Search

Svrha - Klimatske promjene i druga ekološka pitanja zahtijevaju odgovarajuća rješenja svih aktera uključujući i potrošače. Svrha rada jest istražiti odrednice spremnosti potrošača u borbi s klimatskim promjenama kao i vjerojatnost kupovine električnih automobila kao jedne od aktivnosti koja potencijalno može pomoći u borbi s klimatskim promjenama. Metodološki pristup - Analiza se temelji na odgovorima iz anketnoga istraživanja Eurobarometra na uzorku od 25 009 ispitanika iz 28 europskih zemalja. Odrednice vjerojatnosti poduzimanja akcija u borbi protiv klimatskih promjena, kao i kupovine električnoga automobila, identificirane su pomoću Heckmanova modela odabira. Rezultati i implikacije - Rezultati pokazuju da pojedinci koji su svjesni ozbiljnosti klimatskih promjena i koji smatraju da su prijeko potrebne aktivnosti na svim razinama vlade, poslovnoga sektora i građana, skloniji su i sami uključiti se u aktivnosti usmjerene zaštiti okoliša. Što se tiče kupovine električnoga automobila, potrošači koji pripadaju srednjoj i višoj klasi kao i oni zadovoljni svojim životima vjerojatnije će kupiti električne automobile. Ipak, njihovi stavovi o klimatskim promjenama i odgovornim akterima nemaju utjecaja na stvarnu kupovinu. Ograničenja - Glavno ograničenje istraživanja povezano je s izborom varijabli koji je bio ograničen na one dostupne u istraživanju Eurobarometra. Doprinos - Rad doprinosi razumijevanju čimbenika koji određuju ekološki prihvatljivo ponašanje i kupovinu električnih automobila na velikom uzorku europskih potrošača. Za razliku od većine istraživanja u ovom području, analiza se temelji na podacima o stvarnoj kupovini, a ne na namjeri kupovine., Purpose – Climate change and other environmental issues require adequate solutions by all actors, including consumers. The purpose of this paper is to explore the determinants of consumers’ willingness to fight climate change and the probability of their purchase of an electric car, as an action that potentially helps mitigate climate change. Design/Methodology/Approach – The analysis relies on Eurobarometer survey responses of 25,009 individuals from 28 European countries. The determinants of probability of taking action to fight climate change and the determinants of probability of buying an electric car are identified using the Heckman selection model. Findings and implications – The results show that people who are aware of the gravity of climate change and believe that it requires action at all levels of government, business sectors and citizens are more likely to engage in pro-environmental actions. As for electric car purchase, consumers belonging to the middle class and higher classes as well as consumers satisfied with their lives are more likely to buy electric cars than others. However, their attitudes to climate change and actors responsible for it have no impact on their actual purchase. Limitations – The main limitation of this research study is associated with the choice of variables, which was limited to those available in the Eurobarometer survey. Originality – This paper contributes to a better understanding of factors behind environmentally friendly behavior and purchase of electric cars on a large sample of European consumers. Unlike most of the research in this field, the analysis is based on actual purchase data instead of purchase intention.

carcinoma-HNSCC) ukazuje se na ulogu onkogenih virusa i to humanih papiloma virusa (HPV) Epštajn-Bar virusa (EBV) i BK i JC poliomavirusa, kao i značaju HLA-G polimorfizama. Cilj istraživanja. Cilj studije je bio određivanje učestalosti infekcija i koinfekcija onkogenim virusima i HLA-G polimorfizama i njihova korelacija sa demografskim i bihevioralnim karakteristikama pacijenata i kliničkim statusom HNSCC. Materijal i metod. Ispitivano je 100 uzoraka tkiva HNSCC. Single PCR, Nested PCR i Real-time PCR su rađeni za dokazivanje HPV i EBV, a seminested PCR za poliomaviruse. Genotipizacija HPV je rađena metodom sekvenciranja po Sangeru, a EBV genotipizacija Nested PCR metodom. Određivanje HLA-G tipova rađeno je metodom sekvenciranja po Sangeru. Rezultati. Učestalost HPV je bila 27%, EBV 20%, BKV 3% i JCV 0%. Dokazano je 5 HPV genotipova sa značajnom učestalošću visoko onkogenih tipova (84%) i to tipa HPV 16 (57,1%). Utvrđena su oba EBV tipa sa dominacijom EBV-1 (93,75%). HPV i EBV su značajno češći kod muškaraca od 50 do 69 godina sa karcinomom larinksa patohistološkog gradusa 2. Pojedinačna infekcija je utvrđena kod 28% uzoraka, a HPV infekcija je značajno najčešća. Koinfekcije su potvrđene kod 11% uzoraka, HPV/EBV koinfekcija je najzastupljenija ali bez razlike u učestalosti vrste koinfekcija. Utvrđeno je 6 HLA-G tipova, gde je *01:01:01 najučestaliji (56,66%), ali bez razlike u zastupljenosti HLA-G tipova i prisustva pojedinačnih infekcija i koinfekcija onkogenim virusima. Zaključak. Pokazana je povezanost prisustva infekcije onkogenim virusima sa karcinomima glave i vrata, ali nije utvrđena korelacija HLA-G polimorfizama sa prisustvom infekcija i koinfekcija onkogenim virusima u HNSCC. Introduction. The oncogenic viruses, namely Human papillomaviruses (HPV), Epstein-Barr virus (EBV) and BK and JC polyomaviruses, as well as HLA-G polymorphisms may play significant role in the etiology of Head and Neck squamous cell carcinoma (HNSCC). Aim. Determination of the frequency of oncogenic virus infections and coinfections and HLA-G polymorphisms and their correlation with the demographic and behavioral characteristics of patients and clinical status of HNSCC. Material and method. 100 HNSCC tissue samples were examined. Single, Nested and Real-time PCR were used to detect HPV and EBV, and seminested PCR for polyomaviruses. HPV and EBV genotyping were done by Sanger sequencing method, and Nested PCR, respectively. Determination of HLA-G types was done by Sanger sequencing method. Results. The prevalence of HPV was 27%, EBV 20%, BKV 3% and JCV 0%. Five HPV genotypes were identified with a significant frequency of high-risk types (84%), namely HPV type 16 (57.1%). Both EBV types were detected with a predominance of EBV-1 (93.75%). HPV and EBV are significantly more common in men aged 50 to 69 with laryngeal cancer of pathohistological grade 2. Single infection was found in 28% of samples with a significant prevalence of HPV infection. Co-infections were confirmed in 11% of samples. HPV/EBV co-infection is the most common but without a difference in the frequency of co-infection type. Six HLA-G types were identified, where *01:01:01 is the most common (56.66%), with no difference between HLA-G types and the presence of single infections and co-infections. Conclusion. The association of the presence of oncogenic virus infection with HNSCC has been shown, but without the correlation between HLA-G polymorphisms and presence of oncogenic virus infections and coinfections in HNSCC.

Purpose – Climate change and other environmental issues require adequate solutions by all actors, including consumers. The purpose of this paper is to explore the determinants of consumers’ willingness to fight climate change and the probability of their purchase of an electric car, as an action that potentially helps mitigate climate change. Design/Methodology/Approach – The analysis relies on Eurobarometer survey responses of 25,009 individuals from 28 European countries. The determinants of probability of taking action to fight climate change and the determinants of probability of buying an electric car are identified using the Heckman selection model. Findings and implications – The results show that people who are aware of the gravity of climate change and believe that it requires action at all levels of government, business sectors and citizens are more likely to engage in pro-environmental actions. As for electric car purchase, consumers belonging to the middle class and higher classes as well as consumers satisfied with their lives are more likely to buy electric cars than others. However, their attitudes to climate change and actors responsible for it have no impact on their actual purchase. Limitations – The main limitation of this research study is associated with the choice of variables, which was limited to those available in the Eurobarometer survey. Originality – This paper contributes to a better understanding of factors behind environmentally friendly behavior and purchase of electric cars on a large sample of European consumers. Unlike most of the research in this field, the analysis is based on actual purchase data instead of purchase intention.

Sektorske analize u ovom broju donose prikaz kretanja u farmaceutskoj industriji u Hrvatskoj u 2021. godini i prvoj polovici 2022. godine. Analiziraju se i kretanja u farmaceutskoj industriji u Europskoj uniji. U publikaciji se daje osvrt na poslovanje najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija kao i vodećih trgovačkih društava u farmaceutskoj industriji u Hrvatskoj u 2021. godini.

Pojedine intestinalne nematode pasa i mačaka pokazuju zoonozni potencijal, pa samim tim imaju javno-zdrastveni značaj. Na teritoriji grada Banja Luke je pregledano 149 uzoraka (131 od pasa i 18 od mačaka), s tim da je 40 uzoraka fecesa pasa sakupljeno sa dvije javne površine u gradu. Parazitološkim pregledom (flotacija sa zasićenim rastvorom cink sulfata i determinacija adulta i larvi parazita u fecesu) dobijeni su sledeći rezultati: Toxocara canis (9,16%), Ancylostomatidae (5,34%), Trichuris vulpis (7,63%), Toxascaris leonina (1,52%), Toxocara cati (33,3%), Trichuris spp. (5,5%) i Hydatigera taeniformis (5,5%). Na osnovu dobijenih rezultata možemo zaključiti da su intestinalne nematode u daleko većem stepenu raširene nego što se pretpostavljalo i da zbog toga predstavljaju zdrastveni problem kod pasa i mačaka na teritoriji Banja Luke. Some intestinal nematodes of dogs and cats show zoonotic potential, and therefore they are of public-health significance. In the territory of the city of Banja Luka, 149 samples were examined (131 of dogs and 18 cats), with 40 samples of dog feces collected from two public areas in the city. Parasitological examination (saturated zinc sulfate floatation and determination of larvae and adult parasites in feces) resulted in the following data: Toxocara canis (9.16%), Ancylostomatidae (5.34%), Trichuris vulpis (7.63%), Toxascaris leonina (1.52%), Toxocara cati (33.3%), Trichuris spp. (5.5%) and Hydatigera taeniaeformis (5.5%). On the basis of the obtained results we can conclude that the intestinal nematodes are more widespread than is generally assumed and therefore represent a health problem for dogs and cats in the territory of Banja Luka.

Purpose –The purpose of this paper is to analyse whether innovators perceive corruption to be systematically more important than non- innovators across different post-transition EU countries. Design/methodology/approach –We use the Business Environment Survey (BEEPS V) data. The sample consists of 3, 716 firms from the post-transition EU members (Bulgaria, Romania, Latvia, Lithuania, Poland, Croatia, Slovakia, Hungary, Czech Republic, Slovenia and Estonia. We first estimate simple matching model, specifically, average treatment effect of the treated (ATT) framework. In order to explore the determinants of the innovation activity of the firms in the analysed countries, conditional on the fact that they consider the corruption to be important obstacle for their business activity, we employ the Heckman probit procedure. Findings – The results imply that there is a link between innovation activity of the firms, perceptions of corruption and the evaluation of innovation enabling specificities in the analysed countries. Research limitations/implications – Although the results confirm that in most of the analysed countries innovative firms perceive corruption to be major impediment for their business activity, based on this analysis we cannot argue that innovation activity would be higher if corruption perceptions were lower in the analysed countries. Originality/value – The results suggest that, in order to boost innovation, not only traditional innovation- supporting policy measures should be considered, but also wider spectrum of activities oriented towards business climate improvement.

Despite many advantages of e-commerce for both firms and buyers, it is still not equally adopted by customers in all European Union countries. According to Digital Scoreboard in countries such as United Kingdom and Denmark, nearly 90% of Internet users shop online. On the other hand, in Romania and Bulgaria, not even one-third of the Internet users buy goods and services online. Diffusion of e-shopping clearly has different pace across EU. In this article, we focus on individuals who refuse to purchase over Internet and aim to explore reasons for their behavior. To do so, we rely on Community Statistics on Information Society (CSIS) microdata for the year 2015. Individuals who report ordering and buying over the Internet more than one year ago and those who never engaged in online shopping were asked about reasons for not buying online. Potential reasons include lack of skills, privacy and security concerns, delivery concerns and problems, not having payment cards as well as habit, loyalty and preference of shopping in stores. The focus of this article is on comparison of reasons for not shopping online of individuals in EU countries that lead in adoption of e-shopping with laggard countries. We first analyze the prevalence of reasons for not buying online and compare countries in that respect. Among individuals who did not adopt e- shopping, there are those who have tried it at one point in time and did not continue to use it frequently and those who actually never engaged in buying over Internet. Both have certain reasons and constrains that prevent them from adopting this form of shopping. The analysis is followed by identification of reasons that significantly affect probability of trying online shopping, if not adopting it fully. It can be assumed that gaining true experience might contribute to increase in adoption of e-shopping among individuals. This is even more important for countries that still lag behind not just in buying online but in overall digital performance.

The slow progress of innovation in transition economies is not related just to firms' decision to invest in innovation activities. Rather, it is worth distinguishing between their decision to increase investment, reduce it, keep their investments at the same level or not invest in innovation activities at all. To understand these decisions we develop and estimate models for post-transition and developed European countries employing multinomial probit. The analysis relies on responses of 2580 firms from 11 post-transition countries and 4058 firms from 18 European countries collected by the Flash Eurobarometer 433 - Innobarometer 2016 survey. We have established that the firms' decision making process in general is mostly related to previous innovation investment experience. In transition countries, the higher the percent of turnover invested in innovation, the lower the probability of an increase in the future. In the firms operating in developed economies, lower turnover from new products is related to the decision to decrease innovation investment in the future.

Radi se o prvom mapiranju kreativnih i kulturnih industrija (KKI) u Hrvatskoj. Mapiranje je iznimno važno jer predstavlja temelj svih narednih istraživanja, izrade sektorskih strategija i razvoja pravnog okvira koji je važan za kreativne i kulturne industrije. Provedenim istraživanjem procijenjen je doprinos KKI hrvatskom gospodarstvu u terminima udjela u bruto domaćem proizvodu (BDP) i zaposlenosti. Sektor KKI tako čini 2, 3 posto BDP-a Republike Hrvatske u 2012. godini, dok u ukupnoj zaposlenosti sudjeluje s 3, 0 posto. Doprinos poslovnog dijela sektora KKI je nešto viši i iznosi 3, 5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog poslovnog sektora hrvatskog gospodarstva.

Poduzećima je od izuzetne važnosti osigurati pristup odgovarajućim izvorima financiranja osnovnog poslovanja. Osobito važnim smatra se pronalaženje odgovarajućeg financiranja razvojnih i inovativnih projekata. U ovom radu se analiziraju prediktori percepcije pristupa financiranju, odobravanja kredita i odluke poduzetnika u Hrvatskoj da apliciraju za kredit. Poseban naglasak u analizi je na razlikama između inovativnih i neinovativnih poduzeća u pristupu financiranju u Hrvatskoj. Obzirom da se od inovativnih poduzeća očekuje poticanje cjelokupnog gospodarstva, važno je analizirati kakav je njihov pristup financiranju. U analizi su korišteni podaci istraživanja Business Environment and Enterprise Performance Survey (BEEPS). Rezultati pokazuju da inovativna poduzeća u Hrvatskoj u većoj mjeri smatraju kako pristup financiranju predstavlja ograničavajući faktor njihovom poslovanju. Istodobno, rezultati analize su pokazali kako inovativna poduzeća nemaju veću ili manju vjerojatnost traženja ili odobrenja kredita u odnosu na ostale poduzetnike. Negativne percepcije koje naročito dolaze do izražaja kod inovativnih poduzeća, mogu predstavljati značajno ograničenje za budući rast.

Pokretanje i provođenje inovacijskih aktivnosti u poduzeću u velikoj je mjeri ovisno o karakteristikama radne snage. Zaposlenici odgovarajuće razine obrazovanja koji posjeduju potrebne kompetencije nužni su za razvoj inovacija unutar poduzeća. Imajući na umu te odnose na razini poduzeća, cilj nam je istražiti veze inovativnosti i strukture radne snage na razini sektora. U radu se želi ispitati postojanje veza između ulaganja u istraživanje i razvoj, inovacijskog outputa i pokazatelja zaposlenosti u hrvatskim poduzećima na razini sektora. Koristeći podatke Državnog zavoda za statistiku, ponajprije istraživanja Community Innovation Survey 2010 (CIS 2010) i Anketa o radnoj snazi (ARS), te njihovom analizom na razini dvije znamenke NKD-a, nastojimo odgovoriti na nekoliko pitanja koja su važna za poticanje konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Konkretno, istražuje se imaju li sektori koji prednjače u uvođenju inovacija u Hrvatskoj natprosječno obrazovanu radnu snagu i zapošljavaju li ti sektori mlađu ili stariju radnu snagu. Nadalje, cilj je istražiti postoji li veza između ulaganja u istraživanje i razvoj u pojedinom sektoru i obrazovne strukture zaposlenih te veza između dobne strukture zaposlenih i vrste inovacija. Analiza će odgovoriti i na pitanje koriste li sektori s natprosječno obrazovanom radnom snagom u većoj mjeri metode za poticanje kreativnosti unutar poduzeća. Uz navedeno istražuje se i kakva je distribucija plaća prema obrazovnoj i dobnoj strukturi u sektorima s većim inovacijskim outputom. Iako se o prethodno navedenim pitanjima često raspravljalo u kontekstu stvaranja preduvjeta za poboljšanje konkurentske pozicije hrvatskog gospodarstva, u Hrvatskoj su relativno rijetke analize na razini sektora. Razdoblje analize obuhvaća tri godine (2008. – 2010.). Iako se radi o razdoblje krize u Hrvatskoj, rezultati će poslužiti kao dobra referenta točka za buduća komparativna istraživanja.

Purpose – The key question addressed in the paper is whether creativity fostering methods increase innovation output in Croatian firms. Design/methodology/approach – By utilizing the Community Innovation Survey 2010 data and propensity score matching methods, we estimate the average treatment effect of the treated (i.e. firms that employ creativity stimulation methods). Within this framework, our measured outcome is the innovation activity of the firm and the treatment is the creativity stimulation method used by the firm. Findings – The results confirm that the creativity enhancing methods have a positive impact on innovation activity in Croatian enterprises. The empirical analysis of average treatment effect of the treated reveals that the most effective measure seems to be training, followed closely by multidisciplinary working teams. Non-financial creativity enhancing methods seem to be least effective. Research limitations/implications – The results follow some stylized facts related to Croatian enterprises. However, since this paper provides first attempt of the analysis of these issues, future research efforts are required to substantiate our findings. Originality/value – The analysis of effectiveness of creativity fostering methods for innovation activity has proved that the innovation activity can be enhanced by employing each of the method analysed in the paper.

This paper explores the experience of Croatian SMEs participating in the IRCRO matching-grant scheme programme. IRCRO program has been designed to foster the development of the new product through firm’s collaboration with research organizations. IRCRO was launched by the Ministry of Science, Education and Sports in 2008 within the Science and Technology Project financed by the World Bank. As a part of the Evaluation of the Innovation Programs Financed by World Bank in Croatia project, a survey of firms involved in the IRCRO programme has been conducted in 2011. The developed questionnaire collected information on the profile of the SMEs participating in the programme, the results of their particular IRCRO project, as well as firms’ views about IRCRO. The survey analysis enabled us to evaluate the impact of concrete scheme in fostering industry-science collaboration in Croatia and to derive useful policy recommendations.

The purpose of this paper is to analyze the introduction of marketing innovations by companies in Croatia. This study provides an insight into the innovativeness with regard to the introduction of marketing innovations. It explores the presence of marketing innovations in general and the introduction of four types of marketing innovation (significant changes to the aesthetic design or packaging, new media or techniques for product promotion, new methods for product placement or sales channels and new methods of pricing goods or services). The changes in all four elements of the marketing mix are described. The paper also explores the extent to which the introduction of marketing innovation is related to the companies that introduce other types of innovations., Cilj je ovog rada analizirati uvođenje marketinških inovacija u Hrvatskoj. Riječ je o istraživanju koje pruža uvid u inovativnost u terminima marketinških inovacija. Istražuje se prisutnost marketinških inovacija općenito, a zatim i uvođenje četiriju vrsta zasebno (promjene u dizajnu ili pakiranju, novi mediji ili promotivne tehnike, nove metode distribucije ili kanali prodaje i nove metode određivanja cijena). Uključene su promjene u sva četiri elementa marketinškog miksa. U radu se također istražuje do koje je mjere uvođenje marketinških inovacija vezano za uvođenje drugih vrsta inovacija.

Croatian enterprises report relatively low level of innovativeness. The objective of this paper is to identify factors that constraint innovation activity of Croatian firms. The analysis is focused on the impact of constraining factors on the decision to abandon and delay innovation development employing Croatian Community Innovation Survey 2006 (CIS2006) data. Exploration of factors leading to abandonments or delays of innovation projects relies on 1041 enterprises that reported any form of innovation activity. The results of the analysis reveal the differences in sensitivity to various constraining factors when it comes to decision to abandon and delay innovation development., Hrvatska poduzeća bilježe relativno nisku razinu inovativnosti. Cilj je ovog rada identificirati čimbenike koji otežavaju inovacijske aktivnosti u hrvatskim poduzećima. Analiza je usmjerena na utjecaj otežavajućih čimbenika na odluku o napuštanju ili kašnjenju razvoja inovacije primjenom podataka istraživanja Community Innovation Survey (CIS) za Hrvatsku. Istraživanje čimbenika koji dovode do napuštanja i kašnjenja projekata oslanja se na podatke 1041 poduzeća koja su iskazala postojanje bilo kojeg oblika inovacijske aktivnosti. Rezultati analize upućuju na postojanje razlika u utjecaju različitih ograničavajućih čimbenika na odluku o napuštanju ili kašnjenju razvoja inovacija.

The Science and Technology Project (STP) financed by the World Bank was designed to help Croatia unleash its innovative potential, to enhance public financing for business R&D and foster the commercialization of public R&D. The goal of this research report is to assess the effectiveness of the STP programs RAZUM, IRCRO and UKF. This task is performed by each program separately by means of qualitative and quantitative research. Apart from attempting to asses additionality, this report considers other aspects of the program, like attitude toward the program, satisfaction, motives for application and expected benefits.

Dostignuti stupanj fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj nije se značajnije mijenjao u odnosu na početak procesa decentralizacije u srpnju 2001. Hrvatska je u usporedbi s EU-15 i tranzicijskim državama i dalje u skupini visoko centraliziranih država budući da središnja država ostvaruje većinu javnih prihoda i troši najveći dio javnih rashoda, dok lokalna država (sve općine, gradovi i županije) sudjeluje s oko 11 posto u prihodima i rashodima konsolidirane opće države ili 4 posto u bruto domaćem proizvodu. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj karakterizira snažna ovisnost o financiranju javnih potreba iz prihoda na čiju visinu ne mogu samostalno utjecati – prihodi od poreza na dohodak koji čine 55 posto i prihodi od pomoći središnje države koji čine 9 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna, pri čemu 429 općina ostvaruje 16 posto, 126 gradova 40 posto, Grad Zagreb 29 posto i 20 županija 15 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna u Hrvatskoj. Fiskalni kapaciteti među pojedinim razinama lokalne vlasti se u velikoj mjeri razlikuju. Čak 13 županija, 63 posto gradova i 70 posto općina ostvaruje ispodprosječne ukupne prihode (bez pomoći) iako je postojeća podjela javnih poslova takva da su iste nadležnosti za sve općine i sve gradove (osim velikih gradova i gradova sjedišta županija). To dovodi do nemogućnosti obavljanja javnih funkcija na istoj razini kvalitete u svim općinama, gradovima i županijama s obzirom na različiti stupanj razvijenosti, fiskalni kapacitet, te veličinu same lokalne jedinice. Uz financijske kapacitete, ograničenje učinkovitom pružanju javnih usluga nalazi se i u nedovoljnim organizacijskim, administrativnim i stručnim kapacitetima na lokalnoj razini. Istraživački je projekt dao niz prijedloga i ukazao na ograničenja mogućih daljnjih pravaca decentralizacije u Hrvatskoj. Prijedlozi obuhvaćaju usklađene prijedloge funkcionalne i fiskalne decentralizacije koji predstavljaju osnovu za predložene promjene u administrativno-teritorijalnoj organizaciji u državi. Svi su prijedlozi usmjereni prema učinkovitijem pružanju javnih usluga, većem stupnju zadovoljstva stanovnika, mjerenju planiranih rezultata i učinaka u provođenju javnih funkcija.

U doktorskoj se disertaciji proučava tržišna orijentacija u inovativnim poduzećima primjenom kvalitativne metodologije s ciljem dobivanja uvida koji bi mogao objasniti razloge zbog kojih tržišna orijentacija utječe na inovacijske aktivnosti poduzeća. U svrhu prikupljanja podataka provedeni su dubinski intervju u sedam inovativnih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Slijedom definiranih istraživačkih pitanja i konceptualnog okvira, istraživanjem su obuhvaćeni priroda tržišne orijentacije u inovativnim poduzećima i njene specifičnosti ovisno o svojstvima tržišta i inovacije te s posebnim osvrtom na specifičnosti svake od triju bihevioralnih sastavnica (orijentacije na potrošača, orijentacije na konkurenciju i interfunkcionalne koordinacije). Nadalje, analizirana je uloga potrošača, konkurencije i sinergija zaposlenika u razvoju inovacije proizvoda. Analizira se i primjena tržišne orijentacije u timu za razvoj inovacije, odnosno ponašanje članova tima koje se tiče prihvaćanja ili otpora načelima tržišne orijentacije, te problemi u njenoj primjeni s kojima se poduzeća suočavaju kada razvijaju inovacije proizvoda. Analiza slučajeva i analiza među slučajevima, kao i analiza materijala kojima se poduzeća predstavljaju prema tržištima i javnostima s obzirom na tržišnu orijentaciju, rezultirale su teorijskim modelom tržišne orijentacije u inovativnim poduzećima.

Studija je podijeljena u osam poglavlja. Nakon uvodnog poglavlja, u drugom poglavlju prikazan je pregled kretanja u prerađivačkoj industriji u Europskoj Uniji, kao polazište za istraživanje. U okviru poglavlja detaljnije su analizirani strateški okvir koji koristi EU za formuliranje razvitka prerađivačke industrije, pojedine politike i SWOT analiza sektora prerađivačke industrije EU. Na kraju poglavlja su analizirani regionalni aspekti klasterizacije u EU pojedinih sektora prerađivačke industrije. U trećem poglavlju sadržana je analiza stanja prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj po bitnim obilježjima prerađivačke industrije strukturirana na način da se analiziraju kvantitativna obilježja i kvalitativni pokazatelji stanja i razvitka prerađivačke industrije. Na kraju poglavlja se nalazi analiza regionalnih aspekata razvitka prerađivačke industrije te tehnološka struktura prerađivačke industrije na regionalnim razinama. U četvrtom poglavlju izvršena je analiza konkurentnosti prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj. Ova analiza se fokusira na strukturu bruto dodane vrijednosti, međunarodnu razmjenu i specijalizaciju, te na učinke i strukturu izravnih inozemnih ulaganja u prerađivačkoj industriji. Analizirani su pokazatelji učinkovitosti, te tehnološke promjene po sektorima prerađivačke industrije. U petom poglavlju sadržana je SWOT analiza hrvatske prerađivačke industrije s obzirom na temeljne sastavnice i nalaze po grupama djelatnosti s prijedlogom politika poboljšanja konkurentnosti za pojedine djelatnosti. Šesto poglavlje razrađuje odrednice razvitka prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj koje sadrže: makro i mikroekonomske odrednice razvojne politike, projekcije razvitka hrvatske prerađivačke industrije po djelatnostima do godine 2013. i matricu čimbenika konkurentnosti s pripadajućim horizontalnim programima i aktivnostima za rast konkurentnosti. Sedmo poglavlje sadrži prijedloge za provođenje Strategije sukladno analitičkim nalazima, te matrici horizontalnih programa i aktivnosti, te sektorskih inicijativa. Osmo poglavlje sadrži zaključke Studije sa sažeto prikazanim nalazima svih ranijih poglavlja.