Search

Poljoprivredno zemljište dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Zbog toga je od izrazite važnosti poznavati položaj, oblik i način korištenja svake pojedine katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta. Mjere zemljišne politike nemoguće je donositi bez poznavanja ovih činjenica i provoditi bez transparentnog informacijskog sustava koji je osnova za učinkovitu i transparentnu zemljišnu politiku. Takav informacijski sustav alat je za donošenje pravnih, administrativnih i ekonomskih odluka te podloga planiranja i razvoja. U radu su prikazane mogućnosti novouspostavljenog informacijskog sustava Agencije za poljoprivredno zemljište kojim se ubrzalo gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem te su dane preporuke za daljnji razvoj i nadogradnju takvog sustava.

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju RH, a zemljište je temeljni činitelj proizvodnje i objekt rada u poljoprivredi. Državno poljoprivredno zemljište od posebne je važnosti za uspostavu kvalitetne poljoprivredne politike s obzirom da zauzima skoro 30% poljoprivrednog prostora RH. Zbog toga je od izrazite važnosti poznavati položaj, oblik i način korištenja svake pojedine katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta. U radu su prikazane mogućnosti informacijskog sustava državnog poljoprivrednog zemljišta kojim se stvorila podloga za učinkovito upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem. Prikazano je kako ispravna inventarizacija temeljena na priznatoj metodologiji olakšava čitanje i analizu te omogućava kvalitetno i učinkovito gospodarenje poljoprivrednim zemljištem od strane nositelja zemljišnih politika.

Agencija za poljoprivredno zemljište je u razdoblju od 20. travnja do 10. srpnja 2015. provela postupak dodijele državnog poljoprivrednog zemljišta bez javnog poziva, na rok od 10 godina. Pravo na dodjelu ostvarivale su sve pravne i fizičke osobe koje se bave stočarstvom, a koje sukladno FADN metodologiji izračuna nemaju minimalnu površinu poljoprivrednog zemljišta propisanu prema broju uvjetnih grla. Prikazana je suradnja Agencije za poljoprivredno zemljište s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i Savjetodavnom službom u postupku dodijele zemljišta, od razmjene prostornih podataka do prijave korisnika i pregleda dodijeljenih čestica uz istovremeni upis dodijeljenih površina u ARKOD sustav te podnošenje zahtjeva za dodjelom prava na plaćanja u poljoprivredi. Naglasak rada je na implementaciji informacijskog sustava Agencije za poljoprivredno zemljište u postupku dodijele državnog poljoprivrednog zemljišta uz osvrt na problematiku neusklađenosti podataka katastarskog operata sa stanjem u naravi koja je pratila postupak dodijele i onemogućila njegovu potpunu automatizaciju

Zemljišnu politiku čini provođenje osnovnih političkih odluka o načinu i opsegu investicija u zemljište, kroz izradu pravne regulative, uređivanje raspolaganjem investicijskih sredstava, sređivanje zemljišne uprave i upravljanje zemljišnim informacijama, koji određuju na koji način treba biti raspoređeno zemljište i dobrobiti od zemljišta. Aktivnosti zemljišne politike moraju imati svrhu promoviranja učinkovite upotrebe zemljišta unutar postojećih obrazaca, te biti uglavnom nadzorne, administrativne i kontrolne naravi. Njihov glavni cilj mora biti razvoj zemljišta stvaranjem znatnih investicija u zemljište i/ili mijenjajući postojeću upotrebu zemljišta. U radu je dan pregled aktivnosti zemljišne politike kojima se utječe na racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za RH kao i pregled sustava za podršku provođenja zemljišne politike od osamostaljenja do danas. Analizirana je povijesna i sadašnja zakonska regulativa s ciljem davanja preporuka za uspostavu učinkovitog sustava za provođenje zemljišne politike.

Prijedlog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta nalazi se u saborskoj proceduri. Nacrt prijedloga zakona koji je predložen daje potpuno novi smisao i koncept komasaciji. Zakonom se predlaže centralizirani dio(Agencija), koji odlučuje o početku komasacije i decentralizirani dio koji odlučuje o provođenju na terenu – županijsko komasacijsko povjerenstvo. Prema sadašnjem prijedlogu poslovi komasacije obavljaju se na temelju višegodišnjih programa, koje donosi Hrvatski sabor i godišnjih programa, koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Programe izrađuje Agencija za poljoprivredno zemljište. Programima se utvrđuju područja na kojima će se obaviti komasacija, izvori financiranja, te rokovi za provedbu programa. Sredstva potrebna za izvršenje programa osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a mogu se osigurati i iz donacija, sredstava jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, te drugih sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba ili iz Programa ruralnog razvoja.

Agencija za poljoprivredno zemljište obavlja poslove zaštite, korištenja, raspolaganja, prometa i okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta kao specijalizirana javna ustanova. Djelatnosti Agencije propisane su Zakonom o poljoprivrednom zemljištu(NN 39/13) i sastavni su dio mjera zemljišne politike Republike Hrvatske. U prezentaciji će biti prikazano ustrojstvo Agencije, dosadašnje aktivnosti u provedbi zemljišne politike i plan rada za buduće razdoblje.

Sustav registriranja nekretnina u Republici Hrvatskoj temelji se na dva državna registra: katastru i zemljišnoj knjizi. Statistika usklađenost stanja podataka ta dva registra, prema “Završnom izvješću projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra” vrlo je niska a neusklađenost stanja registara ne ulijeva pravnu sigurnost i ruši načelo povjerenja u zemljišnu knjigu. Institut pojedinačnog ispravnog postupka, koristeći podatke katastarskog sustava kao temeljnog sustava informacija o prostoru, vjerodostojan je instrument usklađenja zemljišno- knjižnog, katastarskog i stvarnog stanja. Pretpostavka pokretanju ovog postupka je opravdani razlog, koji uvijek postoji kada je riječ o neusklađenom stanju, te se dokazuje javnim ili javnoovjerovljenim ispravama (npr. posjedovni list). U samom postupku podatak o čestici ispravlja se na temelju prijavnog lista i kopije plana potvrđenog od strane tijela nadležnog za katastar. Nadalje, to je postupak kojim se pridonosi i ostvarenju ideje Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS). U tom smislu uloga katastarskih podataka u pojedinačnom ispravnom zemljišno-knjižnom postupku je neizostavna i u ovom radu obrađena je teoretski i praktično.

U ovom radu opisan je sustav upravljanja zemljištem, organizacija upravljanja u Republici Hrvatskoj s osvrtom na stanje podataka poljoprivrednog zemljišta u Brodsko- posavskoj županiji.Opisan je koncept precizne poljoprivrede te primjena GNSS tehnologija u postupcima gospodarenja poljoprivrednim zemljištem kroz prizmu IAKS-a kao i primjena geodetskih tehnologija u upravljanju poljoprivrednom proizvodnjom. Rad po prvi puta daje kronološki prikaz i sistematizaciju podataka izmjere državnog poljoprivrednog zemljišta na području Brodsko-posavske županije u periodu 1996.-2000.g. Prikazani su efekti izmjere državnog poljoprivrednog zemljišta kao i ekonomski aspekt primjene CROPOS sustava u postupcima katastarskih izmjera. Napravljena je HTRS96(ETRS89) HDKS transformacija dobivenih koordinata novoizmjerenih blokova poljoprivrednog zemljišta koristeći za to dva raspoloživa softvera, stariji DAT_ABMO i najnoviji T7D. Na temelju kritičke analize u radu se daje detaljna usporedba razlika položajnih koordinata izračunatih u HDKS-u i HTRS96, koristeći ova dva modela transformacije.

Jedno od zanimljivijih područja aktivnosti u geodeziji zadnjih godina svakako je izmjera nesređenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno primjena naprednih metoda GNSS tehnologije za njegovu izmjeru. S tim je usko povezana i logična primjena novog položajnog referentnog koordinatnog sustava naše države za definiciju konačnih rezultata izmjere, ali je radi povezivanja sa „starim“ podacima, potrebno svakako i adekvatno riješiti pitanje među- datumskih transformacija sa zadovoljavajućom točnošću. U ovom radu se analizira izmjera poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH koja je izvršena 2007. godine, konkretno u četiri položajno interesantne općine u Brodsko- posavskoj županiji, za što su najprije postavljena nova homogena polja GPS točaka. Terenskom izmjerom, vežući se za novouspostavljeno homogeno polje ili na druge stalne točke geodetske osnove, kao konačni rezultat dobivene su GNSS tehnologijom ili tahimetrijskom metodom Gauss-Krügerove (GK) koordinate novoizmjerenih “tabli” poljoprivrednog zemljišta. Za potrebe ovog rada napravljena je HTRS96(ETRS89)HDKS transformacija dobivenih koordinata novoizmjerenih “tabli”, koristeći za to dva raspoloživa softvera, stariji DAT_ABMO i najnoviji T7D. Na temelju kritičke analize u radu se daje detaljna usporedbe razlika položajnih koordinata, u starom i novom datumu, koristeći ova dva modela transformacije.

Kada je Republika Hrvatska (RH), temeljem zakona, postala vlasnikom poljoprivrednog zemljišta koje se do tada nalazilo u društvenom vlasništvu, 24. srpnja 1991.g. stupanjem na snagu starog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, stekla je vlasništvo i nad poljoprivrednim zemljištem velikih društvenih poljoprivrednih poduzeća koja su zemljišta stjecala arondacijama, kupovinama, zamjenama, ustupanjima za zemljoradničke mirovine i sl. Te transakcije stjecanja tada su se djelomično provodile kroz Katastar zemljišta i Zemljišnu knjigu. Stanje koje imamo sada, 19 godina poslije, na području Brodsko-posavske županije još uvijek traži puno uloženog truda u pogledu njegovog sređivanja. Gledano unatrag, postupak evidentiranja možemo podijeliti u dvije faze. Prva faza je početak evidentiranja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH i započinje 1996.g. kada je tadašnji Ured za katastarsko-geodetske poslove Slavonski Brod bio pod županijskom upravom, vršio izmjere državnog poljoprivrednog zemljišta, izrađivao geodetske elaborate i provodio ih kroz katastarski operat. Za provedbu tih elaborata kroz zemljišnu knjigu nismo imali potrebnu podršku Općinskih sudova, Općinskog državnog odvjetništva niti Jedinica lokalne samouprave na čijem području se vršila izmjera. Druga faza započinje 2000.g., spajanjem Državne geodetske uprave (DGU) i Katastra, kada počinje sustavno evidentiranje tog zemljišta tj. kada je DGU razradila model sređivanja nesređenog, poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Ovaj rad prikazuje problematiku usklađivanja stvarnog stanja i katastarskog operata sa stanjem u zemljišnoj knjizi, problematiku provedbe elaborata 14 godina nakon provođenja izmjere poljoprivrednog zemljišta, te ukazuje na veliku potrebu suradnje javnih i državnih tijela jer je to jedini put za stvaranje evidencije koja prikazuje potpuno stvarno stanje nekretnine mjerodavno za pravni promet.

Lokalni razvoj kao jedan od glavnih procesa održivog razvoja široki je koncept u kojem institucije i građani zajedno stvaraju uvjete za poboljšanje kvalitete života. Sveukupni razvitak određenog područja izuzetno je zahtjevan proces planski, organizacijski i provedbeno. Razvitkom je potrebno odgovoriti na ključne probleme koji predstavljaju kočnice razvoja, i to u svim segmentima društveno-gospodarskog sustava. Procesi upravljanja zemljištem glavni su procesi samoupravnog djelokruga svake Općine i kao takvi u svojoj realizaciji traže podršku i zajedničko djelovanje državnih tijela. Katastarski sustav kao temeljni sustav informacija o prostoru podrška je u procesima upravljanja zemljištem prezentirajući ažurne, točne i lako dostupne prostorne podatke i u digitalnom obliku. Komunikacija katastarskog ureda sa jedinicama lokalne samouprave izrasla je iz nastojanja pojedinih općina za modernijim pristupom upravljanja svojim zemljištem, racionalnijim pristupom svojim resursima kao i iz potrebe sređivanja, odnosno usklađivanja, stvarnog stanja na terenu sa katastarskim i zemljišno- knjižnim stanjem. Takav pristup sinergije u postupcima gospodarenja zemljištem opisan je u ovom radu.

Dobro upravljanje zemljištem jedan je od preduvjeta za ubrzani gospodarski i društveni razvoj urbanih i ruralnih područja kao i nasljedstvo za buduće generacije. Pri tome upravljanje obuhvaća, između ostalog, politiku, vlasništvo, uređenje zemljišta i prostorno planiranje. U Republici Hrvatskoj zemljišna politika ruralnih područja određena je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu te rješava niz pitanja, među kojima i tržište poljoprivrednog zemljišta, zemljište u vlasništvu države i dr. Za razvijanjem tržišta poljoprivrednog zemljišta, čime bi se unaprijedio i proces privatizacije državnog zemljišta, postoji velika potreba, jer efikasno tržište poljoprivrednim zemljištem, u smislu poljoprivredne politike, može biti samo ono kod kojeg su uklonjene sve prepreke razvoju i koje je usmjereno na unapređenje strukture poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste perspektivna poljoprivredna gospodarstva. Kao ključna prepreka razvoju poljoprivrede nameće se problem sitnih i isparceliranih posjeda za koje rješenje postoji u procesu okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava. Okrupnjavanje se može potaknuti mjerama poljoprivredne politike koje obuhvaćaju provedbu agrarnih operacija te su usmjerene na razvoj efikasnog tržišta poljoprivrednim zemljištem. Uloga države u tom procesu je nezaobilazna: od inicijative i koordinacije pa do financijske i druge potpore. Predmetno okrupnjavanje, a u okviru njega i sređivanje nesređenog državnog poljoprivrednog zemljišta temelji se na geodetsko-katastarskim i imovinsko-pravim postupcima. Geodetskokatastarski postupci pokretači su cjelokupnog događanja i zato je posebno značajna uloga geodeta u cijelom procesu okrupnjavanja, te se značaj istih i njihove posebnosti u ovom radu posebno opisuju.