Search

Od trenutačnog broja svjetskog stanovništva (7,9 milijardi), broj korisnika interneta dopolovice 2022. iznosio je oko 5,3 milijarde. Promatramo li detaljnije prevalenciju interneta u Hrvatskoj (4,1 milijun stanovnika), broj korisnika tog medija doseže brojku od 3.787.838. U radu se korištenjem standardizirane ankete ispituje ovisnost o internetu 588 srednjoškolaca s područja Virovitice. Prvi dio ankete predstavlja sociodemografske podatke ispitanika, a drugi dio sadrži ljestvicu ovisnosti prema autorici K. S. Young. Rezultati ispitivanja pokazuju da blagu ovisnost pokazuje 354 (60,8%) ispitanika, umjerenu 59 (10,1%), a tešku ovisnost 6 (1%) ispitanika. Rezultati na skali blage ovisnosti pokazuju da na rezultat statistički značajno utječu vrsta škole (gimnazija vs. tehnička škola), povećana frekvencija konzumacije alkohola i aktivno bavljenje slobodnim izvanškolskim aktivnostima. Rezultati skale srednje razine ovisnosti s obzirom na promatrane varijable ne pokazuju statistički značajan utjecaj na rezultat. Rezultati skale teške razine ovisnosti s obzirom na promatrane varijable pokazuju statistički značajan utjecaj na rezultat s obzirom na vrstu škole (tehnička vs. gimnazija) te mjesto stanovanja (selo). Logističkom regresijom dobiveno je da ispitanici koji su ovisni o internetu imaju 0,655 puta veću vjerojatnost konzumacije alkohola, u odnosu na one koji nisu ovisni o internetu. S obzirom na to da je prisutnost interneta u našem životu neizbježna, što uz brojne pozitivne, može donijetii negativne posljedice (zlostavljanje, krađa identiteta, govor mržnje, seksualno iskorištavanje maloljetnika i sl.), radi zaštite djece i mladih potrebna je multisektorska suradnja na edukaciji i prevenciji.

Uvod: Mortalitet raka dojke nalazi se na trećem mjestu u zemljama Europske unije. Registar za rak u 2020. godini bilježi incidenciju od 120,3/100 000, dok je stopa smrtnosti 32,8/100 000. Žena može samostalno pregledati svoje dojke koristeći metodu samopregleda, te uočiti promjene u veličini dojke, izgledu bradavice i kože te otkriti kvržice ili zadebljanja. Cilj: ispitati stavove i znanje žena o samopregledu dojke. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno putem anonimne online ankete. Analiza je napravljena MedCalc® Statistical Software version 20.009 i IBM SPSS ver. 23. Rezultati: Sudjelovalo je 361 ispitanica. S obzirom na znanje, značajno manje točnih odgovora imaju ispitanice koje žive na selu (Kruskal Wallis test, P=0,005), imaju završenu osnovnu školu (Kruskal Wallis test, P=0,006), učenice su (Kruskal Wallis test, P

Cilj: Cilj je istraživanja utvrditi učinkovitost ponuđenog programa edukacije o dojenju te korelacije namjera, stavova i znanja ispitanika o dojenju. Metode: Validiranim upitnikom namjera, stavova i znanja o dojenju (BIAKQ, Breastfeeding intentions, attitudes, and knowledge questionnaire) ispitane su namjere, stavovi i znanje studenata druge godine stručnog studija sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru prije i nakon provedene edukacije o dojenju. Značajnost razlika u namjerama, stavovima i znanju ispitanika prije i nakon provedene edukacije analizirana je t-testom i Wilcoxonovim testom, a povezanost Spearmanovim koeficijentom korelacije. Rezultati: Pronađena je statistički značajna pozitivna promjena u stavovima i namjerama te u ukupnim rezultatima na BIAKQ upitniku nakon provedene edukacije. Nije bilo značajnog pozitivnog pomaka u znanju o dojenju koje je kod studenata bilo vrlo dobro i prije provedene edukcije. Korelacija rezultata na ljestvicama namjera i stavova, međusobno i u odnosu na ukupne rezultate ostvarene u upitniku, bila je statistički značajna i jaka. Rezultati potvrđuju da je edukacija o dojenju pozitivno utjecala na emocionalnu i motivacijsku komponentu stavova unatoč tomu što učinak na kognitivnu komponentu nije bio statistički značajan. Zaključak: Provedena edukacija o dojenju za studente je potvrdila svoju učinkovitost u korekciji stavova i namjera ispitanika o dojenju, bez statistički značaj- nog poboljšanja znanja ispitanika. Potrebna su dodatna istraživanja na uzorcima studenata drugih regija Hrvatske, te u slučaju potvrde učinkovitosti programa edukacije, istu edukaciju treba učiniti dostupnom online svim predavačima i studentima kojima je edukacija o dojenju predmet interesa., Aim: The aim of this research is to determine the effectiveness of the offered educational program on breastfeeding and the correlation of intentions, attitudes, and knowledge of respondents about breastfeeding. Methods: A validated questionnaire for measuring students’ intentions, attitudes, and knowledge about breastfeeding (BIAKQ, Breastfeeding intentions, attitudes, and knowledge questionnaire) examined students’ intentions, attitudes, and knowledge about breastfeeding before and after the breastfeeding education in second-year nursing students of Bjelovar University. The significance of differences in the results of respondents in intentions, attitudes, and knowledge, shown by the BIAKQ questionnaire before and after the training, was analyzed by the t-test, Wilcoxon test, and Spearman’s correlation coefficient. Results: We found statistically significant positive changes in attitudes and intentions and the overall results on the BIAKQ questionnaire after the education. There was no significant positive change in the knowledge of breastfeeding. That knowledge was very well before education as well. The correlation of the results on the scales of intentions and attitudes with each other and in relation to the total results achieved on the questionnaire was statistically significant and strong. The results confirm that breastfeeding education had a positive effect on the emotional and motivational component of the attitudes, even though the effect on the cognitive component was not statistically significant. Conclusion: The conducted breastfeeding education for students confirmed its effectiveness in correcting the attitudes and intentions of respondents about breastfeeding without statistically significant improvement in the respondents’ knowledge. Additional research is needed on samples of students from other regions of Croatia, and in case of confirmation of the effectiveness of the educational program, to make it available online to all lecturers and students for whom breastfeeding education is a subject of interest.

Rad objašnjava svojevrsnu ovisnost mladih osoba o internetu i utjecaj interneta na njihov život

Background: Breast cancer mortality ranks third in EU countries. In Croatia, in 2020 the incidence was 120.3/100, 000, and the mortality was 32.8/100, 000. A woman can do self-examination method and notice changes in the size of the breast, the appearance of the nipple and the skin. Aim: to examine women's attitudes and knowledge about breast self-examination. Respondents and methods: an anonymous survey was used. The analysis was made with MedCalc® Statistical Software version 20.009 and IBM SPSS ver. 23. The results: 361 respondents participated. Regarding to knowledge, significantly less correct answers were given by respondents from the countryside (Kruskal Wallis Test, P=0.005), with completed elementary school (Kruskal Wallis Test, P=0.006), students (Kruskal Wallis Test, P

Febrilne konvulzije su cerebralni napadaji i događaju se uslijed visoke temperature. Pogađaju djecu od tri do šest godina starosti, a najčešće su kod djece između 12. i 18. mjeseca života. Febrilne konvulzije prati visoka temperatura iznad 38°C. Ponekad mogu biti opasne, ali obično prolaze bez liječenja i ne uzrokuju druge zdravstvene probleme. Dva su tipa febrilnih konvulzija: jednostavne i složene febrilne konvulzije. Jednostavne febrilne konvulzije obično završe u par minuta, ali u rijetkim slučajevima mogu trajati i do 15 minuta. Kod ovakvog tipa konvulzija, tijelo djeteta se trese i trza, okreću mu se oči, stenje ili ostaje bez svijesti. Ponekad, djeca mogu povraćati ili urinirati tijekom konvulzivnog napadaja. Kompleksne febrilne konvulzije traju više od 15 minuta i mogu se dogoditi više od jednog puta u 24 sata. Također uključuju pokrete i trzanje ali samo jednog dijela tijela. Febrilne konvulzije prolaze same od sebe, no temperature može biti prisutna još neko vrijeme. Neka djeca, poslije napada osjećaju se pospano, druga nemaju trajne efekte. Nije poznato zašto se febrilne konvulzije javljaju, poneki dječji mozak jednostavno reagira na visoke temperature. Da se otkrije uzrok febrilnih konvulzija, doktor može preporučiti: krvnu sliku, nalaz urina, lumbalnu punkciju. Kod kompleksnih febrilnih konvulzija, doktor može preporučiti EEG. Klinička slika može bita veoma dramatična. Djeca koja imaju obitelj sa poviješću febrilnih konvulzija, imaju veću vjerojatnost da je imaju i oni. Kad dijete ima napadaj febrilne konvulzije, treba mu skinuti svu toplu odjeću i davati mu tekućinu ako može piti da bi spriječili dehidraciju. Lijek prvog izbora je fenobarbiton.

Cilj rada bio je ispitati prisutnost sindroma sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijma te analizirati statistički značajne razlike prema spolu, dobi, dužini radnog staža, stupnju obrazovanja i vrsti posla. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 147 ispitanika u šest bolnica Republike Hrvatske (odaziv 72,06 %) koji su anonimno pristupili istraživanju putem online ankete. Korišten je sociodemografski upitnik te validirani upitnik naziva „Stres na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika“ koji je sadržavao 37 čimbenika stresa na radnom mjestu, a ispitanici su ocijenili njihov utjecaj Likertovom ljestvicom. Najveća razina stresa zabilježena je u domeni Organizacija i fi nancije, a najmanja u domeni Opasnosti i štetnosti na poslu. Ispitanice ženskog spola veću količinu stresa percipirale su u domenama Sukobi i komunikacija na poslu te Profesionalni i intelektualni zahtjevi. Zdravstveni djelatnici s visokom stručnom spremom značajnije izraženiji stres imaju u domeni Javne kritike i sudske tužbe te u domeni Sukobi i komunikacija na poslu, dok oni sa srednjom stručnom spremom takvu količinu stresa izražavaju u domeni Opasnosti i štetnosti na poslu. Porastom dobi raste i razina stresa kod zdravstvenih djelatnika. Pod utjecajem stresa je ukupno 26,5 % ispitanika. Viša količina stresa prisutna je kod žena u pojedinim domenama i to možemo pripisati različitom percipiranju događaja i odnosa u usporedbi s kolegama muškog spola, veća očekivanja od realnosti ili pak prevelikog pritiska na radnom mjestu. Potrebno je provesti preventivnu edukaciju o sindromu sagorijevanja te, po potrebi i pružiti psihološku potporu kako bi se sindrom sagorijevanja u što većem broju izbjegao., The aim of this work was to examine the presence of burnout syndrome among health care workers at hospital emergency departments and statistically analyze meaningful differences according to gender, age, years of work, education degree, and type of work. A total of 147 health care workers from six hospitals in the Republic of Croatia participated in this research (response rate, 72.06%). Participants approached an anonymously online survey which consisted of socio-demographic data and a validated questionnaire entitled Validation of the Questionnaire on Workplace Stressors for Hospital Workers, which included 37 factors of stressors at the workplace used in this research. Health care workers graded their infl uence using a 1 to 5 scale. Results showed that the highest amount of stress was marked in the Organizational and Finance domain, and the least in the Danger and Harmfulness at work domain. Female participants experienced a higher amount of stress in the domains of Confl icts and Communication at work and Professional and Intellectual demands. Highly educated health care workers showed signifi cantly pronounced stress in the Public Criticism and Lawsuit domain and Confl icts and Communication domain. Health care workers with high school education manifested that amount of stress in the Danger and Harmfulness at work domain. This research confi rmed the level of perceived stress among health care workers to increase with age. Study results revealed that 26.5% of health care workers worked under pressure or stress. The research indicated that women experienced a higher amount of stress in certain domains, which can be explained by different ways of event perception and relationships with regard to male colleagues, higher expectations, or overpressure at the workplace. There is a great need to carry out preventive educational programs on the burnout syndrome and to offer psychological support if necessary in order to avoid development of the burnout syndrome.

Introduction: Screen-time as the amount of time spent on screens per day. This is recognized by the World Health Organization (WHO) as a potential problem for cognitive and motor development of children. Study results suggest that prolonged screen-time can cause deterioration of social and emotional skills, poor sleep quality, obesity and poor development of language and speech skills. Methods: The aim of this article is to determine the correlation between screen-time and motor skills in a population of 262 preschool children aged 5 and 6 years. The children in the sample were divided into groups depending on how much time they spent in front of the screens. The primary measurement instrument used for the study was the “Bruininks-Oseretsky Test of Motor Proficiency-Second Edition” (BOT-2) test to assess motor skills and abilities for persons at age from 4 to 21 years. The time the child spends in front of the screens is determined by the “Netherlands physical activity questionnaire” Results: Parents stated through questionnaire that preschool children at that age spend 137, 93 ± 71, 16 minutes a day in front of screens, which is more than the recommended value of the World Health Organization (WHO). In this study children who spent more time in front of screens had worse results in BOT-2 motor test. It did not find a significant correlation between screen time and motor skills of children. Weak correlation was observed in manipulative abilities (dropping and catching the ball with both hands) and strength tests (knee push-ups and sit ups). Discussion/Conclusions: Children spend more time in front of screens than recommended by experts. Research shows that more time in front of screens can negatively affect cognitive and motor development. It would be advisable to perform a longitudinal study to determine the negative, and even possible positive consequences of screen-time development.

Istraživanje je provedeno u Domu zdravlja Županja i pripadajućih ustanova u koncesiji. Korišten je anketni upitnik koji je ispunilo 83 djelatnika, od čega 43 zdravstvena djelatnika i 40 nezdravstvenih djelatnika. Ispitivanje je vršeno u 2 dijela. Prvi dio se sastojao od ispunjavanja ankete, uz napomenu da je jedan odgovor točan. U drugom dijelu ispitanici su dobili informativnu brošuru o HIV/AIDS-u, te poslije kratke edukacije medicinske sestre prvostipnice nakon tri mjeseca ispunjavaju identičan upitnik kao i prije edukacije. Dobiveni podaci su statistički obrađeni izračunom statistički značajne razlike, χ² testom odgovora prije i poslije edukacije. Cilj istraživanja je bio dokazati da edukacija i komunikacija ima značajan utjecaj na promjenu znanja, mišljenja i stavova ispitanika bez obzira na struku. Ovim radom dokazan je značaj edukacije na znanje ispitanika.

Uvod: San je jedan od preduvjeta za normalan rast i razvoj, stoga je važno da roditelji uspostave rituale i zdravu naviku spavanja djeteta. Tijekom noći izmjenjuju se non-REM i REM faze sanjanja, a svaka od njih ima svoje karakteristike te se u njima mogu javiti poremećaji spavanja, poput noćnih mora, noćnih strahova, hrkanja. Cilj: Ostvariti uvid u navike spavanja predškolske djece te ispitati hipoteze. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno pomoću prilagođenog anonimnog anketnog upitnika temeljenog na Children's Sleep Habits Questionnaire. Upitnik je ispunilo 320 roditelja djece u vrtićima u Zagrebu i Sisku. Dobiveni rezultati prikazani su grafičkim prikazima pomoću metoda deskriptivne statistike, a hipoteze su ispitane pomoću hi-kvadrat-testa. Rezultati: Prikazano je da od 320 ispitanika 64% njih odlazi na spavanje između 21 i 22 sata, 59% budi se između 7 i 8 sati, stoga je ukupna količina sna između 9 i 10 sati. S roditeljima spava 40% djece. Rezultati dobiveni hi-kvadrat testom ukazuju da nivo obrazovanja roditelja ne utječe na mjesto spavanja djeteta niti na poremećaje spavanja te da na vrijeme odlaska na spavanje utječe da li dijete ima starijeg brata ili sestru. Rasprava: U istraživanju je dobiveno kako djeca, uspoređujući s japanskom djecom, imaju podjednako vrijeme odlaska na spavanje, vrijeme buđenja te ukupan broj sati sna tijekom noći. Djeca u dobi od dvije i pol te tri godine ne spavaju dovoljno dugo, s obzirom na Ferberovu tablicu preporučene količine sna. Zaključak: Djeca koja pohađaju vrtić imaju dobre navike spavanja i nemaju značajnijih problema sa spavanjem.

Mladi vozači imaju lošiju procjenu rizičnih situacija u prometu od iskustveno starijih vozača. Najviše nesreća s nastradalim osobama događa se petkom, subotom i nedjeljom, što odgovara ukupnom broju prometnih nesreća i najvećoj incidenciji upravo vikendom, najviše subotom. Najviše nesreća tijekom svih promatranih godina dogodilo se između 14 i 16 sati. Brzina neprimjerena uvjetima na cesti čini čak 33, 31% ukupnog broja prometnih nesreća koje su skrivili mladi vozači unatrag 10 godina. Iako je 2020. godina prema broju prometnih nesreća koje su skrivili mladi vozači među prvih 5 godina prema nižem broju nesreća, te godine su pješaci skrivili najviše prometnih nesreća. Prometne nesreće s nastradalim osobama najbrojnije su bile 2010. godine. S obzirom na pogreške pješaka, od 2011. do 2015. godine, te 2017. do 2019., nije evidentirana niti jedna prometna nesreća s nastradalim osobama uzrokovana pogreškom pješaka. Tijekom svih godina, brzina neprimjerena uvjetima na cesti je glavni uzrok prometnih nesreća s poginulim osobama. Poginulih osoba u prometnim nesrećama najviše je bilo 2010. godine. Iako je 2011. bilo najviše prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama, osobe koje nisu bili izravni sudionici nesreće, a preminuli su od posljedica nesreće, najbrojnije su 2010. godine.

rad opisuje prevalenciju i javnozdravstveni značaj ovisnosti o internetu u Hrvatskoj

Istraživanje je provedeno u Domu zdravlja Županja i pripadajućih ustanova u koncesiji. Korišten je anketni upitnik koji je ispunilo 83 djelatnika, od čega 43 zdravstvena djelatnika i 40 nezdravstvenih djelatnika. Ispitivanje je vršeno u 2 dijela. Prvi dio se sastojao od ispunjavanja ankete, uz napomenu da je jedan odgovor točan. U drugom dijelu ispitanici su dobili informativnu brošuru o HIV/AIDS-u, te poslije kratke edukacije medicinske sestre prvostipnice nakon tri mjeseca ispunjavaju identičan upitnik kao i prije edukacije. Dobiveni podaci su statistički obrađeni izračunom statistički značajne razlike, χ² testom odgovora prije i poslije edukacije. Cilj istraživanja je bio dokazati da edukacija i komunikacija ima značajan utjecaj na promjenu znanja, mišljenja i stavova ispitanika bez obzira na struku. Ovim radom dokazan je značaj edukacije na znanje ispitanika

Rad opisuje znanje i stavove roditelja oko obaveznog i neobaveznog cijepljenja djece

Izolirana laringealna aktinomikoza vrlo je rijetka bolest i najčešće je posljedica liječenja karcinoma larinksa. Pravovremena dijagnoza primarne laringealne aktinomikoze važna je kako bi se liječenje što ranije započelo. U radu je prikazan bolesnik kod kojeg je zbog gušenja učinjena hitna traheotomija, a potom zbog progresije procesa na larinksu i neuspjeha konzervativnog liječenja, i totalna laringketomija. Patohistološki nalaz pokazao je da promjena odgovara opsežnoj, dubokoj nekrozi larinksa s opisanim nakupinama uzročnika karakterističnim za aktinomikozu. Poslije operacije bolesnik je primao penicilinski antibiotik tijekom tri mjeseca. Osam godina nakon operacije bolesnik je bez znakova recidiva bolesti. Dijagnoza primarne aktinomikoze larinksa, ako se javlja bez značajnijih lokalnih simptoma, nije jednostavna. Zbog kasne dijagnoze liječenje bolesti ponekad, uz antibiotike, traži i agresivno kirurško liječenje, kako je bilo neophodno i kod prikazanog bolesnika.

Izolirana laringealna aktinomikoza vrlo je rijetka bolest i najčešće je posljedica liječenja karcinoma larinksa. Pravovremena dijagnoza primarne laringealne aktinomikoze važna je kako bi se liječenje što ranije započelo. U radu je prikazan bolesnik kod kojeg je zbog gušenja učinjena hitna traheotomija, a potom zbog progresije procesa na larinksu i neuspjeha konzervativnog liječenja, i totalna laringketomija. Patohistološki nalaz pokazao je da promjena odgovara opsežnoj, dubokoj nekrozi larinksa s opisanim nakupinama uzročnika karakterističnim za aktinomikozu. Poslije operacije bolesnik je primao penicilinski antibiotik tijekom tri mjeseca. Osam godina nakon operacije bolesnik je bez znakova recidiva bolesti. Dijagnoza primarne aktinomikoze larinksa, ako se javlja bez značajnijih lokalnih simptoma, nije jednostavna. Zbog kasne dijagnoze liječenje bolesti ponekad, uz antibiotike, traži i agresivno kirurško liječenje, kako je bilo neophodno i kod prikazanog bolesnika.

Sample and methods:1050 parents of 6 years old children ; anonimous questionnaire. Results: 97.9% of all parents vaccinated their child by the Croatian law only 2.1% did not (did not get the official invitation, being in foreign countries, forgot it, being ill). Extra vaccine that child had are against meningoencephalitis, flu, small pox. 99.3% parents did not know the name of the any vaccine ; 99% never wanted help from doctor after vaccination-there is no side effects ; 1% mentioned pain, temperature and rash after vaccination. 86.9% of parents think that vaccination is good preventive measure against diseases ; 71, 7% support official vaccine calendar in Croatia, most of these parents are from the city and highly educated. Conclusion: In Croatia, the vaccine for some diseases is obligatory for all population and regulated by the low. The antivaxers are strog in Croatia, but we still have over 90% vaccinated children. Especially these days we are becoming aware of the dangers of infectious diseases, so health professionals must continue to strengthen prevention and educations.

Cilj: Istražiti navike seksualnog života, znanje, povijest i uporabu sredstava ovisnosti, analizirati razlike i sličnosti prema spolu, dobi, religiji, mjestu prebivališta, roditeljskom obrazovanju i generaciji. Metode: 364 randomizirana sudionika (u dobi između 17- 56 godina), ambulantni pacijenti Opće bolnice Bjelovar od 1 siječnja do 1 lipnja 2017. Koristili smo dva kriterija za uključenje osoba u studiju: ne medicinsku okupaciju i završeno srednje školsko obrazovanje kao minimalni stupanj obrazovanja. Svi sudionici su dali informirani pristanak. Samoispunjavajući anonimni upitnik je sadržavao opća socio- demografska pitanja i ona povezana sa seksualnim ponašanjem i korištenjem sredstava ovisnosti. Rezultati: Značajno je više muškaraca nego žena koristilo sredstva ovisnosti, te su ta sredstva više korištena u urbanim sredinama, muškarci imaju manje znanje o spolno prenosivim bolestima, žene imaju starije partnere, muškarci imaju partnerice iste dobi ili mlađe. Dob prvog spolnog odnosa, kao i broj seksualnih partnera i konzumiranje sredstava ovisnosti prelazi s generacija na nižu dobnu granicu, razina roditeljskog obrazovanja nema zaštitni učinak na rizično ponašanje sudionika. Zaključak: Rezultati postavljaju nove izazove pred stručnjake za humanističke znanosti i javno zdravstvo, jer pružaju uvid u promjenjive sociološke pojave kroz desetljeća i opisuju hrvatsko društvo između pojava globalizacije i retradionalizacije. Ova i slična istraživanja mogu potaknuti odgovarajuće mjere prevencija ovih trendova.

Introduction: Obesity is a multifactorial disease. There are currently 1, 700, 000 overweight people in the world (of which 300, 000 are obese). That is why new solutions, ways and approaches to the prevention and treatment of obesity are being sought today. This especially refers to the financing and adoption of generally acceptable programs and actions at the level of the entire state, professional institutions and the business and civil sector are involved. According to the Croatian Institute of Public Health, 63% of men and 54% of women in Croatia are overweight, and 20% of them are obese, both men and women. Croatia is one of the "fat nations". In the ranking of fat countries in Europe, Croatia is in fifth place. In terms of overweight by gender, Croatian women are in third place, and Croatian men are in fourth place. In the whole world, among 194 countries in the world, Croatia ranks 71 place. Aim: Study relevant and recent content-related literature. Demonstrate whether there is an association between FTO genes and obesity Results: Obesity is a multifactorial disease. To date, it has been proven that the formation of obesity is influenced by about 100 genes. So far, the FTO gene (fat mass and obesity associated gene) has the greatest impact. The FTO gene consists of 9 exons located on chromosome 16, and contains over 400 kB, and is the first gene identified to be associated with obesity according to whole-genome association studies. One of the major roles of the FTO gene is to regulate food intake and energy expenditure in humans and animals. The FTO gene is expressed in all tissues, but is most abundant in the brain in the hypothalamic region that plays a key role in regulating food intake. A higher concentration of FTO was detected in the adipose tissue of obese individuals than in individuals with normal body mass index values. Homozygotes have 3-4 kg higher body weight and 1.67 times higher risk of obesity. The effect is achieved through satiety signals that affect food intake. FTO gene forms are associated with the function of the occipital lobe of the cerebral cortex that selects food and makes a decision. Research shows that 63% of the European population has one risk allele for FTO. Conclusion: Obesity has become a global problem affecting a wider population, contributing to the development of many chronic diseases such as high blood pressure, type II diabetes, cardiovascular disease, metabolic syndrome, and the development of certain types of tumors. The appearance of obesity is greatly contributed by a sedentary lifestyle and intake of high-calorie foods. The data show that obesity began to spread from 1980 until today when it became a global pandemic. Despite numerous prevention programs to raise awareness about the risk of overweight and obesity, efforts to reduce food intake and increase energy expenditure through various physical activities, the percentage of obese people in today’s modern society is still increasing. However, obesity is not solely a consequence of lifestyle, but is influenced by a number of genetic and non-genetic factors. Obesity is a complex disease that is affected by several factors and occurs as a result of interactions between social, environmental, and genetic factors.

Brz razvoj tehnologije u 20-tom stoljeću izazvao je pravu revoluciju u području znanosti, informacija, komunikacija i zabave. Posredstvom interneta individua se može povezati sa cijelim svijetom iz udobnosti vlastita doma. Sadržaji koje mediji nude krajnjem korisniku mogu biti toliko zanimljivi da korisnik sve više vremena provodi proučavajući ih i sudjelujući u njihovom kreiranju. Nove tehnologije donose promjene u živote korisnika, osobito djece koja su najučestaliji korisnici. Često se razvije ovisnost o tehnologiji s čitavim nizom fizičkih i psihičkih posljedica za krajnjeg korisnika. U rješavanje problema mora se uključiti cijela obitelj i stručnjaci.

Brz razvoj tehnologije u 20. stoljeću izazvao je pravu revoluciju u području znanosti, informacija, komunikacija i zabave. Posredstvom interneta individua se može povezati s cijelim svijetom iz udobnosti vlastitog doma. Sadržaji koje mediji nude krajnjem korisniku mogu biti toliko zanimljivi da korisnik sve više vremena provodi proučavajući ih i sudjelujući u njihovom kreiranju. Nove tehnologije donose promjene u živote korisnika, osobito djece koja su najučestaliji korisnici. Često se razvije ovisnost o tehnologiji s čitavim nizom fizičkih i psihičkih posljedica za krajnjeg korisnika. U rješavanje problema mora se uključiti cijela obitelj i stručnjaci.

U jedinicama intezivnog i koronarnog liječenja za nadzor i liječenje hemodinamski nestabilnih, odnosno kritičnih bolesnika „zlatnim standardom“ smatrani su kateteri plućne arterijske flotacije sve dok nisu uvedene druge alternativne metode. Jedna od njih je Pulse Index Continuous Cardiac Output (PiCCO), uređaj za praćenje srčanog volumena koji integrira široku lepezu statičkih i dinamičkih hemodinamskih podataka kombinacijom transkardiopulmonalne termodilucije i analize konture pulsa. Njegova primjena je isključivo na kliničku indikaciju. PiCCO se smatra manje invazivnom tehnikom za mjerenje srčanog volumena, a daje uvid o predopterećenju, kontraktilnosti i naknadnom opterećenju, te ukazuje na mogućnost plućnog edema. Od velike je koristi za liječenje kritičnih bolesnika, a sama tehnika zahtijeva vrijeme za vježbanje, dok tumačenje rezultata zahtijeva razumijevanje koncepta sustava.

Cilj: Ukazati na potrebu trajnog praćenja pacijenata kod kojih je zbog karcinoma učinjena parcijalna laringektomija. Prikaz slučaja: Prikazali smo pacijenta koji je u vremenskom razmaku od dvadeset godina tri puta imao karcinom larinksa. 1982. godine učinjena je parcijalna laringektomija. Drugi primarni tumor nastao je na sluznici ostatka larinksa 2000. godine, kada je učinjena traheotomija i laringofisura s ekscizijom tumora. Treće javljanje tumora bilo je 2002. godine kada je učinjena retraheotomija i totalna laringektomija. U sva tri javljanja radilo se o planocelularnom karcinomu. Pacijent je od 2000. godine bio pod redovitom kontrolom, a preminuo je 2013. godine u dobi od 85 godina. Zaključak: Pojava planocelularnog karcinoma larinksa moguća je godinama nakon uspješnog liječenja početnog tumora. Objašnjenje nalazimo u ostatku sluznice koja je obilježena poljima kancerizacije, što čini podlogu za nastanak novih tumora.

Cilj rada je upozoriti na učestalost sjedilačkog ponašanja, odnosno nedovoljne tjelesne aktivnosti školske djece te na povezanostnavike predugog sjedenja i pojave glavobolja. Služili smo se hrvatskom bazom podataka međunarodnog istraživanja Health Behaviourof School-aged Children, 2013./2014. gdine. Za potrebe ovog rada primijenili smo pitanja koja opisuju sjedilačko ponašanje iglavobolje. Statistička obrada je obavljena pomoću IBM SPSS Statistics 24,0 statističkog programa. Za uzorak je uzet 5741 učenik(49,8% Ž, 50,2% M) 5. i 7. razreda osnovne škole te 1. razreda srednje škole (11, 13 i 15 godina), s podjednakom dobnom raspodjelom.Odaziv je bio 85,9%. Svaki dan je tjelesno aktivno 25,3% ispitanika. Dva sata slobodnog vremena uz ekrane dnevno provodi 23,9%ispitanika. Petina ispitanika odgovara kako igra igrice oko ½ sata na dan. Djeca koja su tjelesno aktivnija imaju manje glavobolje(OR 0,0905, p, The aim of this paper is to show the prevalence of sedentary lifestyle, i.e. insufficient physical activity in schoolchildren, and theassociationof sedentary lifestyle and headache. We used Croatian database of the international research on Health Behaviour ofSchool-aged Children, 2013/2014. For the purpose of this paper, we used questions that describe sedentary lifestyle and headaches.Statistical processing was done using IBM SPSS Statistics 24.0 statistical program. The sample included 5741 students (49.8% F and50.2% M), primary school 5th and 7th grades and secondary school 1st grade (age 11, 13 and 15 years, respectively), with an equaldistribution. The response rate was 85.9%. Study results showed that 25.3% of students practiced daily physical activity. Spendingtwo hours of free time in front of screens daily was reported by 23.9% of respondents. One-fifth of the students answered that theyplayed games for about half an hour a day. Children who were more physically active had less headaches (OR 0.0905, p

Diabetes mellitus je kronična bolest koja nema točno verificiranu etiologiju. Broj bolesnika u svijetu sve više raste pa je tako danas jedna od bolesti s najvećom incidencijom. Bez učinkovitih metoda prevencije i kontrole bolesti, incidencija će biti stalno u porastu. Dijabetičko stopalo je najčešća kronična komplikacija šećerne bolesti koja ovisi o trajanju i uspješnosti liječenja šećerne bolesti. Promjene dijabetičkog stopala su posljedica utjecaja različitih čimbenika koji se javljaju najčešće usporedno s regulacijom i trajanjem šećerne bolesti. Glavni uzrok poremećaja su oslabljene mogućnosti prehrane, obrane i obnavljanja oštećena stopala zbog promjena na velikim i malim krvnim žilama uz smanjenje protoka krvi. Razlozi nastajanja promjena na stopalima su razni ; traumatski, živčani, infektivni, deformiteti stopala, nedostatak higijene, neredovite samokontrole ili kontrole stopala. Prvi problemi s dijabetičkim stopalom znak su neravnoteže između prehrane, smanjenja obrambenih stopala s jedne i težine uzroka nastajanja oštećenja stopala s druge strane. Šećerna bolest tipa 2 ili o inzulinu neovisna šećerna bolest čini 80- 90% svih slučajeva dijabetesa u ordinacijama liječnika opće medicine. Za liječnike to predstavlja veliki izazov zbog kroničnog tijeka te bolesti, teških invaliditeta i mogućeg razvoja kroničnih komplikacija, a dobri rezultati u postizanju „optimalnog zdravlja“ mogu se postići jedino aktivnim sudjelovanjem samog bolesnika u svakodnevnom liječenju. Bolesnici neovisni o inzulinu općenito su slabije informirani o svojoj bolesti i posebno se boje prelaska na inzulinsku terapiju. To je obično posljedica stavova u obitelji i široj javnosti koje prethodno stvore.