Search

Pametni telefoni, od svojih skromnih početaka ranog 21. stoljeća, postali su sastavni dio života ljudi. Gotovo polovica stanovništva na svjetskoj razini, oko 3.8 milijardi ljudi, koristi pametni telefon. Inovativnom tehnologijom i kompaktnim dizajnom, pametni telefoni pružaju bezbroj informacija nadohvat ruke svakom korisniku. Praksa je pokazala da mnogo ljudi zaboravlja da mnoštvo informacija s kojima raspolažu nisu jednosmjerna. Zlonamjerni korisnici mogu doći i do privatnih informacija mnogih korisnika zloupotrebljavajući tehnologije pomoću kojih funkcioniraju pametni telefoni. Napada koji ciljaju korisnike pametnih telefona ima puno i koriste se raznim tehnologijama koje korisnici upotrebljavaju gotovo svaki dan, kao što su: Bluetooth, Wi-fi, aplikacije, itd... Cilj ovog rada je ukazati na ulogu i značaj sigurnosnih aspekata pametnih telefona kako bi se kod šire javnosti više percipirala važnost upotreba mjera prevencija za moguće napade na pametne telefone. Since their humble beginnings in the early 21st century, smartphones have become integral part of people's lives where almost half of population, 3.8 billion people is an active smartphone user. With their innovative technology and compact design they offer us the world of information at the grasp of our hand. But almost everyone forgets that all that information that we have is a one-way relationship. We become vulnerable as someone also has the ability to access our personal information abusing the technologies on which smartphones operate. Attacks that target smartphone users are many and they use different technologies , ones we use every day, such as: Bluetooth, Wi-fi, Apps, etc... Because of that, it is necessary that we pay attention on our personal data, the way we use smartphones and to take certain measures to prevent such attacks.

Ovaj rad se bavio istraživanjem načina prijenosa podataka sa senzorskih čvorova korištenjem komunikacijskih tehnologija XBee, Bluetooth Low Energy, LoRaWAN i WiFi. Komunikacija je ostvarena pomoću uređaja Waspmote. Waspmote je bežična senzorska platforma koja s niskom energetskom potrošnjom omogućuje da senzorski čvorovi samostalno šalju radio signale. Na Waspmote moguće je priključiti senzore, antene, komunikacijske module ili druge senzorske pločice. Waspmote ima različite načine rada,i svaki način rada je energetsko stanje u kojem Waspmote troši određenu energiju. Najviše energije se troši dok Waspmote šalje signale odnosno dok je uključen, a najmanje dok je u stanju spavanja. Od četiri zadane tehnologije, ona s najmanjom energetskom potrošnjom je Bluetooth Low Energy. Zadatak je bio ostvariti komunikaciju prethodno navedenim tehnologijama. Za realizaciju svake tehnologije potrebna su po dva modula i jedan ili dva Waspmote uređaja, ovisno o tehnologiji. Jedan modul se ponaša kao odašiljač signala, a drugi kao prijemnik. Module je potrebno podesiti na jednake parametre da bi mogli komunicirati. Podatci koji su se slali između odašiljača i prijemnika su vrijednosti temperature očitane sa senzora. Osim ovog, na početku rada obrađena je tema Interneta Stvari. Internet Stvari definiramo kao veliki broj umreženih heterogenih uređaja koji su okruženi pametnom okolinom. Takav skup uređaja prikuplja, obrađuje, pohranjuje i prenosi podatke i informacije. This thesis research covers the multiple ways to send data from sensor node using XBee, Bluetooth Low Energy, LoRaWAN and WiFi communication technologies. Communication between two nodes is established using Waspmote devices. Waspmote is wireless sensor platform with low energy consumption, which enables nodes to send data independently. Different modules, sensors, antennas and other sensors can be connected to the board. Waspmote uses different modes of operation with corresponding energy consumption. The highest energy consumption is when Waspmote is turned on and sending signals, while the lowest is during sleep mode. Out of the four used technologies, Bluetooth Low Energy technology has the lowest consumption of energy. The main task was to establish communication with previous mentioned technologies. In order to establish communication, two modules od each technology are required and one or two Waspmotes, depending on the used technology. One module acts as a sender and the other as the receiver. They need to be set up with the same parameters in order for them to communicate. Data sent between sender and receiver are values read from temperature sensors. The thesis also covers IoT research. We define IoT (Internet of Things) as great number of connected nodes in a smart environment. This convention of devices collects, handles, stores and sends data and information.

Potreba za novim inovacijama i uslugama u okruženju pametnog grada rezultirala je primjenom većeg broja bežičnih tehnologija. Ekstremnim porastom broja pametnih uređaja i senzora te sve većim korisničkim zahtijevima dolazi do potrebe implementiranja novih vrsta tehnologija. U radu su opisane suvremene i buduće bežične komunikacijske tehnologije u okruženju pametnog doma i pametnog grada te opisan njihov budući razvoj. Uspoređene su trenutno najraširenije tehnologije i navedene njihove prednosti i mane. Predložen je mogući scenarij primjene bežičnih tehnologija za jedan hrvatski grad po uzoru na postojeće primjere iz ostalih svjetskih gradova koji teže projektu pametnog grada. The constant need for new innovations and services in surroundings of the smart city has resulted in increased usage of various wireless technologies. Extreme increase of smart devices in number and sensors along with stronger customer demands leads to increased need in implementing new types of technology. The paper describes modern and future wireless communication technologies surrounding a smart home and smart city, along with their future development. Technologies that are, currently, most widespread are compared with each other, thus exposing their advantages and disadvantages. Possible scenarios are submitted in which wireless technologies could be used in a Croatian city, making in smart. Also, some existing examples from other cities which strive towards the smart city project are described.

Bežični optički kemijski senzori omogućavaju olakšanu analizu bioloških uzoraka. Neinvazivnost postupka i kontinuirano praćenje u realnom vremenu samo su neke od prednosti nosivih kemijskih senzora u odnosu na klasične laboratorijske instrumente. Idealna primjena takvih senzora je bezbolno praćenje stanja rana. U tu svrhu razvijeno je pH osjetljivo bojilo 4-[4-(2-hidroksietansulfonil)-fenilazo]-2,6-dimetoksifenol, GJM-534, čija konstanta disocijacije odgovara području pH vrijednosti akutnih i kroničnih rana. U radu je provedena spektrofotometrijska karakterizacija imobiliziranog pH osjetljivog bojila na klasični zavoj i poliestersku foliju. Razvijen je pametni zavoj integriranjem imobiliziranog bojila i bežične platforme temeljene na radiofrekvencijskoj identifikaciji (RFID). Ovakva vrsta kemijskih senzora olakšava život oboljelima od kroničnih oblika bolesti koje zahtijevaju kontinuirano praćenje. Wireless optical chemical sensors allow easier analysis of biological samples. Noninvasiveness of the procedure and continuous monitoring in real-time are only some of the advantages of wearable chemical sensors compared to conventional laboratory instruments. An ideal application of such sensors is painless monitoring of wounds. For that purpose it has been developed a pH sensitive dye 4-[4-(2-hydroxyethanesulfonyl)-phenylazo]-2,6-dimethoxyphenol, GJM-534, which has an acid dissociation constant in the range of pH values of acute and chronic wounds. In this work, the spectrophotometric characterization of the immobilized pH sensitive dye on the classic bandage and polyester foil was performed. A smart bandage has been developed by integrating the immobilized dye with a radio-frequency identification (RFID) based wireless platform. This type of sensor improve lives of people suffering from chronic forms of diseases which require continuous monitoring.

Ovaj diplomski rad opisuje napredne bežične i optičke tehnologije za mobilno povezivanje malih ćelija na centralni čvor mreže uz dinamičko, programski definirano upravljanje. Opisane su bežične i optičke tehnologije koje su se razvijale kroz generacije kao što su GSM, GPRS i najnovije LTE tehnologije. Prikazana je nova bežična veza koja radi u milimetarskom valnom području te nova pasivno optička mreža s ortogonalnom raspodjelom frekvencija (OFDMA-PON) kao napredna tehnologija koja omogućava rješenja fleksibilne, jeftine i brze MBH mreže. Prikazan je novi programski definirani mrežni alat (SDN), upravitelj MBH resursa (BRM), koji naglašava prednosti dinamičkog programskog upravljanja resursima u svrhu pravednije raspodjele kapaciteta te povećanja zadovoljstva krajnjih korisnika u budućim MBH sustavima. This thesis describes advanced wireless and optical technologies for small-cell mobile backhaul with dynamic software-defined management. Wireless and optical technologies like GSM, GPRS and LTE were described and their development through few generations. New milimetar-wave wireless technology was described and new orthogonal frequency-division multiple access passive optical network for enabling flexible cost-efficient hybrid backhaul coverage. A novel software defined networking tool (SDN) called backhaul resource manager (BRM), was introduced for automated dynamic resource provisioning that improves fairness and user quality of experience in future MBH networks.

U radu su obrađene bežične tehnologije, a poseban aspekt je dan normi 6lowPan

U radu su prikazani štetni utjecaji bežičnih tehnologija na zdravlje korisnika. Istraživan je širok spektar načina na koji zračenje može štetno utjecati na korisnika s težištem na štetno djelovanje neionizirajućeg zračenja. S pomoću načela rada bežičnih uređaja objašnjeni su termički i netermički učinci neionizirajućeg zračenja. U cilju zaštite zdravlja potrebno je provesti odgovarajuću zaštitu da bi se ta opasnost uklonila ili svela na najmanju moguću mjeru., SUMMARY: This paper explores adverse impacts of wireless technologies on user health. A wide range of situations in which radiation may influence the user was investigated. Emphasis was placed on the adverse impact of non-ionizing radiation. Thermal and non-thermal effects of non-ionizing radiation were explained in accordance with the operating principle of wireless devices. It is necessary to implement appropriate forms of protection in order to eliminate health risks or reduce them to the lowest possible level.

U radu su opisane bežične tehnologije i primjene tih tehnologija u sustavima inteligentne zdravstvene skrbi.