Search

Provedbom prvih nacionalnih ispita među učenicima osnovnih škola (8. razred) u Hrvatskoj 2022. godine i objavom ostvarenih rezultata, više nego ikad prije struka i javnost počeli su zazivati sustavne promjene ocjenjivanja u sustavu odgoja i obrazovanja osnovnih škola i/ili načina i uvjeta upisa u srednje škole. Glavni razlog koji se za to navodi jest nemogućnost objektivne usporedbe znanja učenika koji dolaze iz različitih škola, točnije nemogućnost valjane selekcije učenika za upis u srednje škole temeljem zaključnih ocjena iz osnovne škole, a što proizlazi iz subjektivnog unutarnjeg ocjenjivanja. Cjelovita reforma načina osnovnoškolskog ocjenjivanja, ali i načina selekcije učenika za nastavak (sekundarnog) obrazovanja, zasigurno je jedan od izazova sustava odgoja i obrazovanja. Potaknuti navedenim, autori će analizirati postojeći sustav ocjenjivanja i funkciju ocjena u osnovnom obveznom školstvu u Hrvatskoj te postojeći model načina upisa u srednje škole. Na temelju teorijskih razmatranja te uvidom u dobre prakse drugih država, autori će dati svoj okvirni prijedlog za promjenom postojećeg sustava ocjenjivanja u osnovnoj školi u Hrvatskoj te mogućnosti promjene načina upisa učenika u srednje škole.

U sklopu projekta Nacionalni ispiti iz Matematike u osmim razredima osnovnih škola (NI-OŠ-MAT 2011. – 2014.) razvijen je i proveden standardizirani ispit iz Matematike temeljen na suvremenome pristupu ispitivanju znanja i vještina učenika. Razvijene procedure organizacije i provedbe ispitivanja unaprijeđene su kroz etape projekta razvojem informatičke, odnosno aplikacijske podrške u suradnji s projektima Razvoj završnih ispita na kraju obrazovnih ciklusa i Razvoj banke zadataka (projekti Centra). Nadalje, u sklopu projekta razvijena je sveobuhvatna sadržajna struktura ispita iz nastavnoga predmeta Matematike na osnovnoškolskoj razini, definiran je i razvijen nacrt ispita te je kreirana baza matematičkih zadataka. Na velikome i reprezentativnome uzorku učenika i škola provedena su probna ispitivanja zadataka (2011. – 2013.) kao i konačna kalibracija ispita u glavnome ispitivanju 2014. godine. U sklopu glavnoga ispitivanja procijenjene su razine matematičkih znanja i vještina učenika pri završetku osmoga razreda s visokom objektivnošću i pouzdanošću. Završni standardizirani ispit iz Matematike zadovoljava visoke metrijske i sadržajne standarde što jamči zadržavanje kvalitete objektivnoga ispitivanja znanja u njegovim budućim primjenama. Bitna karakteristika takvoga standardiziranog ispita je mogućnost njegova daljnjeg razvoja i unapređenja uz održanje stabilnost standardizacije ispita kao osnove za longitudinalno praćenje rezultata učenika. Budući razvoj ispita nužno bi trebao sadržavati i proširenje prilagodbe ispita na skupine učenika koje nisu bile uključene u provedbu ispitivanja u sklopu ovoga projekta uz nužne kontrole i prilagodbe standardizacije u postupku proširenja. Popratnim upitnicima za učenike i roditelje primijenjenim u sklopu ispitivanja od 2011. do 2014. prikupljene su dodatne informacije o nastavi Matematike i temama vezanim uz nastavu Matematike te je dobiven uvid u neke od mogućih čimbenika povezanih s rezultatima ispitivanja. Kroz četiri godine ispitivanja dobiven je važan pregled tijeka, smjera i snage promjena u praćenim čimbenicima te njihove moguće iskoristivosti u predikciji uspjeha na ispitu iz Matematike

Jubilarni X. hrvatski simpozij o nastavi fizike prilika je za panoramski pogled na hrvatsku nastavu fizike kroz pregled i promišljanje rezultata edukacijskih istraživanja i vanjskog vrednovanja u nastavi fizike prikupljenih od 2006. do danas. Dogodilo se mnogo toga: provedeni su nacionalni ispiti iz fizike, Hrvatska se uključila u međunarodno istraživanje PISA, uvedena je državna matura, ojačala su edukacijska istraživanja u fizici. U ovom će se radu razmotriti što smo sve doznali o problemima i postignućima nastave fizike u Hrvatskoj, te koji su još izazovi ostali pred njom. Razmotrit će se i trendovi u nastavi fizike u svijetu, te pokušati odgovoriti na pitanje gdje se danas nalazi hrvatska nastava fizike u odnosu na razvijeni svijet.

Cilj analize bio je utvrditi postotak uspješnosti učenika u pojedinoj jezičnoj vještini te ustanoviti postoje li korelacije između sveukupnog uspjeha na ispitu i uspjeha u pojedinim zadatcima. Drugi cilj bio je kroz analizu pogrješaka ustanoviti najčešće pogjreške, sposobnosti uporabe složenijih struktura, spostobnost produkcije zadane vrste teksta i sadržajne koherentnosti te sposobnost snalaženja u komunikacijskoj situaciji. Na temelju rezultata dobivenih analizom formulirane su preporuke u skladu sa zadaćama povjerenstva.

Nakon provedbe nacionalnih ispita u svibnju 2008. godine provedene su psihometrijske analize svih ispita. Cilj analiza bio je utvrditi razinuunutarnje valjanosti svakoga pojedinoga ispita te obilježja svakog pojedinog zadatka.

Nakon provedbe nacionalnih ispita u svibnju 2008. godine, Istraživačko-razvojni odjel Centra proveo je psihometrijske analize svih ispita. Rezultati provedenih analiza predstavljeni su svakoj stručnoj radnoj skupini za onaj predmet za koji je ta skupina izrađivala ispit. Na temelju rezultata dobivenih nakon provedenih psihometrijskih analiza i rasprava provedenih s članovima stručnih radnih skupina koji su izrađivali ispite, proizlaze objašnjenja vezana uz psihometrijska i sadržajna obilježja pojedinih ispita, koja će biti prikazana u daljnjem tekstu. Cilj psihometrijske analize bio je utvrditi razinu unutarnje valjanosti svakoga pojedinačnoga ispita te obilježja svakoga pojedinoga zadatka. Ovakva analiza potrebna je radi utvrđivanja stupnja sigurnosti u to da su rezultati postignuti na nekome ispitu doista pravi pokazatelji znanja određenih nastavnih sadržaja. Nadalje, povratne informacije o obilježjima pojedinih zadataka i cjelokupnoga ispita važne su članovima stručnih radnih skupina kako bi mogli napredovati u izradbi novih zadataka i ispita.

Prezentacija rezultata popratnih upitnika provedenih nakog provedbe nacio0nalnih ispita.

Izvješće o projektu Razvoj i strategija nacionalnih ispita iznosi ciljeve, aktivnosti i rezultate Projekta. Cilj je Projekta bio educirati djelatnike Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i njegove vanjske suradnike u području vanjskoga vrjednovanja. U okviru edukacije provedeni su nacionalni ispiti – nacionalna procjena postignuća na uzorku učenika drugoga razreda škola s gimnazijskim programom. U Izvješću su opisani rezultati izradbe testova iz hrvatskoga jezika i matematike, počevši od odabira sadržajnih područja ispitivanja i obrazovnih ishoda pa do same izradbe ispitnih zadataka i oblikovanja nacrta testova. Isto je tako opisan proces izradbe popratnih upitnika od osmišljavanja ciljeva preko sastavljanja pitanja do opisa rezultata. Rezultati nacionalnih ispita – nacionalne procjene postignuća analizirani su prema klasičnoj teoriji testova i teoriji odgovora na zadatak. Ovim su Projektom prvi put provedeni formativni ispiti u Republici Hrvatskoj čime su postavljeni temelji za razvoj nacionalnih ispita s ciljem poboljšanja kvalitete hrvatskoga obrazovnog sustava.

Pregled sadržaja i obrazovnih ishoda provjeravanih kroz nacionalne ispite za učenike trećih razreda gimnazijskih programa i četverogodišnjih strukovnih škola 2008. godine.

Nacionalni ispiti provedeno su u hrvatskim gimnazijama u veljači 2007. godine. Ciljevi provedenih nacionalnih ispita su praćenje učinkovitosti i kvalitete rada u školama, upoznavanje učenika i nastavnika sa sustavom vanjskoga vrednovanja te priprema za provedbu državne mature. U ovome izvještaju prikazani su model ispita, provedba te statističke i psihometrijske analize rezultata ispita kao i primijenjenih popratnih upitnika.

Ciljevi provođenja nacionalnih ispita su praćenje i unaprjeđenje učinkovitosti i kvalitete rada u školama, upoznavanje učenika i nastavnika sa sustavom vanjskoga vrednovanja te priprema za provedbu državne mature. Ovaj tekst se odnosi na pripremu, provedbu i rezultate nacionalnih ispita u II. razredima gimnazijskih programa u školskoj godini 2006./2007.

U svijetu se sve više pozornosti posvećuje razvoju obrazovanja i podizanju njegove kvalitete. U skladu s globalnim trendovima, Hrvatska je 2004. godine započela s uvođenjem sustava vanjskog vrednovanja u srednje školstvo. Temeljna svrha novog sustava je podizanje i ujednačavanje kvalitete obrazovanja, ali i osuvremenjivanje te rasterećivanje nastavnog programa. Prvi nacionalni ispiti provedeni su 2006. godine za sve učenike prvih razreda gimnazija iz hrvatskog jezika, matematike, stranih jezika (engleski, francuski i njemački jezik) te talijanskog kao materinskog jezika. Rezultati ovih ispita prvi su objektivni pokazatelji o razini usvojenih znanja i vještina. Dobiveni rezultati predstavljaju polazište za različita edukacijska, sociološka i psihološka istraživanja. Još s pojavom knjige Human Capital Gary Beckera, odnos obrazovanja i gospodarstva postaje sve zanimljivi istraživačima. Brojna istraživanja su pokazala utjecaj stupnja obrazovanosti i veličine prihoda. S obzirom da mnoge razvijene zemlje i sve tranzicijske zemlje istočne i jugoistočne Europe imaju probleme sa starenjem stanovništva i niskim natalitetom, javlja se potreba za rastom produktivnosti i realizacijom svih raspoloživih ljudskih potencijala. Odnos obrazovanja i gospodarstva je dvosmjeran. Oba smjera zaslužuju istraživačku pozornost. Rezultati na nacionalnim ispitima predstavljaju podlogu za istraživanje utjecaja socio-ekonomske obiteljske pozadine na uspjeh učenika. Postoje tri osnovna elementa kroz koja će se sagledavati socio-ekonomska pozadina. Kulturni kapital se odnosi na posjedovanje kulturnih dobara, kulturnu kompetenciju i kulturne aktivnosti. Socijalni kapital se odnosi na interakciju učenika i roditelja te na sudjelovanje učenika u raznim školskim i izvanškolskim aktivnostima. Ekonomski status se mjeri indeksom posjedovanja materijalnih dobara. Očekuje se da sve tri varijable utječu na uspjeh na nacionalnim ispitima.

U sklopu provedbe nacionalnih ispita 2006. godine, provedeno je i istraži vanje o mišljenju nastavnika o njima. U jednom dijelu upitnika nastavnici su zamoljeni da iznesu svoje komentare o nacionalnim ispitima te svoja iskustvu o radu u školstvu. Važnost nastavnika je sagledana u kontekstu teorije ljudskog kapitala. Iskustvo, promišljanja i stavovi nastavnika predstavljaju doprinos razvoju kvalitete obrazovnog sustava, ali i doprinos što boljem uvo|enju sustava vanjskog vrednovanja. Rezultati kvalitativne analize njihovih stavova upućuju na generalno pozitivan odnos prema uvođenju nacionalnih ispita i državne mature. Ipak, neke od primjedbi zajedničke su svim nastavnicima i ćesto se pojavljuju u komentarima. Naime, oni smatraju da informacije o ispitima učenici trebaju dobiti navrijeme te predlažu usklađivanje ispita s udžbenicima i programom. Više primjedbi nalazimo pri komentiranju uvjeta rada u školi. Izraženo je i nezadovoljstvo preopširnim nastavnim programima, prevelikim razrednim odjelima, slabom tehničkom opremljenočću škola, slabim ili različitim predznanjem učenika koji se upisuju u gimnazije. No ipak je zajednički stav nastavnika da su nacionalni ispiti iskorak prema podizanju kvalitete obrazovnog sustava., During the administration of the national exams in 2006, research was conducted to investigate teachers' opinions. In one part of the questionnaire teachers were asked to comment on the national exams and their experience with working in schools. The importance of teachers is viewed in the context of the theory of human capital. Experience, thoughts and opinions of teachers represent a contribution to the development of the quality of the system of education, but also a contribution to a better introduction of the system of external evaluation. The results of the qualitative analysis show an overall positive attitude towards the introduction of national exams and the state matura. However, some negative comments are common to all teachers and appear often in the comments. The teachers think that the information about the exams should be given on time and they suggest that the exams be more compatible with the textbooks and the curriculum. More negative comments can be found when the teachers comment working conditions. They are dissatisfied with the overly extensive curriculum, too many students in the class, lack of technical equipment and poor or too varied knowledge students have from elementary schools. The teachers agree that the national exams are a step forward towards raising the quality of the educational system., Dans l'ensemble des examens nationaux de 2006, une recherche a été faite sur les points de vue des instituteurs. Dans une partie du questionnaire, il a été demandé aux instituteurs d'exposer leurs commentaires sur les examens nationaux et leur expérience dans leur travail dans l'enseignement. L'importance des instituteurs a été observée dans le contexte de la théorie du capital humain. L'expérience, les considérations et les attitudes des instituteurs représentent une contribution à l'évolution de la qualité du système d'enseignement, mais aussi une contribution en vue de l'introduction la meilleure possible d'un système de valorisation extérieure. Les résultats de l'analyse qualitative indiquent une attitude généralement positive à l'égard de l'introduction d'examens nationaux et de l'examen de maturité “matura” national. Cependant, certaines remarques sont communes chez tous les instituteurs et elles apparaissent souvent dans les commentaires. Ils considèrent qu' ils doivent obtenir à temps les informations concernant les examens et proposent une coordination des examens avec les manuels et le programme. Nous trouvons davantage de remarques dans les commentaires des conditions de travail. Est exprimé le mécontentement en raison des programmes d'enseignement trop chargés, des classes trop nombreuses, de l'équipement technique insuffisant des écoles, des connaissances préalables faibles ou différentes des élèves qui s'inscrivent au lycée. Le point de vue commun des instituteurs est que les examens nationaux sont un progrès vers l'augmentation de la qualité du système d'enseignement.

U sklopu provedbe nacionalnih ispita 2006. godine provedeno je istraživanje o mišljenjima nastavnika. U jednom dijelu upitnika nastavnici su zamoljeni da iznesu svoje komentare o nacionalnim ispitima i iskustvu rada u školstvu. Važnost nastavnika je sagledana u kontekstu teorije ljudskog kapitala. Iskustvo, promišljanja i stavovi nastavnika predstavljaju doprinos razvoju kvalitete obrazovnog sustava, ali i doprinos što boljem uvođenju sustava vanjskog vrednovanja. Rezultati kvalitativne analize upućuju na generalno pozitivan stav prema uvođenju nacionalnih ispita i državne mature. Ipak neke primjedbe zajedničke su svim nastavnicima i često se pojavljuju u komentarima. Smatraju da informacije o ispitima trebaju dobiti na vrijeme te predlažu usklađivanje ispita s udžbenicima i programom. Više primjedbi nalazimo kod komentiranja uvjeta rada. Izraženo je nezadovoljstvo preopširnim nastavnim programima, prevelikim razrednim odjelima, slabom tehničkom opremljenošću škola, slabim ili različitim predznanjem učenika koji se upisuju u gimnazije. Zajednički je stav nastavnika da su nacionalni ispiti iskorak prema podizanju kvalitete obrazovnog sustava.

U broju 10 upoznali smo završni ispit u državi New York MATEMATIKA A (Math A), koji svi moraju položiti da bi završili srednju školu. U ovom broju vam donosimo ispit MATEMATIKA B (Math B), koji moraju položiti svi oni kojima će matematika biti potrebna u njihovom daljem (sveučilišnom) obrazovanju.

Prikazana je strategija uvođenja nacionalnih ispita i državne mature u hrvatske srednje škole.