Search

U radu se analiziraju promjene u sastavu stanovništva hrvatskog otočja prema dobi, upozorava na stupanj ostarjelosti stanovništva, daje prostorna diferencijacija procesa te predočuje perspektiva starenja na razini naselja. Tipizacija stupnja ostarjelosti stanovništva temelji se na bodovnoj vrijednosti i ima sedam tipova. Ukupna otočna populacija u 2011. godini pripada tipu 5 – vrlo duboka starost. Gotovo polovina naseljskog skupa (od ukupno 303 naselja) zahvaćena je najvišim stupnjevima ostarjelosti (tipovi 6 i 7). Utvrđeno je da će četvrtina otočnih naselja postati »mrtva sela« u doglednoj budućnosti; najviše ih je na malim otocima, ali i u unutrašnjosti većih otoka. To su sela koja u svakom pogledu propadaju, u kojima vene i gasi se oblik života kakav poznajemo. Sadašnji ostarjeli seljaci uglavnom su i njihovi posljednji stanovnici. Sve govori da demografska obnova otoka nije moguća sa snagama in situ. Za uspješnu organizaciju života na otocima, malim i velikim, važno je uspostaviti ravnotežu između potreba i mogućnosti, a činjenica je da u tome postoji trajni nerazmjer, koji je posebice dubok na malim otocima. U prevladavanju nepovoljnih demografskih tendencija nužan je senzibilan i selektivan pristup. Stoga je u osmišljavanju strategije razvoja nužno poštovati posebnosti pojedinih otočnih skupina i otoka. Do rješenja problema treba doći djelovanjem lokalne i šire zajednice u sinergiji s relevantnim stručnim i znanstvenim ustanovama. Ako se pak ne nađu rješenja ili mjere ne dadu rezultata, ako se otoke prepusti stihiji depopulacije i senilizacije, dio otočja postat će pustoš. To bi s obzirom na vrijednost tog prostora, čije su bogatstvo prije svega ljudi, bio nedopustivi civilizacijski nazadak.

Copyright of Migration & Ethnic Themes: MET / Migracijske i Etničke Teme is the property of Institut za istrazivanje migracija / Institute for Migration Research (IMIN) and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

The paper deals with the study of changes in the composition according to age of the population of Croatia over three decades (1981 - 2011). Consideration is given to the causes and characteristics of demographic ageing and they are compared with European countries. The degree of population old age is analysed in detail and spatial differentiation is made of the basic features of that process (to the level of the local district/town); emphasis is placed on the current situation (in keeping with 2011 Census data). A projection of the process in question up until 2031 is submitted (the trend in the total number of the population and changes in its composition according to age group and degree of ageing). One of the chapters analyses the consequences of the ageing of the population and endeavours to answer the question of how to mitigate such consequences and to impede this destructive process. It is concluded that far reaching solutions should be sought primarily in increasing fertility, by which gradual rejuvenation of the population's age composition could be stimulated. The second group of measures relates to immigration, and the third to increasing the employment rate of young people in order to halt their mass emigration. [ABSTRACT FROM AUTHOR]