Search

Krčki sir je autohtoni hrvatski otočki sir koji pripada skupini tvrdih, punomasnih sireva, proizvedenih iz sirovog, toplinski neobrađenog ovčjeg mlijeka. Zadnja istraživanja Krčkog sira provedena su sredinom prošlog stoljeća. Od tada do danas došlo je do određenih promjena u njegovoj tehnologiji proizvodnje. Autohtonost proizvodnje i svojstva Krčkog sira predstavljaju temelj eventualne oznake zaštite njegovog zemljopisnog podrijetla. Stoga je cilj ovog rada istražiti kakvoću ovčjeg mlijeka za proizvodnju Krčkog sira, kakvoću sirutke (kao sirovine u proizvodnji skute) i Krčkog sira, te tehnologiju proizvodnje Krčkog sira na OPG otoka Krka. Na osnovu rezultata analize sastava ovčjeg mlijeka za proizvodnju Krčkog sira, utvrđene su prosječne vrijednosti slijedećih parametara: mliječna mast 7, 81% ; bjelančevine 5, 59% ; laktoza 4, 97% ; suha tvar 19, 04% ; bezmasna suha tvar 11, 06% ; pH 6, 66 ; titracijske kiselosti 9, 41º ; ; ; ; ; SH i točke ledišta -0, 555°C. Broj somatskih stanica (BSS) iznosio je prosječno 407 000 stanica/ml, a ukupni broj mikroorganizama (UBM) 950 000/ml. Prosječni sastav Krčkog sira bio je: mast 34, 38% ; bjelančevine 23, 24% ; suha tvar 63, 22% ; voda u bezmasnoj suhoj tvari 57, 36% ; mast u suhoj tvari 54, 38% ; sol 1, 97% ; pH 5, 78 ; mliječna kiselina 1, 216 ; WSN/TN 10, 15% i TCNSN/TN 6, 28%. Rezultati mikrobiološke analize Krčkog sira pokazuju da svega 55% analiziranih uzoraka sira zadovoljava odredbe Pravilnika o mikrobiološkim standardima za namirnice (NN, 46/94.), stoga su potrebne nužne modifikacije u tehnologiji proizvodnje ovčjeg mlijeka i Krčkog sira u cilju podizanja mikrobiološke kakvoće Krčkog sira i smanjivanja varijabilnosti u sastavu i kakvoći Krčkog sira između OPG, a u cilju pripreme ovog sira za zaštitu oznake kvalitete zemljopisnog podrijetla (PGI).

U radu su opisane važnije osobine plazmina kao značajne indogene proteinaze mlijeka, njegova koncentracija, način mjerenja koncentracije i njegove aktivnosti u mlijeku. Također su pobrojani čimbenici koji utječu na njegovu koncentraciju i aktivnost. Od svih čimbenika na povećanu plazminsku aktivnost u mlijeku najviše utječu kasna laktacija i mastitis, odnosno povećan broj somatskih stanica (BSS). U mlijeku s visokim BSS povećava se indogena proteoliza, naročito u sistemu plazmin i plazminogen. Objašnjeno je specifično hidrolitičko djelovanje plazmina tijekom primarne proteolize pojedinih kazeniskih frakcije u mlijeku. Plazmin najintenzivnije razgrađuje ß-CN, a puno manje as1-CN i as2-CN, dok gotovo uopće ne razgrađuje k-CN. Aktivacija plazminogena u plazmin složen je biokemijski proces uvjetovan odnosom aktivatora i inhibitora u mlijeku, te se može značajno povećati u mlijeku s visokim BSS. U mliječnom serumu nalazimo veći broj inhibitora plazmina od kojih je ß-laktoglobulin najvažniji nakon njegove toplinske denaturacije. Inhibitorno na aktivnost plazmina djeluje dodavanje aprotinina i sojinog tripsin inhibitora u mlijeko. Od svih karakteristika plazmina najznačajnija je njegova termostabilnost na temperature pasterizacije, pa čak i sterilizacije. Objašnjen je mehanizam toplinske inaktivacije plazmina stvaranjem kovalentnih disulfidni veza između molekula plazmina i denaturiranih bjelančevina mliječnog seruma (prvenstveno ß-laktoglobulina). Kratka pasterizacija inaktivira termolabilne inhibitore plazminogen aktivatora i inhibitore plazmina što povećava plazminsku aktivnost, dok primjena viših temperatura i produženo trajanje toplinske obrade mlijeka inaktivira plazmin.

Istraživanje je provedeno na tridesetak najvećih farmi proizvođača mlijeka u okolici Bjelovara. U istraživanju se ubuhvaćene pasmine simentalac i hjolstein. Istraživao se utjecaj somatskih stanica na kakvoću mlijeka (postotak mliječne masti, postotak proteina, postotak laktoze, postotak Sbm), te količina mlijeka. Istraživanje je izvršeno sa šest ponavljanja, a uzorkovanje seu vršili sami proizvođači mlijeka svkih pretnaest dana nakon jutarnje mužnje. Uzorci su ispitani u mljekari Lura d.d. Zagreb na aparatima Milco Scan 4000 i Fossomatic 5000. Statistička obrada podataka je izvršena u programu Mean. Dobiveni rezultati potvrđuju dosadašnja istraživnja nekolicine autora: soamtske stanice imaju velik utjecaj na kakvoću mlijeka, a posebice na postotakl laktoze i postotak Smb-a. Pasmina holstein imala je očekivano veću proizvodnju mlijeka, ali mnogo veći ukupni broj somatskih stanica. Prvotelke su imale niži broj somatskih stanica, a što su laktacije dalje odmicale (četvrta, peta i ostale) ukupni se broj somatskih stanica povećao. Isdtarživanje je vrlo aktualno, a posebice donošenjem novog hrvatskog Pravilnika o kakvoći mlijeka te ulaskom Hrvatske u WTO.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi gornju granicu broja somatskih stanica prema kojoj bi se sitovo mlijeko svrstavalo u ekstra razred. Za istraživanje je odabrano 87 holstein i 39 simentalskih krava iz tri različita gospodarstva, a uzorci mlijeka sakupljeni su u mjesečnim intevalima. U razdoblju od travnja 1999. do svibnja 2000. za ukupno 527 uzoraka utvrđen je sadržaj suhe tvari bez masti (Sbm), laktoze i broj somatskih stanica (BSS), te izmjerena pH vrijednost. Dobiveni rezultati analiza mlijeka za sadržaj Sbm>8, 5%, laktoze>4, 61% i pH 6, 6-6, 7 poslužili su za formiranje grupe krava (n=126) koje su uzete u daljnja istraživanja. Statistička analiza obuhvatila je stadij laktacije, broj laktacija i sezonu telenja za procjenu granične vrijednosti BSS. Stadij kaktacije, broj laktacija i sezona telenja, kao što se i pretpostavljalo, značajno su utjecali na BSS (P

U radu su opisana organoleptička, kemijska, fizikalna, hranidbena i terapeutska svojstva kozjeg mlijeka. U odnosu na ostale vrste mlijeka, kozje karakterizira izrazito bijela boja, intenzivniji okus i miris te viši puferski kapacitet. Kozje mlijeko zbog većeg udjela masnih globula i kazeinskih micela manjeg promjera ima bolju probavljivost. Osobito zbog svojih antialergijskih svojstava, kozje mlijeko pokazalo se dobrom zamjenom za kravlje, posebice u prehrani djece i odraslih. Korištenjem kozjeg mlijeka u liječenju bolesnika s raznim malapsorpcijskim sindromima postignuti su vrlo dobri rezultati.

Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka u svijetu procjenjuje se na 20, 6 milijuna tona, od toga na ovčje mlijeko otpada 8, 3 milijuna tona.Najveći proizvođači ovčjeg mlijeka u svijetu su: Azija, Europa i Afrika. U Hrvatskoj je 1998. godine bilo 426.000 ovaca, od čega 12% pod selekcijskim obuhvatom. Uglavnom prevladavaju domaće pasmine ovaca (dalmatinska pramenka, paška ovca, creska ovca, lička pramenka...). Ovce se uzgajaju u prvom redu radi mesa ali i radi mlijeka koje se prerađuje u sireve od kojih je najpoznatiji Paški sir. Iako je ovčarstvo u Hrvatskoj još uvijek dobrim dijelom ekstenzivno, poduzimaju se odgovarajuće mjere i stvaraju uvjeti za njegovo unapređenje. U radu su navedeni čimbenici koji utječu na količinu i sastav ovčjeg mlijeka. Istaknute su osnovne značajke kemijskog sastava, fizikalnih i tehnoloških osobina, te broja somatskih stanica. Navedene su sličnosti između ovčjeg i kravljeg mlijeka.

Točka ledišta mlijeka kao uglavnom konstantna fizikalna vrijednost ne određuje se samo da bi se ustanovilo razvodnjavanje mlijeka, već je važan parametar u procjeni njegove kvalitete. U radu je istražen utjecaj pasmine koza, stadija i redoslijeda laktacije na vrijednost točke ledišta. Istraživanje je izvršeno na uzorcima mlijeka od 33 alpina i 33 sanske koze tijekom 5 uzastopnih laktacija. S obzirom da sve koze na početku laktacija nisu bile jednake dobi, rezultati mjesečnih kontrola mliječnosti korigirani su na 50., 100., 150. i 200. dan laktacije. Tijekom prve tri laktacije, točka ledišta mlijeka bila je prilično ujednačena dok je u 4. i 5. laktaciji ustanovljen signifikantan utjecaj redoslijeda laktacije.Tijekom pojedinih laktacija, između pasmina nisu ustanovljene značajne razlike u vrijednostima točke ledišta mlijeka. Tijekom svih 5 laktacija ustanovljene su signifikantne korelacije (P

Codex Alimentarius dugi je niz godina važan zakonodavni akt u području prehrambene industrije. Zbog važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda utemeljen je "Codex Odbor" za mlijeko i mliječne proizvode, koji je integriran u cjeloviti Codex sustav. Posebno je važna povezanost između Codex-a i WTO (World Trade Organization -Svjetska trgovinska organizacija). Za Hrvatsku je od posebne važnosti skori ulazak u WTO. Valja naglasiti daje "Pravilnik o kvaliteti mlijeka i mliječnih proizvoda", koji će kako očekujemo napokon uskoro usvojiti Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, utemeljen na osnovnim postavkama Codex.

Broj somatskih stanica u neinficiranom mlijeku veći je u odnosu na broj u mlijeku neinficiranih krava. Prema literarnim podacima, njihov broj u kozjem mlijeku može biti veći od 1 miliona/ml. Pasmina, stado, stadij i redoslijed laktacije, sezona utječu na povećanje broja somatskih stanica u mlijeku, no glavni razlog je apokrini tip sekrecije mlijeka. Zbog toga se za utvrđivanje somatskih stanica u kozjem mlijeku ne mogu u potpunosti koristiti metode koje se koriste za kravlje mlijeko niti prihvatiti granična vrijednost od 400.000 SS/ml. Mogu se koristiti samo metode specifične za stanice s DNA i one koje razlikuju stanice nukleotida od citoplazmatskih čestica. Veličina povećanja somatskih stanica u kozjem mlijeku iznad fiziološke razine uvjetovana je uzročnikom mastitisa. Dijagnoza subkliničkog mastitisa u koza provodi se izolacijom patogenih mikroorganizama iz mlijeka.

Izazovi su veliki, zahtjevi sve veći i za proizvođače, ali i za prerađivače u mljekarstvu. Diskutabilno je koliko dugo taj scenario može izdržati. KAo i svoj ostaloj industriji, novi horizonti napretka još se otvaraju. NApredak nije samo u novoj tehnologiji, već i u tome koliko je ugrađujemo u farmski život i u sigurnost životinja, potrošača i farmera, svih koji su uključeni u proizvodnju hrane za ljude.

Autori opisuju glavne čimbenike kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda s aspekta industrijske proizvodnje. Naglašava se značaj tehnoloških postupaka proizvodnje i prerade za dobivanje higijenski ispravnih proizvoda.

Cilj istraživanja je bio procjeniti udio individualnih proizvođača čiji skupni uzorci su imali BSS veći od 400 000 stanica/ml kao i udio proizvođača čija stada imaju veći broj inficiranih krava. Sakupljeno je 715 uzoraka na sabirnim mjestima sa područja Zagorska Sela, Križa, Koprivnice, Daruvara i Zadra tijekom 1995 i 1996 godine. Utvr|eno je da od ukupnog broja individualnih proizvođača 31, 1% proizvođača ima više od 400 000 somatskih stanica/ml u mlijeku, dakle tre}ćina proizvođača predaje mlijeko mljekarama higijenski neispravno prema BSS. Tako|er je utvrđeno da 40% proizvođača ima BSS u mlijeku veći od 300 000 stanica/ml što ukazuje da se kod tih proizvođača muze veći broj krava s inficiranim vimenom. Uvo|enje BSS u otkupnu cijenu mlijeka i kontrola BSS u mlijeku proizvo|đča uz provođenje odgovarajućih preventivnih mjera su jedini način da se ovakva nepovoljna slika popravi. Dakle, niži BSS u mlijeku je cilj kojim dobivamo kvalitetno mlijeko za preradu i više mlijeka po zdravoj kravi za proizvođača.

U pogledu zdravstvene ispravnosti namirnica danas se u svijetu poglavito govori o razini njihova yagađenja odnosno nalazu štetnih tvari koje mogu ugroziti čovječje ydravlje. Uporaba veterinarskih lijekova u terapijske svrhe i njihov dodatak stočnoj hrani te uporaba kemijskih sredstava u zaštiti bilja najznačajniji su putovi kemijskog zagađenja mlijeka i mliječnih proizvoda. Razina spomenutih zagađenja ovisi o mogućnostima uporabe tih sredstava u poljoprivrednoj, stočarskoj i veterinarskoj praksi. Ydravstvena ispravnost mliječnih proizvoda ovisi i o nazočnosti patogenih mikroorganizama, a i o suvremenim spoznajama o nutricionističkoj vrijednosti pojedinih sastojaka.

Broj somatskih stanica u mlijeku je međunarodno priznati parametar za ocjenu zdravstvenog stanja vimena. Iako u Hrvatskoj još nije prihvaćen novi prijedlog plaćanja mlijeka na osnovu broja somatskih stanica, u zemljama EU, mlijeko od 1. siječnja 1995. godine ne smije sadržavati više od 400 000 soamtskih stanica po ml. Bakterijska infekcija mliječne žlijezde (klinička ili subklinička) predstavlja glavni izvor povećanja somatskih stanica u mlijeku. S povećanjem broja somatskih stanica iznad 400 000/ml, mlijeko je mastitično, a posljedice se manifestiraju u smanjenoj sekreciji mlijeka, promjeni kemijskog sastava i fizikalnih, bakterioloških i tehnoloških osobina mlijeka. Kakvoća mlijeka iz bolesne četvrti vimena, ne može se nikakvim postupkom poboljšati, pa je i to jedan od razloga zbog čega se dijagnosticiranje, kontrola i suzbijanje mastitisa mora redovito provoditi. Određivanje broja somatskih stanica u kravljem mlijeku preporuča se kao jedan od obaveznih parametara u procjeni kakvoće mlijeka.

O mlijeku i mliječnim proizvodima raspravlja se više nego o bilo kojoj drugoj hrani, od utjecaja mliječne masti na zdravlje ljudi pa sve do utjecaja prerade na prehrambena svojstva mlijeka. Važnost mlijeka sigurno je velika u dobro izbalansiranoj prehrani, a raspravljati valja i o "zaštitnoj ulozi" za zdravlje ljudi, vidu koji zahtijeva znatno više istraživanja od onih provedenih do sada. U radu su obrađeni neki vidovi prehrambene i zaštitne uloge mlijeka.

U radu se govori o stanju hrvatskog agrara, potreba, količinama proizvedene hrane, te mogućnostima za proizvodnju hrane u budućnosti.

Visoka kakvoća mlijeka te osiguranje proizvodnog i preradnog procesa preduvjet je dobrog konačnog proizvoda. Pri tome vrlo je znakovita povezanost proizvođača i prerađivača, te dobra obučenost proizvođača i povezivanje visokih tehnoloških kriterija prerađivača. Samo tako u konačnici biti će zadovoljan i zdravim proizvodom snabdjevan potrošač. Od velike važnosti je tehnološki postupak proizvodnje i dobivanja mlijeka, u ovoj fazi načinjene pogreške teško su ispravljive. Druga faza je put mlijeka do mljekara i laboratorijska kontrola proije ulaska u pogon, treća faza je sigurnost tehonloškog postupka prerade i opremanja na tržište, te posljednja faza skladištenje, odnosno distribucija (uz dodatno skladištenje-čuvanje kada se radi o proizvodima koji su dužeg vijeka uporabe).

Mlijeko i mliječni proizvodi jesu osnovna nezamjenjiva namirnica u prehrani čovjeka. Za kvalitetan mliječni proizvod potrebno je proizvesti kvalitetnu sirovinu odnosno kvalitetno mlijeko. Proizvodnja mlijeka složen je tehnološki postupak u stočarskoj proizvodnji na koji utječe više različitih čimbenika. Na osnovne sastojke mlijeka utječu slijedeći čimbenici: genetska pasminska svojstva krave, okolišni čimbenici i čimbenici vezani na dobivanje mlijeka. Ovom knjigom obuhvaćen je velik broj čimbenika vezanih na tehnološki proces proizvodnje mlijeka, koji imaju dominantan utjeca na količinu, kvalitetu i higijensku ispravnost mlijeka za konzum i dobivanje mliječnih proizvoda.

Osim osvježavajućeg okusa i visoke nutritivne vrijednosti, fermentirani mliječni proizvodi posjeduju i probiotička svojstva. Važna svojstva fermentiranih proizvoda su u terapeutsko-zdravstvenim učincima na ljudsko zdravlje. U probavnom sustavu oduvijek postoje određeni mehanizmi zaštite, kao što su to dobro uravnotežena crijevna populacija, selektivna funkcija stijenke crijeva, baktericidno djelovanje želučanih i crijevnih sokova i detoksativna funkcija jetre. No, jaki fizički, kemijski i fiziološki čimbenoici mogu znatno utjecati na funkcioniranje tih mehanizama. Upravo u takvim uvijetima dolazi do izražaja blagotvorno djelovanje bakterija mliječne kiseline iz fermentiranih proizvoda, posobice djelovanje laktobacila. Današnja tehnologija proizvodnje fermentiranih proizvoda objedinjuje visoka stučna i znanstvena dostignuća. Ipak, mnoga pitanja vezana uz fermentirane proizvode, posebice uz biokemijske reakcije još uvijek nemaju odgovora.

U ukupnoj ocjeni kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda jedan od sastavnih elemenata koji određuju kvalitetu proizvoda je održivost ili vijek trajanja. Kako kakvoća nije stvar izbora već uvjet za opstanak na tržištu zbog ukupnih ekonomskih razloga i uvjetima Europskih propisa valja inzistirati na objektivnim mogućnostima vijeka trajanja pojedinih mliječnih proizvoda. S obzirom na narav i mogućnosti čuvanja u smislu maksimalno dozovljenog vremenskog roka, a u kojem neće doći do nepoželjnih promjena, koje su uvjetovane najčešće mikrobiološkim i fizikalno-kemijskim čimbenicima. U tom je smislu održljivost posljedica svih faza proizvodnog lanca od proizvodnje, sakupljanja, prerade i korištenja mlijeka , uključujući i raspodjelu i prodaju mliječnih proizvoda te čuvanju u prodajnoj mreži uz odgovarajući nadzor i kontrolu. Kakvoću treba promatrati u skladu s maksimalnim zadovoljavanjem potrošača i poboljšanja materijalnih pokazatelja proizvođača. Najvažniju ulogu u postizavanju odgovarajuće održljivostui čine suvremene koncepcije upravljanja, kontrole i nadzora (TQM ; QSA ; GMP ; LISA ; HACCP), a u smislu propisa Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO: 9000, 9011, i dr.).

Prerada mlijeka u sir klasičan je primjer čuvanja hrane tijekom dužeg vremenskog razdoblja, a datira od 7000-6000. godine prije Krista. Očuvanje važnih sastojaka mlijeka, posebno mliječne masti i bjelančevina, klasičan je primjer konzerviranja hrane, temeljen na fermentaciji mliječnog šećera, smanjivanju količine vode i dodatku kuhinjske soli. Niski redoks-potencijal prouzorčen aktivnošću mikoorganizama daje stabilnost čuvanja proizvoda. Istraživanja sireva stvorila su vrlo bogate literaturne i znanstvene zapise u svijetu. Većina radova bavi se sirom tipičnim za pojedine zemlje, odnosno lokalitete u njoj. Različiti klimati, načini hranidbe i držanja stoke, te specifičnosti prerade, daju pojedinim sirovima različita organoleptička svojstva. Većina sireva na svjetskom tržištu, potekla je iz lokalnih - autohtonih proizvodnji. Tako npr. sir Gauda porijeklom iz Nizozemske, gdje su ga izrađivali seljaci, nazvavši ga "goudse boerenkaas". Ementalac - porijeklom je iz Švicarske, pokrajina Emmental, kanton Bern. Parmezan - talijanski Parmigiano reggiano s područja je Parme, Reggio Emilie, Modene, Montove i Bologne. Republika Hrvatska sa zemljopisnim i klimatskim posebnostima svoga nizinskog, planinskog i primorskog područja ima i posebne vrste sireva u svakom području. Neki od njih su istraženi, ponajviše zahvaljujući entuzijazmu pojedinih istraživača. Posebno treba istaći radove prof. dr. N. Zdanovskog, prof. dr. D. Sabadoša te prof. dr. D. Bakovića. Na taj način ostali su zabilježeni kao etnografsko bogatstvo Hrvatske. Daljnja istraživanja, te organizacija bolje proizvodnje na pojedinim lokalitetima, omogućila bi ponovni razvoj stočarstva i u onim krajevima gdje je nekad to bila važna gospodarska grana (npr. otoci, planinska područja ltd.), a i prepoznavanje Hrvatske u turističkoj i gastronomskoj ponudi, te plasman na strana tržišta. U radu su obuhvaćeni svi do sada istraživani sirevi Hrvatske.

Prerada mlijeka u sir jedan je od najstarijih načina konzerviranja hrane, poznat još od sedmog milenija prije Krista, a spominje se i u Bibliji. Većina je sireva na svjetskom tržištu nastala iz lokalne i autohtone proizvodnje, a migracije su pripomogle razvitku sirarstva. Sada se sirevi proizvode u velikim sirarskim pogonima uz nadzor stručnjaka i znanstvenika. I Hrvatska sa svojim zemljopisnim i klimatskim posebnostima ima posebne vrste sireva na svakom području. Dandanas su cijenjeni sirevi s dalmatinskih otoka, a manje su poznati i istraženi sirevi u južnoj Dalmaciji, pa i na Korčuli.

Mlijeko i mliječni proizvodi su sigurno hrana, o kojoj se raspravljalo više nego o bilo kojoj hrani. Diskusija je uključila sva pitanja od značenja uloge mliječne masti za zdravlje ljudi do utjecaja prerade na prehrambena svojstva mlijeka. Pažnju svakako valja posvetiti ulozi ovog proizvoda u izbalansiranoj dobroj prehrani pa tek potom raspravljati o "zaštitnoj ulozi" za zdravlje, dakle o aspektu koji traži znatno više istraživanja nego što je do sada bilo provedeno. Obrađeni su podaci o proizvodnji i potrošnji mlijeka u svijetu. Značenje mlijeka u prehrani stanovnika svijeta sigurno je veliko, a ekonomsko stimuliranje potrošnje visokovrijednih proizvoda i stalnog povećanja potrošnje sira zasigurno će ga još dugo zadržati na vrhu.

Mlijeko i mliječni proizvodi su sigurno hrana, o kojoj se raspravljalo više nego o bilo kojoj drugoj hrani. Diskusija je uključila sva pitanja od značenja uloge mliječne masti za zdravlje ljudi do utjecaja prerade na prehrambena svojstva mlijeka. Pažnju svakako valja posvetiti ulozi ovog proizvoda u izbalansiranoj dobroj prehrani pa tek potom raspravljati o "zaštitnoj ulozi" za zdravlje ljudi, dakle o aspektu koji traži znatno više istraživanja nego što je do sada bilo provedeno. Obrađeni su podaci o proizvodnji i potrošnji mlijeka u svijetu. Značenje mlijeka u prehrani stanovnika svijeta sigurno je veliko, a ekonomsko stimuliranje potrošnje visokovrijednih proizvoda i stalnog povećanja potrošnje sira zasigurno će ga još dugo zadržati na vrhu. .

Prehrambena je industrija sigurno jedna od najpropulzivnijih i najdinamičnijih industrija. Razloge tim čestim promjenama treba tražiti u stalnu mijenjanju zahtjevnosti, odnosno u promjeni prehrambenih navika potrošača.

Prerada mlijeka u sir klasičan je primjer čuvanja hrane na duže vremensko razdoblje, a datira od 6000-7000 godina prije nove ere. Čuvanje važnih sastojaka, posebno mliječne masti i bjelančevina, klasičan je primjer konzerviranja hrane, uz mliječno kiselinsku fermentaciju, smanjivanje količine vode i dodatak NaCl. Niski redoks potencijal i lučenje antibiotika od starterkih mikroorganizama daju stabilitet čuvanja proizvoda. Istraživanja sireva stvorila su vrlo bogate literaturne i znanstvene zapise u svijetu. Većina radova bavi se sirom tipičnim za pojedine zemlje odnosno lokalitete u njoj. Različiti klimati, načini hranidbe i držanja stoke te specifičnosti prerade daju pojedinim sirevima iste vrste rezličite okuse, a često i teksturu , koja je rezultat reoloških karakteristika, a ovisi o sastavu i strukturi sira. Većina sireva, na svjetskom tržištu sira, potekla je iz lokalnih-autohtonih proizvodnji kao gauda čija je zemlja porijekla Nizozemska gdje su ga izrađivali seljaci nazvavši ga goudse boerenkaas ; ementalac- porijekom iz Švicarske, lokalitet Emmental, kanton Bern ; parmezan- talijanski parmigiano reggiano iz područja Parme, Reggio Emilie, Modene, Montove i Bologne, te još mnogi drugi svjetski priznati, visoko ocijenjeni u svjetskoj gastronomiji.

Povijesni razvitak našeg mljekarstva temelji se na razvitku stočarstva odnosno cijele poljoprivrede, koja je u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti.

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se bilježi nagli porast direktne prodaje mlijeka. Proizvođači dostavljaju mlijeko direktno u kuću ili ga prodaju na tržnicama. Takav način prodaje uvjetno je pod kontrolom, iznimno samo onih proizvođača s većim brojem krava. Tako se velike količine mlijeka konzumiraju bez adekvatne kontrole kvalitete, što eventualno predstavlja opasnost sa zdravstvenog stajališta, a da se izbjegavanje fiskalnih obveza niti ne spominje. Ovo istraživanje bavi se troškovima distribucije mlijeka u Hrvatskoj jednim od glavnih čimbenika porasta prodaje. U radu se obrađuju primjeri i načini direktne prodaje u nekim zemljama Europske unije, te uvjeti pod kojima je ta prodaja dozvoljena. Posebno se analizira pitanje "zabrane" direktne prodaje mlijeka u Hrvatskoj, te predlažu mogućnosti takvog načina distribucije, ali uz posebne uvjete.

Prehrambena je industrija sigurno jedna od najpropulzivnijih i najdinamičnijih industrija. Razloge tim čestim promjenama treba tražiti u stalnu mijenjanju zahtjevnosti, odnosno u promjeni prehrambenih navika potrošača.

Granična vrijednost točke ledišta nerazvodnjenog mlijeka, prema EZ propisima, je -0, 517 °C. U prijedlogu novog Pravilnika o kvaliteti sirovog mlijeka predložena je ista granična vrijednost za točku ledišta sirovog mlijeka. Razlog takvom prijedlogu je nedostatak rezultata vlastitih istraživanja. Točka ledišta, kao prilično konstantna vrijednost, ne određuje se isključivo radi dokazivanja patvorenja vodom već je taj podatak vrijedan parametar kvalitete sirovog mlijeka. Opravdanost granične vrijednosti za točku ledišta -0, 517°C i činioci koji je određuju opisani su ovim radom.

U poljoprivredno najrazvijenijim državama, kolièina proteina predstavlja najvrijedniju komponentu mlijeka. Nažalost, Hrvatska nije slijedila svoje susjede (poljoprivredno razvijene države Europe) i svoje mlijeko vrednuje na osnovi kolièine mlijeka i sadržaja mliječne masti. Meðutim, vrijednost proteina nije samo kvantitativna veæ i kvalitativna pa su u zadnjem desetljeæu istraživanja o polimorfnosti proteina mljeka u mnogim državama pobudila veliki interes. Pronađen je utjecaj određenih genetskih varijanti na proizvodne i tehnološke osobine mlijeka, a rezultati nisu jednoznačni. S povoljnijim preradbenim sposobnostima i veèim randmanom u proizvodnji sira istiće se genetska varijanta k- kazein B i á-laktoglobulin B, ali treba istaknuti da postoje i drugačiji rezultati. U mnogim istraživanjima utvđena je i povezanost genetskih varijanti proteina mlijeka s proizvodnjom mlijeka i njegovih sastojaka, a kako se rezultati razlikuju od populacije do populacije konaèan stav o ovoj povezanosti nije još definiran. Neka objašnjenja dozvoljavaju različite utjecaje istih genetskih varijanti, smatrajući te utjecaje svojstvom određene populacije. Našim istraživanjem željeli smo ispitati utjecaj polimorfnosti proteina mlijeka za najznačajnije pasminame goveda u Hrvatskoj te utvrditi da li i kako se ekonomski mogu iskoristiti ovi utjecaji.

Istraživanje utjecaj alela β- laktoglobulin lokusa u 195 uzoraka na količinu mlijeka i masti (kg) te sadržaj masti (%) prve laktacije hrvatskog simentalca. Za isti gen lokus procijenjen je udio aditivne u fenotipskoj varijanci. Prosječan efekt supstitucije alela B za A izračunat je gen supstitucijskim modelom. Aditivna genetska varijanca (ơ²ᴀ) istih mliječnih proizvodnih osobina izračunata je formulom ơ²ᴀ =2pqα². Signifikantan prosječan efekt supstitucije alela B za A utvrđen je za količinu mlijeka - 176,648 ± 63,273 (P=0,006), masti - 5,487 ± 2,690 (P=0,043) i sadržaj masti 0,041 ± 0,013 (P = 0,003). Udio aditivne genetske varijance u fonotipskoj varijanci iznosio 4,1% za količinu mlijeka (kg), 2,2% za količinu masti (kg) i 4,9% za sadržaj masti. U ovom radu utvrđena je veća količina mlijeka i masti (kg) za alel A, te viši postotak masti (%) za alel B. Naravno, posebna su daljnja istraživanja koja bi potvrdila dobivene rezultate prije uključivanja β-laktoglobulin alela u selekciju., Effects of β-lactoglobulin locus on first lactation milk yield, kilograms of fat and fat percentage in milk samples from 195 Croatian Simmental cows were examined by gene substitution models after allele A was set to zero. Additive genetic variance due to β-lactoglobulin locus was calculated by formula ơ²ᴀ =2pq α². The substitution of the B allele for the A allele was associated with decreased mitt yield (P=0,006) and fat yield (P=0,043) but increased fat content (P=0,003). The contribution of B- lactoglobulin locus accounted for 4.1% of phenotypic variance in milk yield, 2.2% in fat yield and 4.9% in fat content. This study found that milk with allele A had higher milk and fat yield but allele B was associated with higher fat content. However, more research is necessary to confirm these findings before B- lactoglobulin alelles are included in selection.

Istražili smo utjecaj αs1-kazeina (αs1-Cn), β-kazeina (β-Cn), κ-kazeina (κ-Cn) i β-lakoglobulina (β-Lg) na količinu mlijeka(kg), masti (kg) i sadržaja masti (%) u prvoj laktaciji za 195 krava hrvatskog simentalca. Utvrđen je signifikantan utjecaj , κ-kazeina na količinu masti (kg), a β-lakoglobulina na količinu mlijeka (kg) i sadržaj masti (%). Signifikantno veća količina masti (kg) odnosno mlijeka (kg) u prvoj laktaciji povezana je s BC κ-kazein odnosno AB β-lakoglobulin genotipom, dok je signifikantno viši postotak masti u mlijeku utvrđen za BB β-lakoglobulin genotip.

Istraživanje utjecaja različite razine energije obroka u 50 dana suhostaja (1, 57 U.H. i 1, 93 U.H.) i različite koncentracije neto energije obroka 105, 0 % i 115, 0 % HJ u suhoj tvari obroka u 90 dana rane laktacije, izvršeno je sa 4 grupe Holstein frisesian krava s p o11 krava. Krave su hranjene u suhostaju i ranoj laktaciji obrocima različite razine energije: nizak – nizak, nizak – visok, visok – nizak i visok – visok. Hranidba obrocima različite razine energije u suhostaju nije utjecala na proizvodnju mlijeka u ranoj laktaciji. Hranidba krava kompletnih obrocima po volji veće koncentracije neto energije signifikantno je povećala dnevnu proizvodnju mlijeka i 4% MKM (P0.05) u 90 dana rane laktacije. Najmanji utrošak energije po kg 4% MKM ostvarila je grupa krava obrokom nizak – visok nivo energije. Najslabije iskorištavanje hrane u proizvodnji mlijeka ostvarila je grupa krava s razinom energije visok – visok . Krave hranjene obrocima s visokom koncentracijom energije u ranoj laktaciji trošile su više koncentrata po kg 4% MKM. Krave hranjene obrocima s razinom energije nizak – visok i visok – visok ostvarile su ranije veći vrh proizvodnje mlijeka, što je doprinijelo nesignifikantnom povećanju ukupne proizvodnje 4% MKM. Na osnovu rezultata istraživanja proizlazi da hranidba s obrocima razine energije nizak – visok u suhostaju i ranoj laktaciji može predstavljati osnovicu za bolje iskorištavanje proizvodnih kapaciteta za mliječnost Holstein frisesian krava.

Republika Hrvatska prvi puta donijet će svoj Pravilnik o kvaliteti mlijeka i mliječnih proizvoda. Do sada su pravilnici rađeni na nekadašnjoj saveznoj razini, najčešće primjenjivali "stanje koje imamo" pa tek malo pooštreni, vjerojatno da bi se "očuvalo postojeću kvalitetu". Prilikom izmjena uglavnom se sukobljavalo stajalište "istočnih i zapadnih" zemalja bivše Jugoslavije. Naime, odavno smo ustvrdili potrebu za strožim kriterijima, no mijenjali smo propise samo do one razine za koju smo bili sigurni da neće očigledno poremetiti, odnosno smanjiti ulaz mlijeka u mljekaru. Isto tako, u obzir je uziman i veliki broj proizvođača, što govori i o nedovoljno organiziranoj proizvodnji mlijeka. To je redovito predstavljalo problem za laboratorije, jer je uvođenje novih kriterija za poboljšanje kvalitete onemogućavalo redovno praćenje svih proizvođača. Sada će pravilnik biti strožiji, po uzoru na europske zemlje, a neće biti mogućnosti za uvažavanje bilo kojeg kriterija osim slijedećeg: neškodljivost, hranjivost i kvaliteta, a tome se pridružuje i vrijeme trajanja. Pravilnik mora obuhvatiti dva glavna područja: kemijsko i mikrobiološko. Dok na kemijsku kvalitetu utječu ponajviše dva faktora - pasmina i ishrana te držanje stoke, a prati ga manipulacija mlijekom, mikrobiološka je ona na koju manipulacija mlijekom (te držanje stoke - ljudski faktor) ponajviše utječe i zbog čega je i najosjetljivija. Kvantifikacija prisutnosti mikroorganizama u mlijeku i njegovim proizvodima jedan je od analitičkih stupova i temelj retrospektivne procjene kvalitete proizvodnje te perspektive dedukcije, a vezano na pretpostavljivost trajanja komercijalnog ciklusa. Ujedno bi morala sudjelovati u formiranju parametara procjene za plaćanje kvalitete, For the first time in our history, the Republic of Croatia will pass a law about the quality of milk and dairy products. All former legislations in ex-Yugoslavia were brought by Federal Committee for Agriculture on the basis of "existing field situation" with a bit stricter main intention not to deteriorate the existing situation. Interests and standpoints of "western and eastern" republics of ex-Yugoslavia were always confronted. For a long time we knew that legislation about quality of milk and dairy products needs to be more severe but we respected the fact that we should not drastically influence decrease of milk flow into dairy. For the same reason we take into consideration a non-satisfactory situation on the farms of a large number of producers. It was a great problem for laboratories to control all the producers. Now we are in the position to pass stricter law, according to European Countries, considering only the following criteria: safety, nutrition, quality and shelf life. New legislation should comprise two main areas: chemistry and microbiology. Chemical quality of milk and dairy products is influenced by breed, feeding, type of housing. While, microbiological quality of milk and dairy products depends on manipulation of milk after milking; the factor strongly influenced by man. Determination of microbiological quality is the basis for the estimation of whole milk processing in dairies. In this field a lot can be done by education of milk producers. Microbiological quality of milk, as in many European countries should take part in pricing system

Istraživana je neovisnost genetskih varijanti (αs1-Cn, β-Cn, κ-Cn i β-Lg) proteina mlijeka i EC preporučene granične vrijednosti (500 000/ml) broja somatskih stanica u kravljem mlijeku. Uzorci mlijeka (157) odabrani su iz populacije hrvatskog simentalca. Genetske varijante proteina odredili smo izoelektričnim fokusiranjem PhastSystem-om. Broj somatskih stanica utvrdili smo fluoro-optičkom elektronskom tehnikom brojanjem instrunstrumentom Foss 90 u istim uzorcima mlijeka testom neovisnosti R x C uspoređivane su analizirane vrijednosti. U našem slučaju R (redovi) se odnosio na genetske varijante, a C (stupci) na broj somatskih stanica 500 000 u mL mlijeka. Svaki alel u gen lokusu testiran je obzirom na stvaran i korigiran broj somatskih stanica na period i stadij laktacije. Signifikantna razlika nije utvrđena niti za jedan ispitivani alel u gen lokusu. Iako genetski polimorfizam i broj somatskih stanica znatno utječu na količinu, sastav i tehnološke osobine mlijeka, njihovo je djelovanje neovisno.

Autohtoni sirevi osnova su za mnoge danas poznate sireve, industrijski proizvedene, u svijetu. Tounjski sir dimljeni je sir koji se proizvodi u širem području Tounja. Na zagrebačko se tržište doprema svakodnevno, te nalazi velik broj potrošača koje privlači njegova ugodna aroma, simo tijesto, a posebno prigodan "obiteljski format" lijepe zlatno-žute boje. U radu se opisuju osnovne karakteristike sira, te analiziraju kemijski sastav, organoleptičke karakteristike i tehnologija proizvodnje tounjskog sira. Podaci ukazuju na vrijednost ovog sira, koji valja sačuvati kao specijalitet i specifičnost hrvatske autohtone proizvodnje.

U preglednom članku "Polimorfizam proteina mlijeka u proizvodnji sira" izneseni su rezultati istraživanja više autora o djelovanju polimorfizma na koagulacijska svojstva mlijeka, sinerezu sirnog gruša i randman sira. S obzirom na koagulacijske osobine mlijeka BB varijanta ß- i κ-kazeina, BC varijanti αs1-kazeina i AA varijanti ß-laktoglobulina pripisuje se povoljniji utjecaj. Postoji malo radova o djelovanju proteina mlijeka na sinerezu sirnog gruša. Razlog tome vjerojatno je do danas nedovoljno objašnjen proces same sinereze. Preliminarnim radom utjecaja genetskih varijanti κ-kazeina i ß-laktoglobulina na sinerezu, McLean i Schaar (1989) utvrdili su povoljniji utjecaj B varijanti. Veći randman sira pripisuje se αs1-Cn BC, ß-CnA1A1 i κ-Cn BB varijantama. Razlike između ß-Lg genetskih varijanti na randman sira postoje, no one nisu statistički značajne (Marziali i Ng-Kwai-Hang, 1986). Bolji randman i kvalitetu sira moguće je ostvariti ako uvažavamo razlike između genetskih varijanti. Složenost samog tehnološkog procesa prerade mlijeka u sir zahtijeva daljnja istraživanja na ovom području.

Tijekom posljednja dva desetljeća pojmovi održivosti i/ili vijeka trajanja najviše su bili zastupljeni u istraživanjima prehrambenih i mliječnih proizvoda. Do sad vrlo slabo definirani i loše specificirani, ti pojmovi uzrokovali su poteškoće pri njihovom korištenju. Obično su bili tumačeni kao vrijeme koje je proteklo od proizvodnje do trenutka kad više nisu pogodni za ljudsku upotrebu. Dok se pojam održivosti općenito koristio kao aspekt kvalitete odnosno kao pokazatelj svježine, pojam vijek trajanja više je bio u komercijalnoj upotreba bivao je sve značajniji usporedo sa sve većim udaljavanjem opskrbljivača od potrošača, koji je tekao istovremeno s velikim napretkom u preradi, pakiranju, materijalima, tehnologiji i kontroli mogućih vanjskih uvjeta kojima su mliječni proizvodi bili izloženi. Potrošač traži praktičnost, ali ni u kom slučaju nije spreman da žrtvuje kvalitetu. Potrošači zahtijevaju zdrave, hranjive proizvode, sigurnost te istinski više javnosti na deklaracijama i etiketiranju proizvoda. Istraživanja prehrambenih proizvoda devedesetih vjerojatno će se usmjeriti na tri međusobno srodna svojstva.- neškodljivost, branjivost i kvalitetu. Daljnjim napretkom njima se produžuje vijek trajanja.

Mlijeko ima značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u prehrani ljudi. Mlijeko je "živ" proizvod, a njegov sastav omogućuje da se mlijekovrlo brzo može pretvoriti u nešto drugo. Ukoliko je postupak sa mlijekom pod kontrolom, onda možemo dobiti dobar i trajan mliječni proizvod. Ukoliko ne kontroliramo postupke onda ćemo dobiti posve neupotrebljivu, a ponekad i za zdravlje opasnu prerađevinu. Proizvodnja dobrog proizvoda započinje u staji-proizvodnjom kvalitetnog mlijeka. Staro je pravilo da treba držati onoliko stoke koliko možemo dobro prehraniti i koliko možemo čisto i uredno držati u staji. Slijedeći važan postupak u proizvodnji mlijeka je ispravna mužnja. S obzirom da je mlijeko lako probavljiv proizvod treba se brzo prodati ili što prije preraditi.

U radu je istraživana bakteriološka kvaliteta uzoraka sirovog mlijeka uzetih u domaćinstvima i na sabirnim mjestima. Rezultati ukazuju na veliku varijabilnost uzoraka mlijeka. Razlozi za takvo stanje su mikroklimatske prilike i manipulacija mlijekom, kao i uvjeti držanja stoke i stočna hrana. U proizvodnji mlijeka potrebno je posvetiti izuzetnu pažnju bakteriološkoj kvaliteti.

Mlijeko koje dolazi do potrošača mora imati prehrambenu vrijednost koju čine njegovi sastojci. Bjelančevine su jedna od važnijih komponenti za rast i obnovu organizama. Kalcij je neobično važan za tvorbu kostiju i zubi, za normalan rad srca i djelovanje živčanog sustava. Za život i rad potrebno je u organizam unijeti određenu količinu energije. Ispravno dobiveno mlijeko ima višestruku vrijednost. Njegovi dijelovi mogu se utjecajem mnogih faktora brzo promijeniti. Promijenjeno mlijeko više nema značenje niti u prehrambenom niti u tehnološkom pogledu. Mlijeko koje preuzimaju mljekare mora biti ispravne kvalitete i treba biti zdravo. Rezultati kemijskih, fizikalnih, biokemijskih i mikrobioloških analiza služe za unapređenje proizvodnje i prerade mlijeka. Zato je to interes kako proizvođača i prerađivača tako i kupaca mlijeka i mliječnih proizvoda.

U radu su izloženi rezultati istraživanja autohtonog mliječnog proizvoda - Tounjskog sira . Na području proizvodnje sira istražena je kvaliteta mlijeka tehnološki proces u domaćinstvu te kvaliteta proizvedenog sira u domaćinstvu i na prodajnim mjestima. Statističkom analizom prikupljenih podataka utvrđena su osnovna svojstva mlijeka na području proizvodnje, te standardi vrijednosti za sir , kao element za postizanje proizvoda veće vrijednosti i eventulne primjene u industrijskoj prozvodnji

Istraživanja su obuhvatila uzorke vrhnja, maslaca i svježeg kravljeg sira, u slobodnoj prodaji na zagrebačkim tržnicama. Ti proizvodi ne podliježu permanentnoj kontroli, niti sadrže deklaraciju o kvaliteti, te se ovim radom nastoji utvrditi stvarna kemijska i mikrobiološka kvaliteta spomenutih proizvoda.

Dobar i kvalitetan mliječni proizvod ovisi o vrsti i kvaliteti mlijeka koje se prerađuje. Između mnogih karakteristika, kemijska kvaliteta mlijeka predstavlja jedan od bitnih elemenata prerade. U radu su izloženi rezultati istraživanja kemijske kvalitete mlijeka na području Ogulina. Statističkom analizom prikupljenih podataka utvrđene su osnovne kemijske karakteristike mlijeka. Mlijeko proizvedeno na području Ogulina slično je mlijeku proizvedenom u istim geografsko-klimatskim uvjetima naše zemlje. U cilju bolje opskrbe kvalitetnim mliječnim proizvodom, potrebno je veću pažnju posvetiti edukaciji proizvođača mlijeka te kontroli kvalitete mlijeka.

Industrijsko se mljekarstvo Danske počelo razvijati pred oko stotinu godina i već su se u to vrijeme izvozile prve količine maslaca. L.C.Nielsen je konstruirao prvi separator kontinuiranog djelovanja 1878. godine (Jensen, 1950), a odmah zatim N.J.Fjord primjenio i prvu laboratorijsku metodu za određivanje količine masti u mlijeku (drejer, 1931). Od tog je doba razvoj mljekarstva tekao vrlo brzo. Povećavao se broj mliječnih grla, a isto tako i proizvodnja mlijeka.Ovaj razvoj prati razvoj mljekarske opreme, otvaranje mljekarskih škola, izobrazba mljekarskih inženjera na Poljoprivrednom fakultetu kao što se provodi i sve više znanstvenih istraživanja, te primjenjuju rezultati istraživanja. Mljekarstvo ne zanima samo one koji su uz njega vezali svoju sudbinu već ekonomiku Danske.

Sir se proizvodio u gotovo svakom dijelu svijeta. Nekada je bio osnovna živežna namirnica. Nekada je sir bio dar bogovima ili hrana privilegirane klase, a u srednjem vijeku postaje i svakodnevna hrana širih slojeva stanovništva. Sir je proizvod određene zemlje i naroda, proizvod čiji postanak i proizvodnju uvjetuju klima, vegetacija i niz drugih činilaca.Proizvodnja sira razvijala se od domaće radinosti do industrije, a količine proizvedenog sira dostizale su granice svojevremeno nezamislivih razmjera. Mnogi poznati sirevi, nacionalni specijaliteti, postali su sirevi svjetskog glasa.

Kvaliteta mlijeka ima veoma značajan utjecaj na primjenjenu tehnologiju u preradi mlijeka i mliječnih proizvoda, a to je između ostalog u vezi sa čistoćom staje i postupaka s mlijekom pri mužnji i nakon nje. Nečisto dobiveno i nekvalitetno mlijeko nije pogodno za preradu, pa time nije oštećena samo mljekara već i proizvođač mlijeka. Jedan od najosnovnijih uvjeta za dobivanje kvalitetnog mlijeka je temeljito čišćenje i dezinfekcija opreme. U posudama u kojima se drži mlijeko mogu se zadržavati komponente sastava mlijeka: bjelančevine, mast i mliečni šećer. Naša je zadaća da ih temeljitim pranjem odstranimo. Djelotvornost pranja ovisna o koncentraciji i vrsti detergenta, trajanja pranja, temperaturi i vrsti materijala od kojeg su posude napravljene. Otopine detergenata za pranje ne smiju djelovati štetno na opremu i zdravlje ljudi. Za djelotvorno, temeljito pranje potrebno je upotrebljavati detergente koji su namjenjeni pranju mljekarske industrije. Detergente-kemijska sredstva dijelimo na: jednostrana, koja služe samo za čišćenje ili samo za dezinfekciju, kombinirana (dvostrana)koja služe za čišćenje i dezinfekciju istovremeno. Ova sredstva sadrže još i aktivnu supstancu (klor, jod itd.)koja uništava mikroorganizme.

U asortimanu proizvoda seljačkih poljoprivrednih gospodarstava, kvantitativno važno mjesto, u prodaji tih proizvoda, zauzima domaće vrhnje, dobiveno na tradicionalan način obiranjem spontano skiseljenog mlijeka. Takvo, nepasterizirano, tj. sirovo vrhnje iznosi se od davnih vremena na raznovrsne tržnice u zemlji.

Eksperiment je proveden na "Valtura" mliječnoj farmi (Istra) u vremenskom periodu od 12. kolovaza 1980. do siječna 1981. Silaža lucerke, tretirana s 20 g mješavine Derasyla i prekrupe kukuruznog zrna (2 kg Dearsyl-premiksa + 18kg prekrupe) po 1 t zelene mase, imala je u ovom pokusu značajne prednosti pred silažom provenute lucerke (bez Derasyla) u pogledu njezine kvalitete i hranidbene vrijednosti, unatoč tome što je pokusno siliranje obavljeno pod nepovoljnim žetvenim uvjetima, tj. u poodmakloj vegetaciji i kod visokog postotka suhe tvari u biljci (26-28, 5%).