Search

U radu se na primjeru izmjere "low-cost" bespilotnom letjelicom razmatra mogućnost primjene fotogrametrijske „Structure-from-Motion“ metode za potrebe održavanja podataka katastra. Široka dostupnost, jednostavnost i sve veća primjenjivost izmjera različitim integracijama aktivnih i pasivnih senzora montiranih na bespilotnu letjelicu ili neko drugo vozilo omogućavaju relativno brzo i efikasno prikupljanje velike količine kvalitetnih i pouzdanih prostornih informacija. Razvoj računalnih tehnologija već neko vrijeme omogućuje gotovo potpuno automatsku obradu svih ovih prikupljenih prostornih informacija primjenom fotogrametrijske "Structure-from-Motion" (SfM) metode, no još uvijek ne postoje široko prepoznate preporuke i primjeri najboljih stručnih praksi u svrhu održavanja zemljišnih informacija. Trenutno važeći propisi iz domene geodetske struke ne prepoznaju ih u dovoljnoj mjeri, usporavajući njihovu standardizaciju, razvoj najbolje prakse kontrole kvalitete i slučajeva korištenja u održavanju katastra. Rad ispituje različite slučajeve uporabe integracije SfM podataka u GIS/CAD okruženje na testnom području.

Katastarski sustav, koji je u Hrvatskoj uspostavljen još u 19. stoljeću, tijekom povijesti izložen je raznim obnovama, kako dokumentacije, tako i podataka. Obnove podataka provodile su se postupcima revizije, reambulacije, komasacije te ponovnim izmjerama (reizmjerama). Najnovije reizmjere provode se projektima katastarske izmjere za cijelu ili dio katastarske općine od 2000. godine, s ciljem zamjene Katastra zemljišta Katastrom nekretnina te obnove Zemljišne knjige. Projekt katastarske izmjere uključuje niz aktivnosti koje zajedno sa sudionicima projekta čine složenu cjelinu. U radu je dan pregled aktivnosti koje se obavljaju tijekom projekta, kao i analiza službene dokumentacije koja proizlazi iz projekta. Na službenim stranicama »Narodnih novina« i službenim stranicama Državne geodetske uprave pretražene su službene Odluke o katastarskim izmjerama te Odluke o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata za razdoblje od 2018. do kraja 2020. godine. Na osnovu ključnih informacija iz službenih odluka analiziran je broj započetih i završenih projekata u navedenom razdoblju kao i broj projekata po pojedinom izvoditelju.

Hrvatsko geodetsko društvo je 1997. godine organiziralo I. hrvatski kongres o katastru. Od tada pa do danas organizirano je još pet kongresa, a ove 2022. godine organiziran je i VII. kongres po redu. U radu se daje pregled svih prethodnih šest kongresa o katastru, analizom broja sudionika, obrađivanih tema te pristiglih i prezentiranih radova. Na taj način se ukazuje na promjene u katastru koje su nastupile razvojem tehnologija i metodologija koje su obrađivane na kongresima. Također je analiziran utjecaj svih sastavnica struke na katastar. Od Državne geodetske uprave koja vodi, upravlja, održava i odgovara za katastarski sustav, Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije koja je osnovana pred 15 godina pa do visokoškolskih i znanstvenih institucija. Također, je naglašen utjecaj Hrvatskoga geodetskog društva na katastar u tom razdoblju.

Sveučilište kao i svaka druga organizacija ima resurse za čije su kvalitetno gospodarenje potrebni prostorni podaci. Dio tih podataka svojstven je organizaciji, a dio se preuzima iz službenih upisnika gdje se zbog svoje posebne vrijednosti vode i održavaju na nacionalnoj razini. U ovom radu prikazano je istraživanje koji se to podaci potrebni u gospodarenju sveučilišnim prostornim resursima mogu naći u službenim upisnicima. Identifikacija tih podataka ostvarena je metodom preklapanja shemâ (eng. schema matching) sveučilišta i službenih upisnika kroz traženje istih podataka na razini atributa. Obje sheme bazirane su na Unified Modelling Language objektnim klasama (UML). Model sveučilišta je pojednostavljeni UML dijagram koncepta sveučilišta kojim su identificirani podaci nužni za kvalitetno gospodarenje i upravljanje institucijom. Modeli katastra i zemljišne knjige zasnovani su na međunarodnoj LADM normi. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju da je samo dio prostornih podataka sveučilišta predmet vođenja u službenim registrima, a da se ostatak podataka može pronaći u internim sustavima gospodarenja.

Sustavi upravljanja zemljištem i katastarski sustavi kao njihove ključne komponente se kontinuirano razvijaju kao posljedica novih društvenih potreba i odnosa koje društvo ima prema zemljištu. Mnogi postojeći sustavi proizvod su ekonomskih i zemljišnih paradigmi 19. stoljeća i nisu uspjeli na pravi način podržati održivi razvoj. Kao odgovor na to stanje, tradicionalni katastri se razvijaju u sveobuhvatne sustave koji se bave širim pitanjima od položaju zemljišta i interesa nad njime. Mnoge razvijene zemlje, ali i one u razvoju, prepoznaju potrebu ocjenjivanja katastarskih sustava kako bi se pomoglo identificirati područja poboljšanja, te na koji način se njihovi sustavi prilagođavaju kao odgovor na buduće potrebe. Zemlje kontinuirano provode reformske aktivnosti u različitim segmentima katastra, uspoređujući sustave i identificiraju najbolju praksu zemalja sličnog društveno- ekonomskog položaja, dok istovremeno sve više koriste katastarske sustava za praćenje ciljeva održivog razvoja. U radu su analizirani različiti pristupi vrednovanju i uspoređivanja katastarskih sustava. Dani su najvažniji modeli za ocjenjivanje te su im navedene prednosti i mane. Različitost razina razvoja katastarskih sustava u svijetu otežava razvoj univerzalnog modela vrednovanja i uspoređivanja.

Područje Hrvatske je kroz povijest izloženo utjecajima raznih država što se odrazilo na razvoj katastra u pogledu izrade i održavanja katastarskih operata. U radu je izložen pregled Franciskanskog, Jugoslavenskog i Hrvatskog katastra, odnosno sadržaj, kvaliteta i struktura podataka katastarskih operata. Podaci Franciskanskog katastra pohranjeni su u državnim arhivima u Zagrebu, Splitu, Trstu, Beču i Ljubljani, dok se novija dokumentacija skenira i pohranjuje u arhiv u Glini. Digitalizacijom podataka te uspostavom Zajedničkog informacijskog sustava katastra i zemljišne knjige 2016. godine, svi podaci su dostupni elektronički. Međutim podaci o podacima (metapodaci), koji su bili dostupni u opisu lista, kao što su godina nastanka pojedinog plana i izvorno mjerilo plana, su ''nestali''. Većina povijesnih stanja te elementi kvaliteti su nedostupni, te korisnici nemaju uvid u metapodatke. U radu su analizirani standardi metapodataka te je predložen metapodatkovni profil prema nacionalnom profilu metapodataka temeljenog na normi ISO 19115. Osnovni element metapodatka se odnosi na katastarski operat pojedine katastarske općine, kao niz skupova podataka. Osim eksplicitno definiranih metapodataka na osnovu dostupnih podataka, predloženi su i dodatni implicitno definirani elementi.

23. prosinca 2017. navršilo se 200 godina od donošenja Carskog patenta Austro-Ugarskog cara Franje I. kojim je propisano uvođenje stabilnog katastra, tzv. Franciskanskog katastra. Njime započinje uspostava katastra i u Hrvatskoj. Franciskanski katastar danas se promovira kao kulturna baština Republike Austrije i ostalih država Srednje Europe. Međutim, prikupljeni podaci se još uvijek koriste u mnogim zemljama. Nastavno na razdoblje uspostave, u radu je dan pregled razdoblja razvoja katastra na prostoru Hrvatske (Austro-Ugarski, Jugoslavenski, Hrvatski). Kronološkim pregledom najvažnijih propisa o katastru i zemljišnoj knjizi te njihovom analizom daju se ključni smjerovi reformi i navode postignuti rezultati. Opisana su najvažnija pravila i postupci održavanja katastarskog operata te sustavne obnove dokumentacije (litografiranje, vektorizacija i homogenizacija) i podataka (revizije, reambulacije, komasacije i katastarske izmjere).

U radu se analiziraju Land Administration Domain Model (LADM) -ISO 19152 norma, INSPIRE direktiva i tehničke specifikacije za zgrade i katastarske čestice te njihova primjenjivost za razvoj i uspostavu 3D katastra. Usporedbom LADM norme i INSPIRE specifikacija prikazano je pojmovno podudaranje i kompatibilne definicije zajedničkih koncepata za katastarske čestice uz isticanje njihovih razlika u opsegu i ciljanim područjima primjene. S obzirom da je LADM primarno orijentiran na sustave za upravljanje zemljištem pokazao se kao bolja osnova za uspostavu 3D katastra. Također, u radu se razmatra primjenjivost LADM-a i INSPIRE-a u sustavu upravljanja zemljištem u Hrvatskoj. Zaključeno je, na temelju dosadašnjih radova, da direktna implementacija 3D katastra nije moguća zbog trenutnog stanja povezanih upisnika i načina strukturiranosti postojećih podataka te se predlaže postepeni prelazak u 3D katastar uz paralelno rješavanje zakonodavnih i institucionalnih pitanja.

Ocjena okružja uređenja zemljišta (engl. LGAF - Land Governance Assessment Framework) dijagnostički je alat razvijen od strane Svjetske banke i partnerskih institucija čija je svrha sveobuhvatna analiza i ocjena zakonodavnog okvira, politike i prakse uređenja zemljišta u pojedinoj zemlji. U Republici Hrvatskoj je implementiran u razdoblju od veljače 2015. do travnja 2016. godine. Inicijativu za implementaciju dala je Svjetska banka, a svesrdno su je prihvatile institucije te priznati stručnjaci iz tijela javne vlasti, nevladinih organizacija, akademske zajednice i privatnog sektora. Oni su ocjenjivali mjerila te izradili preporuke na temelju službenih podataka prikupljenih od brojnih institucija koje se bave zemljištem. U radu je prikazan tijek implementacije, nalazi, zaključci i preporuke koji su proizašli iz implementacije LGAF-a te povezana istraživanja na unaprjeđenju uređenja zemljišta. Za praćenje stanja su važni kvalitetni podaci te je u radu ukazano na prijedlog za praćenje stanja i tekuća istraživanja projekta DEMLAS na poboljšanju uređenja zemljišta.

U radu je istražena mogućnost primjene ISO norme 19152:2013, Geoinfromacije – Model područja upravljanja zemljištem (LADM, en. Land Administration Domain Model) za potrebe katastra infrastrukture u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj podaci o javnoj komunalnoj infrastrukturi, odnosno podaci o vodovima i pripadajućim objektima elektroenergetske, elektroničke komunikacijske, toplovodne, plinovodne, naftovodne, vodovodne i odvodne infrastrukture bi se trebali voditi u Katastru infrastrukture. Sadržaj Katastra infrastrukture, te njegova izradba i vođenje u Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te Pravilnikom o katastru infrastrukture donesenom 2017. godine. Napravljena je usporedba podataka koje je potrebno voditi u katastru infrastrukture s modelom klasa iz LADM konceptualne sheme, te je analizirano zadovoljava li LADM shema sve potrebe implementacije katastra infrastrukture. Usporedba je prikazana i odgovarajućim UML dijagramima.

Upravljanje zemljištem, kao jednim od najvažnijih ograničenih resursa, predstavlja jednu od gospodarski, društveno ali i socijalno najizraženijih ljudskih potreba. Donošenje odluka predstavlja temelj upravljanja bilo koje vrste. U procesu donošenja odluka važnu komponentu čine informacije koje se u tom procesu prikupljaju. Upravljanje zemljišta također se bazira na informacijama prikupljenim primarno kroz katastarski sustav. Kroz infrastrukture prostornih podataka dostupne su, uz podatke katastra, i različite vrste drugih prostornih podataka. Neke od njih mogu kvalitetno doprinijeti ispravnijem donošenju odluka u procesu upravljanja zemljištem. U radu je napravljen pregled razvoja upravljanja zemljištem te infrastruktura prostornih podataka, kao i njihova moguća interakcija.

Da bi se zemljištem moglo učinkovito gospodariti, uspostavljaju se sustavi upravljanja zemljištem (SUZ) različitih namjena koji se u podatkovnom smislu zasnivaju na upisnicima ili registrima. Važnu ulogu imaju zakonodavni i institucijski okvir. Najčešći ključni upisnik je katastar. SUZ i katastarski sustavi kao njihove ključne komponente se kontinuirano razvijaju kao posljedica novih društvenih potreba i odnosa koje društvo ima prema zemljištu. Postojeći SUZ-ovi proizvod su ekonomskih i zemljišnih paradigmi 19. stoljeća i nisu uspjeli na pravi način podržati održivi razvoj. Kao odgovor na to stanje, katastri se razvijaju kao podrška sveobuhvatnim SUZ-ovima koji se bave širim pitanjima od položaja zemljišta i vlasništva nad njime. Različite države svijeta su u različitim fazama reformi SUZ-a. Dok mnoge zemlje u razvoju tek uspostavljaju službene katastre za fiskalne i tržišne svrhe, razvijene zapadne zemlje stvaraju višenamjenske katastarske sustave koji pitanju održivog razvoja uz zadržavanje privatnog vlasništva pristupaju s aspekta zajednice. Da bi dobili jasniju sliku o uspješnosti reformi, neophodno je vrednovati reformske procese katastra ali i cjelokupnih sustava upravljanja zemljištem. Vrednovanje ili mjerenje uspješnosti procesa ili sustava osnovni je preduvjet za poboljšanje produktivnosti, učinkovitosti i izvedbe. U području zemljišne administracije, koordinacija i razvoj reformskih projekata i evaluacija nacionalnih SUZ-ova prepoznati su tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Do danas je razvijeno nekoliko metodologija za procjenu uspješnosti SUZ-a. U većini metodologija za procjenu uspješnosti SUZ-a osnova za davanje ocjene je definiranje ciljeva. Neki od ciljeva hrvatskog SUZ-a zadani su Strateškim planovima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koji se od 2012. godine donose svake godine za trogodišnje razdoblje. Kako su se ti ciljevi razvijali i ostvarivali tijekom tog razdoblja biti će analizirano u ovom radu.

Rad prikazuje proces izrade Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem GIS analiza nad dostupnim postojećim prostornim podacima. Naglasak se daje na podršci odlučivanju o vrijednosti zemljišta, odnosno potencijalu zemljišta, kroz višekriterijske analize. Isti princip primjenjiv je na određivanje potencijala nekretnina općenito, a s tim u svezi i optimalnih lokacija za investiranje, odnosno nepogodnih lokacija za investiranje. Analizirani su odgovarajući propisi te prikazana obrada ulaznih podataka, primjeri GIS analiza temeljem postavljenih kriterija, te u konačnici i rezultat u obliku službenog Programa, te pripadajuće webGIS aplikacije. Rad daje osvrt na primjenjivost višekriterijskih prostornih analiza temeljem postojećih podataka u interdisciplinarnom okruženju, kako u ovom primjeru na poljoprivredi, ali tako i na gospodarskom, financijama, prostornom planiranju i slično.

Zgrade predstavljaju jedan od osnovnih obilježja prostora te se nameće potreba za učinkovitijom registracijom zgrada koja može istovremeno odgovoriti na zahtjeve i zadovoljiti potrebu za korištenjem upisnika zemljišta/nekretnina za višestruke primjene. Rad daje pregled Land Administration Domain Model (LADM) ISO 19152 norme kao koncepcijske podloge za analizu pojmova i ontologije potrebne za upis zgrada i prava na njima. Uspoređena je i INSPIRE direktiva i tehničke specifikacije za zgrade. Mogućnosti primjene i doseg ISO 19152 norme (LADM) i INSPIRE direktive za potrebe registracije zgrada su istražene.

Sustav upravljanja zemljištem i njegov ključni upisnik katastar imaju važnu ulogu u društvu kada funkcionira i ispunjava ciljeve koje je postavilo društvo. Da bi se za neki sustav upravljanja zemljištem moglo smatrati da je učinkovit, potrebno je imati dobro definirane statičke i dinamičke komponente sustava. Statičke i dio dinamičkih komponenti sustava upravljanja zemljištem su definirane ISO 19152 LADM normom, no međutim da bi sustav upravljanja zemljištem bio učinkovit i funkcionalan, važna je i optimizacija procesa. U radu su istražene potrebe i načini korištenja katastarskih podataka na primjeru standardnih i nestandardnih korištenja. Formalizacijom slučajeva upotrebe korištenja katastarskih podataka, ostvaren je prvi korak u modeliranju procesa, a to je identifikacija sudionika i njihovih potreba za podacima katastra. Identifikacija sudionika i izrada procesa omogućavaju izradu njihovih korisničkih profila usklađenih s LADM normom što podržava razvoj višenamjenskih sustava upravljanja zemljištem.

Projektom DEMLAS istražuju se mogućnosti razvoja višenamjenskog sustava upravljanja zemljištem. Osim svoje primarne svrhe, sustav upravljanja zemljištem može i treba poslužiti kao osnova za sveobuhvatno uređenje zemljišta. Dostupnost katastarskih podataka koji se vode i održavaju informacijskim sustavima je ograničena uglavnom na dobivanje osnovnih izvadaka. Projektom DEMLAS se želi istražiti mogućnost bolje dostupnosti katastarskih podataka širem krugu korisnika kako bi ih mogli kombinirati s drugim podacima. Za potrebe istraživanja unapređenja korištenja podataka katastra, preuzeti su podaci katastarskog operata za katastarske općine na otoku Hvaru u standardnom razmjenskom formatu. Podaci katastarskog plana dobiveni su u shapefile formatu, a knjižni dio u .txt datotekama. Analizom dobivenih podataka u pogledu sadržaja i formata razvijen je ciljni model podataka prikladan za objavu putem web servisa. Za analize preuzetih podataka, modeliranje i prijenos u prostornu bazu korišten je FME – Feature Manipulation Engine. FME je alat koji omogućava čitanje podataka iz različitih izvora i pretvorbu u odredišnu bazu prema potrebama korisnika. Katastarske podatke je moguće pohraniti objektnim, relacijskim i objektno-relacijskim modelom. Ciljni model pohranjen je u PostgreSQL bazi. PostgreSQL je sustav upravljanja objektno-relacijskim bazama podataka. Nakon pohrane podataka u bazu, oni su objavljeni na DEMLAS platformi GeoServer-om. To je poslužitelj otvorenog koda koji omogućuje korisnicima pregled i uređivanje geoprostornih podataka. Dostupnost podataka širokom krugu korisnika, za znanstveno-nastavne potrebe je omogućeno putem WMS-a (Web Map Service) i WFS–a (Web Feature Service), a mogućnost pronalaženja time što su podaci opisani metapodacima.

U radu je prikazano sudjelovanje hrvatskih geodeta na FIG Congress koji je održan u razdoblju 6.-11. svibnja 2018.

Smislenom kombinacijom najrazličitijih podataka korisnik ima pravovaljani uvid u zemljišno stanje te može donositi kvalitetne odluke u vezi gospodarenja zemljištem. Projektom DEMLAS istražuju se mogućnosti unaprjeđenja sustava upravljanja zemljištem. Podaci koji su dostupni u sustavima upravljanja zemljištem pretežito se odnose na današnje stanje zemljišta, dok su povijesna stanja oskudno pohranjena i uglavnom nedostupna. Povijesni podaci korisni su, ne samo za povijesna istraživanja, već često daju informacije o podacima koje danas koristimo i održavamo. Povijesni podaci su uglavnom pohranjeni u arhivima (Hrvatski državni arhiv, Arhiv Državne geodetske uprave i drugi) i nedovoljno su povezani sa sadašnjim stanjima. To su u velikoj mjeri podaci Franciskanskog katastra, ali i podaci iz kasnijih razdoblja. Podaci o povijesnim podacima su neprikladno dostupni zbog svog analognog oblika. Zbog navedenog je pokrenuta izrada baze podataka katastarskih arhiva. U radu je prikazan transfer te baze u DEMLAS spremište te povezivanje s ostalim podacima u spremištu. Povezanost podataka te dostupnost putem interneta omogućava dobivanje novih spoznaja prostornim pretragama i analizama arhiviranih podataka. Povezanost odnosno relacije između podataka ostvarene su na razini katastarske općine. Analize su moguće različitim alatima, a karakteristični primjeri dani u radu su izrađeni QGIS-om.

Prikazano je okružje uspostave i metodologija izrade te povijesni razvoj franciskanskog katastra. Analizirani su propisi kroz vrijeme i njihov utjecaj na izgled dokumentacije. Opisana je obnova i održavanje dokumentacije franciskanskog katastra od početka do današnjih dana.

Otvorena znanost pristup je znanstvenom razvoju koji se temelji na zajedničkom radu i objavljivanju informacija s pomoću naprednih mrežnih tehnologija s ciljem stvaranja rješenja koja se temelje na slobodnom pristupu i dije- ljenju. Cilj projekta „Razvoj višenamjenskog sustava upravljanja zemljištem“ (engl. Development of Multipurpose Land Administration System, DEMLAS) istražiti je i unaprijediti postojeće pristupe upravljanju zemljištem kako bi se oni transformirali iz tradicionalnih u moderne višenamjenske sustave upravljanja zemljištem koji podržavaju sve aktivnosti upravljanja zemljištem. Takva transformacija može se ostvariti poboljšanjem učinkovitosti i upo-trebljivosti. Pod učinkovitošću se razmatra mogućnost brzog ažuriranja podataka uz istovremeno osiguravanje njihove dosljednosti i točnosti. Cilj unapređenja upotrebljivosti je višenamjensko korištenje sustava od svih dionika uključenih u takve procese, a za potrebe gospodarenja te sveobuhvatnog uređenja zemljišta. Središnja točka pristupa podacima korištenima za potrebe projekta je Spremište podataka DEMLAS-a, kojemu se pristu-pa sučeljem koje omogućuje pretraživanje, pregledavanje i preuzimanje podataka potrebnih za višenamjensko upravljanje zemljištem. U njegovu razvoju vodili smo se načelima otvorene znanosti kojima se osiguravaju sve prednosti takvog otvorenog pristupa.Načela otvorene znanosti realiziraju se i u konceptu Slučajeva upotrebe koji se implementiraju kao dijelovi DEMLAS-ova sučelja. Slučajem upotrebe istraživač kreira internetsku stranicu na kojoj opisuje svoje istraživanje, dodaje poveznice do metapodataka DEMLAS-a koji opisuju podatke korištene u svom istraživanju te do podataka koji su nastali kao rezultat istraživanja.

Od 2000. godine u Republici Hrvatskoj provode se projekti nove katastarske izmjere koji obuhvaćaju dio ili cijelu katastarsku općinu. Državna geodetska uprava (DGU) pokreće projekte katastarske izmjere te naručuje njihovo izvođenje. U postupku javne nabave, kao početnoj fazi projekta, odabire se najpovoljniji izvođač s kojim se potpisuje ugovor na zadano razdoblje. Kako bi svi zainteresirani bili upoznati s procesom katastarske izmjere, omogućena je transparentnost službenih informacija o projektu. Na službenim stranicama Državne geodetske uprave dostupne su obavijesti o javnim nadmetanjima, a od 2011. godine i Registar javne nabave i okvirnih sporazuma. Od 2008. godine primjenjuje se Elektronički oglasnik javne nabave (EOJN) Republike Hrvatske putem kojeg naručitelj objavljuje poziv na nadmetanje te obavijest o sklopljenim ugovorima. Službene odluke o katastarskim izmjerama objavljuju se u Narodnim novinama, dok se odluke o stavljanju u primjenu katastarskog operata objavljuju na službenim stranicama DGU-a. U ovom radu analizirana je dostupnost službene dokumentacije kroz faze katastarske izmjere te tijek objavljivanja pojedinih odluka. Nestandardiziranost službenih odluka onemogućuje spoznaju je li riječ o nastajanju novih katastarskih općina ili ne. Osim toga, ponekad nije točno definirano je li riječ o katastarskoj izmjeri dijela katastarske općine ili cijele.

U ovom radu predstavljena je izmjera i vizualizacija crkve sv. Nikole u Starome Gradu na otoku Hvaru. Izmjera crkve obavljena je laserskim skenerom i bezdodirnom mjernom stanicom uz primjenu prisilnog centriranja. Rezultat projekta je 3D model crkve koji je zbog svoje kvalitete bilo moguće koristiti za izradu nacrta, raznih presjeka i pogleda koji su potom korišteni za potrebe obnove crkve. Temeljem izrađenog 3D modela napravljena je i multimedijalna prezentacija o crkvi sv. Nikole. Time je pokazana dodatna mogućnost primjene rezultata 3D izmjere. Korištenje dostupne tehnologije i metoda geodetske izmjere čini izvrsnu osnovu i za modeliranje informacija o građevinama (engl. Building Information Modelling – BIM) s ciljem učinkovitijeg upravljanja građevinama.

Prikazana je izrada prvog katastarskog operata za k.o. Dol na Hvaru.

Prezentirana je mogućnost korištenja CROPOS-a kod homogenizacije katastarskih podataka.

Potreba za racionalnim planiranjem te učinkovitijim upravljanjem prostorom na lokalnoj razini vodi razvoju složenih informacijskih servisa koji trebaju opsluživati sve kompleksniju društvenu zajednicu. Ti servisi morali bi davati potpune i ažurne informacije o zemljištu. Ujedinjavanje svih podataka pogonskih katastara pojedinih upravitelja vodova i podataka katastra (temeljnih podataka o prostoru), vodi uspostavi komunalnog informacijskog sustava, kao mjesta logičke integracije svih prostornih podataka bitnih za planiranje zahvata u prostoru, a na razini jedinice lokalne samouprave. Ovakav informacijski sustav omogućava jednostavniju izradu kvalitetnih prostornih planova – na osnovi ažurnih i detaljnih podataka o prostoru, te ostvarivanje uvjeta za održivi društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša te racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelu integriranog pristupa. Uspostava komunalnog informacijskog sustava – KIS-a dugotrajan je i relativno skup projekt, stoga je potrebno pomno planiranje i ispitivanje gospodarske isplativosti u ovisnosti o kompleksnosti sustava. Rad opisuje analizu prostornih podataka pogonskog katastra komunalnog poduzeća Moslavina d.o.o. iz Kutine. Analiza obuhvaća ocjenu kvalitete podataka te pripadajućih metapodataka, kao preduvjeta za uspostavu informacijskog sustava. Na osnovu navedenih podataka, primjenom slobodnog GIS softvera modelirani su postojeći prostorni podaci te su ocijenjene mogućnosti izrade analiza za potrebe rješavanja praktičnih zadataka upravitelja javnom komunalnom infrastrukturom.

U radu su analizirane specifičnosti različitih modela masovnog vrednovanja nekretnina na primjeru Republike Hrvatske. Potreba za procjenom vrijednosti nekretnina proizlazi iz heterogene prirode nekretnina, odnosno nepostojanja dvaju nekretnina istih osobina i položaja. Procjena vrijednosti nekretnine složen je postupak koji uključuje kvantitativno vrednovanje kvalitativnih osobina nekretnine. Masovnom procjenom nekretnina procjenjuje se vrijednost velikog broja nekretnina upotrebom statističkih metoda. Prostorni podaci čine osnovu svakog sustava vrednovanja nekretnina samim time što su nekretnine značajno određene svojim prostornim obilježjima. Sustav masovnog vrednovanja nekretnina jedan je od preduvjeta kvalitetnog gospodarenja prostorom, kao osnovnim i ograničenim resursom svake države. Ažurni i potpuni upisnici podataka o prostoru, vođeni i osnovani na temelju zakona, a vođeni i strukturirani na način primjeren elektroničkoj obradi podataka, osnovni su preduvjet za ostvarivanje i funkcioniranje sustava masovnog vrednovanja nekretnina. Velika većina zemalja Europske unije ima uspostavljene sustave masovnog vrednovanja nekretnina. U „starim“ članicama su uspostavljeni odavno, još prije nastanka unije. U „novim“ članicama su uspostavljeni nakon ulaska u Europsku uniju, ili se još uspostavljaju. Sustavi primjenjuju različite metode procjene i određuju različite vrijednosti nekretnina, u ovisnosti o podacima, strukturiranosti podataka, društvenom uređenju i naslijeđu. Najčešća vrijednost koja se traži je tržišna vrijednost, određivanje koje uključuje sagledavanje tržišnih čimbenika kroz u nekom vremenskom periodu ostvarenih tržišnih cijena nekretnina. Kako bi sustav masovnog vrednovanja bio primarno utemeljen na tržišnim cijenama, tome treba prilagoditi i izbor metode, modela i podataka sustava. Tu treba uključiti dovoljnu količinu podataka tržišta nekretnina podržanu informatičkom infrastrukturom.

INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information in Europe) direktiva usvojena je 2007. godine s ciljem uspostave Europske infrastrukture prostornih podataka u razdoblju do 2020. godine. INSPIRE obuhvaća 34 teme prostornih podataka koje su definirane u 3 priloga direktive. Katastarske čestice prepoznate su kao referentni skup podataka i nalaze se u prilogu I. Krajnji vremenski rok do kojeg zemlje članice EU moraju staviti na raspolaganje prostorne podatke iz priloga I u skladu s odredbama INSPIRE-a je 2017. godina. Hrvatska je kao članica EU također preuzela tu obavezu kroz transpoziciju INSPIRE direktive u Zakonu o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Mnoge zemlje članice, a među njima i Hrvatska, već su učinile dostupnima podatke o katastarskim česticama. Najčešće ti podaci nisu usklađeni s INSPIRE-om već su u nekome nacionalnom modelu. Ovaj rad ima za cilj dati pregled i analizu trenutnog stanja katastarskih čestica u INSPIRE-u na temelju izvješća zemalja članica iz 2010. i 2013. godine te trenutno dostupnih podataka i servisa kroz INSPIRE geoportal.

Zemljište je najvažniji i ograničeni resurs kojim raspolažemo. Ono je nepokretno te se ne može fizički prenositi između osoba kao druga dobra. Od ostalih dobara razlikuje se po tome što je ograničeno, ne može se povećavati ili smanjivati. Ima veliku važnost za gospodarski i društveni razvoj. Nužno je za gospodarske i društvene aktivnosti svakog čovjeka. Da bi se njime moglo učinkovito upravljati, još od davnina su se o njemu prikupljale, zapisivale, održavale i koristile razne vrste informacija. Za upravljanje tim informacijama osnivali su se katastri. Oni su dio sustava upravljanja zemljištem i nužni su za kvalitetno definiranje i provođenje zemljišne politike. Na temelju podataka u sustavu upravljanja zemljištem provode se mjere gospodarenja zemljištem koje mogu biti uspješne samo ako su podaci kvalitetni i dostupni. U radu se prikazuju termini i procesi uređenja zemljišta te analizira njihova međuovisnost.

Opisan je razvoj zemljišnih informacijskih sustava te načini prikupljanja podataka. Prikazan je značaj analognih podataka i prijal od rada s tintom do računalnih alata.

U ovome radu dan je pregled procesa i poslova koji se obavljaju u svakidašnjem radu katastarskih ureda i Središnjeg ureda Državne geodetske uprave Republike Hrvatske po uloženim žalbama na prvostupanjska rješenja. Postupanja u katastarskim uredima uređena su propisima. Žalba je redoviti pravni lijek u upravnom postupku, a kako se u katastarskim uredima sve promjene o obliku, broju i površini katastarske čestice provode upravnim postupkom, svaka stranka u postupku ima pravo uložiti žalbu ako smatra da su njezina prava povrijeđena. Također se određene promjene o vlasnicima upisanim u posjedovne listove mogu provoditi upravnim postupkom pa stranke i u tim slučajevima imaju pravo žalbe. Opisani su poslovni procesi rada sa žalbama u okviru katastarskih postupanja te su ti procesi formalno modelirani objektnim pristupom.

Evidencije o prostoru su, danas još uvijek, u analognom obliku i većinom 2D prikazi. Potreba za detaljnijim i sveobuhvatnijim modelima (3D) prisutna je općenito, a osobito na području pogonskih katastara. Proces izrade sastoji se od izmjere i modeliranja. Iz modela se mogu izraditi razni oblici vizualizacije i 2D prikaza. U radu su opisane metode izmjere i načini izrade modela te mogućnosti vizualizacije različitih kulturnih i gospodarskih objekata.

U radu se govori o izradi baze i načinu rješavanja imovinskopravnih elemenata za mostove.

3D katastar vrlo je aktualna tema u svjetskim geodetskim i katastarskim znanstvenim krugovima, no malo se koja država može dičiti potpuno uspostavljenim i dovršenim 3D katastrom. Uspostava 3D katastra je dug i zahtjevan proces, baš kao što i tradicionalni 2D katastar nije nastao preko noći. Ovim radom opisati će se sadašnji način upisa nekretnina i posebnih dijelova nekretnina (stanova i apartmana) u katastar i zemljišne knjige kao osnova za uspostavu 3D katastra. Određeni preduvjeti za formiranje 3D katastra u Hrvatskoj su već zadovoljeni (npr. etažirane zgrade možemo upisati i u katastar i u zemljišne knjige). Za upis vodova u Hrvatskoj je propisana izrada katastra vodova. Katastar vodova biti će prikazan povijesnim pregledom kao i današnjim stanjem te načinom vođenja i održavanja. Katastar vodova sadrži podatke o vrstama, namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja. Propisano je da jedinice lokalne samouprave osnivaju i vode katastar vodova još 1999. godine, ali je vrlo mali broj njih preuzeo tu obvezu. Za većinu jedinica lokalne samouprave katastar vodova još uvijek vode katastarski uredi Državne geodetske uprave. Uz navođenje država Europske unije gdje je 3D katastar najrazvijeniji, dati će se i perspektive za 3D katastar Republike Hrvatske, kao države koja je upravo u postupku samog ulaska u Europsku Uniju.

Knjiga opisuje povijesni razvoj katastra i njegove današnje oblike. Iako po svojim načelima i temeljnim obilježjima slični, katastri u različitim državama imaju svoje posebnosti koje su u knjizi opisane. U današnjem globalnom svijetu sve se nastoji ujednačiti pa se to događa i s katastrima. Slobodan protok ljudi i kapitala omogućavaju jasne i javne informacije o nekretninama koje pružaju katastri. Detaljan opis svih oblika katastara na svijetu opsežna je materija te je ona u ovoj knjizi dana u opsegu dovoljnom za razumijevanje i korištenje u njima sadržanih informacija. Potpuni pregled načina rada i djelovanja opisan je za oblik katastra koji je razvijen u srednjoj Europi, a primjenjuje se i u drugim dijelovima svijeta te je općenito priznat kao najnapredniji oblik.

U ovom radu dan je pregled procesa i poslova koji se obavljaju tijekom katastarske izmjere. Katastarskom izmjerom se prikupljaju podaci o nekretninama i interesima na njima u okviru nekog područja, najčešće katastarske općine. Polazna osnova su postojeći podaci katastarskog operata i zemljišne knjige. U katastarskoj izmjeri treba obaviti niz poslova kojima se prikuplja velika količina novih podataka te je potrebno te poslove dobro organizirati jasnim procesima. Danas nam stoje na raspolaganju informatički alati, hardver i softver kojima se to može podržati. Za modeliranje samog procesa korišten je opći jezik za modeliranje – Unified Modeling Language (UML).

U radu je provedena analiza sustava upravljanja zemljištem u tranzicijskim zemljama na primjeru zemalja jugoistočne Europe. Analizirani su propisi o upisu nekretnina i prava na njima te je obavljena usporedba institucija i nadležnosti. Analizirani su upisnici nekretnina i prava na njima te navedene njihove glavne značajke. Također je dan uvid u neka od tehnoloških dostignuća na području unapređenja i modernizacije sustava upravljanja zemljištem.

U radu je opisan postupak pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina. Pojedinačnim prevođenjem katastarskih čestica u katastar nekretnina postupno se stvara katastar nekretnina. Ono se radi za jednu ili više katastarskih čestica. Pojedinačno prevođenje obavlja se geodetskim elaboratima kojima se održava katastarski operat. Rezultat pojedinačnog prevođenja je katastarska čestica katastra nekretnina koja se, kada je jednom prevedena, dalje održava po pravilima katastra nekretnina. Postupak je, osim tekstualno, prikazan odgovarajućim dijagramima.

U radu se govori o uklapanju GPS mjerenja u terestričke sustave po modelu "očuvanja susjedstva".

U radu je dana vijest o 16. Internationaler Ingenieurvermessungskurs.

Prezentirani su postupci i procedure za homogenizaciju nehomogenog katastarskog plana.

U radu je dan pregled postupka vrednovanja zemljišta razvrstavanjem u klase, te su sve faze postupka opisane korištenjem standardiziranih UML dijagrama. UML ima veliko područje primjene kao standardni slikovni jezik za opisivanje, vizualizaciju, izgradnju i dokumentiranje softverskih sustava, kao i za modeliranje ostalih ne-softverskih sustava. Katastarskim klasiranjem, kao napuštenim sustavom vrednovanja zemljišta, utvrđuje se način korištenja i proizvodna sposobnost poljoprivrednog zemljišta. Model postupka moguće je uključiti i iskoristiti kao pomoć za izradu procedure vrednovanja zemljišta u programima korištenja zemljišta i regulacije odnosa u prostoru, koji postaju sve veća potreba razvijenog svijeta.

Pregled razvoja i usporedba katastarskih sustava u regiji. Prikazani su glavni čimbenici po pojedinim zemljama i dane usporedbe te preporuke za budući razvitak.

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje održavanje Katastra zemljišta i njegovo postupno prilagođivanje Katastru nekretnina i putem pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica u Katastar nekretnina. Početak pojedinačnog prevođenja je uvjetovan ostvarenjem više preduvjeta od kojih je jedan Homogenizacija katastarskog plana. U studiji (Roić i dr. 2007) su ispitani ti preduvjeti te detaljnije razrađene aktivnosti potrebne za uvođenje pojedinačnog prevođenja. U njoj je općenito obrađen i proces homogenizacije, a u ovom projektu se on razmatra detaljnije. Za ispitivanja su izabrana područja dviju katastarskih općina, jedna u primorskoj, a druga u kontinentalnoj Hrvatskoj. Na tim karakterističnim katastarskim općinama je primijenjen proces homogenizacije u pet varijanti. Analizom rezultata svake pojedine varijante, uočene su prednosti i nedostaci te na temelju toga dani zaključci i preporuke.

U okviru projekta provedena je analiza preduvjeta potrebnih za pokretanje postupka pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina. Kako pojedinačno prevođenje katastarskih čestica u katastar nekretnina umnogome ovisi o postojećem stanju čimbenika koji na tu mogućnost utječu, a u koje ulaze propisi, organizacije i projekti, to se oni u ovom projektu analiziraju. Analiza postojećih podataka napravljena je, općenito, za područje Republike Hrvatske dok je na temelju polaznih stanja organizacije podataka izabrano područje Grada Zagreba za detaljnije analize. Sukladno usvojenim načelima i metodama modelirani su procesi ispunjavanja preduvjeta općim jezikom modeliranja (UML) te prikazani dijagramima slučaja uporabe i aktivnosti. Sve spoznaje dobivene kroz provedena istraživanja na ovom projektu sažeta su kroz analizu stanja (SSPP) koja je prikazana pregledno u tablicama. Na temelju toga, zaključeno je da pojedinačno prevođenje ne može započeti dok se ne ispune navedene financijske i tehničke pretpostavke.

U članku je objašnjen koncept i opisana struktura infrastrukture prostornih podataka na lokalnoj razini. Lokalna infrastruktura prostornih podataka (LIPP) osigurava osnovu za traženje prostornih podataka, njihovu procjenu i primjenu za korisnike i proizvođače podataka svih društvenih razina: u gradskoj ili općinskoj upravi, komercijalnom sektoru, nekomercijalnom sektoru, akademskoj zajednici i građanstvu u cjelini. U današnje vrijeme postoje mnoge inicijative za uspostavom ili poboljšanjem postojeće infrastrukture prostornih podataka na lokalnim razinama. Većina ih se razvija u skladu s ISO/TC211 i OpenGIS Consortium načelima. Svima je zajedničko postići najekonomičnije korištenje postojećih resursa boljim upravljenjem prostornim podacima. U razvoju lokalne infrastrukture prostornih podataka bitno je odlučiti i definirati koje će biti njegove komponente i arhitektura sustava. U svrhu interoperabilnosti svih razina IPP-a utemeljena je od strane Europske komisije INSPIRE (INfrastructure for SPatial InfoRmation in Europe) inicijativa. Tri od pet principa INSPIRE inicijative direktno naglašavaju ulogu i važnost lokalnih uprava. Lokalne uprave obično kreću s različitih pozicija po pitanju stupnja razvoja IT tehnologija. Neke od njih već koriste GIS alate, druge ne. Potrebe za sadržajem prostornih podataka ili njihovim formatima, redovito su različite. Nekad su za to odlučujući organizacijski razlozi, nekada neki drugi (npr. financijski, kadrovski i sl.). Svi ti navedeni razlozi moraju se uzeti u obzir pri razvoju strategije za uspostavom ili poboljšanjem infrastrukture prostornih podataka na lokalnoj razini. Prostorni podaci na lokalnoj razini su po mnogo čemu specifični. Prije svega to su najdetaljniji podaci o nekom prostoru, podaci najkrupnijih mjerila. Oni su najskuplji podaci po pitanju njihovog prikupljanja, obrade i održavanja. Nadalje, temeljni su skup podataka za sve hijerarhijski više razine infrastrukture prostornih podataka. Osnovni skupovi podataka na lokalnoj razini najčešće su: • topografija, • katastarski podaci, • političke (administrativne) granice • katastar vodova • prostorni planovi • prometnice • ortofoto snimke. Za izgradnju i implementaciju sustava lokalne infrastrukture prostornih podataka pogodne su tzv. distribuirane baze podataka, odnosno one u kojim su prostorni podaci fizički rašireni i locirani na više računala unutar računalne mreže. Korisnik će u takvoj arhitekturi sustava moći pristupiti svim ili više bazama, a imat će dojam da pristupa jednoj centraliziranoj bazi podataka. Za punu implementaciju sustava potrebno je definirati okvir podataka, korisnika i usluga u LIPP-u, čime dobivamo i samu strukturu lokalne infrastrukture prostornih podataka. Poznato je da se nacionalna IPP temelji na podacima lokalne razine, što znači da će kvaliteta tih podataka i usluga ovisiti o kvaliteti lokalne IPP. Osim toga, premda je razvoj nacionalne IPP temeljan za općenitu izgradnju politike i kulture IPP-a, upravo su njene subnacionalne i lokalne razine one koje će neposredno pridonijeti boljitku građana i društva u cjelini. Dakle, lokalna IPP nikako nije samo zrcalna refleksija ciljeva nacionalne IPP.

U radu je dan životopis i prikaz magistarskog rada Ksenije Pešun, magistrice.

U posljednjih 10-ak godina potreba za uređenjem prostornih evidencija i njihove distribucije potaknula je razvoj infrastrukture prostornih podataka na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Pokrenute inicijative imaju za cilj omogućiti nesmetan, brz, jedinstven i jednostavan pristup prostornim podacima svim zainteresiranima korisnicima. Jedan od preduvjeta ulaska Hrvatske u europske integracije je i uspostava nacionalne infrastrukture prostornih podataka koja je kod nas tek u povojima. Njen razvoj mora biti prilagođen generalnom stupnju razvoja određene zemlje pri čemu su od iznimnog značaja društveni i ekonomski aspekti. U tu svrhu obavljeno je istraživanje potreba proizvođača i korisnika prostornih podataka za uspostavom nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Također dan je sažeti pregled infrastrukture prostornih podataka, njenih dijelova i uključenih subjekata. Posebno se razmatra i utjecaj naknada za korištenje prostornih podataka na učinkovitost izgradnje svrsishodne nacionalne infrastrukture prostornih podataka koja će zadovoljiti potrebe i očekivanja korisnika na svim društvenim razinama.

Geoinformacije su od ključne važnosti u mnogim poljima ljudskog djelovanja. Kako bi se osigurala njihova svrsishodnost i pogodnost za uporabu u različitim uvjetima, geoinformacije je potrebno normirati. U ovom radu je dan općeniti pregled normizacije geoinformacija na različitim razinama, od međunarodne do nacionalne. Posebno su prikazane aktivnosti na normizaciji geoinformacija u Hrvatskoj. Također, razmotrena je i praktična primjena normi iz područja geoinformacija u svakodnevnom životu.

Termin cjeloživotno obrazovanje ili cjeloživotno učenje označava kontinuirano učenje od “ kolijevke do groba” , a njegova ideja polazi od pretpostavke da je čovjek najveće bogatstvo društva u koje treba ulagati. Kada se govori o poboljšanju kvalitete obrazovanja geodetskih stručnjaka, treba pritom voditi računa da se ne misli samo na njihovo inicijalno visokoškolsko obrazovanje već je, iz perspektive cjeloživotnog učenja, vrlo bitno i njihovo stručno usavršavanje, odnosno trajni profesionalni razvoj. Razred inženjera geodezije Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i Katedra za upravljanje prostornim informacijama Geodetskog fakulteta organizirali su aktivnost stručnog usavršavanja pod nazivom E-usavršavanje za ovlaštene inženjere i arhitekte. Aktivnost je provedena tijekom mjeseca veljače i ožujka 2008. godine, a u ovom radu je dan pregled provedene aktivnosti, stečena iskustva te mišljenja polaznika kao i planovi za buduće aktivnosti.

Svjedoci smo tihe revolucije koja se zbiva oko nas. Ona mijenja naš svakodnevni način života i rada, a motor koji je pokreće najčešće nazivamo GIS-tehnologijom. U ovom radu prikazane su mogućnosti izrade računalnih sustava za podršku upravljanju prostorom na konkretnom primjeru. Sustav je izrađen uz pomoć CAD programa povezanog s relacijskom bazom podataka. Prikazani su načini prikupljanja podataka, njihovog prikaza i analize.