Search

Industrijska konoplja (Cannabis sativa L.) je biljka koja u svom sastavu ima preko 100 vrsta kanabinoida. Zakonom o izmjenama i dopunama o suzbijanju zlouporabe droga (NN 39/2019) industrijskom konopljom se smatraju vrste koje su na Zajedničkoj sortnoj listi Europske Unije s do 0,2% tetrahidrokanabinola (THC-a). Glavni predstavnici fitokanabinoida su THC sa svojim psihoaktivnim djelovanjem na endokanabinoidne receptore i kanabidiol (CBD) koji nema psihoaktivno djelovanje. Oni se u biljci nalaze u svojim kiselim oblicima koji se dekarboksiliraju na povišenim temperaturama. Zbog svojeg sastava, industrijska konoplja ima široku primjenu u raznim granama industrije, a njezino sjeme koristi se za proizvodnju ulja, brašna, proteina i sl. Za identifikaciju i kvantifikaciju kanabinoida najčešće se koriste kromatografske metode. Za analizu velikog broja spojeva od interesa najučinkovitijom se pokazala tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC) u kombinaciji s različitim detektorima gdje se u jednoj analizi može identificirati i kvantificirati strukturno slične kanabinoide te njihove pripadajuće derivate.

Konoplja (lat. Cannabis) je biljka čija je primjena u medicinske svrhe poznata stoljećima. Postoje dvije vrste ove biljke, Cannabis sativa i Cannabis indica. Prva se kroz dugu povijest koristila kao medicinski pripravak za liječenje brojnih bolesti. Zbog njezinog psihoaktivnog učinka koristila se i kao droga te je zbog toga bila na popisu supstancija čije je korištenje i prodaja ilegalno. Otkrićem njezinih aktivnih supstanci, kanabinoida THC-a, CBD-a i CBN-a, započelo je istraživanje njihovih farmakoloških učinaka kao i ponovno korištenje u terapijske svrhe. Aktivne tvari učinak ostvaraju putem endokanabinoidnog sustava u čovjeka. Dosada su provedena brojna klinička istraživanja koja su dokazala pozitivan učinak u liječenju neuroloških bolesti, karcinoma i HIV/AIDS-a. Odobrene su indikacije za korištenje u tim bolestima te registrirani lijekovi na bazi konoplje i kanabinoida. Problem u širem korištenju predstavljaju nuspojave tih lijekova kao i njihovo doziranje koje je standardizirano, ali doze različito utječu na pojedine bolesnike te je nužna individualna prilagodba. Medicinska primjena lijekova na bazi konoplje i kanabinoida i dalje je predmet brojnih kliničkih istraživanja. Postoji terapijski potencijal u brojnim drugim bolestima, no rezultati učinka na velikom broju pacijenata i analiza doziranja su neophodni za odobrenje dodatnih indikacija., Hemp (lat. Cannabis) is a plant whose use for medicinal purposes has been known for centuries. There are two species, Cannabis sativa and Cannabis indica. The first has long been used as a medicinal preparation for the treatment of many diseases. Due to its psychoactive effect, it was also used as a drug and was therefore on the list of substances whose use and sale is illegal. With the discovery of its active substances, the cannabinoids THC, CBD and CBN, research into their pharmacological effects as well as re-use for therapeutic purposes began. The active substances have an effect through the endocannabinoid system in humans. So far, numerous clinical studies have been conducted that have proven to have a positive effect in the treatment of neurological diseases, cancer and HIV / AIDS. Indications for use in these diseases have been approved and hemp and cannabinoid-based medicines have been registered. A problem in wider use is the side effects of these drugs as well as their dosage which is standardized, but the doses affect different patients differently and individual adjustment is necessary. The medical use of cannabis and cannabinoid-based drugs remains the subject of numerous clinical studies. There is therapeutic potential in a number of other diseases, but the results of effects in a large number of patients and dosing analysis are necessary to approve additional indications.

Sorte industrijske konoplje (Cannabis sativa L. subsp. sativa) odobrene za uzgoj nalaze se na sortnoj listi Europske unije, a karakterizira ih udio Δ 9 -tetrahidrokanabinola manji od 0,2 % u suhoj tvari biljke. Sjemenke industrijske konoplje sadrže 25 – 35 % ulja koje je najznačajniji proizvod njihove prerade, a udio polinezasićenih masnih kiselina u ulju seže i do 80 %. Konzumacijom ulja sjemenki konoplje postižu se brojni pozitivni učinci na zdravlje, ponajviše zbog povoljnog omjera ω-6 i ω-3 masnih kiselina. Cilj istraživanja bio je ispitati informiranost studenata hrvatskih sveučilišta o uporabi te nutritivnim i bioaktivnim svojstvima ulja sjemenki konoplje putem anketnog upitnika u online obliku. U istraživanju je sudjelovalo 100 studenata obaju spolova dobi 19 – 33 godine. Ulje sjemenki konoplje nije konzumiralo 84 % ispitanika jer im je nepoznato, a konzumenti ulja većinom su se informirali o njegovim dobrobitima kod prijatelja ili poznanika. Ispitanicikonzumenti (88 %) su preferirali ulje domaćeg proizvođača, a mali je udio (6,3 %) onih koji ne obraćaju pažnju na proizvođača i ne pridaju važnost čitanju deklaracije. Gotovo 70 % ispitanika-konzumenata cijenu ulja sjemenki konoplje smatra prihvatljivom. Više od polovice ispitanika konzumira ulje rjeđe od jednom mjesečno u malim dozama, najčešće u sklopu sirovih jela. Većinu ispitanika koja je upoznata sa činjenicom da se ulje sjemenki konoplje ne konzumira zbog psihoaktivnog, već zbog antioksidacijskog učinka, čine studenti biomedicinskih i zdravstvenih, biotehničkih i prirodnih znanosti. Polovica svih ispitanika nije znala da se ulje sjemenki konoplje dobiva iz sjemena industrijske konoplje, ali 78 % svih ispitanika je informirano da je uporaba ovog ulja legalna. Samo 13 % svih ispitanika upoznato je sa činjenicom da konzumacija ulja sjemenki konoplje može u iznimnim slučajevima rezultirati pozitivnim testom na droge zbog prisutnosti THC-a, stoga je potrebna bolja zakonska regulativa za takve proizvode na tržištu kako bi se navedeni rizici smanjili., Approved strains of industrial hemp (Cannabis sativa L. subsp. sativa) for cultivation are on the variety list of the European Union and are characterized by the Δ9 -tetrahydrocannabinol content of less than 0.2% in the dry matter of the plant. Industrial hemp seeds contain 25 – 35% of oil, which is the most important product of their processing. The mass fraction of polyunsaturated fatty acids in the oil reaches up to 80%. Numerous positive health effects are achieved by consumption of hemp seed oil, mainly due to the favorable ratio of ω-6 and ω-3 fatty acids. The aim of the research was to examine the awareness among students of Croatian universities about the use and nutritional and bioactive properties of hempseed oil through an online questionnaire. The study involved 100 students of both sexes aged 19 – 33 years. Eihgty-four percent of respondents did not consume hempseed oil. Oil consumers mostly inquired about its benefits from friends or acquaintances and prefer to purchase domestic oils. There is a small proportion (6.3%) of those who do not pay attention to the manufacturer and think that reading the declaration is not important. Almost 70% of respondents consider the price of hempseed oil acceptable. More than half of the respondents consume oil less than once a month in small doses, most often as part of raw meals. The majority of respondents who are familiar with the fact that hempseed oil is not consumed because of its psychoactive, but because of its antioxidant effect, are students of biotechnical, biomedical and health studies and natural sciences. Half of the respondents did not know that hempseed oil is obtained from industrial hemp seeds, but 78% of students were informed that the use of this oil is legal. Only 13% of respondents are aware of the fact that consumption of hemp seed oil can in exceptional cases result in a positive drug test due to the presence of THC, therefore better legislation is needed for such products on the market to reduce these risks.

Konoplja (Cannabis sativa L., Cannabinacae) je jednogodišnja dvodomna zeljasta kritosjemenjača, kojoj su stabljika i listovi prekriveni kratkim dlačicama. Od botaničkih podjela najzastupljenija je ona koja konoplju dijeli na tri vrste, i to: industrijska (lat. Cannabis sativa L. subsp. Sativa), indijska konoplja (lat. Cannabis sativa L. subsp. indica) I divlja konoplja (lat. Cannabis ruderalis). U biološkoj strukturi konoplje postoji više od 400 raznih strukturalno prepoznatljivih spojeva, od kojih su najvažniji kanabinoidi. Kanabinoidi su aktivni sastojci konoplje. Iz biljke Cannabis sativa L. najpoznatiji su kanabidiol (CBD), kanabinol (CBN), delta-9-tetrahidrokanabinol (delta-9-THC), te manje poznati kanabigerol (CBG), kanabikromen (CBC), kanabiciklol (CBL) i dr. Razlikujemo tri vrste kanabinoida: fitokanabinoidi, sintetski kanabinoidi, endokanabinoidi. Nakon otkrića endokanabinoidnoga sustava, ustanovljena je povezanost između ljudskoga tijela i biljke. Endogeni kanabinoidi u međudjelovanju su s određenim receptorima koji se nalaze u raznim dijelovima našeg tijela, poput središnjeg živčanog sustava i imunološkog sustava. Aktiviraju dvije vrste receptora: CB1 i CB2. Konoplja se koristi za izradu različitih komercijalnih i industrijskih proizvoda, uključujući: konop, tekstil, odjeću, obuću, hranu, papir, bioplastiku, izolaciju i biogorivo. Primjena medicinskog kanabisa može se podijeliti na nekoliko područja, a glavna djelovanja su: antiemetičko djelovanje, analgetičko, antidepresivno, u liječenju artritisa, karcinoma, za povećanje apetita, miran san i dr. Utjecaj kanabisa u liječenju simptoma karcinoma zasigurno nije malen. Međutim, kanabis mora, kao i svi ostali lijekovi, da bi bio prihvaćen kao lijek, proći brojna istraživanja, kao i što se treba odrediti odgovarajuća doza i mogući neželjeni učinci. U dosadašnjim istraživanjima, kanabis je pokazao zanimljivu djelotvornost protiv rasta tumorskih stanica. U Hrvatskoj je od 2016. godine dopušteno korištenje medicinskog kanabisa, propisano od strane liječnika. Hemp (Cannabis sativa L., Cannabinacae) is an annual dioecious herbaceous angiosperm, whose stem and leaves are covered with short hairs. Of the botanical divisions, the most common is the one that divides hemp into three types: industrial (lat. Cannabis sativa L. subsp. Sativa), indian hemp (lat. Cannabis sativa L. subsp. Indica) and wild hemp (lat. Cannabis ruderalis). There are more than 400 different structurally recognizable compounds in the biological structure of hemp, the most important of which are cannabinoids. Cannabinoids are the active ingredients of hemp. From the plant Cannabis sativa L. the most famous are cannabidiol (CBD), cannabinol (CBN), delta-9- tetrahydrocannabinol (delta-9-THC), and the less known cannabigerol (CBG), cannabichromen (CBC), cannabicyclol (CBL) and others. We distinguish three types of cannabinoids: phytocannabinoids, synthetic cannabinoids, endocannabinoids. After the discovery of the endocannabinoid system, a connection was established between the human body and the plant. Endogenous cannabinoids interact with certain receptors located in various parts of our body, such as the central nervous system and the immune system. They activate two types of receptors: CB1 and CB2. Hemp is used to make a variety of commercial and industrial products, including: rope, textiles, clothing, footwear, food, paper, bioplastics, insulation and biofuel. The use of medical cannabis can be divided into several areas, and the main effects are: antiemetic action, analgesic, antidepressant, in the treatment of arthritis, cancer, to increase appetite, restful sleep etc. The impact of cannabis in the treatment of cancer symptoms is certainly not small. However, cannabis, like all other kind of medicine, needs to undergo a number of studies in order to be accepted as a medicine, as well as the appropriate dose and possible side effects. In research to date, cannabis has shown interesting efficacy against tumor cell growth. In Croatia, the use of medical cannabis, prescribed by a doctor, has been allowed since 2016.

Konoplja (Cannabis sativa L., Cannabinacae) je jednogodišnja dvodomna zeljasta kritosjemenjača, kojoj su stabljika i listovi prekriveni kratkim dlačicama. Od botaničkih podjela najzastupljenija je ona koja konoplju dijeli na tri vrste, i to: industrijska (lat. Cannabis sativa L. subsp. Sativa), indijska konoplja (lat. Cannabis sativa L. subsp. indica) i divlja konoplja (lat. Cannabis ruderalis). U biološkoj strukturi konoplje postoji više od 400 raznih strukturalno prepoznatljivih spojeva, od kojih su najvažniji kanabinoidi. Kanabinoidi su aktivni sastojci konoplje. Iz biljke Cannabis sativa L. najpoznatiji su kanabidiol (CBD), kanabinol (CBN), delta-9-tetrahidrokanabinol (delta-9-THC), te manje poznati kanabigerol (CBG), kanabikromen (CBC), kanabiciklol (CBL) i dr. Razlikujemo tri vrste kanabinoida: fitokanabinoidi, sintetski kanabinoidi, endokanabinoidi. Nakon otkrića endokanabinoidnoga sustava, ustanovljena je povezanost između ljudskoga tijela i biljke. Endogeni kanabinoidi u međudjelovanju su s određenim receptorima koji se nalaze u raznim dijelovima našeg tijela, poput središnjeg živčanog sustava i imunološkog sustava. Aktiviraju dvije vrste receptora: CB1 i CB2. Konoplja se koristi za izradu različitih komercijalnih i industrijskih proizvoda, uključujući: konop, tekstil, odjeću, obuću, hranu, papir, bioplastiku, izolaciju i biogorivo. Primjena medicinskog kanabisa može se podijeliti na nekoliko područja, a glavna djelovanja su: antiemetičko djelovanje, analgetičko, antidepresivno, u liječenju artritisa, karcinoma, za povećanje apetita, miran san i dr. Utjecaj kanabisa u liječenju simptoma karcinoma zasigurno nije malen. Međutim, kanabis mora, kao i svi ostali lijekovi, da bi bio prihvaćen kao lijek, proći brojna istraživanja, kao i što se treba odrediti odgovarajuća doza i mogući neželjeni učinci. U dosadašnjim istraživanjima, kanabis je pokazao zanimljivu djelotvornost protiv rasta tumorskih stanica. U Hrvatskoj je od 2016. godine dopušteno korištenje medicinskog kanabisa, propisano od strane liječnika.

Kolorektalni karcinom najčešći je uzrok smrti nakon bolesti srca i krvožilnog sustava, a podjednako zahvaća muškarce i žene. Liječenje kolorektalnog karcinoma uključuje kirurško liječenje te primjenu kemoterapije i zračenja. THC je glavna aktivna komponenta biljke Cannabis sativa, a u zadnje se vrijeme sve više koristi kao suportivna terapija kemoterapiji. Cilj ovog rada je istražiti citotoksičan, prooksidativan i genotoksičan učinak THC-a. Kao test sustavi korištene su humane stanične linije epitelnih stanica karcinoma jezika (Cal 27), hepatocelularnog karcinoma jetre (Hep G2) i adenokarcinoma epitela debelog crijeva (Caco-2). Stanice su bile izložene djelovanju THC-a tijekom 2 – 48 sati, u rasponu koncentracija 0,33 μg mL-1 do 800 μg mL-1. Dokazano je da THC djeluje citotoksično ovisno o duljini tretmana stanica i primjenjenoj koncentraciji. Prooksidativan je učinak povezan s citotoksičnošću. Na genotoksičan učinak su najotpornije stanice Caco-2, a Cal 27 i Hep G2 pokazuju jasnu ovisnost genotoksičnog učinka THC-a o produljenju vremena inkubacije i povećanju koncentracije. Colorectal cancer is the most common cause of death, after cardiovascular diseases which affects both men and women equally. Colorectal cancer treatment involves a surgical operation with use of chemotherapy and radiation. THC is the major active compound of Cannabis sativa plant which has been increasingly used as a support for chemotherapy. The aim of this study is to determine cytotoxic, pro-oxidative and genotoxic effects of THC. Human cell lines of oral epithelial carcinoma cells (Cal 27), hepatocellular liver carcinoma cells (Hep G2) and colon epithelial adenocarcinoma cells (Caco-2) were used as test systems. Cells were exposed to THC 2 – 48 hours, in concentration range from 0,33 μg mL-1 to 800 μg mL-1. It has been shown that cytotoxicity of THC depends on the duration of cell treatments and concentration used. Pro-oxidative effect was related with cytotoxicity. Caco-2 cells are most resistant to genotoxicity, and Cal 27 and Hep G2 cells show a clear connection of genotoxic effect of THC with the prolonging of incubation time and concentration used.

Sustav kontrole visine elektrode neophodan je za rad CNC plazma rezača. Ukoliko ne bi imali takav sustav, došlo bi do oštećenja elektrode te rezovi ne bi bili čisti. Cijene takvih sustava često prelaze iznose od nekoliko tisuća kuna. To je bila glavna motivacija za izradu ovog rada. U radu je opisan način izrade takvog sustava. Postignuta je točnost mjerenja napona elektrode od 99.8%. Rad je u potpunosti realiziran no zbog nedostataka opreme nije testiran na pravom plazma rezaču već je njegov rad simuliran te se sustav ponašao prema očekivanjima. An electrode height control system is necessary for the operation of a CNC plasma cutter. Not having such a system would result in electrode damage and unclean cuts. The prices of such systems often exceed the amount of several thousand kunas. That was the main motivation for making this work. The paper describes how to design such a system. An accuracy of 99.8% electrode voltage measurement was achievet. The assignment was fully realized but due to the lack of equipment it was not tested on a real plasma cutter but its operation was simulated and the system behaved as expected.

Industrijska konoplja (Cannabis sativa subsp. sativa) jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka koja ima široku primjenu u različitim industrijskim granama. U Evropskoj Uniji kao i Hrvatskoj dozvoljen je uzgoj sorti kojima udjel THC-a nije veći od 0, 2% u suhoj tvari. Analiza biljaka plinskom kromatografijom je pokazala da samo jedan uzorak nije zadovoljio taj kriterij. Ulje sjemenki industrijske konoplje ima omjer omega-6/omega-3 masnih kiselina u skladu s preporukama EFSA-e, a koja iznosi 3-5:1. Također sadrži esencijalne masne kiseline (linolnu i alfa-linolensku kiselinu) kao i gama-linolensku i stearidonsku kiselinu koje nisu sadržane u većini ulja koja svakodnevno konzumiramo. Stoga su brojne kliničke studije pokazale da hrana od sjemenki ima pozitivno djelovanje na imunološki sustav. S druge strane udjel THC-a u prehrambenim proizvodima od sjemenki nema negativni utjecaj na zdravlje potrošača i mnogostruko je niže od koncentracija koje mogu izazvati psihoaktivni učinak.

Endogeni kanabinoidni sustav čini skupina receptora u organizmu sisavaca, njihovih liganada, enzima koji sudjeluju u stvaranju endogenih kanabinoida, kao i njihovoj razgradnji. Endokanabinoidni sustav posreduje brojne fiziološke učinke te igra važnu ulogu u različitim patološkim procesima. U ovom radu opisana je fiziološka funkcija endokanabinoidnog sustava, posebnosti endokanabinoidnih receptora i njihovih liganada, njihova uloga u različitim patofiziološkim procesima, farmakološke mogućnosti manipulacije tim sustavom te potencijalne terapijske indikacije. Danas znamo da je endokanabinoidni sustav uključen u modulaciju nocicepcije, upalnih procesa, apetita, sna, termogeneze, imunosnog odgovora, kognitivnih funkcija, a vjerojatno i drugih fizioloških funkcija i patoloških stanja. To govori da je proces otkrivanja raznih staničnih, fizioloških i farmakoloških procesa uzrokovanih agonizmom ili antagonizmom kanabinoidnih receptora još uvijek aktualan i istraživačima zanimljiv. Distribucija receptora u organizmu ostavlja puno mogućnosti za farmakološku manipulaciju. Raznolikost liganada za kanabinoidne receptore, od endogenih do egzogenih, biljnih i sintetskih kanabinoida (tetrahidrokanabinol, kanabidiol, kanabivarin; nabilon, dronabinol i mnogi drugi) također proširuje spektar potencijalnih terapijskih pristupa za razne indikacije; od kojih su neke već utvrđene i odobrene (mučnina i povraćanje kod kemoterapije i radioterapije, gubitak apetita i tjelesne mase kod AIDS-a), dok su druge još uvijek nedovoljno istražene. Usprkos svim saznanjima o mogućim koristima manipulacije endokanabinoidnim sustavom, možemo zaključiti da smo ipak daleko od cilja. Potrebna su daljnja pretklinička istraživanja kako bismo dobili još bolji uvid u fiziološke i patološke procese koji su pod većim ili manjim utjecajem endokanabinoidnog sustava, ali i dobro dizajnirana klinička ispitivanja kako bi se utvrdio farmakološki profil potencijalnih novih molekula s djelovanjem na endokanabinoidni sustav. Endogenous cannabinoid system is comprised of a number of receptors, their ligands, and enzymes with a function in synthesis and degradation of endogenous cannabinoids. Endocannabinoid system is a part of many physiological mechanisms and plays a role in various pathological processes. This paper describes the physiological function of endocannabinoid systems, intricacies of endocannabinoid receptors and their ligands, their role in various pathophysiological processes, pharmacological options in manipulation of the system and potential indications for therapy. Nowadays we know that the endocannabinoid system is a part of nociception modulation, inflammation processes, appetite, sleep, thermogenesis, immune responses, cognitive functions and probably a slew of other physiological functions and pathological conditions. This goes to show that the discovery process of various cellular, physiological and pharmacological mechanisms is very much alive and of great interest to scientists. Distribution of cannabinoid receptors in the human body provides a lot of possibilities for pharmacological manipulation. A variety of cannabinoid receptor ligands, from endogenous to exogenous, natural and synthetic cannabinoids (tetrahydrocannabinol, cannabidiol, cannabivarin; nabilon, dronabinol and many others) also increases the spectrum of possible therapeutic approaches for various indications, some of which are already established and approved (nausea and vomiting in cancer patients undergoing chemotherapy or radiotherapy, loss of appetite and body mass in AIDS patients), while others are still insufficiently researched. Despite all findings of possible benefits of the endocannabinoid system, we can conclude we are far from the goal. Further pre-clinical trials are necessary to get a better picture of physiological and pathological processes that are more or less influenced by the endocannabinoid system, as well as well-designed clinical trials to determine the pharmacological profiles of potential new molecules that influence the endocannabinoid system.

Ciljevi istraživanja: Kvalitativno dokazati prisutnost THC-a i ostalih kanabinoida u medicinskim pripravcima i u biološkim uzorcima primjenom GC-MS metode, usporediti rezultate analize dobivene nakon pripreme uzoraka različitim ekstrakcijskim metodama (ekstrakcija čvrstom fazom, SPE, i ekstrakcija tekuće-tekuće, LLE) te utvrditi koja je metoda prikladnija za pripremu uzoraka pri analizi kanabinoida. Ustroj istraživanja: eksperimentalna studija Mjesto istraživanja: Kemijsko-toksikološki laboratorij Kliničkog odjela za sudsku medicinu Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju, Kliničkog bolničkog centra u Splitu Materijali i metode: Tri medicinska pripravka koji sadrže THC otopljena su i razrijeđena u kloroformu te analizirana GC-MS instrumentalnom metodom kako bi se utvrdio njihov sastav. Zatim su, koristeći te pripravke, pripravljena 24 biološka uzorka, od toga 12 uzoraka s mokraćom i 12 uzoraka sa serumom. Uzorci su podijeljeni u dvije istovjetne skupine i svaka je za analizu pripremljena različitom ekstrakcijskom metodom, ekstrakcijom čvrstom fazom (SPE) ili ekstrakcijom tekuće-tekuće (LLE). Uzorci su otopljeni u malom volumenu kloroforma i analizirani na GC-MS uređaju metodom koja omogućava istovremeno snimanje ukupnog ionskog kromatograma (TIC) u području od 40 – 600 m/z i snimanje samo odabranih iona (SIM). Rezultati: U medicinskom pripravku 1 detektirano je prisustvo devet, a u medicinskim pripravcima 2 i 3 četrnaest kanabinoida. Kanabidiol (CBD) je detektiran u svim analiziranim uzorcima, dok je tetrahidrokanabinol (THC) detektiran u svim uzorcima medicinskih pripravaka 2 i 3. Analizom medicinskog pripravka 1, THC nije detektiran u nijednom ispitivanom uzorku mokraće kao ni u dva uzorka seruma pripremljena za instrumentalnu analizu LLE ekstrakcijskom metodom. Nakon pripreme uzoraka za analizu SPE metodom, analizom provedenom GC-MS tehnikom ukupno je detektirano 25 kanabinoida u šest uzoraka mokraće i 35 kanabinoida u šest uzoraka seruma, dok je nakon pripreme uzoraka za analizu LLE metodom ukupno detektirano 17 kanabinoida u šest uzoraka mokraće i 18 kanabinoida u šest uzoraka seruma. Uzorci pripremljeni za analizu SPE metodom dali su mnogo izraženije odzive na kromatogramu za kanabinoide od uzoraka pripremljenih za analizu LLE metodom. Zaključak: Ekstrakcija čvrstom fazom (SPE) pokazala je veću učinkovitost u pripremi uzoraka za analizu, sa mnogo manjim ekstrakcijskim gubicima od ekstrakcije tekuće-tekuće (LLE), posebice kod analize kanabinoida iz uzoraka seruma. Nedostatak metode je u većem broju nečistoća koje u analizi mogu interferirati s analitom i otežati njegovu identifikaciju. Stoga je potrebno provesti detaljnija kvantitativna ispitivanja kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri nečistoće interferiraju i da li to utječe na konačan rezultat analize.

Indijska konoplja – Cannabis sativa L. subsp. indica (Lam.) E. Small et A. J. Cronquist je jednogodišnja dvodomna zeljasta biljka s prepoznatljivim dlanastim, dlakavim listovima, sastavljenim od 5-7 dugih i zašiljenih lisaka, pilastog ruba, s gornje strane točkastim od žljezdica. U smoli, listovima i pricvjetnim listovima ženskih cvjetova sadrži lipofilne kanabinoide od kojih je najaktivniji benzotetrahidropiran Δ9-tetrahidrokanabinol (THC) kojem se i pripisuju farmakološki učinci (1). Iako je indijska konoplja kao laka biljna droga doživjela vrhunac 1960-tih godina u sklopu hipijevskog pokreta, njezino psihoaktivno djelovanje bilo je poznato i u starih civilizacija te je opisano u 8. stoljeću prije Krista. Osušena biljna droga se može pušiti, inhalirati, miješati s hranom ili uzeti kao čaj, a kanabinoidi se mogu primijeniti oralno, sublingvalno i topikalno. Na tržištu su kao lijekovi registrirani sintetski derivati THC-a dronabinol i nabilon koji su indicirani za liječenje mučnine i povraćanja povezanih s kemoterapijom, dok se etanolni ekstrakt standardiziranih ekstrakata (Sativex) u nekim europskim zemljama primjenjuje za ublažavanje spasticiteta u multiploj sklerozi (2). THC djeluje na razini endokanabinoidnog sustava kojeg čine endogeni kanabinoidni receptori i neuromodulatorni lipidi smješteni u središnjem i perifernom živčanom sustavu. Endokanabinoidni sustav sudjeluje u održavanju i kontroli različitih fizioloških funkcija, primjerice u regulaciji teka, raspoloženja i pamćenja, te percepciji boli. I egzogeni i endogeni kanabinoidi smanjuju aktivnost neurona modulacijom neurotransmitorskih sustava, ali THC djeluje snažnije i dulje, čime nadilazi osnovnu fiziološku ulogu endokanabinoidnog sustava, a to je održavanje homeostaze (2). Primjena indijske konoplje u medicinske svrhe predstavlja aktualnu znanstvenu, ali i društveno-ekonomsku temu. Pri tome valja razlučiti pitanje legalizacije i registracije indijske konoplje kao lijeka. Da bi dobila status lijeka mora pokazati značajnu terapijsku korist u odnosu na neželjene učinke. Iako potencijal kanabinoida i razvoj sintetskih analoga predstavlja atraktivno područje farmakologije, THC je i ostaje droga podložna zloporabi.

Biljke roda Cannabis imaju vrlo važnu ulogu u obrani ljudskog organizma od raznih bolesti zahvaljujući do sada najbolje istraženim ljekovitim sastojcima poput kanabinoida, masnih kiselina, proteina, terpena i flavonoida. Brojna klinička istraživanja potvrdila su medicinsku učinkovitost ovih sastojaka na raznim oboljenjima. Cilj ovog rada bio je istražiti ljekovite sastojke medicinskog kanabisa (Cannabis sativa subsp. indica var. Bedica) pod kontroliranim uvjetima proizvodnje i kvalitetu prehrambenog ulja industrijske konoplje (Cannabis sativa subsp. sativa var. Fedora 17), kao i teoretski istražiti divlju konoplju (Cannabis ruderalis JANISCH.) U klimatološki kontroliranom uzgoju medicinskog kanabisa testiralo se dodatno osvjetljenje LED lampe kojom se prinos povećao za 7.1 %, dok je sastav ljekovitih fitokanabinoida (THCA, THC, CBG i CBCA) neznatno promjenjen, odnosno prisutna je minimalna razlika od 1-2% koja se nalazi unutar granica standardne devijacije te ne utječe na standardizaciju registriranog lijeka. Prehrambeno ulje dobiveno je hladnim prešanjem sjemena ekološki uzgojene industrijske konoplje i analizirana su četiri parametra kvalitete: peroksidni broj, slobodne masne kiseline, voda i hlapljive tvari te netopive nečistoće. Nepovoljna klimatološka godina s prekomjernim padalinama nije utjecala na kvalitetu tri parametra (Pbr, SMK, voda i hlapljive tvari), no utjecaj je prikazan niskim povišenjem vrijednosti netopivih nečistoća u ulju - 0.28% više od dopuštene vrijednosti prema Pravilniku o jestivim uljima i mastima (NN,41/12). Pregledom dostupne literature opisana je i divlja konoplja kao najmanje istražena biljka roda Cannabis. Ova biljka posjeduje niz sposobnosti. Vrlo brzo se prilagođava promjenjenim ekološkim uvjetima s najkraćom vegetacijom u rodu Cannabis (12 tjedana). Njen rast i razvoj neovisni su o svjetlosnom režimu (neutralan fotoperiodizam) te daje sjeme najvećeg oblika unutar ovog biljnog roda. Također je ljekovita, sadrži više kanabidiola (CBD) nego tetrahidrokanabinola (THC), a istražen je i sadržaj terpena limonena koji posjeduje antibakterijska i relaksirajuća svojstva. Biljni rod Cannabis izuzetan je primjer vrhunskog etnobotaničkog biljnog roda kojeg čine višestruko ljekovite i općekorisne biljke., Plants of Cannabis genus plays a very important role in the defense of human organism from various diseases, thanks to the so far explored medicinal ingredients such as cannabinoids, fatty acids, proteins, terpenes and flavonoides. Numerous clinical trials have confirmed the medical effectiveness of these ingredients in various diseases. The aim of this study was to investigate the medicinal ingredients of medicinal cannabis (Cannabis sativa subsp. indica var. Bedica) under controlled conditions and quality of the edible oil produced from industrial hemp (Cannabis sativa subsp. sativa var. Fedora 17), and theoretically investigate wild hemp (Cannabis ruderalis JANISCH.) In climatologicaly controlled growing area medicinal cannabis was tested by additionally LED light which increase yield for 7.1% while the composition of the medicinal phytocannabinoids (THC, THCA, CBG and CBCA) remained almost unchanged with minimal difference of 1-2% which is within the boundaries of the standard deviation and does not affect the standardization of registred medicine. Edible oil is produced from cold pressed seeds of industrial hemp grown organically. Four quality parameters had been analyzed: peroxide value, free fatty acids, water and volatile substances and insoluble impurities. Unfavorable climatological year with excessive rainfall did not significantly affect the quality of the three parameters (Pbr, SMK, water and volatiles), but it affect is shown in little increase of insoluble impurities values in oil, 0.28% more than the permissible value according to Regulations on edible oils and fats. With review of the available literature wild hemp is described as at least researched plant od genus Cannabis. This plant has a great number of capabilities. Is very quickly adjusted to changed environment with the shortest vegetation in the Cannabis genus (12 weeks). It's growth and development are independent of the light mode (neutral photoperiodism), and the seeds had largest form within plant genus. It's also healing plant. Content of cannabidiol (CBD) is higher than tetrahydrocannabinol (THC), terpen limonene is also found here with antibacterial and relaxant properties. The whole Cannabis genus is an extraordinary example of top ethnobotanical plants genus made of multiple medicinal and overall usefull plants.

Doping je jedan od glavnih problema suvremenog sporta. Definira se kao kršenje jednog ili više antidopinških pravila definiranih odredbama Svjetskog antidopinškog kodeksa. Prema tri WADA-ina kriterija među doping sredstva spada i tetrahidrokarabinol, porijeklom iz biljke Cannabis sativa, Cannabinaceae. To je spoj iz skupine kanabinoida s najjačim psihoaktivnim djelovanjem. Za njegovo djelovanje zaslužni su mehanizmi farmakokinetike i farmakodinamike. Ovisno o načinu primjene apsorpcija mu varira, od brže inhalacijom do sporije oralnom ingestijom. THC se značajno veže na proteine (98%) i volumen raspodjele tj. distribucije (Vd) iznosi mu 10 L/kg. THC se metabolizira u jetri hidroksilacijom, a poluvrijeme života mu je 25-57 sati. Hidroksilirani oblik je aktivni oblik. THC se izlučuje većinom urinom kao karboksilno kiseli metabolit u količini jednakoj metabolitu konjugiranom glukuronskom kiselinom. U organizmu djeluje preko kanabinoidnih receptora (CB1 i CB2). Ta činjenica zaslužna je za učinke na pamćenje, emocije, spoznaju i kretanje. Također uzrokuje euforiju, opuštanje, promjene percepcije, vremensku distorziju i intenziviranje normalnih osjetilnih iskustava. Kratkoročno pamćenje i pozornost, motoričke sposobnosti i vrijeme reakcije su sposobnosti koje su umanjene pod utjecajem THC-a. Tu činjenicu su potvrdile i studije o utjecaju THC-a na sportske sposobnosti i izvedbu. One se većinom temelje na epidemiološkim studijama, studijama izvedbe, vožnje i leta u simulatoru, te zatvoreno/otvorenim studijama vožnje na stazi. Bez obzira na to, lako su primjenjive na sport obzirom da su potvrdile da su opažajne funkcije značajno promijenjene, te korisnik THC-a može imati poteškoća u koncentraciji i održavanju pozornosti što su sve sposobnosti važne za izvrsnost sportske izvedbe. Zajednički zaključci većine studija su da je razina THC-a od 5ng/mL na više, granična koncentracija od koje značajno negativni učinci THC-a počinju prevladavati. WADA, kao glavna organizacija zadužena za održavanje ravnopravnosti svih sportaša na borilištu (u smislu čistoće od dopinga), fair playa i zdravlja sportaša, odredila je graničnu vrijednost iznad koje se THC ne smije naći u urinu. To je prije bila vrijednost 15 ng/ml, a prema novoj odluci iz 2013.godine 150 ng/ml. Na taj način štiti ne samo sportaša, već i suigrače i protivnike, obzirom da sportaš pod utjecajem THC-a ne zadovoljava kriterije trezvenog sportaša koji racionalno može prosuđivati i pravovaljano reagirati. Sami sportaši su pritom odgovorni paziti da u njihovo tijelo ne dospije tvar zbog koje bi mogli biti kažnjeni, jer te kazne ne ostavljaju samo posljedice po njih i njihovu karijeru, već često puta posljedice snose i njihovi klubovi, suigrači i ljudi u njihovoj okolini. Doping is one of the major problems of modern sport. It is defined as a violation of one or more anti-doping rules defined by the World Anti-Doping Code. Tetrahydrocannabinol is also among doping substances, according to the three WADA criteria. It origins from the plant Cannabis sativa, Cannabinaceae. It is a psychoactive cannabinoid with the strongest activity. Pharmacokinetic and pharmacodynamic mechanisms are responsible for his actions. Depending on the method of application the absorption varies from faster by inhalation to slower by oral ingestion. THC significantly binds to proteins ( 98 % ) and the volume of distribution ( Vd ) is 10 L / kg. THC is metabolized in the liver by hydroxylation, and his half-life is 25 to 57 hours. The hydroxylated forms is the active form . The most part gets secreted in urine as conjugated glucuronic acid. THC binds to cannabinoid receptors ( CB1 and CB2 ). This fact is responsible for the effects on memory, emotion, cognition and movement. It also causes euphoria, relaxation, changes in perception, time distortion and intensifying of normal sensory experiences. Short-term memory and attention, motor skills and reaction time are skills that are affected by THC use. This fact has been confirmed by studies on the impact of THC on sporting ability and performance. They are mostly based on epidemiological studies, studies of performance, driving and flight in the simulator, and closed / open studies of driving on the track. Nevertheless, they are easily transfered to sports, since it is confirmed that the perceptual features are significantly altered, and the user of THC may have difficulty in maintaining concentration and attention which are all important for high performance sport and performance excellence. The main conclusion of most studies is that if the level of THC in blood goes over 5 ng / mL significant negative effects of THC are beginning to prevail. WADA, as the main organization responsible for maintaining the equality of all athletes on the competition (in terms of purity of doping), fair play and the health of athletes, determined the threshold value above which THC must not be found in urine. It used to be the value of 15 ng / ml, but the new decision from year 2013. is 150 ng / ml. This is not only for athletes protection, but also teammates and opponents, becouse an athlete under the influence of THC does not meet the criteria of sober athletes who can rationally judge and duly respond. That is why athletes need to take responsibility to make sure that the substance does not reach their body for which they could be punished, because that punishment is going to leave consequences for them and their career, there are often consequences of their clubs, teammates and the people around them.

Konoplja (Cannabis sativa L.) je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka koja ima vrlo široku primjenu u različitim industrijskim granama. U RH i ostalim državama EU dozvoljeno je uzgajati sorte industrijske konoplje koje sadrže

Biljke roda Cannabis sp. se sve češće koriste u medicinske svrhe. Uporaba ove biljke kao lijeka se ogleda u njenoj medicinskoj primjeni koja razvija zakonsku dilemu, obzirom da je ova biljka prihvaćena kao lijek u zapadnim zemljama, za razliku od naše Hrvatske. Zbog toga je istraživanje ljekovitih svojstava rađeno na Institutu za biologiju u Leidenu, Nizozemska. U Nizozemskoj se medicinski kanabis prepisuje kao lijek pacijentima od 2005. godine. Standardizirani cvijet, Cannabis flos se proizvodi u kompaniji Bedrocan BV, a cijelu proizvodnju kontrolira državna Agencija za medicinski kanabis. Istraživanja i proizvodnja se provode po smjernicama Jedinstvene konvencije UN – a o opojnim drogama iz 1961. Glavne stavke konvencije su smanjiti posjedovanje, korištenje, prodaju, distribuciju, uvoz, izvoz i proizvodnju droga osim isključivo u svrhu medicinskih i istraživačkih namjera i proslijediti promet kroz međunarodnu suradnju protiv krijumčara droge. U laboratoriju je dokazana prisutnost ljekovitih komponenata CBGA, THCA, THC, i CBCA, a koje se nalaze u cvijetu, metodom tekućinske kromatografije. Ljekovita svojstva navedenih komponenata su dokazana u kliničkim istraživanjima za poremećaje koji uključuju spastičnost i bol (multipla skleroza, povreda kralježničke moždine), mučninu i povraćanje (koji se javljaju zbog kemoterapije, radioterapije, HIV), kroničnu bol (posebice neurogena bol), Touretteov sindrom te palijativno liječenje karcinoma i AIDS-a.