Search

Folijarna gnojidba predstavlja dopunsku ishranu makro i mikro elementima. Zamijećeni efekti folijarne gnojidbe u usjevu krumpira uključuju povećanje prinosa i kvalitete, međutim, postoje istraživanja u kojima folijarna gnojidba nije polučila pozitivne rezultate. Mineralni sastav sorata krumpira uzgajanih na području Hrvatske kao i utjecaj folijarne gnojidbe na mineralni sastav gomolja nedovoljno je poznat. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj folijarnih gnojiva na mineralni sastav gomolja krumpira. Poljski pokusi s tri tretmana folijarne gnojidbe (EpsoSalt, Drin i Stopit) te kontrolom provedeni su u četiri ponavljanja po shemi slučajno-bloknog rasporeda na sorti Courage. Gnojidba folijarnim tretmanima provedena je u intervalima od deset dana, u pet navrata, u periodu od početka formiranja gomolja do faze fiziološke zrelosti. Značajno najmanja koncentracija dušika i fosfora u gomolju utvrđena je pod utjecajem tretmana Stopit. Između tretmana Drin, EpsoSalt i kontrole nije utvrđena značajna razlika u koncentraciji dušika i fosfora u gomolju. Koncentracija kalija i kalcija u gomolju krumpira značajno je varirala pod utjecajem tretmana u vegetacijskim sezonama. Nije utvrđen značajan utjecaj tretmana na koncentraciju magnezija u gomolju krumpira.

Istraživanje tehničkih karakteristika sadilica za krumpir provedeno je na području Garešnice, a uzgojeni krumpir namijenjen je za preradu u čips. Utvrđeno je da automatska sadilica radi brže (radna brzina i preko 10 km/h) i pouzdanija je u radu u odnosu na poluautomatsku sadilicu. Rezultati istraživanja ukazuju da optimalan učinak i kvaliteta sadnje ovise o uvjetima tla pri sadnji, brzini sadnje i dobroj podešenosti sadilice.

Postojeća mehanizacija u proizvodnji krumpira na privatnom posjedu dati će rezultate samo, ako se držimo standardne tehnologije i krumpirišta budu uredna. Stanje na određenim lokalitetima ukazuje na alarmantnu pojavu velike zakorovljenosti, a to rezultira malim prirodima i velikim teškoćama kod iskapanja kombajnima. Pored navedenog veća masa korova uvjetuje i povećane gubitke iznad prihvatljive granice od 5% i to kod malih radnih brzina do 2, 0 km/h, povećanjem brzine rada na 3, 0 km/h i više gubici enormno rastu. Istraživanjem je utvrđeno da je ekonomski isplativ rad strojeva do ukupne zelene mase od 10 t/ha. Zelena masa preko te granice uzrokuje loš, nepouzdan i skup rad strojeva s velikim gubicima i zastojima u radu.

Potato (Solarium tuberosum L. cv. Desirée) tuber tissue was infected with Agrobacterium tumefaciens, strains: B6S3 (wild type), pGV2255 (rooty mutant), pGV2215 (shooty mutant) and with Agrobacterium rhizogenes (8196). Successful tumor induction was achieved by B6S3 (unorganised tumors) and by pGV2255 (rooty tumors). Transformed tuber cells were smaller than normal ones and free from starch. Transformation process caused a significant increase in peroxidase activity which can be taken as a tumorigenetic marker. Electrophoretic protein pattern showed that tumor cells stopped producing a polypeptide of about 40 kd, which was a storage protein dominant in normal tissue., Tkivo gomolja krumpira inficirale smo bakterijom Agrobacterium tumefaciens (sojevi: B6S3, pGV2215, pGV2255) i A. rhizogenes (8196). Uspješnu tumorsku transformaciju postigle smo divljim sojem (B6S3) i mutiranim (pGV2255) koji izaziva tumore s korijenom. Svjetlosnim mikroskopom mogle smo razlikovati normalne stanice od tumorskih. Tumorska transformacija odrazila se u porastu peroksidazne aktivnosti te stoga, ovaj enzim može poslužiti kao pokazatelj transformacijskih procesa. Elektroforetskim razdvajanjem topivih proteina u SDS-poliakrilamidnom gelu utvrdile smo da tumorske stanice prestaju sintetizirati proteinsku prugu na položaju koji odgovara molekularnoj težini od oko 40 kd.