Search

Tijekom tri jesenska mjeseca (listopad, studeni i prosinac) 2022.godine provedeno je praćenje profila i morfologije plaže Lojišće na Dugom otoku, kako bi se utvrdile promjene količine sedimenta i naslaga cvjetnice Posidonia oceanica. Sediment plaže Lojišće je biogeni karbonatni slabo šljunkoviti pijesak porijeklom iz mora. Profiliranje plaže i izrada 3D modela pokazali su da je plaža Lojišće u najvećoj mjeri pod utjecajem valova juga. Valovi juga unose biogeni sediment i ostatke posidonije iz plitkog mora na plažu i u istoimenu uvalu. Udio sedimenta u banketima posidonije se kreće od preko 300 do preko 2000 kg u 1m3 , što ukazuje na važnost banketa posidonije u biogeomorfološkim strukturama plaže. During three autumn months (October, November and December) in 2022, beach profiling and morphology monitoring of the Lojišće beach on the Dugi otok Island was carried out, in order to determine the changes in the amount of sediment and Posidonia oceanica banquettes. The sediment of the Lojišće beach is a biogenic carbonate slightly gravelly sand of marine origin. Beach profiles and 3D models showed that Lojišće beach is mostly affected by the Scirroco waves. These waves carry in the biogenic sediment and posidonia debris from the shallow sea to the beach and into the Lojišće Bay. The share of sand in posidonia banquettes ranges from over 300 to over 2000 kg in 1m3 , which indicates the importance of posidonia banquettes in the biogeomorphological structures of the beach.

Cilj ovog rada je izgradnja razumijevanja metode materijalne točke. Na početku je predstavljena osnovna teorijska podloga iza metode materijalne točke. Dana je formulacija algoritma za simulaciju koraka metode materijalne točke koji koristi eksplicitnu integraciju. Objašnjena je i jednostavna tehnika adaptivnog vremenskog koraka. Definirano je više modela materijala - voda, hiperelastični materijal, snijeg i pijesak. Objašnjen je jednostavan način za definiranje i interakciju s krutim objektima u sceni, korištenjem funkcija udaljenosti s predznakom. Pokazani su različiti uvjeti na granici. Izneseni su pseudokodovi potrebni za implementaciju opisanih koncepata. Izrađen je simulacijski model unutar programskog alata Unity. Vizualni rezultati dobiveni su korištenjem tehnike praćenja zrake nad rezultatima simulacije unutar alata Blender. The goal of this paper is building the understanding of the material point method. The basic theoretical background required for understanding the material point method is presented. Formulation of an algorithm for explicit time integration is given. A simple technique to implement an adaptive time step is presented. Various material models are defined - water, hyperelastic material, snow and sand material models. A simple way to define and interact with rigid objects is explained, based on signed distance functions. Different border conditions are explained. Pseudocode required for the implementation of discussed topics is given. A simulation model is made using the Unity engine. Visual results are made by raytracing the simulation results using Blender.

U hrvatskoj naftnoj industriji godišnje se proizvodi značajna količina krhotina razrušenih stijena. Krhotine razrušenih stijena zagađene su otpadnom isplakom te spadaju u heterogeni otpad koji sadrži ugljikovodike, teške metale i kloride. Trenutačno se kao metoda zbrinjavanja krhotina primjenjuje metoda stabilizacije uz pomoć vapna i pijeska. Opisan je postupak pripreme stabiliziranog otpada u laboratorijskim uvjetima na dva uzorka krhotina iz isplačnih jama s područja Dravske depresije. Prije pripreme stabiliziranog otpada u laboratorijskim uvjetima, u početnom uzorku otpada određen je udio organske tvari dobiven ekstrakcijom s organskim otapalom te sadržaj ukupno topljive tvari u vodi. Na temelju te dvije osnovne analize određena je količina vapna i pijeska potrebna za izradu stabiliziranog otpada. Fizikalno-kemijske značajke početnog i stabiliziranog otpada analizirane su primjenom standardnih laboratorijskih metoda. Rezultati su pokazali da miješanje otpada s vapnom i pijeskom omogućuje prevođenje početnog uzorka otpada klasificiranog kao opasan otpad u neopasan otpad. Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna., In the Croatian oil and gas industry, significant quantities of drill cuttings are produced annually. The drill cuttings are contaminated with waste mud being heterogeneous waste which comprises hydrocarbons, heavy metals and chlorides. Currently, the treatment option for these drill cuttings is stabilization method using lime and sand as binder. The procedure of stabilized waste preparation in laboratory conditions on two samples of drill cuttings from Drava Depression is described. Prior to the stabilization test under laboratory conditions, it was necessary to determine the content of organic matter in the initial waste sample using organic solvent extraction method, and the content of total soluble matter in water. On the basis of these two parameters, the amount of lime and sand required to produce stabilized waste were determined. Initial and stabilized waste samples were analysed according to standard methods. The results indicated that the process of stabilization of waste using lime and sand enabled the transformation of an initial waste sample classified as hazardous waste into non-hazardous waste. This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.

U ovom završnom radu proučavane su karakteristike, porijeklo i sastav sedimenta plaže Lojišće koja je smještena na Dugom otoku. Istraživanje je provedeno na 3 uzorka s plaže. Metode koje su se primjenjivale uključivale su analizu veličine zrna metodom mokrog sijanja, određivanje karbonatne komponente, mikroskopiranje te konačno analizu mineralnog sastava. Rezultati su prezentirani brojčano te pomoću tablica, slika i dijagrama. Analizom rezultata ustanovljeno je da se radi o biogenom sedimentu porijekla iz mora, iako je početna pretpostavka bila da je sediment litogenog porijekla, odnosno da je nastao trošenjem stijena na kopnu. In this bachelor thesis characteristics, the origin and composition of the sediment from Lojišće beach, which is situated on Dugi otok, were studied. The research was conducted on 3 samples from the beach. The methods used included grain size analysis using the wet sieving method, determination of the carbonate component, microscopy, and finally analysis of the mineral composition. The results are presented numerically and by using tables, pictures, and diagrams. By the result analysis it was established that the samples are a biogenic sediment of marine origin, although the initial assumption was that the sediment is of lithogenic origin, that is, it was created by the weathering of rocks on land.

Prikupljena su 4 uzorka sedimenta na području KAS Sisak koji su likvefakcijom izašli na površinu. Cilj analiza provedenih na njima je bio odrediti postoji li trag antropogenog utjecaja u vidu onečišćenja, te ispitati može li se njihov sastav koristiti kao referentna vrijednost u procjeni antropogenog opterećenja površinskih uzoraka sedimenta rijeka. Napravljene su analiza veličine zrna, analiza geokemijskog sastava, udio karbonatne komponente i analiza mineralnog sastava. Sva četiri uzorka su sličnih karakteristika po pitanju geokemijskog i mineralnog sastava. Dobiveni rezultati i usporedba litoloških, kemijskih i sedimentoloških karakteristika mjesta u blizini ustanovljeno je da u analiziranom sedimentu nije detektirano antropogeno onečišćenje. Jedino su elementi povezani sa aluvijem rijeka Save te Kupe i Odre u povećanim koncentracijama zbog utjecaja rijeka. Naslage kojemu pripadaju uzorci su aluvij recentnih tokova (a). Dubina s koje je mogao doći sediment procjenjuje se na 20 do 26 m ili vjerojatnije s 12 -15 m dubine. Four sediment samples were collected in the area of KAS Sisak, which came to the surface through liquefaction. The goal of the analyses that were carried out on the samples was to determine whether there is a trace of anthropogenic influence in the form of pollution, and to examine whether their composition can be used as a reference value in the assessment of the anthropogenic load of surface samples of river sediments. Analysis of grain size, analysis of geochemical composition, proportion of carbonate component and analysis of mineral composition were made. All four samples have similar characteristics in terms of geochemical and mineral composition. The obtained results and a comparison of the lithological, chemical, and sedimentological characteristics of the nearby places revealed that no anthropogenic pollution was detected in the analysed sediment. The only elements associated with the alluvium of the Sava and Kupa and Odra rivers are in increased concentrations due to the influence of the rivers. The deposits to which the samples belong are of the alluvium of recent flows (a). The depth from which the sediment could have come is estimated at 20 to 26 m or more likely from 12-15 m deep.

Analiziran je uzorak pijeska Golubovec formacije iz egera prikupljen na lokalitetu Vinagora u Hrvatskom zagorju. Mokrim sijanjem ustanovljeno je da je riječ o vrlo loše sortiranom pijesku sa značajnim udjelom lutitnog materijala. Udio karbonatne komponente utvrđen kalcimetrijom vrlo je malen. Analizom teške i lake mineralne frakcije ustanovljeno je da većina čestica pijeska potječe iz metamorfnih stijena, primjerice gnajsa, škriljavca ili sijenita. Najzastupljeniji teški minerali su granat, turmalin, kromit, titanit i apatit. Pijesak je alteriran. Transport nije bio dug i vjerojatno nije bilo pretaloživanja. Taloženje se najvjerojatnije odvijalo u relativno niskoenergetskom marinskom ili eventualno prijelaznom okolišu. The sand from Egerian Golubovec formation is sampled at the Vinagora site in the area of the Hrvatsko Zagorje. Using the wet sieving method, the sand is determined as very poorly sorted with a significant stake of lutite material. The share of the carbonate component calculated with calcimetry method is minor. After the conducted analysis of heavy and light mineral fraction it is established that majority of the sand grains originate from metamorphic rocks such as gneiss, schist and syenite. The most common heavy minerals are garnet, tourmaline, chromite, titanite and apatite. The sand is altered. Transport was not long and resedimentation probably did not occur. Sedimentation most likely took place in a relatively low-energy marine or eventually transitional environment.

Tijekom potresa većih magnituda (M  6) dolazi do pojave likvefakcije, procesa pri kojem rahli slojevi pijeska zasićeni vodom kratkotrajno gube čvrstoću uslijed djelovanja seizmičkih valova uzrokovanih potresom, pri čemu dolazi do istiskivanja sedimenta prema površini. Cilj ovog rada bio je ispitati karakteristike sedimenta savskog aluvija istisnutog na četiri lokacije u Sisku i okolici uslijed petrinjskog potresa (29.12.2020., M6,2). Dodatni je cilj bio odrediti može li se ovaj sediment koristiti kao pozadinska vrijednost u geokemijskim analizama pri procjeni antropogenog onečišćenja. Sediment je analiziran klasičnim sedimentološkim metodama: analizom veličine zrna, udjela karbonata, faznom analizom, ispitivanjem geokemijskog sastava i mikroskopiranjem. Istraživanjem je utvrđeno da bi sediment mogao poticati iz slojeva pliocenske starosti te da ga je moguće koristiti kao pozadinsku vrijednost za buduća istraživanja. During earthquakes of larger magnitudes (M  6), liquefaction occurs, a process in which loose layers of sand saturated with water lose their strength for a short period of time due to the action of seismic waves caused by the earthquake, whereby sediment is pushed towards the surface. The aim of this study was to examine the characteristics of the Sava alluvium sediment displaced at four locations in Sisak and its surroundings due to the Petrinja earthquake (29th December 2020, M6,2). An additional goal was to determine whether this sediment could be used as a background value in geochemical analyses in the assessment of anthropogenic pollution. Sediment was analysed by classical sedimentological methods: grain size analysis, carbonate content, phase analysis, geochemical composition examination and microscopy. This research has established that the sediment could originate from the Pliocene age strata and that it could be used as a background value for future research.

U sklopu ovog rada analiziran je sediment plimne zone plaže Sakarun na Dugom otoku. Plaža Sakarun popularna je turistička destinacija Dugog otoka. Budući da istočnu obalu Jadranskog mora dominantno grade okršene karbonatne stijene pješčane plaže nisu česta pojava. Plaža Sakarun iz godine u godinu trpi velike gubitke sedimenta čime joj se površina smanjuje. Kako bi se spriječio daljnji gubitak sedimenta i kako bi se plaža zaštitila od nestanka, u sklopu ovog rada utvrđeno je porijeklo sedimenta plaže Sakarun. Analiziran je sediment s tri profila plaže iz plimne zone. Rezultati granulometrijske analize pokazali su da plažu grade relativno dobro sortiran pijesak te relativno dobro sortiran slabo šljunkoviti pijesak. Pijesak se najvećim dijelom sastoji od karbonatne komponente dok je siliciklastična podređena. Difrakcijom rengenskih zraka na prahu utvrđen je mineralni sastav u kojem dominiraju kalcit i magnezijski kalcit, a aragonit, kvarc i halit prisutni su u manjim količinama. Sediment plaže pregledan je pod mikroskopom, a mikroskopska analiza pokazala je da sediment grade ljušture organizama. Određivanjem udjela karbonatne komponente utvrđeno je da pijesak koji gradi Sakarun sadrži iznadprosječan udio karbonatne komponente što odgovara sedimentu koji nastaje u blizini obala i otoka. Poznavanjem porijekla i karakteristika sedimenta dobivamo jasniju sliku o regulaciji plaže i njenom očuvanju, budžetu sedimenta te njegovom donošenju i odnošenju. As part of this study the intertidal sediment of the Sakarun beach on the Dugi Otok Island has been analysed. Sakarun beach is a very popular tourist destination of the Dugi Otok Island. Since the eastern coast of the Adriatic Sea is dominantly built of karstified carbonate rocks, sandy beaches are not very common. Sand population of the Sakarun beach is declining which may cause general loss of beach. To prevent further sediment loss and protect the beach from extinction, the origin of the sediment of Sakarun beach was determined as a part of this work. The intertidal sediment along three beach profiles has been analysed. Granulometric analysis showed that beach is composed of moderately well sorted sand and moderately well sorted slightly gravelly sand. The sand is mostly composed of carbonate component, while siliciclastic component is present in traces. X-ray diffraction showed the mineral composition where calcite and magnesium calcite are dominant, while aragonite, quartz and halite occur in smaller amount. The sediment is analysed under the microscope. Analysis showed that sand is mostly composed of fragmented organism shells. Carbonate component analysis showed that sand from Sakarun beach contains an extremely high percentage of the carbonate minerals, which is a typical characteristic of the sediment that deposits near shores and islands. By knowing the characteristics and sediment origin, we are getting a clearer picture of beach regulations and their preservations, sediment budget and its input and output.

Mikropaleontološka i granulometrijska analiza provedena je na uzorcima sedimenta iz rubnih morskih okoliša: močvare, plimne ravnice te lagune i plitkog mora u Ninskom zaljevu, neposredno uz Kraljičinu plažu. Praktični dio obuhvatio je terenske, laboratorijske i kabinetske metode. Obrađeni su površinski (0-2 cm), a iz četiri jezgre i najdublji (8-10 cm) intervali sedimenta. U svim (pod-)uzorcima određena je apsolutna i relativna brojnost foraminifera, sastav i tafonomske karakteristike foraminiferske zajednice te ekološki indeksi, što je povezano s određenim granulometrijskim karakteristikama sedimenta. Određeno je ukupno 30 rodova i 44 vrste bentičkih foraminifera, najzastupljenije su one s perforatnom stijenkom iz reda Rotaliida, najbrojniji rod je Ammonia, a najbrojnija vrsta Ammonia beccarii (Linnaeus). Vrijednosti ekoloških indeksa prilično su ujednačene i upućuju na relativno visoku raznolikosti zajednica, te na marinski okoliš normalnog do promjenjivog saliniteta. Sastav sedimenta odgovara pijesku, a najzastupljenije tafonomske promjene povezane su s transportom čestica, što je vidljivo po mehaničkom oštećenju i abradiranosti kućica foraminifera. Micropaleontological and granulometric analyses were performed on sediment samples from the marginal marine environments: salt marsh, intertidal zone, lagoon and shallow water at Nin Bay, next to Queen’s Beach. The practical part included field, laboratory and cabinet methods. Surface (0-2 cm) sediments of all (sub-)samples and the deepest (8-10 cm) sediment intervals of the four cores were analysed. In all (sub-)samples, the absolute and relative abundance, taxonomy and taphonomy of the foraminiferal assemblage were determined and ecological (biodiversity) indices were calculated. These were correlated with certain granulometric characteristics of the sediment. A total of 30 genera and 44 species of benthic foraminifera were identified. The most common are those with perforated wall from the order Rotaliida, with Ammonia beccarii (Linnaeus) being the most common species. The values of the ecological indices are fairly uniform, indicating a relatively high diversity of the assemblage and suggesting a marine environment with normal to variable salinity. The sediments are sands, and the most common taphonomic changes are associated with the transport of particles, as evidenced by the mechanical damages and abrasion marks of the foraminiferal tests.

Završni rad na temu razrade koncepta i konstrukcijskog rješenja dvosmjernog horizontalnog konvejera koji pijeskom puni bunkere postavljene u niz, izrađen je u skladu sa proračunom i na temelju kombinacije postojećih rješenja konvejera za slične zahtjeve i pripadajuće literature. Uvodni dio sastoji se od općenitog razmatranja o prenosilima s pogonskim trakama, analize principa rada nekih postojećih proizvoda, te vrednovanja i odabira najboljeg koncepta. Na temelju tog koncepta zadatak ide u daljnju razradu, uz zadane ulazne parametre: ukupna dužina trake, visina vozne trake i volumenski protok. Radu je uz proračun priložena tehnička dokumentacija u obliku sklopnog crteža konvejera sa svim bitnim presjecima i detaljima. The subject of this final paper: developing the concepts and designing the two-way horizontal conveyor which fills the bunkers arranged in a row with the sand, has been made in line with the calculations and the combination of existing conveyor solutions information and required literature. The introduction contains general descriptions of conveyors, analyses of some of the existing products, the evaluation of the concepts and choosing the best one. The chosen concept then undergoes further development and elaboration, together with the assigned entrant parameters: the belt lenght, the height of the belt placement and volumetric flow rate. The technical documentation of the conveyor is attached at the end of the paper.

Cilj rada bio je utvrditi utjecaj predtretmana grijanja i hlađenja na klijavost sjemena pustenaste divizme (Verbascum phlomoides L.) na različitim podlogama. Sjeme je podvrgnuto predtretmanima grijanja u sušioniku na 35 °C i hlađenja u hladnjaku na 4 °C tijekom sedam dana prije postavljanja pokusa. Klijavost sjemena ispitana je na 3 podloge u Petrijevim zdjelicama: filter papir, supstrat te pijesak. Kako bi se utvrdio utjecaj predtretmana i podloga po završetku istraživanja uz ukupnu klijavost zabilježeni su i morfološki parametri. Općenito, predtretmani grijanja i hlađenja sjemena značajno su utjecali na klijavost, dok su podloge utjecale značajno na ostale ispitivane parametre.

U radu je prikazano istraživanje otpornosti pojedinačnih osnotlačno opterećenih spiralnih pilota u suhom pijesku pomoću laboratorijskih fizikalnih modela i numeričkih analiza. Dobivene vrijednosti tlačne nosivosti uspoređene su s postojećim teoretskim rezultatima iz literature. Laboratorijska ispitivanja na modelima provedena su kako bi se odredili neki od parametara potrebnih za projektiranje spiralnih pilota, kao što su broj, promjer i razmak spiralnih ploča. Rezultati su pokazali da broj, veličina i razmak spiralnih ploča utječu na ponašanje spiralnih pilota. Utvrđena je dobra podudarnost između eksperimentalnih, numeričkih i teoretskih rezultata., An investigation into axial compression capacity of single helical piles placed in dry sand through laboratory model tests and numerical analyses is presented. The compressive bearing capacities were compared with existing theoretical results given in the literature. Laboratory model tests were performed to determine some design parameters of helical piles such as the plate number, plate diameter, and plate spacing. A good correspondence between experimental, numerical, and theoretical results was established.

In his analysis of Francis Bacon’s painting, the author seeks to examine how Gilles Deleuze’s “canonical” book is still sufficient for a possible insight into what this painting wants – to reach the extreme limits in the de-worldization of the image and the affective logic of the body. At the same time, in opposition to both the art-historical path of interpretation and the philosophical one, it is shown that not every exclusivity contributes to the desired result. In a critical review of this controversy, mediated by the recent literature on the viability of Deleuze’s view of Bacon as an “anti-narrative” and “anti-representational” painter of violence and hysteria in the contemporary spectacle of consumer capitalism, the author argues that the issue of Bacon’s image must be clarified based on understanding what arises from the early and late oeuvre of this paradigmatic painter of the corporeal turn in terms of opposition between “meat” and “sand”. This primarily refers to the fact that the analysis of Figure and the “logic of sensation” in Deleuze’s interpretation raises the question to what extent Francis Bacon enclosed painting in his own space of the “hypnotic effect” of creation, trying to embrace the subject of painting with his own “diagram” that, instead of the sketch, takes on the function of intuitive thinking in the moment, unrepeatable and singular like a flash of sunshine in a mirror., Autor u analizi slikarstva Francisa Bacona nastoji preispitati koliko je „kanonska” knjiga Gillesa Deleuzea još uvijek dostatna za mogućnost uvida u ono što ovo slikarstvo uistinu hoće – dospjeti do krajnjih granica rasvjetovljenja slike i afektivne logike tijela. Pritom se u suprotstavljenosti povijesno-umjetničkoga puta tumačenja i onoga filozofijskog pokazuje kako svaka isključivost ne pridonosi željenomu rezultatu. U kritičkome razmatranju ovoga prijepora, posredovanoga novijom literaturom o tome koliko je uopće održiva Deleuzeova postavka o Baconu kao o „antinarativnome” i „antireprezentacijskome” slikaru nasilja i histerije u suvremenome svijetu spektakla potrošačkoga kapitalizma, autor tvrdi da se pitanje slike u Bacona mora raščistiti na tlu razumijevanja onoga što u opreci „mesa” i „pijeska” proizlazi iz tzv. ranoga i kasnoga opusa ovoga paradigmatskog slikara korporalnoga obrata. To se ponajprije odnosi na ono kako analiza Figure i „logike senzacije” u Deleuzeovu tumačenju otvara pitanje koliko je Francis Bacon uopće slikarstvo zatvorio u vlastiti prostor „hipnotičkoga učinka” stvaranja nastojeći na zasadama Cézannea i Van Gogha obujmiti predmet slikanja vlastitim „dijagramom” koji umjesto skica preuzima funkciju intuitivnoga mišljenja u trenutku, neponovljivoga i jednokratnoga poput bljeska sunca u zrcalu.

U ovom radu je opisan tehnološki postupak eksploatacije i oplemenjivanja šljunka i pijeska u šljunčari Hrastovljan. Šljunak se eksploatira plovnim bagerom na obližnjem jezeru te se nakon toga sustavom tračnih transportera dovodi do deponija gdje se nakon toga počinje oplemenjivati šljunak. Kao gotov proizvod dobivaju se razne klase šljunka.

U radu se daje pregled saznanja o prijenosu sile i modeliranju lanaca sile u zrnatom materijalu. Lanci sile imaju ključnu ulogu kao mehanizam prijenosa sile u zrnatom materijalu i određuju mehanička svojstva materijala (stabilnost, elastičnost i protočnost). Oni predstavljaju početnu točku u proučavanju vremenski i prostorno ovisnih procesa koji su raspravljeni u tekstu. Formiranje i razvoj lanaca sile u sustavu zrna i šupljina predstavlja glavni problem istraživanja. Problem je moguće riješiti korištenjem numeričke metode diskretnih elemenata i usporedbom sa laboratorijskim ispitivanjima.

Pijesak s područja Ličkog Cerja je slabo sortiran, sitnozrnat, a sastoji se od barita i ankerita. Izvorišno područje barita najvjerojatnije je bio loklalitet Ričice.

In order to select the most suitable broodstock conditions for Callista chione, a conditioning experiment was performed and the gametogenic cycle of a natural population on the coast of Arenys de Mar (Catalonia, NE Spain) was studied. The influence of food availability and sand bed presence on energy balance and gonadal development was analyzed, also the proliferation of intracellular bacteria in gills was monitored. The gametogenic cycle started between August and September. In November, most of the gonads were ripe and spawning began in December. The higher abundance of spawning clams occurred between January and April (with sea surface temperature 13-15ºC). Three experimental conditions were tested in September at a constant temperature of 14ºC:T1 (0.10% of organic weight of microalgae as a proportion of the live weight of the clams per day and a sand bed); T2 (0.05% and a sand bed); T3 (0.10% without a sand bed). Gonadal maturity was a priority for this species and was reached at the end of all trials. Food availability and sand bed presence benefit survival and gonadal development. The best results were obtained in clams from trial T1. Nevertheless, broodstock conditions seemed to trigger the proliferation of intracellular bacteria in gills, and as the experiment advanced, prevalence and intensity of infection increased for all trials reaching values of 100% and between 9-40 intracellular bacteria/pair of gill plica, respectively., Kako bi se odabrali najprikladniji uvjeti za mriještenje vrste Callista chione, proveden je eksperiment kojim se pokušao utvrditi gametogeni ciklus prirodne populacije na obali Arenys de Mar (Katalonija, SI Španjolska). Analiziran je utjecaj dostupnosti hrane i prisutnosti pješčanog morskog dna na energetsku ravnotežu i gonadni razvoj, također je praćena proliferacija intracelularne bakterije u škrgama. Gametogeni ciklus započeo je između kolovoza i rujna. U studenom je većina gonada zrela i mrijest je započeo u prosincu. Veći broj mriještenja školjki dogodio se između siječnja i travnja (uz površinske temperature mora 13-15ºC). Tri eksperimentalna uvjeta su ispitana u rujnu na konstantnoj temperaturi od 14 stupnjeva: T1 (0.10% organske mase algi, udjela žive vage školjki po danu i pješčanog dna); T2 (0,05% pješčano dno); T3 (0.10% bez pješčanog dna). Gonadna zrelost je prioritet za ovu vrstu, a postignuta je na kraju svih ispitivanja. Dostupnost hrane i pješčano morsko dno pogoduju opstanku i razvoju gonada, a najbolji rezultati dobiveni su u školjkama u ispitivanju označenom T1. Ipak, činilo se da uvjeti mriješt enja aktiviraju proliferaciju intracelularne bakterije u škrgama, a kako je eksperiment napredovao, učestalost i intenzitet zaraze se respektivno povećao kod svih ispitanih primjeraka dosežući vrijednosti od 100% i između 9-40 intracelularnih bakterija po paru škržnih nabora.

Kratki prikaz geološko stratigrafskih obilježja ležeišta kvartarnih šljunaka i pijesaka u okolici Koprivnice te prednosti i problema pri eksploataciji iz šljunčara s stanovišta zaštite prirode, posebice vezano provedbu prirodi bliske rekultivacije.

Bogati sedimenti šljunka i pijeska u nizini Drave, pa tako i u Podravini oko Šoderice, nastali su fluvijalnom erozijom na prijelazu iz pleistocena u holocen. Ponegdje su naslage debele i više od 200 metara, a dubina slojeva zavisi i o recentnim tektonskim gibanjima. Geomorfološki se krajolik područja Šoderice stalno oblikuje tijekom holocena, a pogotovo meandriranjem Drave. U članku je još prikazana procjena zaliha šljunka i pijeska, zatim temeljito povijesno-ekološki pregled eksploatacije šljunka i pijeska od 1868. do danas, te ekološke prilike i turistička valorizacija jezera Šoderica., Rich sediments of sand and gravel in the valley of Drava River, including Podravina region nearby Lake Šoderica, were accumulated by fluvial erosion in the late Pleistocene and early Holocene. In some places, these deposits are over 200 meters thick, and the depth of layers depends on the recent tectonic movements. Geomorphologic landscape of the area of Lake Šoderica had been forming during the Holocene, especially by meandering of Drava river. The paper provides an assessment of sand and gravel deposits, a thorough historical-ecological review of gravel/sand exploitation in the period from 1868 to the present day, as well as well as the environmental opportunities and tourism valorization of Lake Šoderica.

Tailing dams are objects of capital importance where the downstream slope is made from fine sand in wet condition. The draining reduces the saturation degree, which favorably influences the behavior of the dam. However, these aspects are routinely calculated in saturated condition, so there always remains the dilemma of ‘reserves’ of shearing strength and arises the interest to study the properties of tailing sand in different conditions of saturation and to apply the same in numerical analysis for the calculation of stress and strain and their stability. In light of such defined characteristics, it is still possible to execute optimization of the tailing dams, thanks to numerical modeling where it is possible to apply such laboratory parameters. Such dedicated tests were carried out during 2016 at several higher education institutions, and applied in the analyses. The resulting lab- numeric results contribute to the clarification of the role and influence of partial saturation on the shear strength, slope stability and deformability of tailing sand.

S ciljem osiguranja kvalitete rezultata ispitivanja, Laboratorij za ispitivanje tla i stijena tvrtke GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. organizao je međulaboratorijska poredbena ispitivanja za metodu ispitivanja Određivanje gustoće čvrstih čestica tla prema normi ASTM D 854 – 14. U radu je opisan postupak određivanja homogenosti i stabilnosti uzorka na primjeru dva materijala, modelarska glina i pijesak. Za potrebe statističke obrade podataka kao i za potrebe organizacije primijenjeni su zahtjevi slijedećih normi: HRN ISO 13528, HRN EN ISO/IEC 17043 i upute Hrvatske akreditacijske agencije.

Istraživani pijesak je sitnozrnat do srednjezrnat, pretežito karbonatnog sastava. U njagovom sastavu prevladavaju biklasti foraminifera, mahovnjaka, crvenih algi ježinaca

U završnom radu govori se o diverteru, dijelovima divertera, načinu djelovanja divertera. Navedeni su proizvođači divertera, te je opisano kako treba skladištiti njegove dijelove. Također, obrađuje se utjecaj erozije na njegovu djelotvornost. Kroz eksperimentalnu studiju saznaje se koji su uzroci zastoja divertera i kako erozija utječe na njegov rad. U samom kraju završnog rada, opisan je utjecaj brzine, količine pijeska, tipa cijevi, te određenog tipa tekućine na udio erozije.

U radu je istražen modalni i granulometrijski sastav recentnih pijesaka rijeka Cetina, Neretva i Drim. Utvrđeno je da je pijesak rijeke Cetine pretežno karbonatnog sastava, rijeke Neretve miješanog siliciklastično-karbonatnog sastava, dok je pijesak rijeke Drim siliciklastičnog sastava.

Rad je obuhvatio pregled izdanaka sa sedimentima kvartarne starosti u široj okolici Zadra, prikupljeni su uzorci i napravljena je kabinetska granulometrijska analiza.

U radu su obrađeni mortovi za zidanje. Prikazani su zahtjevi na sastavne komponente morta, svojstva morta u svježem i očvrslom stanju, principi projektiranja sastava morta te tehnologija proizvodnje, ugradnje i njegovanja.

U uvodnom dijelu općenito je opisan razvoj ljevarstva s posebnim osvrtom na površinske greške. Opisane su greške koje su uzrokovane lošim svojstvima kalupne mješavine. Detaljno su opisani postupci ispitivanja kalupnih mješavina koji mogu dati podatke o svojstvima kalupne mješavine a posebno o čvrstoći rekondenzacijske zone. Ispitivanja kalupnih mješavina su provedena u pogonskim uvjetima u ljevaonici Plamen d.o.o. Požega. Završni dio obuhvaća analizu podataka te su predložena moguća poboljšanja.

Rad donosi detaljan opis revitalizirane rimske masaže iz Varaždinskih Toplica koja je prvi puta prezentirana 2011. godine u sklopu arheološkog lokaliteta u Varaždinskim Toplicama povodom „Aquafesta„ a također i iste godine na IV. Rimskim igrama u Termama Ptuj. Revitalizaciju masaže, kao dio scenskog prikaza, izvela je u Termama Ptuj „Rimska skupina iz Aquae Iasae„ koju su činili: ravnateljica Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice Spomenka Vlahović, muzejski tehničar pripravnik Karlo Ivanek, stručni medicinski kadar iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice Marina Horg viši fizioterapeut, Jadranka Vinković i Andreja Brleković fizioterapeuti te Dominik Pokos aromaterapeut. Za potrebe rimskog prikaza masaže provedeno je detaljno istraživanje u kojem je trebalo istražiti i definirati načine antičke masaže koje su koristili Rimljani u rimskim termama sa primjenom ljekovitih ulja, sitnog pijeska, prirodnog sapuna i upotrebom posebne strugalice poznate pod nazivom „strigil„, kao i izrađenih, revitaliziranih komada odjeće koju su u termama odijevali rimski balneolozi, kapsuari i kupališni pacijenti. Ovaj projekt iz područja eksperimentalne arheologije Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice podržali su: Grad Varaždinske Toplice, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice i Gradska vatrogasna zajednica Varaždinske Toplice, a veliki interes za prezentaciju istog pokazali su brojni mediji (novine, tv)., Die Arbeit bringt eine detailisierte Beschreibung der revitalisierten römischen Massage aus Varaždinske Toplice. Die war zum ersten Mal in 2011 im Rahmen des archäologischen Komplex von Aquae Iasae im Anlass des „Aquaefests“ und in denselben Jahr auf den IV. Römischen Spielen in den Thermen Ptuj der Öffentlichkeit vorgeführt. Als Teil der szenischen Revitalisation der Massage haben sie in den Thermen Ptuj folgende Mitglieder der „Römischen Truppe“ aus Aquae Iasae dargestellt: die Leiterin des Heimatmuseums Varaždinske Toplice Spomenka Vlahović, Museums Praktikant Karlo Ivanek, Fachkräfte des Speziall Krankenhaus für medizinische Rehabilitation Varaždinske Toplice Marina Horg höhere Physiotherapeutin, Jadranka Vinković und Andreja Brleković Physiotherapeutinen, und Dominik Pokos Aromatherapeut. Für die römische Darstellungszwecke der Massage wurde eine detailisierte Untersuchung durhgeführt. Der Grundziel war die Untersuchung und die Definierung der antiken Massagearten mit der Anwendung von Heilölen, feinkornigem Sand, Naturseife und der Nutznug des besonderen Schabeisen der unter dem Namen Strigilis bekannt ist, als auch den selbst gemachten revitalisierten Kleidungsgegenständen die in den römischen Thermen die Balneologen, Capsuaren und Badepatienten getragen haben und die auch die Römer in den römischen Thermen in Aquae Iasae benutzt haben. Das Projekt aus dem Bereich der experimentalen Archäologie des Heimatmuseums Varaždinske Toplice haben die Stadt Varaždinske Toplice, Speziall Krankenhaus für medizinische Rehabilitation Varaždinske Toplice und der städtische Feuerwehrverein Varaždinske Toplice unterstützt. Das grosse Interesse für die Presentation haben auch viele Medien (Presse, Fernsehen) gezeigt.

U radu su istražene sedimentološke značajke Đurđevakih pijesaka. Utvrđeno je da su to dobro sortirani sitnozrnati pijeci. Pješčana zrna su dobro zaobljena i viso kosferična. U sastavu zajednice teških minerala u pijescima dominiraju rutil, granat i epidot. Pijesak je nastao eolskim pretaložavanjem dravskih pijesaka u doba pleistocena.

Na pjeskokopu Petnja donji dio profila izgrađuju pijesci najmlađeg miocena porijeklom iz Alpa, dok je gornji dio profila izgrađen od raznovrsnih kvartarnih sedimenta porijeklom iz Bosne.

Analiza sastava zajednice teških minerala pokazala je da pijesci iz pjeskokopa Petnja potječu iz dva različita izvorišta. Pijesci iz donjeg dijela pjeskokopa, koji pripadaju majmlađem miocenu, porijeklom su iz Alpa. Pijesci iz gornjeg dijela pjeskokopa, pliocenske ili kvartarne starosti, porijeklom su iz Bosne.

U ležištu kvarcnog pijeska Vranić na južnim obroncima Papuka nađeni su brojni fosilni ostaci kitova.

U prezentaciji je dano rješenje proračunskog zadatka temeljenja građevine na pilotu u pijesku. Proračunski zadatak proveden je u skaldu sa normom za greotehničko projektiranje Eurokod 7. Poseban naglasak dan je na postupak određivanja karakterističnih parametara materijala iz CPT istražnih radova, metode proračuna nosivosti pilota te primjenu parcijalnih koeficijenata sigurnosti.

U radu je dan pregled najnovijih metoda i tehnika mjerenja malih deformacija na uzorcima tla u troosnim uređajima kao i mjerenja krutosti tla na terenu. Prikazuju se rezultati mjerenja krutosti uporabom "bender elemenata" pri različitim naprezanjima u troosnom uređaju.

Istraživani su pijesci koji najvjerojatnije pripadaju gornjem pontu. Utvrđeno je njihovo lokalno porijeklo.

Na južnim obroncima Ivanščice, sjeverno od Bedekovčine u selu Lug Orehovički, snimljen je detaljan geološki stup ukupne debljine 33 m. Na osnovu terenskih zapažanja, analiza granulometrijskog sastava i analize sadržaja CaCO3 istraživani sedimenti grupirani su u dva facijesa: facijes laminiranih pijesaka s proslojcima pješčenjaka i lećama šljunka (F1) i facijes masivnih pijesaka i siltoznih pijesaka (F2). Facijes F1sastoji se od vrlo sitnog ili sitnog dobro sortiranog horizontalno ili koso laminiranog pijeska s lećama sitnozrnatog šljunka i proslojcima dobro sortiranog sitnozrnatog slabo vezanog litičnog arenita. Facijes (F2) se sastoji od masivnih slojeva dobro sortiranog sitnozrnatog pijeska i srednje sortiranog siltoznog pijeska. Taloženje sedimenata odvijalo se krajem gornjeg miocena na čelu delte u vrlo plitkom brakičnom jezerskom okolišu. Modalni sastav pješčenjaka kao i zajednica teških minerala u pijescima pokazali su da su izvorišne stijene klastičnog detritusa najvećim dijelom bile starije sedimentne stijene i raznovrsne metamorfne stijene, a samo manjim dijelom kisele magmatske stijene. Mineraloška i strukturna zrelost pješčano-siltnog detritusa, kao i nedostatak krupnijeg klastičnog detritusa, sugeriraju njegov dulji transport, tj. porijeklo iz udaljenijih izvorišta.

Sastav recentnih pijesaka rijeke Mure varira ovisno o veličini frakcije. Pješčani detritus uglavnom potjeće iz metamorfnih i starijih sedimentnih stijena.

Mišljenje i primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš za eksploataciju građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju Mladje, Općina Drnje

U radu je dan pregled najnovijih saznanja o realnom ponašanju pijeska prvenstveno pri ispitivanju u tro-osnom uređaju. Na temelju prikupljenih empirijskih funkcija, kojima se opisuje pojedini segment ponašanja pijeska, te koristeći nove funkcije predložene u ovom radu, formiran je matematički model za opisivanje ponašanja pijeska pri monotonom tro-osnom smicanju, koji uzima u obzir dilataciju pijeska uslijed smicanja, vršnu čvrstoću te čvrstoću za kritično stanje, krutost tla pri malim deformacijama, redukciju krutosti uslijed smicanja te pojavu plastičnih volumenskih deformacija pri izotropnom opterećenju. Novi matematički model tla provjeren je i kalibriran simulacijama tro-osnih pokusa Erksak pijeska, koje su provedene u računalnom programu Mathematica. Istim postupkom model je verificiran još na četiri baze ispitivanja pijeska, Ticino, Boštanj, Toyura i Portaway. Korištenjem poopćenog Iwanov sustava razvijenog u ovom radu, formulirana je konstitucijska jednadžba novog modela tla za opisivanje ponašanja pijeska za trodimenzionalno stanje naprezanja. Jednadžba je ugrađena u računalni program za modeliranje geotehničkih konstrukcija Plaxis 2D korištenjem programskog jezika Fortran. Novi model tla verificiran je numeričkim simulacijama laboratorijskih pokusa za razne tragove naprezanja, stanje dreniranosti i cikluse opterećenja i rasterećenja te je provjerena mogućnost njegove primjene za modeliranje realne geotehničke konstrukcije. Rezultati provedenih numeričkih simulacija pokazuju da novi model tla ima mogućnost opisivanja ponašanja pijeska u izuzetno širokom rasponu naprezanja, deformacija i zbijenosti uz zadovoljavajuću točnost te se može lako prilagoditi novim spoznajama o ponašanju pijeska.

Pliokvartarni pijesci sa sjevrnih obronaka Papuka su vrlo loše sortitrani i po svojem sastavu određeni su kao litični areniti. To su mineraloški i strukturno nezreli pijesci koji su nastali trošenjem starijih sedimentnih stijena, granitoidnih stijena i regionalno metamorfnih stijena iz jezgre Papuka.

Analizirana je foraminiferska zajednica sedimenta s dubine od 2 metra s pet različitih lokaliteta, uvale Cuklićevo i Rova na otoku Krku, uvale Podbran na Vinodolskoj obali, te plaže George bay i Blue Lagoon na Malti. Na temelju granulometrijske analize određena su dva tipa sedimenta dna. Na dnu uvala Cuklićevo, Rova, Podbran i Blue Lagoon je pijesak, dok je dno u George bayu muljeviti pijesak. Na pjeskovitom dnu prevladavaju epifaunalne vrste dok se na muljevito - pjeskovitom dnu povećava učestalost pojavljivanja infaunalnih vrsta. Najveću bioranolikost ima George bay, uzorak s muljevito – pjeskovitom podlogom, gdje je energija okoliša mala, a time i fizikalna stabilnost okoliša veća. Suprotni, nestabilni uvjeti okoliša u pješćanom uzorku uvale Rova razlog su najmanje vrijednosti bioraznolikosti. U priobalju Malte opisana je Amphistegina lobifera, velika bentička foraminifera koja se tretira kao vrsta koja ugrožava biološku raznolikost foraminiferske zajednice te se ne može pronaći na područjima gdje su temperature tijekom zimskih mjeseci niže od 14°C.

Analizirane su karakteristike zbijanja pijeska i gline (odabrani uzorci tla) pri energiji zbijanja koja odgovara energiji zbijanja po postupku Proctor-standard i 2 x Proctor standard. Provedeni su pokusi na po pet različitih vlažnosti za svaki materijal.

Analizirana je foraminiferska zajednica iz površinskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. Cilj istraživanja bio je usporediti sastav zajednica, bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata, ali s različitih dubina i geografski udaljenih postaja. Uzorkovanja su provedena u različitim okolišima obalne zone uzduž istočne obale Jadranskog mora, idući od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995. do 2008: Piranski zaljev, uvala Malinska na otoku Krku, uvala Novi Vinodolski, otok Zverinac, ušće rijeke Cetine, otok Vis (6, 5 km od SI obale) te tjesnac Oštro (Bokokotorska vrata). Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m, različitim tehnikama uzorkovanja, ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona, odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i određivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN-ove klasifikacije (1987). Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici. Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipičnu za šelfna mora normalnog saliniteta. Shannon-Wienerov indeks kreće se od 2, 25 u Malinskoj, do 3, 25 na ušću rijeke Cetine ; Fisherov α indeks najmanji je u Malinskoj (8, 9), a najveći u Piranskom zaljevu (16, 8). Na svim postajama tip sedimenta je pijesak, izuzev na otoku Visu i u tjesnacu Oštro, gdje je određen glinoviti pijesak. U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans D’ORBIGNY (15% zajednice), a slijede Triloculina affinis D´ORBIGNY, Peneroplis pertusus (FORASKAL), Ammonia beccarii (LINNAEUS) i Cribroelphidium poeyanum (D´ORBIGNY). U uvali Malinska na jedinke vrste P. pertusus otpada čak 48% zajednice, a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp. (6, 28%), Siphonaperta aspera (D'ORBIGNY) i Siphonaperta irregularis (D´ORBIGNY), svaka s oko 4%. U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sačinjavaju oko 55% zajednice, a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp., Elphidium margaritaceum (CUSHMAN) i Elphidium translucens NATLAND. Ispred otoka Zverinca najveći udio u zajednici (6, 4%) ima vrsta Lobatula lobatula (WALKER & JACOB), koju slijede Asterigerinata mamilla (WILLIAMSON), Cibicides boueanus (D´ORBIGNY), Rosalina bradyi (CUSHMAN) i Textularia conica (D´ORBIGNY). Na ušću rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp. i Quinqueloculina seminula (LINNAEUS), koje zajedno predstavljaju 35% zajednice, zatim Ammonia tepida (CUSHMAN), Elphidium punctatum TERQUEM i Gyroidinoides sp. Planktonske foraminifere (Globigerina sp., Globorotalia sp.) predstavljaju čak 40% ukupne zajednice. Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21, 4%) i vrste T. agglutinans (10, 5%). U tjesnacu Oštro dominira vrsta Lenticulina cultrata (MONTFORT), sa skoro 11%, a slijede Globigerina bulloides D´ORBIGNY, Globocassidulina subglobosa (BRADY) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL). Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijedeći način: Piranski zaljev, uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu, Zverinac, Vis i tjesnac Oštro u drugu, dok je ušće rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. Sastav zajednica može se protumačiti promjenom dubine mora među grupama i/ili utjecajem riječnog toka: Piranski zaljev, Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m), Zverinac, Vis i tjesnac Oštro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m, a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na ušću Cetine. Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P. pertusus i Ammonia sp.), dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadrže veće udjele planktonskih foraminifera (što je posljedica utjecaja otvorenog mora). U tjesnacu Oštro, zbog povećanja udjela glinovite komponente u sedimentu, zajednice sadrže više infaunalnih vrsta. Ušće rijeke Cetine specifična je postaja, brojne su jedinke roda Quinqueloculina, a u sedimentima se nalaze i pretaložene eocenske planktonske foraminifere. Iz sastava zajednica, dominacije vrsta, omjera epifaune i infaune, brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki, proizlazi da tip sedimenta dna ne igra važnu ulogu u distribuciji foraminifera, već faktori poput dubine (količine svjetla i količina hrane), ali i rivalski odnosi među vrstama foraminifera.