Search

Tjelesna aktivnost u ranom djetinjstvu važna je za zdrav rast i razvoj. Dokazi upućuju na to da je tjelesna aktivnost kod djece mlađe od pet godina pozitivno povezana s motoričkim i kognitivnim razvojem, psihosocijalnim i kardiometaboličkim zdravljem, kondicijom te zdravljem kostiju i kostura (Carson i sur., 2017.). Suprotno tome, dugotrajno sjedeće ponašanje male djece, osobito sjedilačko ponašanje temeljeno na ekranu, može biti štetno za motorički i kognitivni razvoj, psihosocijalno zdravlje i kondiciju (Poitras i sur., 2017.). Kako se razine tjelesne aktivnosti i sjedilačkog ponašanja u ranom djetinjstvu mogu pratiti tijekom djetinjstva (Jones i sur., 2013.), pa čak i u odrasloj dobi (Tammelin i sur., 2014.), ključno je pomoći maloj djeci uspostaviti uobičajeno tjelesno aktivan i manje sjedilački način života. Cilj je ovog završnog rada opisati tjelesne aktivnosti djece predškolske dobi te aktivnosti koje su podobne za njihovu dob. Kako bi uvidjeli u kakvim materijalnim uvjetima i s kakvim rekvizitima raspolažu vrtići, provedeno je istraživanje u vrtićima Vinkovaca i okolice u kojem je utvrđeno da odgojitelji većinom uspješno i redovito provode tjelesne aktivnosti s djecom. Physical activity in early childhood is important for healthy growth and development. Evidence suggests that physical activity in children under 5 years of age is positively associated with motor and cognitive development, psychosocial and cardiometabolic health, fitness, and bone and skeletal health (Carson et al., 2017). In contrast, long-term sedentary behavior of young children, especially screen-based sedentary behavior, can be detrimental to motor and cognitive development, psychosocial health, and fitness (Poitras et al., 2017). As levels of physical activity and sedentary behavior in early childhood can be monitored during childhood (Jones et al., 2013) and even in adulthood (Tammelin et al., 2014), it is crucial to help young children establish a normally physically active and less sedentary lifestyle. The aim of this final paper is to describe the physical activities of preschool children and activities that are appropriate for their age. In order to see the material conditions and equipment kindergartens have, a research was conducted in the kindergartens of Vinkovci and it’s surroundings, in which it was determined that educators mostly successfully and regularly perform physical activities with children.

Ne postoji dokument koji ima točno propisane materijalne uvjete u školama. Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi da način i postupak utvrđivanja uvjeta za izvođenje nastave u osnovnim školama, pravilnikom propisuje ministar te da je škola dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima učenika. Učenicima je potrebno u školi osigurati uvjete za siguran fizički i mentalni razvoj te socijalnu dobrobit poput sprječavanja neprihvatljivih oblika ponašanja, praćenja zdravstvenog stanja učenika... Diplomski rad usmjeren je na pitanja koriste li se učitelji razredne nastave svim sredstvima kojima raspolažu na nastavi glazbene kulture, imaju li uopće dovoljno sredstava da bi održali kvalitetnu nastavu i postoje li razlike u njima između škola. Cilj je istraživanja dobiti uvid u materijalne uvjete pojedinih škola unutar Osječko-baranjske županije kako bi se unaprijedila nastava glazbene kulture. Također, i to koliko im je navedeni predmet važan u odnosu na ostale predmete te je li jedan sat tjedno dovoljno da učenici steknu potrebno znanje o glazbi. Rezultati istraživanja pokazuju kako učitelji razredne nastave koriste sva potrebna sredstva za ostvarivanje kvalitetnog sata glazbene kulture te im škole omogućuju nabavku istih. Također ne umanjuju sat glazbene kulture u usporedbi s drugim predmetima. Učitelji smatraju da je jedan sat tjedno dovoljan, a ukoliko nije, produže sat na idući koji imaju. Isto tako, učitelji razredne nastave trude se biti što kreativniji pa s učenicima izrađuju razne instrumente, a učenicima je omogućeno i sviranjem pokazati utjecaj glazbene škole na satu glazbene kulture što je vrlo pozitivno. Material conditions in primary schools of Croatia are not strictly regulated by any written legal document. Minister of Ministry of Science and Education is obliged to provide a policy which only determinaising procedures and ways which declare extablishing of material conditions. That policy also obliged primary schools to secure conditions for it's pedagogical and public function realization during the school year, considering school possibilities and pupill's interest as well. Pupills need to be provided with conditions for physical and mental development and social well-being at school, so priorities are preventing unacceptable forms of behavior and monitoring the health of pupills. This is study about finding out do the primary school teacher use all disposal means in music culture classes are there any differences beetwen them, and also do they have got enough financial founds to provide a quality music culture class. The research goal is material conditions of individual schools in Osijek-Baranja County insight, in order to improve music culture teaching. Also, how important an hour of music culture weekly i sin relation to other subject and wheather one hour a week is enough for pupill's to accept the necessary knowledge about music. This research result's show that the primary school teachers use all necessary resources that school provide for them so they can achieve a quality music culture lesson. They also do not diminishing music culture class in relation to other subjects and they consider that one hour a week is enough for music class, and if not, they extend it with the next one they have. Also, primary school teachers try to be as creative as possible. Together with their pupills they create all kinds of instruments and they allow pupills to play that instruments and show the influence of music school, which is very positive.

Kineziološke aktivnosti bi trebale biti sastavni dio integriranog učenja u ranom i predškolskom odgoju. Zajedno s ostalim aktivnostima doprinose cjelovitom razvoju djeteta. Dosadašnjim istraživanjima se došlo do zaključka kako predškolske ustanove provedbom različitih aktivnosti mogu povećati razinu tjelesne aktivnosti djece te da adekvatni materijalni uvjeti doprinose kvaliteti i sustavnosti prevedbe kinezioloških aktivnosti. Cilj ovog rada je bio utvrditi trenutno stanje što se tiče odgovarajuće infrastrukture usmjerene na provedbu kineziološkog programa u predškolskim ustanovama te utvrditi stavove odgojitelja o važnosti tjelesne aktivnosti za razvoj predškolske djece, kao i njihovu motiviranost za provedbu kinezioloških aktivnosti u predškolskim ustanovama. Rezultati su pokazali kako većina odgojitelja nema na raspolaganju sportsku dvoranu ili vanjski teren. Također, došlo se i do zaključka kako materijalni uvjeti utječu na motivaciju odgojitelja za provedbu kinezioloških aktivnosti. Kinesiological activities should be an essential part of integrated learning within the early and preschool education. Along with other activities they contribute to the whole developement of a child. Previous research concluded that it is possible for preschool institutions to increase the level of children's physical activities. Furthermore, the adequate material conditions contribute to the quality and systematicity of the kinesiological activities' implementation. This paper's intention is to determine the current state of the corresponding infrastructure aimed to implement the kinesiological programme in the early and preschool institutions, and also to establish educators' attitude regarding the importance of physical activities in the developement of preschoolers, as well as their level of motivation for the implementation of kinesiological activities within preschool institutions. The results show that most educators do not have at their disposal a sports hall or an outdoor sports field. Moreover, it is concluded that material conditions influence the educators' motivation to implement the kinesiological activities.

Materijalni uvjeti u nastavno – sportskim dvoranama jedan su od bitnih čimbenika koji utječu na kvalitetnu provedbu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Materijalni uvjeti u ruralnim i urbanim središtima slavonske regije nisu jednaki. Također, higijena samog objekta utječe na kvalitetnu provedbu nastave, što predstavlja problem u nedovoljno i neadekvatno opremljenim sportskim dvoranama. Učitelji smatraju da su loši materijalni uvjeti te niski društveni status predmeta najveće poteškoće u provedbi rada te da bi kvalitetno opremljena nastavno-sportska dvorana uveliko pridonijela kvalitetnijoj provedbi nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Cilj ovog rada bio je utvrditi kvalitetu opremljenosti nastavno – sportskih dvorana u kojima se provodi nastava Tjelesne i zdravstvene kulture u urbanim i ruralnim sredinama slavonske regije te zadovoljstvo učitelja opremljenošću svoga radnog mjesta. Rezultati istraživanja pokazali su da su materijalni uvjeti i dalje aktualan problem kod provedbe nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Iako učitelji istoj u većoj mjeri pristupaju s velikim interesom, isto tako se izjašnjavaju kako su im potrebni dodatni materijalni uvjeti. Material conditions in gymnasiums represent one of the most important factors for quality Physical Education implementation. Material conditions in urban and rural areas in Slavonian region are known as being different. However, a hygiene of the sports objects influences on teaching which is a problem in insufficiently and inadequate equipped gymnasiums. Teachers assume how deficient material conditions and low social status of subject represent the major problem in teaching and that well equipped gyms will contribute to successful teaching in Physical Education. The aim of the research was to determine the quality of equipment in gymnasiums for Physical Education teaching in urban and rural areas of Slavonian region and teachers’ satisfaction with the equipment available for use. Research findings have shown how material conditions are still a huge problem for Physical Education teaching. Even teachers who are highly interested in PE teaching assume how more material conditions are required.

Ovim se istraživanjem želi utvrditi postoje li razlike u motoričkim sposobnostima s obzirom na materijalne uvjete u kojima učenici rade. Sudionici istraživanja bili su učenici dviju osnovnih škola na području grada Zagreba. Škole u kojima je provedeno istraživanje razlikovale su se po materijalnim uvjetima rada: škola s odličnim uvjetima rada (dvorana, potrebne sprave, rekviziti i sl.) i škola s jako lošim uvjetima rada (adaptirane učionice neprilagođene potrebi nastave, nedostatak vanjskih površina, ograničenost rekvizita samo na lopte, strunjače i sl.). U istraživanju je sudjelovao po jedan razred iz prvoga, drugoga, trećega i četvrtoga razreda. Ukupno je bilo 8 razreda tj. 152 učenika. Uzorak varijabli sačinjavalo je četiri testa motoričkih sposobnosti. Testovi motoričkih sposobnosti koji su provedeni u istraživanju su: taping rukom (brzina), skok u dalj s mjesta (eksplozivna snaga), pretklon raznožno na podu (fleksibilnost) i koraci u stranu (koordinacija, agilnost i brzina). U nastavnoj praksi veliki broj nastavnika u svim područjima pa tako i u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture ističu nedostatke u materijalnim uvjetima rada. Neosporna je činjenica da materijalni uvjeti rada imaju značajan utjecaj pri planiranju i programiranju procesa tjelesnog vježbanja, ali se prije provedbe ovoga istraživanja postavilo pitanje jesu li materijalni uvjeti rada doista presudni za postizanje promjena u antropološkim obilježima učenika pri provedbi tjelesnoga vježbanja. Za analizu prikupljenih podataka korišten je programski paket Statistica 13. Izračunati su osnovni deskriptivni parametri u svim varijablama (aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat) za obje škole i razlika u motoričkim sposobnostima s obzirom na razred prikazana pomoću T-testa. Rezultati istraživanja pokazuju razlike u motoričkim sposobnostima između dvije škole koje su sudjelovale u istraživanju. Bolje rezultate u testovima motoričkih sposobnosti: fleksibilnost, brzina i eksplozivna snaga ostvarili su učenici od 1. do 4. razreda škole s odličnim uvjetima rada. Prema rezultatima testa koraci u stranu kojima se provjerava agilnost, koordinacija i brzina učenici škole s lošijim uvjetima rada pokazali su bolje rezultate posebno u trećem razredu.

Cilj istraživanja je bio utvrditi razinu motoričkih sposobnosti u inicijalnim i finalnim stanjima te utvrditi eventualne razlike između dvije skupine ispitanika. Prva skupina ima dvoranu i sve potrebne materijalne uvjete za rad te održavanje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, a druga nema. Istraživanje je provedeno na 22 učenika iz dvije škole od kojih jedna ima sportsku dvoranu,a jedna nema. Zaključeno je kako su učenici škole koja ima kvalitetne uvjete za rad i sportsku dvoranu pokazali bolji uspjeh na motoričkim testovima te tako potvrdili hipotezu da su materijalni uvjeti doista jako bitni za kvalitetnu provedbu nastave tjelesne i zdravstvene kulture. The aim of the research was to determine the level of motor skills in the initial and final conditions, and to determine possible differences between the two groups. The first group has a sports hall and all the necessary material conditions for work and maintenance of teaching Physical and Health education, and the other does not. The study was conducted on 22 pupils from two schools, one of which has a sports hall, and one does not. It has been concluded that the pupils in the school, which has a quality working conditions and a sports hall showed better performance on tests of motor skills and thus confirmed the hypothesis that the material conditions are really very important for the quality implementation of teaching Physical and Health education.

Cilj istraživanja je bio utvrditi razinu motoričkih sposobnosti u inicijalnim i finalnim stanjima te utvrditi eventualne razlike između dvije skupine ispitanika. Prva skupina ima dvoranu i sve potrebne materijalne uvjete za rad te održavanje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, a druga nema. Istraživanje je provedeno na 22 učenika iz dvije škole od kojih jedna ima sportsku dvoranu, a jedna nema. Zaključeno je kako su učenici škole koja ima kvalitetne uvjete za rad i sportsku dvoranu pokazali bolji uspjeh na motoričkim testovima te tako potvrdili hipotezu da su materijalni uvjeti doista jako bitni za kvalitetnu provedbu nastave tjelesne i zdravstvene kulture.

Novi sustav vrijednosti i stalna preobrazba sustava odgoja i obrazovanja do današnjih dana bitno se promijenila. Promjene su usmjerene da se prilagode stvarnom životu, a to znači kako škola postaje mjesto odrastanja i uživanja, a ne samo učenja pa njezin identitet nitko ne može zamijeniti. Sve se više naglašava četverodimenzijalna uloga nastavnika (stručnjak, pedagog, odgojitelj i javni djelatnik) i njegovi međusobni odnosi s subjektima nastavnog procesa, a posebno s učenicima koji određuju javnost našeg rada. Ovaj rad razmatra specifičnosti zanimanja, mogućnost izbora sadržaja u jednoj strukovnoj školi sa stanovišta skromnih materijalno tehničkih uvjeta, a može biti ogledni primjer za slične škole te daje prioritet dosadašnjem radu isključivo kroz praksu

Školski šport se prepoznaje kao moćan čimbenik mobilizacije i aktivacije najmlađih, prije svega zbog vrijednosti pripremanja za natjecanja, a u skladu s načelima masovnosti, svestranosti i primjerenosti, može postati trajnom vrijednošću pa iako ne osigura nužno, bavljenje natjecateljskim športom u zrelijoj dobi, zahvaljujući pozitivnim iskustvima, postaje značajnim faktorom stvaranja navike svakodnevnog vježbanja. Prihvaćajući činjenicu da se znanstveno utemeljenim vježbanjem može bitno utjecati ne samo na regulaciju morfoloških, motoričkih i funkcionalnih obilježja, nego u značajnoj mjeri i na kognitivne funkcije, na konativne dimenzije odgovorne za modalitete ponašanja i efikasnu socijalizaciju najmlađih i mladih, školski šport se pokazuje i kao optimalan način korištenja slobodnog vremena posebice u suvremenim uvjetima života i rada. Naime životni uvjeti koji opterećuju djecu nedovoljnim fiziološkim opterećenjem uz čitav niz negativnih čimbenika za zdravlje mogu biti kompenzirani isključivo kretanjem. Zbog svoje atraktivnosti šport može biti i jest značajan dio optimalnog odgovora škole na prezentno stanje koje „ opterećuje“ djecu nekretanjem. Trenutačno stanje uključenosti u školske športske programe pokazuje značajna odstupanja po dobi i spolu sa zajedničkom karakteristikom nedovoljnosti. Uz materijalne, kadrovske i društvene uvjete, uvjet kvalitete je programiran proces vježbanja i sustav natjecanja u kojem se ističe značaj pripremanja za natjecanje kao temelj primjerenosti natjecanja i razvijanja svijesti o potrebi svakodnevnog vježbanja učenika na svim razinama obrazovanja.