Search

Occupational diseases are diseases directly induced by work and working conditions. In the Republic of Croatia, according to the procedure set out by law, occupational diseases are reported and recognized by the Croatian Health Insurance Fund and registered and monitored in the Registry of Occupational Diseases kept by the Croatian Institute for Public Health – Department of Occupational Health. Diagnoses are under responsibility of occupational medicine specialists and are carried out according to modern occupational health criteria, which include determining the clinical picture of the disease and the damage caused by the work process. The recognition of COVID-19 as an occupational disease is extremely important for the worker considering the financial and pension benefits according to the applicable laws and regulations. Most workers who have had COVID-19 as a professional disease do not get the disease recognized as an occupational disease while they are sick. The length of the acute disease is shorter than the process of application and evaluation of occupational disease. However, the recognition of COVID-19 as an occupational disease may be important for the future. Should any of the complications (e.g. post COVID-19 syndrome) arise in the future, the worker holds their rights under health insurance. The scientific and healthcare community is still in the process of evaluating and recognizing complications of COVID-19 disease and their long-term impact on health and work ability., Profesionalne bolesti su bolesti izravno izazvane radom i radnim uvjetima. U Republici Hrvatskoj, kroz postupak utvrđen zakonom, profesionalne bolesti prijavljuje i priznaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te ih se registrira i prati u Registru profesionalnih bolesti koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Služba za medicinu rada. Dijagnoze su u nadležnosti specijalista medicine rada i sporta te se provode prema suvremenim kriterijima zaštite na radu, što uključuje određivanje kliničke slike bolesti i posljedica na zdravlje koji su povezani s radnim procesom. Priznavanje COVID-19 kao profesionalne bolesti izuzetno je važno za radnika obzirom na financijske i mirovinske beneficije prema važećim zakonima i pravilnicima. Većini radnika koji su imali COVID-19 kao profesionalnu bolest ona nije priznata kao profesionalna bolest dok su bolesni. Duljina akutne bolesti kraća je od procesa primjene i procjene profesionalne bolesti. Međutim, priznavanje COVID-19 kao profesionalne bolesti može biti važno za budućnost. Ako se bilo koja od komplikacija (npr. post COVID-19 sindrom) pojavi u budućnosti, radnik ima svoja prava prema zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Znanstvena i zdravstvena zajednica još uvijek su u procesu procjene i prepoznavanja komplikacija bolesti COVID-19 i njihovog dugoročnog utjecaja na zdravlje i radne sposobnosti.

The coronavirus disease 19 (COVID-19) pandemic has had a tremendous impact on every facet of private life and work organisation in virtually all social and economic sectors worldwide. People who stand on the first line of defence are healthcare workers (HCWs) risking exposure to infected patients. However, even though they are often affected by COVID-19 and associated somatic and mental health problems, COVID-19 as a new illness was not immediately acknowledged as occupational disease. This is why several groups of HCWs contacted their occupational medicine physicians in 2020 with a request to register the infection with SARS-CoV-2 as occupational disease. In an attempt to support their appeals and show that hospital workers have a high occupational risk of COVID-19, this study presents COVID-19 incidence and symptoms in 100 employees working at 11 clinics of the Clinical Hospital Centre (CHC) Rijeka, Croatia from 1 June to end December 2020. All of them were infected with SARS-CoV-2 and took sick leave, which lasted 13.6±2.6 days in average. This study also looks into the role of occupational medicine physicians in prospective monitoring of acute and long-acting consequences of COVID-19 that might occur in HCWs., Bolest uzrokovana koronavirusom (COVID-19) pandemija je koja ugrožava živote mnogih pojedinaca i organizacija u gotovo svim društvenim i gospodarskim sektorima diljem svijeta. Pri tome, međutim, najviše stradavaju ljudi medicinske struke, koji su na prvoj crti obrane izloženi bolesnicima i zaraznom materijalu. Kao česte žrtve virusa, oni su izloženi brojnim somatskim i psihosocijalnim problemima, no kako početkom 2020. godine infekcija SARS-CoV-2 nije još bila uvrštena među profesionalne bolesti, brojni zdravstveni radnici zatražili su od medicine rada priznavanje COVIDA-19 kao profesionalne bolesti. Kako bismo poduprli njihove opravdane zahtjeve, napravili smo kratak osvrt na zdravstveno stanje 100 zdravstvenih radnika zaraženih SARS-CoV-2, koji su od lipnja do kraja prosinca 2020. radili u pojedinim odjelima Kliničkoga bolničkog centra (KBC) u Rijeci. Opisali smo incidenciju i simptome COVID-19 u 11 kliničkih odjela KBC-a i naglasili važnu ulogu medicine rada u procjenjivanju akutnih i mogućih dugotrajnih posljedica COVIDA-19, koje se učestalo pojavljuju u zdravstvenih radnika.

Obzirom na nedavne promjene zakonodavstva kojima je došlo do spajanja institucija u raznim sektorima pa tako i zdravstvu, djelatnost medicine rada stavljena je pod krov javnog zdravstva. Prezentacija daje prikaz tih promjena i mogućnosti koje se otvaraju ulaskom u veći sustav, kakav je javnozdravstveni, s kojim medicina rada dijeli zajednički “playground”. Radnici su veliki dio populacije koja pripada u javno zdravstvo, oni su temelj funkcioniranja društva obziorm da jedino radnik koji radi “uplaćuje” u sustav iz čega se mehanizmima financiranja javnog sektora održavaju svi povezani sustavi. Upravo je to poluga za djelatnost medicine rada i njenu ulogu u javnom zdravstvu. Mogućnosti za snažnije djelovanje pod istim krovom su nepregledne, ako postoji vizija i horizont dovoljno velik da omogući ispunjenje potencijala te suradnje u cijelosti.

Od svog postanka i ustrojavanja 1906. na svjetskoj razini, medicina rada bavila se dijagnostikom, liječenjem i prevencijom ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, odnosno bolesti izravno uzrokovanih izloženošću opasnostima na radnom mjestu. Koncem prošlog stoljeća pojavljuje se, na temelju rezultata intenzivne suradnje svih relevantnih čimbenika Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada, novi općeprihvaćeni obrazac poimanja odnosa zdravlja i rada: obuhvaća zdravlje i dobrobit na radnom mjestu za pojedinca koji radi, za poslodavca i zajednicu, s ciljem promicanja zapošljivosti ljudi. Klasična isključiva usredotočenost utjecaja radnog mjesta, uvjeta i načina rada na zdravlje proširuje se na upravljanje rizikom po zdravlje, tako da uključuje i medicinske aspekte izostanka s posla i rehabilitacije tijekom i nakon bolesti, potporu i olakšavanje poteškoća kroničnih bolesti i promicanje zdravlja na radnom mjestu.

Nepravilna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti vodeći su čimbenici rizika za razvoj mnogih kroničnih nezaraznih bolesti u općoj populaciji, ali i kod radne populacije. Cilj ovoga rada bio je utvrditi navike tjelesne aktivnosti kod 200 radnika u dobi od 20 do 57 godina podijeljenih prema stupnju tjelesne aktivnosti na radnom mjestu, sto radnika sa sjedilačkim zanimanjem i sto radnika na fizički zahtjevnijem radnom mjestu, te procijeniti njihovu kvalitetu prehrane pomoću Indeksa zdrave prehrane. Tijekom zdravstvenih pregleda ispitanicima smo odredili antropometrijske karakteristike, a iz upitnika smo dobili podatke o vrsti i intenzitetu tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme. Prehrambene navike ispitanika odredili smo pomoću upitnika o učestalosti konzumacije hrane i pića a kvalitetu prehrane ocijenili smo pomoću indeksa zdrave prehrane. Ova studija je pokazala da je većina radnika bila vrlo aktivna u slobodno vrijeme, što ukazuje na poboljšanje navika tjelesnih aktivnosti u odnosu na prethodna istraživanja u Hrvatskoj. Mlađi su radnici bili više i intenzivnije tjelesno aktivni. S obzirom na vrstu zanimanja, radnici na fizički zahtjevnijim radnim mjestima proveli su znatno više vremena, te se intenzivnije bavili tjelesnom aktivnošću u slobodno vrijeme, od radnika na sjedilačkim radnim mjestima. Niti jedan ispitanik nije imao "dobru" prehranu, dok je većina radnika trebala “poboljšanje” prehrane (74%). Radno mjesto predstavlja idealno mjesto za promociju zdrave prehrane, jer ljudi provode većinu vremena na poslu. Rezultati istraživanja pokazali su da je potrebno provoditi javnozdravstvene programe pravilne prehrane, kako bi se poboljšalo zdravlje radnika ali i povećala učinkovitost na radnom mjestu., An unhealthy diet and lack of physical activity are the leading risk factors for the development of many chronic non-communicable diseases in the general population as well as in the working population. The aim of this study was to determine physical activity habits among 200 workers aged 20-57 years divided according to occupational physical activity level, one hundred sedentary and one hundred non-sedentary workers, and to evaluate their diet quality using the Healthy Eating Index (HEI). During health examinations, the participants underwent body anthropometric measurements and noted their leisure time physical activity type and intensity data. The participants’ FFQ diet quality was assessed and evaluated by the Healthy Eating Index (HEI). This study showed that most of the workers were very active at leisure time, indicating physical activity habits improvement compared to previous Croatian studies. Younger workers were more and intensively physically active. Based on the occupation type, non-sedentary workers spent significantly more time and with more intensity doing physical activity at their leisure time than sedentary workers. None of the participants had a “good” diet, while most then had a diet that “needs improvement” (74%). Non-sedentary workers had a slightly better diet quality as they ate more food, reaching recommended intakes for fruit and vegetables. The workplace represented an ideal place for healthy diet promotion since people spent most of their day in that environment. The study results showed a need for public health nutrition programs for increasing workers’ efficiency and health, but aimed more to younger workers designed as diet-physical activity promotion messages.

A 50-year-old female patient suffering from a severe form of epidermolysis bullosa acquisita (EBA) took legal action against the Croatian Pension Insurance Institute (CPII) in an attempt to overturn their assessment that she was no longer capable of working as a seamstress but still capable of doing administrative jobs. Her claim was that she was not capable of doing any job at all. She was first diagnosed EBA in 2000, and the disease progressed slowly with intermittent remissions. In 2012, skin erosions appeared on her feet, followed by the loss of all toenails and lesions and infiltrations on the tongue and oral mucosa. Her whole body was covered in oozing wounds, she was in pain, and parts of her skin would stick to fabric while changing clothes or bandages. The most recent findings showed oesophageal stricture. She can consume only liquid food and is on the waiting list for receiving a feeding tube. The occupational health expert witness confirmed that the patient was generally incapable of work and was fighting her life. The judge and CPII lawyers fully accepted this report and the earlier assessment was overturned. To avoid incompetent assessments of working (in)capacity in the future, CPII and similar institutions should engage occupational medicine specialists to work in their assessment teams., Pacijentica u dobi od 50 godina, oboljela od teškog oblika vrlo rijetke bolesti epidermolysis bullosa acquisita, Upravnom je sudu podnijela tužbu protiv Hrvatskoga zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) tražeći da joj se umjesto profesionalne nesposobnosti za rad prizna opća radna nesposobnost. U praksi to znači da su u HMZO-u zaključili da je pacijentica nesposobna obavljati svoje dosadašnje poslove modne krojačice te donijeli rješenje da je sposobna obavljati druge poslove razine srednje stručne naobrazbe, kao što su administrativni poslovi. Još 2012. godine pacijentica je dobila kožne mjehure i erozije na stopalima uz gubitak svih nožnih noktiju te rane u usnoj šupljini: na jeziku i sluznici obraza. Rane na tijelu na mnogim su mjestima konfluirale, uz vlaženje i bolove, što se svakodnevnim preodijevanjem pogoršavalo jer bi se odizali i dijelovi slijepljene kože. Isto se događalo pri skidanju zavoja. Tijekom 2017. bolest se je proširila na jednjak i dovela do strikture, zbog čega više ne može uzimati krutu hranu. Smatrajući se potpuno nesposobnom za bilo koji posao, podnijela je tužbu Upravnomu sudu protiv HZMO-a, nakon čega je u spor uključen nezavisni sudski vještak medicine rada, koji je pacijenticu pozvao na pregled. Na temelju pregleda i uvidom u medicinsku dokumentaciju, među ostalim i u novi nalaz strikture jednjaka, zaključeno je sljedeće: pacijentica može uzimati samo tekuću hranu, znatno je smršavjela i bit će pozvana u Kliniku za internu medicinu radi ugradnje sonde za hranjenje. Sudski vještak medicine rada procijenio je da je u slučaju pacijentice koja se više ne bori za lakši posao nego za vlastiti život riječ o potpunoj općoj radnoj nesposobnosti. Sudac Upravnoga suda i odvjetnik Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje prihvatili su bez primjedbi stručno objašnjenje sudskog vještaka medicine rada. Pacijentica je zadovoljna takvim ishodom te je dobila nužna financijska sredstva za daljnje liječenje i pomoć u kući. Da bi se izbjegle neusklađenosti u procjeni radne nesposobnosti pacijenata, javni zavodi za mirovinsko osiguranje i srodne institucije trebaju angažirati stručnjake medicine rada za rad u njihovim timovima. Tako će se prevenirati preopterećenost sudova tužbama neprimjereno procijenjenih pacijenata, uštedjet će se državna i privatna materijalna sredstva i, što je najvažnije, spriječiti daljnje neugodnosti i oštećenja zdravlja uistinu bolesnih osoba nesposobnih za posao.

Građevinarstvo kao djelatnost zahtjeva dosta fizičkog rada, a ozljede su česte i svakodnevne. Fizički ručni rad se nastoji što više zamijeniti strojnim radom, naravno, gdje je to moguće. Međutim, neke poslove kao što su zidanje, pokrivanje krova, vezanje armature, oblaganje pločicama ili kamenom, nije moguće obaviti strojno. U ovom radu će se objasniti što je to zaštita na radu, koja je njezina svrha, zatim načine prevencije rizika, a samim time i sprječavanje ozljeda na radu, s posebnim naglaskom na radnike u građevinarstvu. Nadalje, definirat će se pojam medicine rada. Na kraju rada dat će kratki osvrt na zakonske propise u području zaštite na radu.

U Sjedinjenim Američkim Državama zaštitom na radu (OHS) stručnjaci se bave od samog početka Industrijske revolucije ako ne i ranije. Formalno i ozbiljno obrazovanje iz zaštite na radu ustanovljeno je prihvaćanjem Zakona o zaštiti na radu 1970. godine koji uključuje i odredbe o financiranju osposobljavanja za područja zaštite na radu. Nacionalni institut zaštite na radu proveo je 2011. godine studiju koja je pokazala da u Sjedinjenim Državama radi 48,000 (2,3 na 10.000 odraslih zaposlenih) stručnjaka zaštite na radu. Poslodavci uključeni u studiju izrazili su potrebu zapošljavanja 25.000 stručnjaka zaštite na radu u narednih pet godina. Projekcije pokazuju da će u navedenom razdoblju programi osposobljavanja obrazovati tek 13.000 stručnjaka. Temeljna znanja i vještine iz različitih disciplina zaštite na radu obično uključuju akademsko obrazovanje iz epidemiologije, biostatistike, administracije i upravljanja, poznavanje zdravstvenog ponašanja, industrijske higijene, ergonomije i temeljna znanja o ozljedama na radu i prevenciji bolesti. Poslodavci su zainteresirani za dodatnu izobrazbu iz područja komunikacije, tehničkog pisanja, vodstva, interdisciplinarnih znanja, mogućih opasnosti i poznavanja i poštovanja regulative. Financiranje programa osposobljavanja za zaštitu na radu stalni je izazov. Nedovoljna svijest studenata o mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja u tom području predstavlja dodatni problem u pronalaženju kvalificiranih kandidata. Iako je potražnja za kadrovima velika, a i mogućnosti za karijeru također, u većini područja zaštite na radu, potpore programima i premalen broj diplomiranih stručnjaka stalan su izazov nastavnom osoblju., Professionals have been working in occupational safety and health (OS&H) in the United States since at least the advent of the Industrial Revolution. Formal educational in OS&H began in earnest with passage of the Occupational Safety and Health Act (OSHA) of 1970 that included provisions for funding training in OS&H disciplines. A study conducted by the National Institute for Occupational Safety and Health (NIOSH) in 2011 estimated that there were over 48,000 (2.3/10,000 working age adults) OS&H professionals working in the US. Employers surveyed in this study reported a need to hire over 25,000 OS&H professionals in the next 5 years. OS&H training programs were projected to graduate less than 13,000 students in that period. Core knowledge and skills in the various OS&H disciplines typically includes academic training in epidemiology, biostatistics, administration & management, behavioral health science, industrial hygiene, ergonomics, and foundation courses in occupational injury and disease prevention. Employers report interest in additional training in communication, technical writing, leadership, cross-disciplinary training, emerging hazards, and knowledge of regulations and compliance. Funding of OS&H programs has been a persistent challenge. A lack of student awareness of training and career opportunities poses additional challenges for recruitment of qualified applicants. While hiring demands and career prospects remain high for most OS&H disciplines, the support for training programs, and the supply of new graduates presents ongoing challenges for OS&H educators.

Medicina rada se danas susreće s jednakim radnim opterećenjim za čovjeka kao i početkom industrijske revolucije. Zaposlenici koji rade u industriji su skloni oboljenju bolestima povezanim sa radom odnosno bolestima mišićno – koštanog sustav kao npr. poput sindorma karpalnog kanala, lumbosakralnog sindroma, cervikobrahijalnog sindroma i dr. Kod nas u Hrvatskoj je relativno razvijena industrija te u tvornicama tekstilne industrije rade pretežno osobe ženskog spola, koje lakše podliježu oboljenjima ovih sindroma. Poslodavac je dužan osigurati zaštitu na radu svojim zaposlenicima, bez obzira dali se to radi o malodobnim osobama, ženama ili muškarcima. Naravno da na oboljenje od navedenih sindroma ne utječe samo radno mjesto, već veliku ulogu također ima i genetska predispozicija. Zaposlenici sa već umanjenim radnim sposobnostima ne smiju obavljati poslove na kojim postoji mogućnost da im se dodatno smanji preostala radna sposobnost. U tom dijelu veliku ulogu ima medicina rada koja u suradni sa poslodavcem na osnovi procjene opasnosti raspodjeljuje zaposlenike i prilagođava radna mjesta koja bi bila u skladu sa njihovim zdravstvenim stanjem. Princip suvremene zdrave tvrtke unutar tekstilne industrij kao i bilo koje druge tvrtke trebao bi biti: sigurno radno okruženje, zdravi radni proces, programi i edukacije koje promiču zdravlje te ukazuju na rizične činitelje na radnim mjestima. Nažalost kod nas u Hrvatskoj ima malo takvih tvrtki koje poštuju sve navedeno, ali ulaskom u Europsku uniju i novim zakonskim okvirima polako se uvodi red i zakonske regulative se ipak moraju poštovati. U završnom radu će se prikazati kako rad utiječe na zaposlenike, te kako pomoći u prevenciji, otkrivanju te liječenju bolesti vezanih uz rad. Kako nebi došlo do zakašnjelog liječenja akutnih faza te prelaza istih u kroničnu fazu. Da bi skratili vrijeme liječenja i vrijeme oporavka potrebno je rano otkrivanje, dobra prevencija i edukacija kako bi smanjili bolesti vezane uz koštano – mišićni sustav, čime se olakšava i produljuje radni vijek zaposlenika. Spomenuti, često prisutni sindromi su relativno zapostavljeni u suvremenoj medicine. Samo zdrav radnik je produktivan, efektivan i efikasan u svom radu te donosi dohodak i profit svojoj radnoj okolini. Occupational health is faced with similar challenges for workers as at the time of the industrial revolution. Factory workers are inclined to suffer from occupational health illnesses namely illnesses linked to the musculoskeletal system, such as carpal tunnel syndrome, lumbosacral syndrome or cervical brachial syndrome. In Croatia, the textile industry is relatively well developed and mainly employs female workers who are more likely to suffer from these types of syndromes. Employers are required to ensure safe working conditions for their employees, whether employing minors, female or male workers. It isn’t only the working conditions that can impact those suffering from the aforementioned syndromes, genetic predisposition is also a contributing factor. Those workers who already have limited working capabilities should not undertake tasks which could further limit their working capabilities. In this regard, occupational medicine has an important role. The employer makes an assessment of the workplace risks and allocates employees in line with this. Companies should adhere to the following healthy and safety principles: providing a safe working environment, healthy working processes and educational programmes that promote employees’ wellbeing and highlight any risk factors in the workplace. Unfortunately in Croatia, there are few companies that respect the aforementioned principles. However entry into the European Union and new legal frameworks have had a positive impact. In this final thesis, it will be demonstrated to what extend working conditions impact on employees, and how to help prevent, diagnose and treat work related illnesses. To avoid delayed treatment, prevent acute conditions becoming chronic conditions and to shorten recovery times, early diagnosis, preventative measures and education are essential. These can help reduce the number of illnesses linked to the musculoskeletal system, which also lengthens employees working careers. Before mentioned syndromes are often not recognized on time and neglected in odern occupation healt care. Only a healthy worker is productive, effective and efficient and brings added value to his working environment.

Cilj predstavljenog istraživanja je da ispita uticaj malih doza jonizujućeg zračenja na zaposlene na različitim radnim mestima u zoni jonizujućeg zračenja. Materijal i metode: Za studiju retrospektivne prirode analizirani su rezultati dobijeni iz kartona preventivno-periodičnih medicinskih pregleda 148 zaposlenih na različitim radnim mestima u zoni jonizujućeg zračenja u Kliničkom Centru Srbije a koji obavljaju preglede u Institutu za medicinu rada Srbije. Ispitanici su podeljeni u tri velike grupe u odnosu na izvor zračenja-oblast rada na zaposlene u nuklearnoj medicini, intrerventnoj radiologiji i opštoj radiologiji. Podaci korišćeni za studiju su podaci sa prethodnog/prvog periodičnog pregleda koji je obavljan pre ulaska u zonu jonizujućeg zračenja ili u toku prve godine izlaganja (u toku obavljanja specijalizacije, u skladu sa odlukom poslodavca da pošalje zaposlenog na pregled) i podaci sa poslednjeg periodičnog pregleda. Uzimani su u obzir ukupni i ekspozicioni radni staž, vrsta izvora zračenja, hematološki parametri (eritrociti, retikulociti, leukociti sa leukocitarnom formulom, trombociti), frekvenca i broj nestabilnih hromozomskih aberacija (ishod testa nestabilnih hromozomskih aberacija) kao i ishod mikronukleusnog testa i njihov broj (značajnih za ocenu radne sposobnosti), primljena kumulativna petogodišnja doza zračenja, morbiditet ispitanika i prisutvo profesionalnih bolesti. Hematološki parametri (eritrociti-Er, retikulociti-Rtc, ukupni leukociti-Leu, monociti-Mo, neutrofili-Neut, eozinofili-Eo, bazofili-Ba, limfociti-Ly i trombociti-Tr) su dobijani ispitivanjem periferne venske krvi u aparatu Beckman Coulter HMX ( na poslednjem periodičnom pregledu) a na prethodnom su uglavnom ispitivani starom metodom ručnog brojanja ćelija (preračunatih za statistički obradu). Nestabilne hromozomske aberacije su dobijane modifikovanom Moorhead’s mikro metodom. Mikronukleusni test je rađen metodom po Fenech-u i Morley-u... The aim of the research is to analyse the influence of the small doses of ionizing radiation on the employees from different workplaces in the zone of ionizing radiation. Material and methods: For this study of the retrospective nature we have analyzed results obtained from the medical records based on preventive-periodical examinations of 148 persons employed at different workplaces in the zone of ionizing radiation at the Clinical Center of the Republic of Serbia. All of the employees go to medical examinations at the Institute of Occupational Medicine of Serbia. The employees were divided into three large groups as related to the source of radiation – the field of work: the nuclear medicine employees, the interventional radiology employees and the general radiology employees. The data was taken from the previous/initial checkup which had been done before the entrance to the zone of ionizing radiation or during the first year of exposure to radiation (during the specialization period, in accordance with employer’s decision to send an employee to the examination) as well as the data from the last periodical examination. We also took into consideration total and exposition work periods, type of radiation source, haematological parameters (erythrocytes, reticulocytes, leukocytes with differential blood count, platelets), frequency and number of unstable chromosomal aberrations (the results of the test of the unstable chromosomal aberrations), the results of micronucleus test and their number (important for the assessment of working ability), as well as received cumulative five-year radiation dose, morbidity of patients and presence of occupational diseases. The hematological parameters (erythrocytes-RBC, reticulocytes-Rtc, total leucocytes- WBS, monocytes-Mo, neutrophils-Neu, eosinophils-Eo, basophils-Ba and platelets) were obtained through processing of the peripheral vein blood by Beckman Coulter HMX apparatus (at the periodical checkup), while at the previous / initial checkup it was done through the old method of manual cell counting (recalculated for statistical processing)...

Bibliografija uključuje radove o Andriji Štamparu i njegovim suvremenicima, kao i radove o stanju u javnom zdravstvu i medicini, posebice medicini rada, u Štamparovo doba. Uz radove objavljene u časopisima i zbornicima sa znanstvenih skupova, donose se i poglavlja u knjigama te knjige u cjelini., This bibliography encompasses works about Andrija Štampar and his contemporaries, as well as works about the conditions in public health and medicine, especially occupational medicine, in Štampar's age. Along with works published in journals and proceedings from scientific conventions, this bibliography includes book chapters and books as wholes.

Stupanjem na snagu Pravilnika o odobrenjima i dozvolama za uporabu i promet izvora ionizirajućeg zračenja (NN 71/12, 89/13) uvedene su promjene u postupku dobivanja i obnove odobrenja za djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja. Najveća promjena odnosila se na izradu Analize rizika, dokumenta u kojem je nositelj odobrenja, između ostalog, trebao definirati izvore ionizirajućeg zračenja koje koristi, opisati radna mjesta s najvećim rizikom od ozračenja, doze izloženih radnika, potencijalne izvanredne događaje pri radu te definirati mjere za smanjenje ozračenja i rizika od ozračenja. Prema istom Pravilniku, takvu analizu rizika mora ovjeriti ovlašteni stručni tehnički servis za poslove zaštite od ionizirajućeg zračenja i predložiti dodatne mjere za smanjenje rizika, ako je potrebno. U prethodno navedenom pravilniku navedene su upute za izradu analize rizika i svi obvezni sadržaji iste. Većina nositelja odobrenja nema stručnjaka koji mogu u potpunosti izraditi ovakav dokument, odnosno dati pravilne procjene doza izloženih radnika te izlaganje u slučaju izvanrednog događaja. Iz tog razloga nositelji odobrenja u pravilu angažiraju ovlaštene stručne tehničke servise s kojima inače surađuju na poslovima osobne dozimetrije i ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja. No izrada analize rizika je posao na kojem je potrebna uska suradnja djelatnika servisa koji izrađuje dokument te osoba koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja. To je osobito važno kod poslova kod kojih je izloženi radnik izložen zračenju na različiti način (razni postupci i/ili različiti tipovi izvora zračenja) te je procjena ozračenja iznimno komplicirana. Također, potrebno je naglasiti da ljudi koji rade s izvorima zračenja mogu najbolje procijeniti koji su potencijalni izvanredni događaji tijekom njihovog rada pri čemu iskustvo djelatnika tehničkog servisa s drugim nositeljima odobrenja u sličnoj djelatnosti može pomoći prepoznavanju situacija koje su također potencijalno rizične, a nisu do sada bile zabilježene.

This article discusses the availability and completeness of medical data on workers from the AREVA NC Pierrelatte nuclear plant and their possible use in epidemiological research on cardiovascular and metabolic disorders related to internal exposure to uranium. We created a computer database from files on 394 eligible workers included in an ongoing nested case-control study from a larger cohort of 2897 French nuclear workers. For each worker, we collected records of previous employment, job positions, job descriptions, medical visits, and blood test results from medical history. The dataset counts 9,471 medical examinations and 12,735 blood test results. For almost all of the parameters relevant for research on cardiovascular risk, data completeness and availability is over 90 %, but it varies with time and improves in the latest time period. In the absence of biobanks, collecting and computerising available good-quality occupational medicine archive data constitutes a valuable alternative for epidemiological and aetiological research in occupational health. Biobanks rarely contain biological samples over an entire worker’s carrier and medical data from nuclear industry archives might make up for unavailable biomarkers that could provide information on cardiovascular and metabolic diseases., U ovome se članku raspravlja o dostupnosti i potpunosti medicinskih podataka o radnicima iz nuklearne elektrane AREVA NC Pierrelatte te o njihovoj korisnosti za epidemiološka ispitivanja krvožilnih i metaboličkih poremećaja povezanih s izloženosti uranu. Na temelju zdravstvenih kartona 394 radnika koji su dio većeg kohortnog ispitivanja s 2897 radnika u francuskim nuklearnim elektranama stvorena je elektronička baza podataka s informacijama o ranijem zaposlenju, položaju, opisu posla, liječničkim pregledima i krvnim nalazima. Baza obuhvaća podatke iz 9.471 liječničkog pregleda te 12.735 krvnih nalaza. Dostupnost i potpunost podataka za gotovo sve parametre važne za procjenu rizika od bolesti srca i krvožilja bile su više od 90 %, ali neujednačene, i popravljale su se tek prema kraju 50-godišnjeg praćenja. U nedostatku biobanaka, prikupljanje i digitalizacija pouzdanih arhivskih podataka iz medicine rada vrijedan su alternativni izvor za epidemiološka i etiološka ispitivanja. Biobanke rijetko čuvaju biološke uzorke radnika cijeli njegov radni vijek, pa zdravstveni podaci čuvani u arhivima nuklearnih elektrana mogu kvalitetno dopuniti prazninu uslijed nedostatka biomarkera i dati uvid u nastanak i razvoj bolesti metabolizma te srca i krvožilja.

Working as a nurse involves great dedication and sacrifice: working night shifts, working overtime, and coming to work sick. The last is also known as presenteeism. Research has shown that poor nurse performance can affect both caregiver’s and patient’s safety. The aim of this cross-sectional study was to investigate whether nurse presenteeism affected patient safety culture and to look deeper into the characteristics of nurse presenteeism and patient safety culture in Croatia. The study was conducted in one general hospital in Croatia over April and May 2012 and specifically targeted medical nurses as one of the largest groups of healt care professionals. They were asked to fill two questionnaires: the six-item Stanford Presenteeism Scale (SPS-6) and the Hospital Survey on Patient Safety Culture (HSOPSC). We found no association between presenteeism and patient safety culture. Overall positive perception of safety was our sample’s strength, but other dimensions were positively rated by less than 65 % of participants. The lowest positive response concerned “nonpunitive response to error”, which is consistent with previous studies. Presenteeist nurses did not differ in their characteristics from nurses without presenteeism (gender, age, years of experience, working hours, contact with patients and patient safety grades). Our future research will have to include a broader healthcare population for us to be able to identify weak spots and suggest improvements toward high-quality and cost-effective health care., Zanimanje medicinske sestre uključuje veliku predanost i požrtvovnost: medicinske sestre rade noćne smjene, rade prekovremeno i dolaze na posao i kada su bolesne. Naziv za ovu zadnju pojavu je prezentizam. Neka su istraživanja pokazala da smanjena radna sposobnost medicinskih sestara zbog bolesti može ugroziti sigurnost pružatelja zdravstvene usluge i bolesnika. Cilj ovog presječnog istraživanja bio je ispitati obilježja prezentizma i kulture bolesničke sigurnosti u medicinskih sestara u Hrvatskoj te utječe li njihov prezentizam na kulturu bolesničke sigurnosti. Istraživanje je provedeno u jednoj općoj bolnici u Hrvatskoj tijekom travnja i svibnja 2012., i bilo je posebno ciljano prema medicinskim sestrama s obzirom na to da čine jednu od najvećih skupina zdravstvenih djelatnika. Ispitanici su zamoljeni da ispune dva upitnika: Stanfordsku ljestvicu prezentizma (SPS-6) i Upitnik o kulturi bolesničke sigurnosti u bolnici (HSOPSC). Nije nađena povezanost između prezentizma i kulture bolesničke sigurnosti. Najveći broj pozitivnih odgovora imala je dimenzija “Opća percepcija bolesničke sigurnosti”; ostale dimenzije imale su pozitivne odgovore ispod 65 %. Najmanji broj pozitivnih ocjena imala je dimenzija “Nekažnjavajući pristup neželjenom događaju”, što je u skladu s prethodnim istraživanjima. U pogledu spola, dobi, godina iskustva, radnih sati, kontakata s bolesnicima i njihove sigurnosti, medicinske sestre s prezentizmom nisu se nimalo razlikovale od medicinskih sestara bez prezentizma.

Rad ukazuje na važnost upotrebe mikronukleus testa kod medicinskog osoblja koje radi na pripremi citostatika.

Kako to iskustva psihologa u praksi najbolje pokazuju, sadržaj testova vremenom postaje poznat te stoga postoji stalna potreba za razvojem novih testova inteligencije. Manipulativni test neverbalne inteligencije D-25 predstavlja inovaciju u medicini rada. Test je konstruiran za utvrđivanje radne sposobnosti za određeni posao, kao i za profesionalnu selekciju i orijentaciju u medicini rada. Cilj je utvrditi psihometrijske karakteristike testa, a na osnovi određivanja valjanosti i pouzdanosti testa i izraditi orijentacijske norme za njegovu upotrebu. Detaljni rezultati ranije provedenih istraživanja nalaze su u biblioteci Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Istraživanje je pokazalo da je test D-25 pouzdan i validan instrument za mjerenje neverbalne inteligencije te da se može upotrebljavati u svrhu profesionalne selekcije i orijentacije. Test D-25 ne ubraja se u red invazivnih psiholoških metoda testiranja neverbalne inteligencije jer je lagan za apliciranje i predstavlja elegantan i relativno brz postupak za ispitivanje inteligencije u svrhe utvrđivanja radne sposobnosti u medicini rada. Istraživanje koje je uključilo 1200 ispitanika pokazalo je da test ima široku lepezu primjene kod ocjene radne sposobnosti i sistematskih pregleda radnika u poduzećima, kao što su rudnici, metalska i građevinska poduzeća, prijevoznici i sl. Test se, dakle, može upotrebljavati u svrhu zdravstvenih pregleda radnika kad je u pitanju ocjena sposobnosti za vožnju, nošenje oružja, ocjena radne sposobnosti radnika za rad na visini, zavarivača, cjevara, strojobravara, metalostrugara, rad u rudniku, rad na površinskom kopu - jednostavni poslovi, radnici koji rukuju rudarskom ili građevinskom mehanizacijom i niz drugih poslova., As experience of psychologists in practice demonstrates, the content of psychological tests becomes generally known with time which means that there is a continuous need for the development of new intelligence tests. The manipulative test of non-verbal intelligence DOMINO D-25 represents an innovation in the field of occupational health medicine. The test is designed and constructed with the goal of establishing fitness-to-work and as an aid in job recruiting and selection process. The goal is to conduct a psychometric evaluation of the domino D-25 test by determining the test's psychometric characteristics/properties, including validity and reliability, and to create the norms for using the DOMINO D-25 test in practice. The research performed has shown that the manipulative test D-25 is a valid and reliable instrument for measuring non-verbal intelligence and that it can be used for the purpose of recruiting and selection, and as an aid in professional orientation. The test of non-verbal intelligence D-25 does not belong to the line of invasive psychological methods for testing intelligence because it is easy for application and represents an elegant and relatively efficient procedure for testing intelligence with the goal of assessing the intelligence capacity of employees in relation to their specific jobs. This type of examination is performed in order to ensure that a person is capable of performing a specific job and that he/she will not be a hazard to themselves or others. The research sample consisting of 1,200 persons has shown that the manipulative DOMINO D-25 test of non-verbal intelligence has a wide range of application in the field of occupational health medicine, such as fitness-to-work examinations/evaluations and periodic/annual health reviews of employees within different organisations such as coal mines, metal, construction and transport companies etc. The test is suitable in the assessment of fitness-to-work, in particular for jobs involving operating motor vehicles, use of firearms, working at heights, welding, pipe laying, machine operation in coal mining and construction work, and many other simple jobs.

Potrebno je razlikovati pozitivni od negativnog tzv "sickness presentizma". Potrebno je poboljšati radne uvjete da ne dolazi do pre velikog opterećenja radnika koji usprkos pozitivnom stavu prema radu mogu oboljeti.

Upotrebom mjera Medicine rada i zaštite na radu da su se koristile prema pravilima struke, barem maloljetnih žrtava ne bi bilo.

A Case Report of Occupational Middle Ear Tuberculosis in a NurseThis article presents a case of a 40-year-old female patient with a right-side middle ear tuberculosis. The patient was a nurse, who had worked at the Department of Pulmology, Clinical Hospital Rijeka for 17 years. The cause was infection with Mycobacterium tuberculosis while she assisted in bronchoscopy. The patient was referred to occupational medicine (OM) for confirmation of occupational disease immediately after surgery. The disease was confirmed as occupational by the Croatian Institute for Health Insurance of Health Protection at Work.During surgery a sample was taken for microbiological analysis. We did initial and control multislice computed tomography (MSCT) and control magnetic resonance imaging (MRI) of temporal bones 6 months after the surgery. The initial MSCT showed total mastoid cell shadowing without destruction, while the control image showed almost full recovery save for a few remaining shadowed cells. Adequately taken occupational history by an OM specialist can significantly shorten the time to diagnosis of a rare occupational illness that is often manifested by non-specific symptoms.

Osim praćenja rasta, razvoja i zdravstvenog stanja učenika tijekom školovanja, liječnik školske medicine razmišlja i o njihovu profesionalnom razvoju. Posebnu pozornost zahtijevaju učenici s kroničnim bolestima, kojih je prema istraživanjima 10 % do 15 %. Prije izbora zanimanja potrebno je upoznati roditelje i učenike s ograničenjima koja proizlaze iz prirode bolesti ili stanja. To omogućuje učenicima da razviju interes za zanimanja za koja nemaju kontraindikaciju. Sistematski pregled u osmom razredu osnovne škole procjena je učenikovih psihofi zičkih sposobnosti za nastavak srednjoškolskog obrazovanja. Tijekom pregleda provodi se profesionalno informiranje za sve učenike. Učenici s kroničnim bolestima, teškoćama u razvoju i drugim poremećajima zdravlja upućuju se na profesionalno usmjeravanje. Cilj ovog rada bio je prikaz razloga upućivanja na školsko i profesionalno usmjeravanje učenika osmih razreda, deset osnovnih škola iz Varaždinske županije, u razdoblju od školske godine 1998./99. do 2007./08. Od ukupno 4939 pregledanih učenika, na profesionalno usmjeravanje bilo je upućeno njih 458 (9,3 %). Najčešći razlozi upućivanja bili su bolesti i stanja iz skupine duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, sa zastupljenošću od 41,3 %. Preporuke stručnog tima za profesionalno usmjeravanje za daljnje školovanje nije slijedilo 10,5 % učenika. Za učenike s kroničnim bolestima i drugim poremećajima zdravlja bilo bi potrebno osigurati dovoljan broj upisnih mjesta u srednjim školama te kontinuirano pratiti njihov profesionalni razvoj radi intervencije u slučaju potrebe promjene škole i uvida u ishod obrazovanja. To bi se postiglo koordiniranim radom školskih liječnika, timova za profesionalno usmjeravanje, srednjih škola i županijskih upravnih odjela za prosvjetu, kulturu i šport., By following a child’s growth, development, and health, school medicine specialist can see opportunities for career choice. Special attention is needed for schoolchildren with chronic diseases and developmental difficulties, because of limited occupation choices. Studies report 10 % to 15 % prevalence of chronic diseases among schoolchildren. Parents and children should be informed about child’s limitations before career choice. It would be helpful for the students to develop interests for occupations that are not contraindicated for their condition. Physical examination gives an insight into the psycho-physical abilities of an eighth-grade primary school student for further education. During examination, counselling and vocational guidance is provided for all students with chronic diseases and other health problems. All procedures are oriented to personal abilities and preferences. The aim of this study was to analyse the reasons for vocational guidance in the Varaždin County of Croatia. It included eighth-grade students from ten primary schools from 1998/99 to 2007/08. Of 4939 students, 458 (9.3 %) with chronic diseases and health difficulties were referred to vocational guidance. Of these, 41.3 % were referred due to mental and behavioural disorders. These students were assessed and received a recommendation for at least two occupations. Forty-eight students (10.5 %) did not follow the recommendation. In a coordinated effort, school physicians, vocational guidance experts, and school and local authorities should secure enrollment of students with chronic diseases and health difficulties in secondary schools and follow their development and education to provide them the best available career opportunities.

Da li je 43 pacijenata u županiji sa oko 400.000 stanovnika sa pojavom mezotelioma veliki ili malio broj diskutiralo se u ovom radu, te nove metode dijagnosticiranja.

Prikazan je slučaj dvojice mesara koji su se akcidentalno otrovali amonijakom i teške posljedice takovog trovanja

Cilj istraživanja. Ovim istraživanjem se željelo ispitati da li kadrovska ekipiranost vatrogasaca odgovara operativnoj na terenu, i da li je radna sposobnost prema radnom mjestu odgavarajuća s obzirom na životnu dob, te da li izlaganje stresu izaziva psihičke posljedice. Ispitanici i metode. U tu svrhu 220 vatrogasaca iz Primorsko-goranske županije, 99 profesionalaca iz grada Rijeke, 45 profesionalaca iz okolnih manjih mjesta, te 76 dobrovoljaca iz okolnih mjesta, podvrgnuto je testovima oprerećenja, kondicionom testu – testu penjanja na klupicu, testu repetitivne snage, te testu eksplozivne snage. Kondicioni test ponavljan je uz nošenje Drägerovog aparata sa stlačenim zrakom, te je rađena usporedba respiracijskih vrijednosti prije i poslije opterećenja sa dišnim aparatom. Psihotestove je rješavalo 178 vatrogasaca, PSS 10, COPE upitnik, STAI X1 i STAI X2, te Beckovu skalu depresije. Rezultati. Rezultati su pokazali da profesionalci iz grada imaju prosječno povećani BMI 26, a profesionalci iz okolice BMI 27. Usprkos povećane tjelesne mase, pokazali su dobru fizičku treniranost, spirometrijske vrijednosti i prije, i poslije opterećenja nisu pokazale smetnje ventilacije, što govori o dobrom stanju kardirespiratornog sustava, ali i o adekvatnoj zaštitnoj opremi. Početna sumnja se potvrdila, da s rastućim godinama života, dobra kadrovska ekipiranost ne znači i sigurnu operativnu ekipiranost, budući da su linearne regresijske analize pokazale negativni korelacijski koeficijent u odnosu na repetitivnu i eksplozivnu snagu. Također, u prosjeku nešto mlađi dobrovoljci, jači su izvođenju testa repetitivne snage (p

Na osnovi Gerontološko-javnozdravstvene datoteke o funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba od 65 godina utvrđeno je kako je tek svaka peta starija osoba ovisna o tuđoj pomoći i zdravstvenoj skrbi. Sukladno tome Centar za gerontologiju ZZJZGZ-a predložio je povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu te se tako u Pravilniku o izdavanju i obnavljanju liječničke licence za samostalni rad u čl. 26. definira dobna granica od 75 godina za produljenje licence za funkcionalno sposobne liječnike. Hrvatska i europska gerontološka istraživanja potvrdila su kako u ranijoj starosti od 75-84 godine, a poglavito u dubokoj starosti od 85 i više godina svaka treća odnosno svaka druga starija osoba u dubokoj starosti je ovisna o stalnoj zdravstvenoj skrbi i tuđoj pomoći. Od tuda proizlaze i povećane objektivno utvrđene zdravstvene potrebe starijih osoba funkcionalno onesposobljenih za primjerenom gerijatrijskom skrbi od specifične primarne zdravstvene zaštite u stacionarima domova za starije osobe, gerijatrijskim i psihogerijatrijskim odjelima te gerijatrijskim bolnicama. Slijedom navedenog kako su mogući i primjeri funkcionalne sposobnosti i u dubokoj starosti eliminirajući dobnu diskriminaciju, nužna je primjena obveznog sistematskog ciljnog gerontološkog pregleda koji će uključivati pregled neurologa, psihijatra, okulista, audiologa, medicine rada i gerontologa iz javnog zdravstva uz nužnu procjenu funkcionalne sposobnosti starijih liječnika. U novom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, gerontološko-javnozdravstvena zaštita po županijskim ZZJZ uvrštena je definiranim legislativnim mjerama (NN 126/06) te u suradnji sa djelatnošću medicine rada po županijskim Zavodima za javno zdravstvo i Grada Zagreba moguće je ostvariti navedeni obvezni ciljni preventivni gerontološki pregled u županijskim CZG ZZJZ, RH I GZ.

Ovim istraživanjem se željelo ispitati odgovara li kadrovska ekipiranost vatrogasaca operativnoj na terenu, je li radna sposobnost prema radnom mjestu odgovarajuća s obzirom na životnu dob te izaziva li izlaganje stresu psihičke posljedice.U tu je svrhu 220 vatrogasaca iz Primorsko-goranske županije:99 profesionalaca iz grada Rijeke i 45 iz okolnih manjih mjesta te 76 dobrovoljaca iz okolnih mjesta podvrgnuto testovima opterećenja, kondicionom testu, testu penjanja na klupicu , testu repetitivne snage , te testu eksplozivne snage. Kondicioni test ponavljan je uz nošenje Dragerovog aparata sa stlačenim zrakom, te je rađena usporedba respiracijskih vrijednosti prije i poslIje opterećenja dišnim aparatom.Psihotestove je rješavalo 178 vatrogasaca, PSS 10, COPE upitnik, STAI X1 i STAI X2, te Beckovu skalu depresije.Rezultati su pokazali da profesionalci iz grada imaju prosječno povećani BMI 26, a profesionalci iz okolice Bmi 27.Unatoć povećanoj tjelesnoj masi, pokazali su dobru fizičku treniranost, spirometrijske vrijednosti i prije , i poslije opterećenja nisu pokazale smetnje ventilacije, što govori o dobrom stanju kardiorespiratornog sustava, ali i o adekvatnoj zaštitnoj opremi.Početna sumnja se potvrdila:s rastućim godinama života dobra kadrovska ekipiranost ne znaći i sigurnu operativnu ekipiranost budući da su libnearne regresijske analize pokazale negativni korelacijski koeficijent u odnosu na repetitivnu i eksplozivu snagu.U prosjeku nešto mlađi dobrovoljci također su u izvođenju testa repetitivne snage(p

Definicija zdravlja na radnome mjestu s vremenom se znatno proširila i danas sve više podrazumijeva sveobuhvatnu zaštitu i promociju zdravlja radnika. Tijekom povijesti odnos se štetnosti radnog mjesta i skrbi za zdravlje radnika oblikovao međusobnim utjecajima značajki rada, socijalnom evolucijom koja je mijenjala položaj radnika u društvima, promjenama u načinu proizvodnje, promjenama u gospodarstvu, kao i demografskim promjenama u radničkoj populaciji. Brojne stare civilizacije imale su duboke predrasude prema ljudskomu radu. Često su manualne poslove obavljali robovi, a njihovo zdravlje i sigurnost bili su zanemarivani. Opisan je povijesni razvoj medicine rada u Hrvatskoj. Spektar profesionalnih bolesti (akutnih, kroničnih, malignih, oštećenja reprodukcije) obuhvaća sve organske sustave i svaki od njih može biti oštećen pri izloženosti specifičnim čimbenicima radnog mjesta. Rad, odnosno način i uvjeti rada mogu pogoršati već postojeću bolest, čiji neposredni uzrok ne mora biti vezan uz rad. Životne navike mogu također interferirati s profesionalnim čimbenicima i dovesti do razvoja bolesti. Medicina rada je danas jedino područje medicine koje uzima u obzir međuodnos “zanimanje-okoliš- zdravlje”., The definition of occupational health has changed significantly over time to cover broader aspects of health care and to promote worker’s health. Over the centuries, the relationship between workplace hazards and occupational health care has been influenced by the character of work, social evolution and changes in manufacture, economy and demographics of the working populations. Numerous old civilizations showed deep prejudice towards human work. Very often manual work was done by slaves, and their health and safety were neglected. A spectrum of occupational diseases (acute, chronic, malignant and damage of reproduction) cover all organic body system, each of which can be affected by exposure to specific agents at workplace. Work and working conditions may deteriorate and worsen an existing illness which is not necessarily work-related. Living habits may also interfere with occupational factors leading to the development of a disease. Today, occupational medicine is the only medical field encompassing occupation and environment and health. This article also describes the historic development of occupational medicine in Croatia and some of the current regulations on occupational health in the country.

U ovom istraživanju autori su htjeli ukazati na utjecaj štetnih navika i ponašanja na pojavljivanje određenih dijagnoza, koje bi se preventivnim mjerama mogle izbjeći, ili barem smanjiti.

Definicija zdravlja na radnome mjestu s vremenom se znatno proširila i danas sve više podrazumijeva sveobuhvatnu zaštitu i promociju zdravlja radnika. Tijekom povijesti odnos se štetnosti radnog mjesta i skrbi za zdravlje radnika oblikovao međusobnim utjecajima značajki rada, socijalnom evolucijom koja je mijenjala položaj radnika u društvima, promjenama u načinu proizvodnje, promjenama u gospodarstvu, kao i demografskim promjenama u radničkoj populaciji. Brojne stare civilizacije imale su duboke predrasude prema ljudskom radu. Često su manuelne poslove obavljali robovi, a njihovo zdravlje i sigurnost bili su zanemarivani. Opisan je njihov povijesni razvoj medicine rada u Hrvatskoj. Spektar profesionalnih bolesti (akutnih, kroničnih, malignih, oštećenja reprodukcije) obuhvaća sve organske sustave i svaki od njih može biti oštećen pri izloženosti specifičnim čimbenicima radnog mjesta. Rad, odnosno način i uvjeti rada mogu pogoršati već postojeću bolest, čiji neposredni uzrok ne mora biti vezan uz rad. Životne navike mogu također interferirati s profesionalnim čimbenicima i dovesti do razvoja bolesti. Medicina rada je danas jedino područje medicine koje uzima u obzir međuodnos "zanimanje-okoliš-zdravlje".

Analizom timski obrađenih učenika osmih razreda osnovnih škola Varaždinske županije tijekom 10 školskih godina (1990./1991. do 1999./2000.) ukazuje se na postotak učenika s kronimčnim bolestima, zastupljenost po spolu, učestalost bolesti po skupinama 10. međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema, koje su bile jedan od ograničavajućih čimbenika u odabiru zanimanja u postupku profesionalne orijentacije. U ukupnoj populaciji učenika u analiziranom razdoblju bilo je 16% (3.361) učenika koji su imali zdravstvene teškoće, uz broj dijagnoza 2 do 8 po učeniku, a zanemarujući broj učenika samo s jednom dijagnozom. U ukupnoj populaciji učenika spolna struktura dječaci/djevojčice je 51%/49%, a među bolesnom djecom bila je 60% dječaka i 40% djevojčica. Bolesti oka i očnih adneksa zastupljene su kod 25% učenika, duševni poremećaji i poremećaji ponašanja kod 21%, bolesti dišnog sustava kod 17%, kongenitalne deformacije, deformiteti i kromosomske aberacije kod 16%, te bolesti mišićno-koštanog sustava kod 10% obrađenih. Navode se definicije bolesti vezanih uz rad i pogoršanih radom, te profesionalne orijentacije i selekcije. Ističe se značaj i uloga specijalista medicine rada u postupku pravilnog izbora zanimanja, pri čemu je očuvanje zdravlja djeteta/radnika, uz kvalitetno odrastanje i život s postojećim bolestima i izbjegavanje komplikacije zbog neučinkovitog školovanja i zapošljavanja, jedna je od primarnih mjera prevencije bolesti vezanih uz rad i bolesti pogoršanih radom.

The importance of prompt occupational dose reporting rises when dose is received within short-time interval or when the radiation source suffers any technical failures. Radiation exposure is to be recognized as a private/or group hazard of each person alone. Actual radiation quality of the source is to be taken into account. To optimize the radiological radiation protection Quality Control measurements of the source are done. We have developed digital dosemeters of type “ ALARA OD2” for external dosimetry to be used for establishing the real pattern of occupational dose delivered to the workers or/and as the (Ort) professional environmental measuring station. We are using dosemeter to define the ccontrol areas and areas of concern - point (Ort) around the source. This upgrade to legal obligatory external (film badge) dosimetry will help us to ease defining the professional stuff and working places which are actually exposed to ionising radiation of concern and for which it is necessary to provide legally required, or even additional, occupational health care programme. This means the analysis of exposure situations for specific jobs near the x-ray equipment used for baggage control in the context of carrying out a detailed study for the optimisation of radiation protection. PC data readout from device forms a real time exposure dose rate pattern that proves that any worker or other employee working nearby the baggage x-ray unit is not obliged to undergo any legal occupational monitoring ( dosimetry or health) hence the total dose per year will not exceed 1 mSv under the worst working conditions.

Prikazan je razvoj obrazovanja specijalista medicine rada, sadašnje ustrojstvo te zakonodavstvo. Medicina rada je specijalnost čije su zadaće prevencija rješavanje ozljeda, bolesti i invaliditeta na radu te unaprjeđenje zdravlja radnika. Specijalist medicine rada mora posjedovati odgovarajuća znanja, vještine, sposobnosti i stavove kako bi udovoljio tim zahtjevima. Od 2003. godine je zajednička specijalizacija Medicina rada i sporta usklađena sa zahtjevima Europskog udruženja specijalista medicine (UEMS-a). Trajanje specijalizacije je 4 godine, uključuje obvezni istoimeni specijalistički poslijediplomski studij, te praktični rad iz odgovarajućih područja na klinici, ordinacijama medicine rada i sportskim ordinacijama i procjeni uvjeta rada i sporta. Poučavanje i obučavanje moraju biti bliski stvarnosti. Obrazovanje i praktični rad u medicini rada moraju imati za cilj očuvanje i unaprjeđenje zdravlja radnika.

The importance of prompt occupational dose reporting rises when dose is received within short-time interval or when the radiation source suffers any technical failures. New occupational dosimetric concept states that exposure to radiation is to be recognized as a private/or group hazard of each person alone. Actual radiation quality of the source, well defined controlled areas and areas of concern - point (Ort) are to be taken into account. To optimize the radiological radiation protection, Quality Control measurements of the source and digital dosemeter ALARA OD2 for external dosimetry are used to establish the real pattern of occupational dose delivered to the workers or/and as the (Ort) professional environmental measuring station. Dosemeter device, produced by ALARA Instruments Ltd., is licensed in Republic of Croatia. This upgrade to legal obligatory external dosimetry is helping and will help and ease defining the professional staff who are actually exposed to ionising radiation of concern and for whom it is necessary to provide legally required, or even additional, occupational health care programme. This means the analysis of exposure situations for specific jobs in medicine in the context of carrying out a detailed study for the optimization of radiation protection [1][2][3]. PC data readout from device forms a real time exposure dose rate pattern which is to be added to personal occupational dosimetric data and medical data records of proffesional stuff.

Novi hrvatski zakon o otrovima i njegovi provedbeni propisi, koji će stupiti na snagu do kraja 1998. godine, usklađen je s pozitivnim europskim propisima o opasnim tvarima. Osim pesticida, odredbama ovog zakona podliježu i brojne industrijske kemikalije pa je neminovno da pojedini članci zadiru i u područje medicine rada. U članku 30. određuje se obaveza edukacije o posebnim mjerama zaštite pri radu te obavezni prethodni i periodski pregledi za sve zaposlenike “koji rade s otrovima”. Opseg i učestalost pregleda propisuje ministar zdravstva temeljem mišljenja Hrvatskog zavoda za toksikologiju (HZT) i Hrvatskog zavoda za medicinu rada (HZMR), dok očevidnike o provedbenoj edukaciji i zdravstvenim pregledima vodi HZT. Problematično je kako će se provođenje ove odredbe uskladiti s postojećim Zakonom o zaštiti na radu odnosno Pravilnikom o radnim mjestima s posebnim uvjetima rada i Pravilnikom o izradi procjene opasnosti. Za nadzor nad proizvodnjom, prometom i uporabom otrova nadležna je sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva odnosno županijskih i gradskih ureda. Prema članku 52. sanitarni inspektor može zabraniti rad pravnoj i fizičkoj osobi čiji zaposlenici ne obavljaju propisane zdravstvene preglede, a prema članku 60. predviđena je i novčana kazna za prekršaj. Za specijaliste medicine rada koji sudjeluju u procjeni opasnosti radnog mjesta od koristi će biti nova Lista otrova, koja osim razvrstavanja u skupinu otrova za svaku tvar navodi i obvezatne znakove opasnosti i oznake upozorenja (tkz. R-fraze) i to ovisno o koncentraciji otrovne tvari, a u Pravilniku o označavanju i obilježavanju opasnih tvari propisano je značenje svih navedenih oznaka, također usklađeno s regulativom zemalja Europske Unije.

Autori nakon boravka u Bologni gdje su se upoznali s uporabom citogenetskih tehnika, predlažu uporabu mikronukleus testa za praćenje promjena na staničnom nivou kod pomoraca izloženih štetnim kemikalijama.