kod sorte Traminac primijećen je značajniji gubitak vode tijekom laserskog tretmana nego kod sorte Muškat Hamburg što se može pripisati razlikama u građi bobica među odabranim sortama. Iz rezultata je vidljivo da lasersko zračenje utječe na migraciju vode iz unutrašnjosti na površinu, te se kao takvo može koristiti kao učinkovit predtretman sušenju grožđa koji ujedno ne oštećuju biljni materijal.

Tvornice i mješaonice krmnih smjesa već su dugi niz godina zanimljiv objekt za primjenu dostignuća visoke tehnologije u području automatizacije i informacijskih tehnologija (IT). Ta činjenica proizlazi iz same prirode poslovno-tehnološkog procesa takvih proizvodnih sustava. Gospodarska opravdanost ulaganja u tehničku opremljenost sustava očituje se u povećanju proizvodnosti, kakvoće proizvoda, efikasnosti, bržoj reakciji na zahtjeve tržišta, optimalnoj potrošnji energije i sirovina, podizanju tehnološke i poslovne discipline, brzom i potpunom pregledu i nadzoru poslovanja. Da bi regulacija i vođenje procesa bilo potpuno, vrlo je važno u taj sustav uključiti osjetnike (senzore). Oni pružaju pravodobne i točne podatke u stvarnom vremenu, prikupljaju ih i prikazuju, te tako osiguravaju trenutnu operativnu korist u postupku proizvodnje krmnih smjesa. Osim do sada već ugrađenih osjetnika (senzora), u tzv. online i offline sustavu nastoji se proširiti uporaba novih inovativnih tehnologija osjetnika. Najvažniji predstavnik te tehnologije je IIoT (Industrial Internet of Things). Da bi sustav bio u cijelosti iskoristiv, potrebno je koristiti tehniku i tehnologiju povezivanja i uključivanja osjetnika u širi objedinjeni programsko- upravljački sustav. Tehnologija automatskog povezivanja obuhvaća tri grupe višesmjernih komunikacija i aktivnosti. Prva čini liniju proizvođača kroz komunikaciju sa skladištem ili proizvodnjom. Potom se ona povezuje s dobavljačem ili prijevoznikom putem narudžbi, isporuka i transporta. Kupac tj. potrošač čini treću komunikacijsku grupu kroz količinu potrošenog krmiva. U toj grupi komunikacija može obuhvaćati informacije iz prifarmskog silosa ili hranilice. Sljedeća napredna tehnologija obuhvaća uporabu 3D skenera za analizu količine materijala u skladištima i silosima. Primjena tako složenih tehnologija zahtijeva i kontinuirano praćenje rada svih ugrađenih osjetnika u sustavu.

Digital technologies, due to their ubiquity, portability and mobility, are transforming agriculture and can therefore be used in a variety of ways to improve inefficiencies in production, processing, storage and transport of agricultural products. Due to the complexity and specificity of processing agricultural products, the introduction of new technologies is a very demanding process and requires a thorough and systematic approach from the very beginning, i.e. from the selection of machinery, tools and equipment, data collection and processing, transport, storage (warehousing) to delivery to the consumer. Digitalization, automation and robotization represent a new paradigm of production as well as processing of agricultural and food products. Without data on the condition (qualitative and quantitative) of the products (raw materials), data on processing, storage and transportation, there is no good, qualitative end product. It is also important to mention that digitalization and especially automation or robotization requires high investment, which ultimately represents a financial burden per unit of product. Therefore, it is important to find the optimal level of equipment with automated and/or robotized systems, in terms of quantity, quality and price of the final product. Technologies such as sensors, communication networks, artificial intelligence, blockchain, the Internet of Things, the 5G network, robotics, and advanced machines are already improving access to information, inputs, and markets, increasing production and productivity, streamlining supply chains, and reducing operating costs. The use of these technologies has made it possible to obtain an overview of the entire business with just a few clicks, so that decisions are no longer made solely on the basis of experience and tradition, but in real time on the basis of analysed data. Thus, in addition to using modern production technologies, farmers have the opportunity to modernize a whole range of business processes (sales management, employees, finance, advertising, etc.). The resistance to change and to adoption of new technologies in agriculture could be due to the knowledge gap for the needs of agriculture by the providers of new technologies. Therefore, one of the key objectives of agricultural policy is an increased focus on promoting knowledge, innovation and adoption of new technologies and approaches among all stakeholders in food production and processing. In general, these new technologies can and will modernize the agricultural sector, encourage entrepreneurial innovation and create new business opportunities.

Weed control is one of the most important factors in all agricultural plant productions, but especially in arable production due to the large areas where it takes place. Weeds are unwanted plants that occur in places where arable crops are grown, depriving them of moisture, nutrients and sunlight and can have a significant negative impact on crop yields. After the discovery of highly effective herbicides, weed control in agriculture has been carried out for years almost exclusively by chemical methods, but the intensive use of herbicides has resulted in world wide problem of environmental pollution. Recognizing the negative effects of chemical methods on the environment and human health, scientists and inventors are trying to find and adopt alternative weed control methods that require minimal amounts of herbicides or are completely feasible without their application. Rapid advances in electronics, computers and computer technologies and the development of vehicle guidance systems together with the introduction of precision agriculture have opened the possibility of using robotic systems in weed control. Many robotic weed control systems have been developed with different weed control methods such as selective chemical spraying, mechanical weed removal, using flame, steam and electric discharge, but none of these robotic systems entered wider application nor into regular production. The goal of our project is to develop a robotic weed control system that will be efficient, cost effective and widely applicable in arable crop production. The work of this robotic system is planned in fleets with the use of several smaller robots with navigation control units and dimensions that will allow movement in the inter row crop area and taking into account the soil configuration and potential obstacles. For weed detection will be using cameras and image recognition software which compares the contours of each individual plant and those that are recognized as weeds will be destroyed by a laser beam. The laser beam that eliminates weeds would be aimed directly at the growth centre of the plant that is not the desired crop and the intensity of the laser beam will be precisely determined with regard to the type and height of the weeds.

Nedostatak radne snage sve je veći problem hrvatskih poljoprivrednika. U radu se opisuju rezultati istraživanja o uvođenju novijih tehnologija te digitaliziranja proizvodnje i korištenja poljoprivredne mehanizacije na hrvatskim gospodarstvima.

The objective of this study was to determine the influence of housing system on the physical, morphological, and mechanical properties of Japanese quail (Coturnix coturnix japonica) eggs. A total of 240 eggs were collected from Japanese quails kept in two different housing systems: cage housing and aviary housing system (120 eggs from each housing system). Eggs from cage housing system were significantly (P, Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj sustava držanja na fizikalna, morfološka i mehanička svojstva jaja japanskih prepelica (Coturnix coturnix japonica). Ukupno je prikupljeno 240 jaja japanskih prepelica koje su držane u dva različita sustava držanja: u kaveznom sustavu i u sustavu volijera (120 jaja iz svakog sustava). Jaja iz kaveznog sustava bila su značajno (P

In the processing of agricultural products and with the aim of increasing the added value of the products, there is a growing interest in the automation and robotization of processes and equipment. Increasing global competition, steady population growth on one side and paradoxically labor shortage on the other side pose a new challenge for agricultural producers. These are the main reasons for the increasing interest in automation and even robotization of processes. Moreover, outdated equipment for processing and handling agricultural products does not meet today's very demanding and high safety standards, making robotics and automation an ideal solution. The survey on the use of machinery in processing, packaging and transport of agricultural products conducted among agricultural farmers in the Republic of Croatia showed that machinery and equipment are used most for transport (71.3%), followed by processing (26.7%) and least for packaging (16.8%). As for the use of computers and digital technologies, 67.3% of respondents confirmed that they use them for administrative work, sales and record keeping. Only 15.8% of the respondents use computers and digital technologies to improve production, finishing and processing processes and production control. Due to the complexity and specificity of agricultural products processing, the introduction of automation and/or robotization is a very demanding process and requires a thorough and systematic approach from the very beginning, i.e. from selection of machinery, tools and equipment, data collection and processing, transportation, storage (warehousing) to delivery to the consumer. Automation is a continuation of the process of mechanization, for only a process that is sufficiently mechanized can be automated. Automation in the broader sense includes all actions and processes that reduce the amount of human labor, perception, and decision making. Automation, robotization and digitalization represents a new paradigm of production as well as finalization of agricultural products. The inclusion (implementation) of legal requirements in the production and processing of agricultural products, as well as in packaging and storage, should also be considered.

Suvremeni sustavi distribucije poljoprivredno prehrambenih proizvoda, pa tako i povrća, brzi su i intenzivni, te obuhvaćaju veliki broj zemalja, čime se umnažaju i opasnosti prenosive proizvodom. U Hrvatskoj je najviše zastupljen cestovni prijevoz svih poljoprivredno prehrambenih proizvoda, pa tako i povrća. Pravilnim skladištenjem i transportom trebaju se osigurati kakvoća i zdravstvena ispravnost povrća tijekom cijelog distribucijskog lanca – od proizvođača, preko transporta i skladištenja do isporuke poljoprivredno prehrambenih proizvoda trgovačkim lancima, hotelima, restoranima i krajnjim potrošačima. Često spominjanim sloganima “od polja do stola”, “od farme do vilice” želi se skrenuti pozornost da se potrošaču potrebno osigurati zdravstveno ispravnu i hranu visoke nepromijenjene kakvoće. Stoga se nameće potreba, nužnog upravljanja svim koracima u proizvodnji i distribuciji poljoprivredno prehrambenih proizvoda, te njihov nadzor u potpunosti. Sposobnost praćenja i praćenja cjelovitih podataka na razini proizvoda na učinkovit i pouzdan način postaje sve važnija za proizvođače, uglavnom zbog povećane zabrinutosti potrošača za sigurnost i kvalitetu kupljenih proizvoda. To još više vrijedi za proizvođače uključene u lanac opskrbe svježim povrćem, jer vrhunski svježi proizvod zahtijeva da svi dionici organiziraju svoje poslovne postupke što efikasnije kako bi krajnjim kupcima zajamčili proizvode najviše kvalitete. Također to zahtjevaju današnji konzumenti koji opremljeni suvremenim tehničkim pomagalima, za to traže opipljive argumente. Temeljem toga, današnjim hrvatskim, pa i europskim proizvođačima teško je opstati na tržištu bez tih „pratećih“ argumenta.

Cilj ovog rada bio je utvrditi osnovne fizikalno-kemijske parametre i biološki potencijal svježih plodova kivija sorte ‘Hayward’ s različitih lokacija (Sisk, Galdovo, Čapljina, otok Murter i Rovinj). Analizom uzoraka utvrđene su značajne razlike u sadržaju bioaktivnih spojeva plodova ubranih na pet navedenih lokacija. U uzorcima uzgojenim na otoku Murteru utvrđen je značajno veći sadržaj vitamina C (103, 14 mg/100 g svježe tvari) u odnosu na plodove s ostalih istraživanih lokacija. S obzirom na dobivene rezultate može se zaključiti da je plod kivija bogat izvor različitih bioaktivnih spojeva značajnog antioksidacijskog djelovanja. Kvaliteta samog ploda kivija značajno ovisi o lokaciji uzgoja.

Priručnik obuhvaća tehnike i tehnologije u proizvodnji, doradi i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja. Obuhvaćene su teme ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja (LJAMB) kroz poglavlja: Proizvodnja, sakupljanje i konzerviranje bilja, Organizacija proizvodnje, dorade i prerade LJAMB –a, Mehanizacija u proizvodnji i ubiranju LJAMB –a, Dorada LJAMB -a u biljne droge, Sušenje i sušnice za LJAMB –a, Čajevi i čajne mješavine od LJAMB –a, Prerada LJAMB-a i postupci za izdvajanje eteričnih ulja (destilacija, ekstrakcija, maceracija, SFE, SubFE i dr.), Objekti za proizvodnju, doradu, preradu i čuvanje LJAMB-a i njihovih proizvoda, Zakonski i podzakonski akti za LJAMB.

Kao jedno od najpopularnijih voćnih vrsta, grožđe se može izravno konzumirati ili preraditi u razne proizvode, poput grožđica, vina i soka od grožđa. Zbog velikog sadržaja suhe tvari i šećera, lako suši i skladišti. Grožđe se uglavnom suši u svrhu proizvodnje grožđica te aromatiziranja i proizvodnje desertnih vina.

Ovčja vuna, do jučer jedna od najdragocjenijih tekstilnih sirovina, danas predstavlja značajan ekološki teret za okoliš u Republici Hrvatskoj, poglavito u južnim, turistički intenzivnim krajevima. Opće je poznato da je ovčja vuna, vlakno kompleksne građe prvenstveno načinjene od strukturnog proteina keratina. Također se, u ovčjoj vuni nalazi vuneni vosak – lanolin, koji je po sastavu uglavnom smjesa kolesterola i estera različitih viših alkohola, stearinskih sterola i steroida s masnim kiselinama. Vuna je zbog lanolina vodotporna, ima nizak koeficijent paropropusnosti u rasponu od 1 do 5, tj. dobru paropropusnost. Postupkom pranja lanolin se izdvaja, pa se značajno mijenjaju svojstva vune u pogledu održivosti tj. trajnosti, jer oprana vuna, bez lanolina, znatno je smanjene otpornosti na nametnike (kukci, moljci), a u dodiru s vapnom ili cementom kemijski reagira i time se smanjuje njen vijek trajanja. Prema Jedinstvenom registru ovaca i koza u RH ima 648.818 grla ovaca, s prosječnom proizvodnjom 1, 89 kg vune/grlo, što čini ukupnu proizvodnju od 2.111.346, 90 kg vune (2.111, 35 tona). Od te se količine do 30% tj. 633, 40 tona koristi za raznorazne namjene, ponajviše u tekstilnoj proizvodnji, dok 1.479, 95 tona ostaje neiskorišteno i u Hrvatskoj se najčešće, ne vodeći računa o ograničenom prihvatnom kapacitetu okoline, neodgovorno odlaže na divljim odlagalištima (Mioč i sur., 2019.). Cilj istraživanja bio je utvrditi primjenljivost neobrađene ovčje vune kao izolacijskog materijala u kombinaciji s građevinskim mortovima. Eksperiment je proveden uporabom ovčje vune pasmine Merinolandschaf koja je nakon strižnje, jednom isprana (pretpranje) i osušena. Pretpranjem je uklonjeno oko 80% nečistoća, no zadržan je lanolin. U do sada poznatim tehnologijama proizvodnje, nakon pretpranja, vuna je prolazila kroz cijeli niz obrada. U tim postupcima korištene su velike količine zdravstveno ispravne vode. Takvu vodu po završetku postupaka pranja trebalo je posebno obraditi u tzv. tehničku vodu. Svi ti postupci značajno su utjecali na cijenu vune kao izolacijskog materijala. Za potrebe dvogodišnjeg istraživanja, načinjeni su šuplji betonski blokovi, u kalupu pa izvaljani, nestandardnih dimenzija 190 * 110 * 65 mm od standardiziranog materijala sastava cement, pijesak granulacije 0/4 mm prema normi HRN EN 14992:2008 i HRN EN 771-3. Također je, u kalupu pa izvaljan, načinjen uložak vanjskih dimenzija 120 * 60 * 45 mm. Ovojnica uloška načinjena je od produženog (hidrauličkog) morta sastava cement, vapno, pijesak granulacije 0/4 mm, a u skladu sa normom HRN EN 998-1:2016. Debljina sloja ovojnice iznosila je 5 mm, a u nju je utisnuta armaturna tekstilno staklena mrežica, pravokutnog otvora 5.0 * 4.0 mm i debljine 0, 5 mm, zbog poboljšanja mehaničkih svojstava. U tako oblikovan uložak i načinjenu masu ovojnice s unutarnje strane tlačno je utisnuta neobrađena vuna. Zbog svojih karakteristika i sastava privlačna je raznim nametnicima i štetočinama (moljci, kukci, grinje, glodavci i dr.) pa je prskanjem tretirana prirodnim ekološkim repelentima – razrijeđenom mješavinom 25 različitih eteričnih ulja neposredno prije potpunog zatvaranja uložaka i ploča. Iz uložaka, neposredno prije zatvaranja, izveden je postupak isisavanja zraka – stvaranje podtlaka do pv = 0, 2 *105 Pa (paps = 0, 81*105 Pa) vakuum crpkom, čime se postiže smanjena količina kisika (smanjen stupanj oksidacije) i pravilna distribucija /raspodjela/ vune i njeno zbijanje. U nekoliko uzoraka, u ovojnicu je ugrađen nepovratni ventil zbog provjere stanja tlaka i mirisa repelenata u unutarnjem dijelu uloška. Ulošci su izvedeni od neobrađene vune u 50 i 70% volumnom udjelu, gustoće 50 i 100 kg/m3. Također su, identičnog materijala i postupka, kao i prethodni ulošci, načinjene, u kalupu pa izvaljane, izolacijske „sendvič“ ploče, nestandardnih dimenzija 310 * 260 * 100 mm. Načinjene su ploče sa dvije debljine sloja ovojnice, i to: 10 i 20 mm, a sukladno tomu i debljine izolacijskog materijala – vune, 60 i 80 mm. Nakon 30 dana sušenja, mjerene su sljedeće toplinske karakteristike: koeficijent toplinske provodljivosti k (W/mK) ; koeficijent toplinskog otpora R (m2K/W) ; koeficijent otpora difuziji vodene pare ; toplinska difuzija a (m2/s) ; specifični volumni toplinski kapacitet c (J/m3K) ; koeficijent prolaska topline U (W/m2K) i gustoća (kg/m3). U navedenim mjerenjima korišten je prijenosni mjerni uređaj ISOMET 2114 sa ubodnom sondom za izravno dinamičko mjerenje svojstava prijenosa topline. U provedenim mjerenjima koeficijent toplinske provodljivosti k (W/mK) za ovčju vunu kretao se u rasponu od 0, 0346 do 0, 0618 W/mK. Temeljem provedenih istraživanja utvrđeno je da ovčja vuna ima zadovoljavajuće toplinske karakteristike kao izolacijski materijal. Primjenom odgovarajućih tehnoloških postupaka i prirodnih repelenata može se koristiti u neobrađenom stanju za izradu izolacijskih ploča zatvorenih mort – ovojnicom, odnosno da ju je moguće koristiti i za izradu izolacijskih uložaka za razne građevinske šuplje elemente, npr. betonski blokovi, blok opeku, cijevi, oplate i niz drugih.

Pod pojmom sušenja voća, povrća i ljekovitog bilja podrazumijeva se postupak konzerviranja tj. proizvodnje poljoprivredno prehrambenih proizvoda sa niskim udjelom vode i da se spriječi razvoj mikroorganizama. Ostvaruje se zagrijavanjem biljnog materijala dovođenjem određene količine topline putem radnog medija, najčešće zraka koja je potrebna za isparavanje, a potom i odnošenje određene količine vode iz njega. U ovom listu bilo je do sada niz objavljenih članaka koji su obrađivali teme sušenja poljoprivredno prehrambenih proizvoda i ljekovitog bilja, u količinama dostatnim za osobne potrebe (tzv. hobi proizvodnju), no ne i za veće, tržišne potrebe, u proizvodnji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili većih proizvodnih subjekata. Također, nisu obrađivali važnost i povezanost biljnog materijala i sušnice, tj. postupka sušenja. Zbog različite građe, tj. strukture materijala (ploda) i brzina otpuštanja vode je različita, čak i pri istoj temperaturi sušenja, no kvaliteta sušenog materijala i ekonomičnost postupka se značajno razlikuju. Posljedica toga je i niz negativnih promjena koje se javljaju tijekom postupka sušenja, npr. gubitak termolabilnih sastojaka, enzima, sposobnosti rehidracije, tamnjenje, (posmeđivanje), smežuravanje, zagaranje. Dakle, na sušenje materijala i njegova fizikalno kemijska svojstva značajan utjecaj imaju karakteristike i konstrukcijska izvedba sušnice.

A laboratory laser beam drying method for barley grains is presented and the corresponding energy transfer is analyzed.Laser beam was directed to the thin grain layer. Grains were illuminated from one side during a period of 60 seconds with 100 mW 650 nm and 200 mW 650 nm collimated laser beam. The amounts of energy delivered within the illuminated area were 12.74 Wsm-2 for a 100 mW laser and 25.48 Wsm-2 for 200 mW laser. Barley grain samples with 18, 20, and 25 % moisture contents were used for the analysis. Obtained results showed differences in energy consumption among grains with different initial moisture content. Differences among energy consumption were also observed between grains treated with 100 mW laser, compared to grains treated with 200 mW laser.The energy savings of 51 %, in laboratory conditions, compared to conventional hot air drying, are determined by using 100 mW laser on the grain samples with 25 % of moisture.Also, a result shows that energy savings depend on grain wet basis and decrease with decrease of moisture content. Other advantages of described treatment are easily installed laser in/on the internal transport conveyors, laser treatment device is not harmful to the environment, does not leave burning fuel residue and also reduces the need for energy for hot air transport. The amount of energy emitted by the applied semiconductor lasers is relatively low and their thermal effect is negligible, therefore effect on grains is based only on bio stimulation. For these purpose it is necessary to investigate the balance between laser power, treatment period and biological effect of treatment.

Cilj rada bio je utvrditi razlike u sadržaju specijaliziranih metabolita između plodova samoniklih genotipova pasje ruže i plodova iz uzgoja. Značajno veće vrijednosti sadržaja ukupnih fenola utvrđene su u plodovima iz ekološkog uzgoja i to 18 % veće u usporedbi s plodovima iz konvencionalnog i 8 % veće u usporedbi s plodovima samoniklih genotipova. Također, značajno veće vrijednosti antioksidacijskog kapaciteta utvrđene su u plodovima iz ekološkog uzgoja. Suprotno, sadržaj β- karotena bio je značajno veći u plodovima samoniklih genotipova i to za čak dva puta u usporedbi s plodovima iz ekološkog i konvencionalnog uzgoja.

Cilj rada bio je utvrditi razlike u kemijskom sastavu između plodova samoniklih genotipova pasje ruže, plodova uzgojenih konvencionalnim načinom te ekološki uzgojenih plodova. U plodovima samoniklih genotipova utvrđen je najveći postotak suhe tvari (46, 41 %) i ukupnih kiselina (9, 57 %), ali i najmanja vrijednost vitamina C (79, 26 mg/100 g svježe tvari). Najveće vrijednosti vitamina C (341, 92 mg/100 g svježe tvari) utvrđene su u plodovima iz konvencionalnog uzgoja. Također, utvrđene su značajne razlike u sadržaju suhe tvari, topljive suhe tvari kao i vitamina C s obzirom gdje su plodovi ubrani. Može se zaključiti kako su uvjeti u kojima raste pasja ruža jedan od ključnih čimbenika koji značajno utječu na kemijski sastav u plodovima pasje ruže.

Salata kristalka sorte “Exquise” uzgojena je na otvorenom i u zatvorenom prostoru OPG-a iz Murskog Središća s ciljem određivanja kvalitete i održivosti. Kvaliteta salate utvrđena je odmah nakon berbe te nakon 5 i 13 dana skladištenja na 6 °C i 86 % vlage zraka u rashladnom prostoru. Utvrđene su sljedeće vrijednosti kemijskog sastava: sadržaj suhe tvari 6, 39-8, 86 %, sadržaj ukupne topljive suhe tvari 2, 00-7, 33 %, sadržaj ukupnih kiselina 0, 06-0, 18 %, vrijednost pH 5, 47-5, 92, sadržaj vitamina C 11, 38-19, 54 mg/100 g svježe tvari, sadržaj ukupnih fenola 37, 79- 165, 84 mg GAE/100 g svježe tvari te antioksidacijski kapacitet 1, 04-2, 24 mmol TE/L. Rezultati bioaktivnih spojeva pokazali su značajne statističke razlike između načina uzgoja salate i kod vremena skladištenja.

Međimurje County, because of its relatively developed agricultural production has a great potential to collect and utilize agricultural residues in energy production. Instability of prices of energy-generating products, together with increase of ecological awareness, make renewable sources and, therefore, agricultural residues, more and more interesting raw material for energy production. The aim of this work was to determine the theoretical potential and availability of post-harvest residues under sustainability conditions in the agricultural sector in the Međimurje County area. Availability of agricultural residues makes it possible to estimate the amount of biomass, needed for energy production in the research area. The calculation includes the following agricultural crops: corn, wheat, barley and rapeseed. The results show that there are 22, 846 tonnes of residues after corn production, 5, 285 tonnes of residues after wheat production, 2, 853 tonnes of residues after barley production and 2, 686 tonnes of residues after production of rapeseed available in the County, for energy production.

The aim of study was to determine the influence of different nitrogen concentrations (75, 140 and 205 mg L-1 NH4NO3) on the bioactive compounds content in New Zealand spinach (Tetragonia tetragonoides (Pall.) O. Kuntze syn. (Tetragonia expansa)) grown in floating hydroponic systems. Also, under the same conditions spinach (Spinacia oleracea L.) was grown and mentioned species were compared. Spinach as well as New Zealand spinach are nutritionally valuable leafy vegetables with high vitamin and mineral content. Both species are specific for the tendency of nitrogen accumulation, so it is necessary to be careful when consuming and processing it. New Zealand spinach is less known and mostly un-researched species in our region. By comparing the analyzed species significantly higher content of vitamin C (46 100 g-1 FW), phenols (108.04 mg L-1 FW), flavonoids (70.77 mg L-1 FW), non-flavonoids (37.27 mg L-1 FW), total chlorophyll (0.88 mg g-1 FW), carotenoid (0.17 mg g -1 FW) and antioxidant capacity (2172.63 μmol TE L- 1 ) were determined in spinach compared to New Zealand spinach. In spinach, nitrogen had a significant negative impact on the bioactive compounds content significantly reduced vitamin C content for 36.35 %, total phenols for 23.38 %, flavonoids for 26.08 %, non-flavonoids for 47.84 % and pigment compounds. In New Zealand spinach, with an increase of nitrogen in nutrient solution the opposite trend was determined. Namely, by increasing the nitrogen concentration significantly higher amounts of vitamin C even twice and total phenols for 5 % was determined in New Zealand spinach, while content of pigment compounds did not significantly change

Pojedine grane animalne proizvodnje služe za prehranu stanovništva kao što su proizvodnja mesa, mlijeka, jaja, te njihovih proizvoda. Neke grane značajne su za razvoj turizma, rekreaciju i druge namjene (uzgoj konja, kućni ljubimci i dr.) Predmet našeg izučavanja su specifičnosti pojedinih grana animalne proizvodnje, posebice od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Godine 2012. u Republici Hrvatskoj uzgajalo se 452 tis. grla goveda, 1182 tis. grla svinja, 679 tis. grla ovaca i 75 tis. grla koza. Analiza brojnog stanja od 2012.-2016. godine pokazuje povećanje broja goveda za 2, 2%, smanjenje broja svinja za 1, 6%, kao i broja peradi za 3%. Također je smanjen broj ovaca za 8, 8%, dok je broj koza povećan za 10%. Brojno stanje grla i proizvodnost pojedinih vrsta stoke utjecalo je na bilance animalnih proizvoda u 2016. godini, iz kojih su vidljive značajne količine uvoza u odnosu na domaću proizvodnju, i to za meso: goveđe 49, 5%, svinjsko 84, 6%, meso peradi 28, 4% te kravlje mlijeko 97% i konzumna jaja 17, 5%. Podaci ukazuju na nisku samodostatnost, posebice za kravlje mlijeko, svinjsko i goveđe meso. Uključivanje Hrvatske na europska i svjetska tržišta zahtijevalo je uvođenje međunarodnih standarda u sustave proizvodnje i nadzora kakvoće svih proizvoda, pa tako i krmiva, krmnih smjesa te njihovih dodataka. Paralelno, u posljednjih nekoliko godina proizvodnja krmnih smjesa pokazala je tendenciju pada uzrokovanu prije svega slabijom kupovnom moći potrošača i nestabilnim tržištem stoke zbog uvoza jeftinijeg mesa i stoke, što dovodi do smanjenja brojnog stanja stoke u domaćem uzgoju. Ovčarstvo i kozarstvo su gospodarske grane koje se sve više razvijaju u Republici Hrvatskoj. Od ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije značajno se je povećao broj koza. Također se povećao i broj gospodarstava koja uzgajaju ovce i koze za 19, 93%, odnosno za 50, 53%. Govedarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj nepovoljna je u odnosu na razvijene zemlje EU. Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj iz godine u godinu pada, a strateške mjere kojima bi se proizvodnja mlijeka dugoročno povećala i ustalila, trenutno ne postoje. Kontinuirano povećanje broja registriranih kopitara u posljednjih 25 godina dokazuje sve intenzivniju popularizaciju konjogojstva u Hrvatskoj. Registrirano je 26, 5 tis. grla kopitara, od čega 23, 2 tis. grla konja (92 pasmine i uzgojnih tipova konja). Uzgoj lipicanske pasmine zaštićen je kao nematerijalna kulturna baština te je pokrenut postupak za zaštitu prema UNESCO. Procjena populacije pasa i mačaka u Republici Hrvatskoj uvelike ovisi o sustavu označavanja navedenih vrsta. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih država u svijetu koja ima propisanu obvezu označavanja svih pasa starijih od 90 dana, kao i centraliziranu bazu podataka Lysacan. Broj označenih pasa mikročipom u 2017. godini iznosio je 72 tis. jedinki. Procjena populacije mačaka u Hrvatskoj gotovo je nemoguća iz razloga što ne postoji zakonom obvezan sustav označavanja ove populacije. Prilagodbom zakonima EU, izradom uzgojnih programa te uključivanjem novijih znanstveno-stručnih spoznaja značajno je porasla perspektiva razvoja pojedinih grana animalne proizvodnje

Kamionski prijevoz uobičajeno se koristi kao najprihvatljiviji način za distribuciju poljoprivredno prehrambenih proizvoda do trgovina. Proizvođači ambalaže trebaju proširiti svoja znanja o mogućim opasnostima (npr. vibracijama) koji se javljaju tijekom prijevoza kako bi im pomogli u konstruiranju i testiranju novih i/ili postojećih ambalažnih jedinica i oblika. Vibracija se javlja kad god se aktivira sustav opruge (npr. masa vozila na svojoj suspenziji – opruga i amortizer). Svako vozilo (kamion, prikolica) ima različite sustave opružne mase koji djeluju zajedno u spregu. To su pneumatici, podvozje i podnica, te ovjes - suspenzija. Oštećenja se obično pojavljuju kao posljedica povećanja vibracija vozila uzrokovanih akceleracijom ambalaže tj. pakiranja proizvoda. Kada je učestalost vibracija težišta transportnog prostora kamiona blizu prirodne frekvencije transportiranog pakiranja, sustav počinje pokazivati stanje "rezonancije", što rezultira velikim vibracijskim silama od kamionskog podvozja preko podnice na proizvod. Ovi razlozi često dovode do oštećenja transportirane robe. Primjeri oštećenja proizvoda vezanih uz vibracije kod isporuke uključuju zamor materijala, mehaničko oštećenje, oštećenje trenjem (struganje), porast statičkog naboja, neželjeno kretanje i pozicija proizvoda u transportno tovarnom prostoru, odvajanje faza i propuštanje tekućina. Na sve navedeno utječe i stanje prometne površine (neravnine, udarne jame, uspornici i dr.). Provedena su istraživanja na prijevozu i distribuciji ambalažiranih kokošjih jaja u gradskim uvjetima (grad Zagreb). Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama NN14/2011, definirani su pojmovi: umjetne izbočine i uzdignute plohe (čl. 77.) i utvrđene su minimalne i maksimalne dimenzije istih, kao i brzine kretanja vozila preko njih. Na području grada Zagreba postoji desetak konstrukcija i izvedbeno različitih oblika uspornika. Ispitivanja su provedena na uspornicima za brzinu 30 km/h i manju, visine su 75 mm i širine 350 mm, a prostiru su cijelom širinom kolnika. Ispitno vozilo bio je distribucijski kamion zatvorenog transportno tovarnog prostora, nosivosti 2490 kg, ukupne dozvoljene mase vozila i tereta 7490 kg, ukupne duljine 6025 mm, s međuosovinskim razmakom od 3020 mm. Brzina vozila s teretom pri prelasku preko uspornika bila je 10 km/h (2, 8 m/s). Uslijed navedenih kretanja došlo je do vertikalnog pomaka okvira (šasije) vozila, što je rezultiralo i skokovitim pomakom i klizanjem ambalažnih jedinica u transportno tovarnom prostoru vozila. Maksimalni vertikalni pomak prednje osovine iznosio je +84 mm, dok je minimalni vertikalni pomak iznosio -87 mm. Maksimalni vertikalni pomak stražnje osovine iznosio je +209 mm, dok je minimalni vertikalni pomak iznosio -167 mm. Vrijeme trajanja oscilacija pri navedenoj brzini bilo je 2584 ms (milisekunde) tj. 2, 58 sekundi. Osim navedenih načinjena su i istraživanja otpornosti na vertikalne tlačne sile (smjer osi z) tri vrste kutija za 10 jaja napravljenih od kartona – reciklirani papir (KK), polistirena (PS) i ekspandiranog polistirena (EPS). Sila potrebna za lom jaja ovisi o konstrukciji i materijalu izrade kutije. Najbolje rezultate pokazale su kartonske kutije kod kojih je za lom jaja potrebno primijeniti najveću silu. U ispitivanjima uslijed vertikalnog tlačnog kontinuiranog opterećenja kod kartonskih kutija potrebno je primijeniti veće sile za oštećivanje ljuske jaja nego kod kutija od polistirena i ekspandiranog polistirena. Najveće vrijednosti sila potrebnih za lom jaja zabilježene su kod kartonskih kutija u iznosu od 541, 71 N, dok su kod kutija od ekspandiranog polistirena te sile bile u prosjeku manje za 6, 26% a kod polistirenskih kutija manje za 23, 83%. Sama konstrukcija kartonskih kutija omogućava da se sile koje vertikalno djeluju na kutiju prenose putem njene unutarnje strukture i na taj je način smanjen njihov izravan utjecaj na jaja. Na osnovu dobivenih rezultata, kartonske kutije su zbog svoje konstrukcije najpovoljnije za etažno slaganje punih kutija. U ispitivanjima kutija kontinuiranim opterećenjem pomaka od 10 mm u vertikalnom smjeru kod kartonske je ambalaže potrebna veća sila nego kod ostale dvije vrste ambalaže da bi se ona utisnula za 10 mm. Za razliku od ispitivanja kontinuiranog opterećenja na kutije do puknuća ljuske, ispitivanje pomaka tijeska od 10 mm je pokazalo da je za komprimiranje ambalaže od krutog polistirena bila potrebna veća sila od one potrebne da se komprimira ambalaža od ekspandiranog polistirena. Razlog manje potrebne sile za komprimiranje od 10 mm ambalaže od ekspandiranog polistirena u odnosu na ambalažu od krutog polistirena je u konstrukciji ambalaže. Ambalaža od krutog polistirena pruža velik otpor prodiranju odmah na početku kontinuiranog opterećenja, sila se prenosi na okomite stošce koji preuzimaju opterećenje, te prilikom komprimiranja od 10 mm pruža zadovoljavajući otpor. Kod vertikalnog pomaka od 10 mm, kod svih vrsta kutija bi došlo do djelomičnog oštećenja jaja. Temeljem provedenih istraživanja može se zaključiti da na kvalitetu ambalažiranih kokošjih jaja u gradskoj distribuciji značajan utjecaj imaju brzina vozila, oblik uspornika, kao i vrsta materijala kutija za jaja. Također je i na najkraćim relacijama distribucije potrebno pravilno učvrstiti ambalažne jedinice (palete tereta) u transportno tovarnom prostoru vozila.

The aim of this study was to compare various physical and mechanical characteristics of eggs laid by ISA Brown hens kept in two different housing systems: aviary housing and free-range system. Aviary housed laying hens laid eggs of statistically significantly higher (P

Cilj ovog rada bio je utvrditi nutritivni sastav u uzorcima svježih plodova gojia, soka i pulpe. Analizom nutritivnog sastava istraživanih uzoraka utvrđene su značajne razlike u količini vitamina C. U uzorcima voćne pulpe gojia dokazan je znatno veći antioksidacijski kapacitet. Iskoristivost soka kod gojia je mala, svega 35, 79%, no s obzirom na rezultate nutritivnog sastava, sok gojia predstavlja važan proizvod. Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti kako su prema nutritivnom sastavu i antioksidacijskom kapacitetu uzorci voćne pulpe najznačajniji izvor hranjivih tvari, dok se najveći sadržaj vitamina C nalazi u svježim plodovima gojia.

Gojia boba (Lycium barbarum) plod je drvenasto grmolike biljke. Nutritivna vrijednost plodova je u značajnim količinama vitamina, mikro i makro elemenata. Cilj rada je utvrditi količinu β-karotena, ukupnih fenola, flavonoida i neflavonoida u svježoj sirovini, soku i kaši od plodova gojia. Probrani zdravstveno ispravni plodovi obrađeni su u centrifugalnom sokovniku uz odvajanje soka i kaše. Količina β-karotena je od 42494, 33 (sok-B) do 47140, 32 μg% (svježi plod-A), ukupnih fenola od 161, 04(sok-B) do 421, 17 mg u 100 g (kaša-C), flavonoida od 85, 96 (sok-B) do 187, 79 mg u 100 g (kaša-C) i neflavonoida od 75, 08 (sok-B) do 233, 38 mg u 100 g (kaša-C) analiziranog uzorka. Rezultati bioaktivnih tvari pokazali su značajne statističke razlike između analiziranih uzoraka.

U Republici Hrvatskoj je u razdoblju od 2007. do 2015. godine prosječni postotak sakupljenih količina otpadnih mazivih ulja iznosio 49.33% od očekivanih količina što je znatno manje u usporedbi s razvijenim europskim zemljama. Uz to je posljednjih godina primijećeno značajno smanjenje postotka sakupljenog otpadnog mazivog ulja što ukazuje da treba poraditi na poboljšanju sustava gospodarenja otpadnim mazivim uljima u Republici Hrvatskoj i unaprijediti kontrolu sakupljanja i predaje ovlaštenim sakupljačima. Gotovo sve sakupljene količine otpadnih ulja se termički oporabe, iako bi prednost trebalo dati materijaloj oporabi. Sakupljanje i način zbrinjavanja otpadnih mazivih ulja iz poljoprivrede direktno ovisi o načinu održavanja poljoprivredne mehanizacije. U poljoprivrednim poduzećima i na većim gospodarstvima zbrinjavanje otpadnih ulja se u pravilu provodi na propisani način, ali na manjim obiteljskim gospodarstvima se u većini slučajeva otpadna maziva ulja ne zbrinjavaju na propisan način. Glavni razlozi su nemar i nedovoljna educiranost poljoprivrednika o štetnosti otpadnih ulja za okoliš.

Proceedings contains articles presented at Conference divided into sections: open lecture (1), chemical analysis and synthesis (3), chemical and biochemical engineering (8), food technology and biotechnology (8), medical chemistry and pharmacy (3), environmental protection (11) and meeting of young chemists (2).

Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike između načina ekstrakcije, klasične i ultrazvukom, praha crnoplodne aronije (Aronia melanocarpa (Michx.) Elliott) te mogućnosti upotrebe ultrazvuka visokog intenziteta. Uzorci praha crnoplodne aronije pod tretmanom s ultrazvukom visokog intenziteta imali su značajno veći sadržaj svih analiziranih bioaktivnih komponenti. Najveće vrijednosti za vitamin C dobivene su ultrazvučnom ekstrakcijom u vremenu od 30 minuta. Ultrazvuk visokog intenziteta značajno je utjecao na povećanje sadržaja ukupnih fenola. Tretmanom od 30 minuta ekstrahirano je 41, 46 % više ukupnih fenola za razliku od klasične ekstrakcije. Primjena ultrazvuka visokog intenziteta značajno je smanjila vrijeme potrebno za ekstrakciju biljnog materijala.

Dvodomna kopriva (Urtica dioica L.) sadrži znatnu količinu bioaktivnih spojeva antioksidativnog djelovanja u svim svojim biljnim dijelovima, zbog čega se njena uporaba proteže od daleke prošlosti pa sve do današnjih dana. Kopriva se kao ljekovita biljka koristi u medicini, prehrani, kozmetici, ali i kao prirodni izvor vlakna i boje (Biesiada i sur., 2009 ; Otles i Yalcin, 2011). Osim toga, kopriva sadrži niz nutritivnih tvari, bogata je mineralima (posebno željezom), vitaminom C i provitaminom A (Guil-Guerrer i sur., 2003). Niz je istraživača utvrdilo njezino antimikrobno (Gulcin i sur., 2004), antidijabetsko, hipoglikemijsko (Ahangarpour i sur., 2012), pa i antioksidativno djelovanje. Temeljem navedenih prednosti izuzetno je pogodna u hranidbi peradi, no primjena lista koprive kao komponente krmne smjese još nije istražena. Ovim radom biti će prikazani eksperimentalni načini i postupci prerade lista koprive u prihvatljive fizikalne oblike - prah određene granulacije, te promjene kemijskog sastava od svježeg do osušenog i usitnjenog stanja. List dvodomne koprive (Urtica dioica L.) bio je sušen u elementarnom (tankom) sloju u sušnici na temperaturi zraka od 50 °C. Listovi dvodomne koprive (n=5) sušeni su od vlažnosti 75.77 % na vlažnost od 2.43 % (vlažna baza). Sušenje je trajalo 120 minuta. Pri tom je utvrđena jednadžba sušenja y = 75.144e-0.029x, uz vrlo visok stupanj determinacije R2= 0.9987. Usitnjavanje je provedeno pri vlažnosti lista od 6.73 % (vlažna baza) na mlinu čekićaru i mlinu pulverizatoru, približno istih tehničkih osobina. Nakon usitnjavanja načinjene su granulometrijke krivulje (distribucija čestica) i određeni moduli ujednačenosti. Usitnjavanjem na mlinu čekićaru modul ujednačenosti (uniformnosti) imao je odnos Mu = 77:23:0, dok je usitnjavanjem na mlinu pulverizatoru modul ujednačenosti iznosio Mu = 99:1:0. Istraživanjem je u svježem listu koprive (vlažna baza) utvrđeno: prosječni antioksidacijski kapacitet od 1936.58 µmolTE/L, uz std. odstupanje 229.39, a prosječni su ukupni fenoli iznosili 732.52 mgGAE/100 g svježe tvari, uz std. odstupanje 143.65. Sadržaj C vitamina iznosio je 63.75 mg/100 g svježe tvari, uz std. odstupanje 21.95. U osušenom listu prosječne vlažnosti 6.73 % (vlažna baza) utvrđen je prosječni antioksidacijski kapacitet od 1677.58 µmolTE/L uz std. odstupanje 1.05, sadržaj suhe tvari od 93.29 %, sadržaj ukupnih kiselina od 0.67 %, a prosječni su ukupni fenoli iznosili 956.74 mgGAE/100 g svježe tvari uz std. odstupanje 0.64. Sadržaj C vitamina iznosio je 62.97 mg/100 g svježe tvari uz std. odstupanje 4.07, a udjel karotenoida 0.0331 mg/g uz std. odstupanje 0.0046. Istraživanjima se utvrđuje mogućnost primjene dehidriranog i usitnjenog lista koprive kao dodatka krmnim smjesama u tehničko tehnološkim proizvodnim linijama krmnih smjesa.

Garlic (Allium sativum L.) shows numerous medicinal properties and beneficial effects in preventing many diseases. Garlic cloves contains many biologically active substances, including minerals, vitamins, amino acids and polyphenolic compounds with significant antioxidant activity. On the nutritional properties and content of bioactive compounds strong influence show following factors: climatic conditions, ecotype and cultivation methods. Therefore, the main objective of this study was to determine the differences in the chemical and nutritional composition of garlic cloves from organic and conventional cultivation. Following chemical parameters were analyzed: the dry matter content (%), total soluble content (%) by, refractometer (Mettler Toledo Refracto 30PX, Switzerland) total acid content (%) by potentiometric titration, pH value by digital pH meter (Mettler Toledo SevenMulti, Switzerland) the vitamin C content (mg/100 g fresh matter) by titration with 2, 6- dichlorindophenol, total phenol content (total flavonoids and non-flavonoids) (mg/L) by Folin-Ciocalteu method and antioxidant capacity by ABTS method. Total phenol content was determined only in garlic samples from organic cultivation while in the analyzed garlic ecotypes from conventional cultivation content of total phenols, flavonoids and non-flavonoids was not determined. A significant difference between garlic from organic and conventional cultivation were determined for the analyzed bioactive compounds (vitamin C, total phenols). In the garlic sample from organic cultivation significantly higher value of vitamin C was determined. In a garlic sample with significantly higher content of total phenolic compounds (EU2) also significantly higher antioxidant capacity was determined.