Search

Lay concepts of successful ageing have attracted the attention of researchers over the past 15 years. However, little is known about how older people in Southeastern European countries understand successful ageing and the factors associated with it. Therefore, the aim of this qualitative study conducted in Croatia, a Southeastern European country, was to explore Croatian older people’s definitions of successful ageing and the contributing factors. Interviews were conducted with 95 community-dwelling older men (49.5% of the sample) and women (50.5%) aged 65 to 90 years. Participants answered questions about definitions and contributing factors/determinants of successful ageing. Responses were subjected to thematic analysis. Results showed that participants gave similar responses to questions about the components and determinants of successful ageing. The most frequently mentioned components of successful ageing were the physical/physiological (with subthemes of general health, healthy habits, and physical mobility), the psychological component (with subthemes of good life, subjective well-being, and psychological resources, etc.), and the engagement and activity component. Among factors that contribute to successful ageing, social and physical were mentioned most frequently, followed by psychological, financial factors, and engagement/activity. Longevity and good genes were rarely cited as factors associated with successful ageing. Besides, Croatian older people have not mentioned spirituality or religiosity as important components or determinants of successful ageing. The results of our study are mostly consistent with the findings of previous research on successful ageing in predominantly Western cultures. They show the great heterogeneity of lay conceptions, which are much broader and more complex compared to researchers’ models of successful ageing., Laičke koncepcije uspješnoga starenja posljednjih 15-ak godina privlače pažnju istraživača. Ipak, malo se zna o tome kako starije osobe u zemljama jugoistočne Europe vide uspješno starenje i čimbenike koji su s njime povezani. Stoga je cilj ove kvalitativne studije provedene u Hrvatskoj, kao zemlji jugoistočne Europe, bio ispitati kako starije osobe u Hrvatskoj definiraju uspješno starenje i čimbenike koji mu doprinose. Intervjuirano je 95 starijih muškaraca (49.5 % uzorka) i žena (50.5 %) u dobi od 65 do 90 godina koji većinom žive u vlastitim domovima. Sudionici su odgovarali na pitanja o definicijama i čimbenicima doprinosa / odrednicama uspješnoga starenja. Odgovori su podvrgnuti tematskoj analizi. Rezultati su pokazali da su sudionici davali slične odgovore na pitanja o komponentama i odrednicama uspješnoga starenja. Najčešće su spominjane komponente uspješnoga starenja bile tjelesna/fiziološka (s podtemama općega zdravlja, zdravih navika i tjelesne pokretljivosti), psihološka komponenta (s podtemama dobroga života, subjektivne dobrobiti, psiholoških resursa itd.) i komponenta angažmana i aktivnosti. Među faktorima koji doprinose uspješnomu starenju najčešće su spominjani oni socijalni i tjelesni, a nakon njih psihološki i financijski te angažman/aktivnost. Dugovječnost i dobri geni rijetko su spominjani kao faktori povezani s uspješnim starenjem. Usto, intervjuirane starije osobe nisu navodile duhovnost ili religioznost kao važne komponente ili odrednice uspješnoga starenja. Rezultati provedenoga istraživanja uglavnom su u skladu s nalazima ranijih istraživanja uspješnoga starenja koja su većinom provedena u zemljama Zapada. Oni pokazuju veliku raznolikost laičkih koncepcija koje su mnogo šire i složenije u odnosu na istraživačke modele uspješnoga starenja.

Laičke koncepcije uspješnog starenja zadnjih 15-ak godina pobuđuju sve veći interes istraživača u različitim kulturama. Međutim, još uvijek se malo zna o tome kako starije osobe u hrvatskom sociokulturalnom okruženju doživljavaju uspješno starenje. Stoga je provedeno kvalitativno istraživanje kako bi se barem dijelom odgovorilo na ovo pitanje. Uvježbani intervjueri proveli su polustrukturirane intervjue s 95 starijih osoba, od čega polovica žena, u dobi od 65 do 90 godina iz različitih krajeva Hrvatske. Sudionici su odgovarali na pitanja o tome kako vide uspješno starenje tj. njegove ključne komponente, zatim što doprinosi ili olakšava uspješno starenje i, naposljetku, na pitanje o tome stare li oni sami uspješno. Provedena je tematska analiza transkripata intervjua. Pokazalo se da su intervjuirane osobe davale slične odgovore na pitanja o sastavnicama i determinantama uspješnog starenja. Slično rezultatima istraživanja provedenima u drugim kulturama, i ovo je pokazalo da su starije osobe u svojim subjektivnim definicijama kao glavne komponente i odrednice uspješnog starenja navodile očuvano zdravlje i funkcionalne sposobnosti tj. sposobnosti samostalnog funkcioniranja i brige o sebi, zadovoljstvo životom, skladne obiteljske odnose, druženje s prijateljima, pozitivan pogled na život, zdrave navike i aktivan životni stil. Uz to, zanimljivo je da su sudionici vrlo često naglašavali i važnost financijske sigurnosti za uspješno starenje koja se inače u laičkim koncepcijama pojavljuje mnogo češće nego u modelima uspješnog starenja koje su predložili različiti istraživači (npr. poznati biomedicinski model Rowea i Kahna, 1997). S druge pak strane, intervjuirane osobe dugovječnost općenito nisu smatrale osobito važnim obilježjem uspješnog starenja. Više od 90 % intervjuiranih osoba je vlastiti proces starenja procijenilo uspješnim. Istraživanja percepcije starijih osoba o uspješnom starenju vrlo su važna jer se njihovi rezultati mogu koristiti kao polazište u osmišljavanju preventivnih i interventnih programa namijenjenih promicanju zdravijeg starenja i očuvanju kvalitete života u starijoj dobi.

Uspješno starenje je višedimenzionalni konstrukt pomalo kontroverznog naziva kojeg nije lako operacionalizirati. Različiti teorijski pristupi nude različite kriterije ili definicije uspješnog starenja iz kojih proizlaze različiti pokušaji operacionalizacije ovoga konstrukta. Većina ovih pokušaja usmjeravala se na jednu od dimenzija uspješnog starenja (tjelesnu, funkcionalnu, psihološku ili socijalnu dimenziju zdravlja). U ovom istraživanju polazi se od subjektivnih ili laičkih koncepcija uspješnog starenja, odnosno od toga kako same starije osobe shvaćaju uspješno starenje. Naime, ranija istraživanja pokazala su da same starije osobe vide uspješno starenje kao višedimenzionalno i složenije nego što ga vide mnogi istraživači. S ciljem ispitivanja percepcije uspješnog starenja u starijih osoba u Hrvatskoj provodi se istraživanje, o čijim se preliminarnim nalazima na prigodnom uzorku od 169 osoba starijih od 60 godina, izvješćuje u ovome radu. U istraživanju je korišten hrvatski prijevod (Ambrosi-Randić i Plavšić, 2008) Skale percepcije starijih osoba o uspješnom starenju (Phelan i sur., 2004). Skala sadrži 20 tvrdnji koje se odnose na 20, u ranijoj literaturi, najčešće navođenih obilježja ili čimbenika uspješnog starenja, a zadatak sudionika je da za svako navedeno obilježje procijene koliko je ono važno za uspješno starenje. Rezultati ovoga istraživanja pokazali su da je od 20 ispitanih obilježja njih 12 preko 70% ispitanih starijih osoba procijenilo važnima za uspješno starenje. Ovih 12 obilježja odnosi se na nekoliko širih dimenzija zdravlja, tjelesno, funkcionalno, psihološko i socijalno. Najveći postotak sudionika je važnim za uspješno starenje procijenio dobro zdravlje, sposobnost pojedinca da se brine o sebi i da se osjeća dobro sa samim sobom. Najmanje važnima za uspješno starenje pokazali su se dugovječnost, radni angažman nakon umirovljenja te učenje novih stvari i u starijoj dobi, odnosno najmanji postotak sudionika je ova tri čimbenika procijenio važnima za uspješno starenje. Nadalje, provjereno je postoje li razlike u procjeni važnosti ispitanih obilježja uspješnog starenja s obzirom na neka sociodemografska obilježja sudionika istraživanja.