Search

Na području Vinodolske kotline snimljeni su geološki stupovi u blizini Triblja. Uzorkovane naslage su opisane u literaturi kao Foraminiferski vapnenci i Prijelazne naslage. U svrhu odredbe starosti, taksonomski su određene vrste velikih bentičkih, te rodovi i vrsta planktonskih foraminifera. Na temelju vrsta Alveolina aragonensis HOTTINGER i Asterocyclina stella taramelli MUNIER-CHALMAS, taloženje istraživanih Foraminiferskih vapnenaca odgovara donjem ipru (SBZ9 – SBZ11). Rodovi planktonskih foraminifera (Hantkenina i Morozovella) i vrsta Globigerinatheka index FINLAY u uzorcima Prijelaznih naslaga definiraju srednjolutetsku, E9 (Globigerapsis kugleri / Morozovella aragonensis) biozonu. Kvantitativna metoda točkastog brojanja pomoću mreže (Point counting), opis i distribucija zrna (biogenih i abiogenih) vapnenaca poslužili su za određivanje mikrofacijesa, na temelju kojih su interpretirani okoliši taloženja. Dobiveni rezultati ukazuju na srednju rampu kao okoliš taloženja Foraminiferskih vapnenaca i gornji dio padine za Prijelazne naslage. Promjena u brojčanoj zastupljenosti predstavnika određenih rodova planktonskih foraminifera Prijelaznih naslaga ukazuje na moguće temperaturne oscilacije tijekom taloženja. In the area of Vinodol Valley, near Tribalj, Foraminiferal limestones and Transitional beds deposits were sampled. Species and genera of benthic and planktonic foraminifera were identified to determine the age of the deposits. The stratigraphic range of the species Alveolina aragonensis HOTTINGER and Asterocyclina stella taramelli MUNIER-CHALMAS indicates the lower Ypresian (SBZ9 – SBZ11) as the age of deposition of the Foraminiferal limestones. Based on identified genera (Hantkenina and Morozovella) and Globigerinatheka index FINLAY species of planktonic foraminifera, Transitional beds were assigned to the middle Lutetian, i.e. planktonic E9 (Globigerapsis kugleri / Morozovella aragonensis ) zone. The quantitative analysis (point counting) and the composition of the grains in the studied samples provide a description of the microfacies, used to interpret the depositional conditions. Foraminiferal limestones were deposited on the middle ramp, whereas the upper part of the slope was the environment for sedimentation of the Transitional beds. The changes in the proportion of certain genera of planktonic foraminifera, indicate possible temperature variations during the deposition of the Transitional beds.

Speleološki objekti značajni su u istraživanjima okoliša jer predstavljaju zamke za sedimente te je zato u Đulinom ponoru uzorkovano 9 uzoraka sedimenta i 14 uzoraka plastike kako bi se istražio antropogeni utjecaj. Uzorci su analizirani sljedećim metodama: fazna analiza, FTIR – ATR spektroskopija, kalcimetrija, voltametrija i izdvajanje mikroplastike iz sedimenata SPT-om. U svim uzorcima sedimenta determinirane su mineralne faze kalcit i kvarc, a u nekim uzorcima još su determinirani feldspati, dolomit i ankerit. U reprezentativnom uzorku su determinirani minerali glina klorit, illit i kaolinit. Kalcimetrijom je određivan udio karbonatna za 10 uzoraka i rezultati ukazuju da se u prosjeku radi o sedimentima s visokim udjelom karbonata, a raspon je 25 % - 75 %. U svim uzorcima sedimenta pronađena je mikroplastika, a najveći je broj čestica mikroplastike u uzorku ĐULA SPT 2 s 341 česticom mikroplastike na 1 gram sedimenta. Od 14 uzoraka plastike determiniranih FTIR – ATR spektroskopijom, najzastupljeniji polimer je polistiren. Prema rezultatima voltametrije potencijalno toksični metal koji ima najveći afinitet adsorpcije na plastiku je cink. Speleological objects are important in environmental research because they represent traps for sediments, which is why 9 sediment samples and 14 plastic samples were collected in Đulin ponor in order to investigate anthropogenic influence. The samples were analyzed by the following methods: phase analysis, FTIR – ATR spectroscopy, calcimetry, voltammetry and separation of microplastics from sediments by SPT. The mineral phases calcite and quartz were determined in all sediment samples, and feldspar, dolomite and ankerite were also co-determined in some samples. The clay minerals chlorite, illite and kaolinite were determined in representative sample. Calcimetry was used to determine the percentage of carbonate for 10 samples, and the results indicate that, on average, these are sediments with a high percentage of carbonate, and the range is 25% - 75%. Microplastics were found in all sediment samples, and the largest number of microplastic particles was in the ĐULA SPT 2 sample with 341 microplastic particles per 1 gram of sediment. Of the 14 plastic samples determined by FTIR - ATR spectroscopy, the most represented polymer is polystyrene. According to the voltammetry results, the potentially toxic metal that has the highest adsorption affinity on plastic is zinc.

Sedimentne stijene koje su predmet ovog istraživanja dio su gornjokrednih naslaga zapadne Medvednice. Metode koje su korištene pri istraživanju su terenski rad, mikroskopiranje i kalcimetrija. Istraživane sedimentne stijene odreĊene su kao konglomerati, kalkareniti i muljnjaci. PotvrĊena je gornjokredna starost stijena pomoću foraminifera roda Orbitoides. Konglomerati su opisani kao debriti, a izmjene kalkarenita i muljnjaka kao turbiditi te im je odreĊen taložni prostor. Fluvijalni tokovi i progradacija delte do ruba šelfa pretpostavljeni su model transporta karbonatom bogatog sedimenta na rub šelfa, a sedimentacija se dogaĊala u dubokomorskom okolišu iz turbiditnih i debritnih tokova. Sedimentary rocks which are the subject of this thesis are a part of the Upper Cretaceous deposits of western Medvednica. The methods used in this research are field work, microscopy, and calcimetry. The sedimentary rocks studied are determined as conglomerates, calcarenites and mudstones. The Upper Cretaceous age of the rocks was confirmed by the finding of the foraminifera genus Orbitoides. Conglomerates are described as debrites and layers of calcarenites and mudstones as turbidites. Fluvial flows and delta progradation to the shelf edge are assumed as a way of transport for carbonate-rich sediments to the shelf edge, which were then brought by means of turbulent and debris flows in a deepmarine environment.

Primijenjena je metoda daljinskih istraživanja na područje okolice Drniša metodom nenadzirne K-means klasifikacije. Analogne geološke karte su digitalizirane i podaci pripremljeni za rad koristeći softverske alate PhotoFilter7 i ArcGIS Pro. Satelitske snimke preuzete su iz besplatnih izvora i obrađene u SNAP programu ESA-e. Nakon zasebne obrade karata i satelitskih snimaka svi podaci su uspoređeni. Klasifikacijom su uspješno odvojene vodene površine, kvartarni nanosi i karbonatne naslage, te se dobivene granice dovoljno dobro podudaraju sa granicama na postojećim geološkim kartama. Nadalje, opažaju se moguća nalazišta starijih, evaporitnih nalaga unutar Petrovog i Kosovog polja. Razmatra se točnost nenadzirne K-means klasifikacije, kao i prednosti i mane takve metode u njenoj primjeni za geološko kariranje i mogućnost detekcije mineralnih sirovina. The remote sensing method was applied to the area around Drniš using the method of unsupervised K-means classification. Analog maps were digitized and processed for work using PhotoFilter7 and ArcGIS Pro. Satellite images were downloaded from free sources and refined in the SNAP program of ESA. After separately processing older maps and satellite images, the resulting images were qualitatively compared. The classification successfully separated water surfaces, Quaternary sediments and carbonate deposits, and the obtained boundaries match well enough with the boundaries on existing geological maps. The precision of the unsupervised K-means classification is discussed, as well as the advantages and disadvantages of such a method in use for geological mapping and possible mineral exploration.

Cilj ovog rada bio je, kroz izradu računalnog 3D modela kompleksne strukturne geološke građe okolice Drniša, objasniti rad u softveru MOVE. Model je izrađen u četiri koraka: unos podataka, vektoriziranje položaja slojeva i geoloških granica, konstrukcija i digitalizacija profila te na kraju spajanje profila i izrada 3D prikaza. Dobiveni model prikazuje dio rasjeda Split-Karlovac koji odjeljuje regionalnu tektonsku jedinicu Visokog krša na dvije podjedinice odnosno Donji visoki krš i Gornji visoki krš. Na njihovom kontaktu nalazi se kao dekolmanski horizont naslaga evaporita koja je dijapirskim kretnjama aktivirala njihovo navlačenje i time izmijenila tektonski režim duž južnog dijela rasjeda. The aim of this study was to explain how to use software MOVE through 3D modeling of the complex geological structure of the Drniš area. The model was made in four steps: data input, vectorization of layers and geological boundaries, construction and digitalization of cross-sections and finally combining sections and making the 3D model. The model is a representation of the southern part of the Split-Karlovac fault that dissects the regional tectonic unit of High Karst into two subunits called Upper High Karst and Lower High Karst. The contact between these two subunits is marked by a decollement horizon generated by evaporite diapirs, which caused the activation of the tectonic regime along the southern part of the Split-Karlovac fault.

Gornjokredne naslage sjeverozapadne Istre pripadaju trećoj taložnoj megasekvenci (gornji alb–donji kampan) karbonatnih naslaga Istre kao dijela Jadranske karbonatne platforme. Na 14 prikupljenih uzoraka naslaga na lokalitetu Savudrije provedena je mikropaleontološka analiza. Analizom je određeno i opisano sveukupno 14 taksona bentičkih organizama (uglavnom bentičke foraminifere), prisutnih u pet mikrofacijesa. Pomoću značajnijih mikrofosilnih vrsta bentičkih foraminifera određena je starost istraživanih naslaga kao srednji do mlađi cenoman. Određena mikrofosilna zajednica te mikrofacijesi u kojima se pojavljuju korelirani su s neformalmom formacijom Milna određenom na otoku Braču. Utvrđeno je da su naslage taložene na unutarnjem dijelu karbonatne platforme gdje su se uvjeti mijenjali od stabilnijih potplimnih (subtajdalnih), do nestabilnijih plimnih (intertajdalnih). The Upper Cretaceous deposits of northwestern Istria belong to the third sedimentary megasequence (upper Albian-lower Campanian) of carbonate deposits of Istria as part of the Adriatic carbonate platform. A micropaleontological analysis was carried out on 14 samples of deposits collected at the Savudrija locality. In the analysis a total of 14 taxa of benthic organisms (mainly foraminifera, present through five microfacies) were determined and described. Using the more significant microfossil species of benthic foraminifera, the age of the investigated deposits was determined as middle to upper Cenomanian. The determined microfossil community and the microfacies in which they appear are correlated with the informal Milna formation on the island of Brač. It was found that the deposits were deposited on the inner part of the carbonate platform where the conditions changed from more stable subtidal to more unstable tidal (intertidal).

Cilj ovog diplomskog rada je opisati taložne okoliše podinskih donjoaptskih plitkovodnih karbonatnih i krovinskih albskih transgresivnih karbonatnih naslaga gornjoaptske emerzije, te u njima odrediti taložne okoliše kao i sastav mikrofosilnih zajednica i njihovu starost. Također će se kratko opisati glavna obilježja gornjoaptske emerzije, tj. prekida taloženja kao važnog regionalnog događaja na Jadranskoj karbonatnoj platformi. Za potrebe ovoga rada korišteni su uzorci i podaci prikupljeni u kamenolomu Tri Jezerca u blizini mjesta Selina (sjeverno od ceste Kanfanar - Sv. Lovreč). Na temelju sedimentoloških i mikropaleontoloških rezultata terenskog i laboratorijskog rada (ukupno 60 uzoraka) izrađeni su detaljni geološki stupovi i utvrđena dva mikrofacijesa u podini i četiri u krovini. Na temelju mikrofosilne zajednice dokazana je starijeaptska starost podine i starijeaptska i albska/mlađealbska starost krovine. The aim of this thesis is to describe the depositional environments of the underlying Lower Aptian shallow-water carbonate and upperlying Albian transgressive carbonate deposits of the Upper Aptian emersion, and to determine the depositional environments as well as the composition of microfossil assemblage and their age. The main features of the Upper Aptian emersion will also be briefly described. Samples and data collected in the Tri Jezerca quarry near the town of Selina (north of the road Kanfanar - Sv. Lovreč) were studied for the purpose of this work. Based on the sedimentologic and micropaleontologic results of the field and laboratory work (a total of 60 samples), detailed geological columns were made and two microfacies were described in the underlying beds and four in the upperlying beds. Microfossil assemblage indicates the Early Aptian age of the underlying beds and the Early Aptian and Albian/Late Albian age for the upperlying beds.

U ovom radu istraživane su naslage fliša sa otoka Paga i područja sjeverne Dalmacije. Na temelju zapažanja na terenu izrađeno je i analizirano osam geoloških stupova i napravljena je mikropaleontološka i petrografska analiza 11 mikroskospih preparata, kao i određivanje udjela karbonata u uzorcima. Tokom istraživanja je određeno pet različitih facijesa: lapori, koji ukazuju na hemipelagičko taloženje u distalnom području prodelte, horizontalno laminirani pješčenjaci koji su indikator vučnog transporta u uvjetima gornjeg strujnog režima, masivni pješčenjaci sa prisutnim amalgamacijama koji ukazuju na proksimalniji okoliš, koso laminirani pješčenjaci koji nastaju migracijom riplova u sporijim turbiditnim tokovima manje gustoće te slampovi koji ukazuju na podmorska klizišta povezana s nestabilnim podmorskim padinama. Petrografskom analizom određeno je da su analizirani pješčenjaci areniti, s većim udjelom karbonatne komponente u uzorcima iz sjeverne Dalmacije. Mikropaleontološkom analizom potvrđena je eocenska starost proučavanih naslaga. This thesis deals with flysch deposits of the Island of Pag and northern Dalmatia. Sedimentological logging was carried out on eight localities. Eleven samples from different localities were subjected to micropaleontological and petrographic analysis and determination of carbonate content. Five sedimentary facies were identified: (1) hemipelagic marls deposited in a distal prodelta setting, (2) plane parallel-stratified sandstones indicating deposition under tractive conditions; (3) massive and amalgamated sandstones suggesting a more proximal depositional setting; (4) ripple cross-laminated sandstones deposited from weaker and low-densitiy turbulent flows; and (5) slumps suggesting mass-movement along unstable subaqueous slopes. The results of petrographic analysis show that the study sandstones are arenites, with higher carbonate content in the samples from northern Dalmatia. Micropaleontological analyisis confirmed the Eocene age of the study deposits.

Opisana je foraminiferska zajednica iz odabranog uzorka naslaga miocenske starosti na Dilj gori, geološki stup Ciprovac. Detaljno je analizirana frakcija 0,35 mm koja je dobivena mokrim prosijavanjem. Određene su ukupno 33 foraminiferske vrste, koje pripadaju podredovima Rotaliina i Textulariina. Planktonske foraminifere dominiraju, 17 određenih vrsta predstavlja 84,6 % zajednice što ukazuje na dubljevodne taložne okoliše gornjeg dijela kontinentalne padine. Najbrojnije planktonske vrste su: Trilobatus trilobus, Trilobatus quadrilobatus, Trilobatus bisphericus. Izračunati su indeksi bioraznolikosti: bogatstvo vrsta, Berger-Parker-ov indeks dominacije, Simpson-ov indeks dominacije, Shannon-Wiener-ov indeks, indeks ekvitabilnosti i Fisher-ov indeks. Na osnovu stratigrafskih raspona prisutnih vrsta određena je badenska starost naslaga. The foraminiferal assemblage from the Miocene deposits (Mt. Dilj gora), Ciprovac section have been studied. The 0.35 mm fraction obtained by sieving was analyzed in detail. A total of 33 foraminiferal species were determined and classified into the suborders Rotaliina and Textulariina. Of these, 17 species belong to the planktonic foraminifera, accounting for 84.6% of the assemblages, suggesting an upper bathyal depositional environment. The most abundant planktonic species are: Trilobatus trilobus, Trilobatus quadrilobatus, Trilobatus bisphericus. The following biodiversity indices were calculated: Species richness, Berger-Parker dominance index, Simpson dominance index, Shannon-Wiener index, Evenness index and Fisher index. Based on the stratigraphic ranges of the species present, the Badenian age of the deposits was determined.

Uzorci lapora s lokaliteta Jakomići (Pazinski bazen) analizirani su s ciljem odredbe starosti naslaga te paleoekološke interpretacije okoliša u kojem su one nastale. Napravljeni su mikroskopski preparati laboratorijskom metodom primjerenom za madstone bogate organskom tvari. Određene su vrste vapenačkog nanoplanktona te je provedena kvantitativna analiza zastupljenosti pojedinih taksona. Na temelju prvih i zadnja pojava vrsta Furcatolithus obtusus te Sphenolithus spiniger određene su podzone MNP16Bc te MNP17A, što odgovara bartonu (gornji dio srednjeg eocena). Kokolitoforidnim zajednicama dominiraju vrste Reticulofenestra bisecta (s 21% udjela u zajednici) koja ukazuje na CIE (Carbon Isotope Excursion) fazu (faza povećane eutrofikacije u okolišu) srednje eocenskog toplinskog optimuma (Middle Eocene Climate Optimum, MECO) i Reticulofenestra producta (25%) koja je karakteristična za post-MECO fazu. Prisutnost kokolita malog morfotipa vrste Coccolithus pelagicus (7 μm) koji su indikatori hladnijih marinskih predjela, a samim time i eutrofikacije u okolišu te toplovodne jedinke Sphenolithus spp. prilagođene oligotrofičnim okolišima upućuju na postojanje nutrikline i termokline u proučavanom području. In order to determine the age of the deposits and paleoecological conditions of the environment, marl samples from Jakomići locality in Pazin basin were analyzed. The samples were laboratory processed by method for organic rich mudstones and prepared for microscopic analysis. Further taxonomic determination of calcareous nannoplankton was done together with quantitative research methods. Based on the first and last occurrences of the species Furcatolithus obtusus and Sphenolithus spiniger, subzones MNP16Bc and MNP17A of Bartonian were determined. Coccolithophorid assemblages are dominated by the species Reticulofenestra bisecta (21%) and Reticulofenestra producta (25%) respectively. Reticulofenestra bisecta indicates the CIE phase (Carbon Isotope Excursion, enhanced eutrophic phase) of the Middle Eocene Climate Optimum (MECO), while Reticulofenestra producta is characteristic of the post-MECO phase. The presence of the small morphotype Coccolithus pelagicus (7 μm), which is a cold water indicator and a warm water indicator of Sphenolithus spp. adapted to oligotrophic environments points to the existence of nutrilicline and thermocline in the water column.

Cilj završnog rada bio je izvršiti strukturnu analizu Trgovske gore na temelju terenskih podataka i postojećih geoloških podataka vezanih uz istraživano područje te izrada geološkog profila. Područje istraživanja obuhvaća naslage paleozojske i mezozojske starosti. Paleozojski sedimenti izgrađuju šire područje Trgovske gore, a čine ih naslage devona, karbona i permotrijasa. Mezozojske naslage tj. naslage donjeg i srednjeg trijasa periklinalno nalazimo na obroncima Trgovske gore na koje se transgresivno nastavljaju neogenske i pliokvartarne sedimentne stijene. Na temelju terenskih podataka o orijentacijama slojeva, pukotina, rasjeda, klivaža i folijacija, koji su prethodno organizirani u GIS bazu podataka, proračunate su orijentacije osi bora i glavnih osi paleonaprezanja. Podaci su prikazani stereografskim prikazom pomoću računalnih programa Stereonet i Win_Tensor. Dobivene vrijednosti za orijentaciju polja paleonaprezanja ukazuju na kompresijsko polje naprezanja s pružanjem glavne osi naprezanja S-J. Proračunata orijentacija polja paleonaprezanja generalno odgovara orijentaciji polja paleonaprezanja u kojem su nastale bore, čije osi tonu prema prema JI, SZ te Z. Geološki profil sugerira utjecaj kompresijskog režima naprezanja koji je uzrokovao formiranje reversnih rasjeda te genetski vezanih antiklinala i sinklinala pružanja SZ-JI pa se može zaključiti da se radi o „fault-bend-fold“ tipu boranja. The main goal of this work was to analyse structural characteristics of Trgovska gora based on the collected field data and available data, and construction of geological cross-section. The research area includes deposits of Paleozoic and Mesozoic age. Paleozoic sediments covers the widest portion of Trgovska gora. Mesozoic deposits, i.e., deposits of the Lower and Middle Triassic, can be periclinally found on the slopes of Trgovska Gora. Based on the collected structural data on the orientations of strata bedding, fractures, faults, cleavages, foliations, which were previously organized in a GIS database, the orientations of the fold axes and the principal paleostress axes were calculated. Collected data are shown using stereograms i.e., computer programs Stereonet and Win_Tensor. The obtained values of the orientation of the paleostress field indicate a compressional stresses with the principal σ1 stress axis orientation N-S. The calculated orientation of the principal paleostress axis generally corresponds to the orientation of the paleostress field in which the folds were formed, i.e. with fold axis diping towards the SE, NW, and W. The geological cross-section suggests that compressional stress field caused the formation of reverse faults and associated NW-SE oriented anticlines and synclines characterized by "fault-bend-fold" type of geometry.

U ovom diplomskom radu analizirani su uzorci sedimenta, morskih cvjetnica i algi, te je određena brojnost mikrobne zajednice tijekom proljeća, ljeta i jeseni 2021. g., i to u uvalama Ribnjak, Funtana i Veštar na zapadnoj obali Istre. Karakteristike sedimenta u uvalama odraz su izloženosti taložnog okoliša i različitog donosa materijala s kopna. Stanje livada cvjetnica i s njime povezana brojnost mikrobne zajednice su pod utjecajem čovjeka i karakteristika sedimenta. Uvala Ribnjak je pod manjim antropogenim utjecajem, a sadrži muljevit sediment i očuvanu livadu cvjetnica. U uvali Veštar livada u karbonatnom pijesku je značajnije devastirana, vjerojatno radi turističkih aktivnosti, a mikrobna zajednica je najmanje zastupljena. Na uglavnom muljevitom dnu uvale Funtana livadu cvjetnica degradira utjecaj invazivne alge, a moguć je i utjecaj turističkih aktivnosti. In this thesis sediment, seagrass, and algae together with microbial abundancy were analysed in Ribnjak, Funtana, and Veštar Bays along the western Istrian coast during spring, summer and, autumn 2021. Sediment characteristics in all bays are the result of sedimentary environment exposure together with various inputs of terrigenous material. Seagrass meadow conditions and related microbial abundancies reflect the anthropogenic influence and sediment nature. Ribnjak Bay with muddy sea bottom and seagrass meadow in good condition is the least affected by human activities. Veštar Bay meadow, developed in carbonate sand, is significantly degraded, probably due to the tourism, while its microbial community is of the lowest abundance. Mostly muddy sea bottom of the Funtana Bay is covered by a partially degraded seagrass meadow, probably due to the competition of invasive algae, while touristic activities is not excluded.

Glavni cilj ovog diplomskog rada bio je usporediti recentne dravske sedimente sa sedimentima na lokalitetu Novigrad Podravski te im utvrditi porijeklo. U tu je svrhu obiđen i snimljen teren, uzorkovani su šljunci i pijesci te su napravljene granulometrijska i petrografska analiza te analiza teške mineralne frakcije. Rezultati petrografske analize i analize teških minerala ukazuju da porijeklo recentnih sedimenata rijeke Drave i četvrte dravske terase (pleistocen) odgovara geologiji istočnih Alpa koje su građene od neoproterozojskih i fanerozojskih metamorfnih stijena. Sastav valutica ukazuje i na prisutnost vulkanskih stijena u izvorišnom području. Ne isključuje se mogućnost da je dio materijala četvrte dravske terase pretaložen s okolnih gora čije je uzdizanje započelo u pliocenu, što je potkrijepljeno većom zrelošću teške frakcije te povećanim udjelima epidota, cirkona, rutila i turmalina u pojedinim uzorcima. The main goal of this Thesis was to compare recent Drava river sediments with sediments of Novigrad Podravski and determine their provenance. For that purpose river and excavation sites were visited and surveyed where gravel and sand were sampled. This was followed granulometric, petrographic and quantitative heavy mineral analysis. Results show that the recent Drava river sediments and the 4th Drava river terrace (Pleistocen) to some degree have similar characteristics, and are ultimately derived from a common source area in the Eastern Alps largely built of neoproterozoic and phanerozoic metamorphic rocks. Composition of pebbles indicates the presence of volcanic rocks in the source area. It is not not excluded that a part of 4th Drava river terrace sediments represent redeposited material from surrounding hills and mountains uplifted since the Pliocen, which is substantiated by the maturity of THM fraction and increased proportions of epidot group minerals, zircon, rutile and tourmaline in some specimens.

Čestice mikroplastike su čestice veličine manje od pet milimetara te predstavljaju jednog od najvećih zagađivača okoliša, naročito morskog. U ovom radu okarakteriziran je sediment Riječkog zaljeva uzorkovan na četiri lokacije duž obale grada Rijeke, od ušća rijeke Rječine do plaže Ploče. Iz sedimenta su izdvojene mikroplastične čestice, koje su razvrstane prema brojnosti, obliku, boji te veličini. Sastav mikroplastičnih analiziran je na FTIR-u (Fourier-transform infrared spectroscopy). Proveden je i eksperiment u svrhu ispitivanja mogućnosti degradacije polimera u reakciji s acetonom, kloroformom, vodenom otopinom KOH te fosfornom kiselinom pri standardnim uvjetima. Navedeni reagensi također su snimani FTIR-om te je usporedbom vibracijskih vrpci određeno je li došlo do promjena koje ukazuju na degradaciju polimera. Microplastic materials include plastic particles smaller than 5 milimeters that represents one of the main pollutants,especially in the marine environment. This thesis provides data of the sediment of Rijeka bay, sampled at 4 locations along the coast of the city of Rijeka, from the mouth of Rječina river to the beach Ploče. Microplastic particles (MP) were separated from the sediment and classified accroding to abundance, shape, color and size. Chemical composition of MP was not determined due to the difficulty of recording tiny particles on FTIR (Fourier-transform infrared spectroscopy). In the second part of the thesis, known types of plastics were treated with 4 reagents-acetone, chloroform, aqueous solution of KOH and phosphoric acid in order to investigate the possibility of polymer degradation in these reagents. Reagents were recorded by FTIR three times at different time intervals. By comparing the vibration bands of the reagents before and after the treatment of the polymer, it was determined that there were no changes, ie no degradation of the treated polymers.

Gmazovi su skupina kralježnjaka koja se pojavila krajem paleozoika, no svoj su vrhunac imali u razdoblju mezozoika koje se još naziva i era gmazova. Morski gmazovi su imali različite prilagodbe za život u vodi poput pluća, udova koji su se transformirali u peraje, te kleidoična jaja u kojima su mladunci bili zaštićeni. Bez obzira na niz prilagodbi, te njihove izvanredne veličine u odnosu na današnje gmazove, ipak su izumrli u masovnom krednom izumiranju što i danas još nije u potpunosti razjašnjeno. Reptiles are a group of vertebrates that appeared in the late Paleozoic, but reached their peak in the Mesozoic period, which is also called the era of reptiles. Marine reptiles had various adaptations for life in the water such as lungs, limbs that transformed into fins, and cleidoic eggs in which the cubs were protected. Despite a number of adaptations and their extraordinary size in relation to today's reptiles, they still became extinct in the mass Cretaceous extinction, which is still not fully clarified today.

U ovom seminaru je analizirano četrnaest uzoraka rostruma belemnita roda Belemnites, koji pripadaju vrstama B.compressus, B.elognatus i B.hastatus. Primjerci su pronađeni u jurskim naslagama na nekoliko lokaliteta u Engleskoj i Njemačkoj, a čuvaju se u Geološko - paleontološkoj zbirci Geološko - paleontološkog zavoda Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Provedena su mjerenja dužine, visine, širine i apikalnih kutova rostruma te je opisana sistematika, građa i paleoekologija analiziranih vrsta belemnita. Fourteen specimens of belemnite rostrum of genus Belemnites (three species B. compressu, B. elognatus and B. hastatus) have been analysed in this seminar. Speciemens were found in the Jurassic deposits in several localities in England and Germany and stored in Geological – paleontological collection, Department od Geology, Faculty of Science, University of Zagreb. Measurements of length, height, width and apical angles of rostrum have been carried out and the taxonomy and paleoecology of the analysed species of belemnites have been described.

Srednje trijaska dubokovodna sukcesija na području južnoga Žumberka, istaložena u bazenu nastalom kao posljedica ekstenzijske tektonike, sadrži naslage u kojemu su pronađeni ostatci srednje trijaskih amonita. Većina je faune pohranjena u kolekciji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, dok su neki primjerci novi te još nisu inventarizirani. Fosili odredivi do razine vrste ili roda u ovome su radu podrobno morfološki opisani, raspravljeni i smješteni u paleobiogeografski i biostratigrafski kontekst. Također, ukratko su opisane opća geološka građa terena, litološke karakteristike stijena u kojima su prisutni fosili (vapnenci i vapneno-tufitični pješčenjaci) te mikrofacijesne karakteristike vapnenca koji čini jezgru jednog od opisanih amonita. Uz pomoć opisanih fosila te faune amonita i školjkaša Gregurić Brega provedena je relativno precizna biostratigrafska analiza. Rezultati, zajedno sa starijim podatcima baziranim na mikrofosilnom sadržaju, ukazuju kako dubokovodna sukcesije na Žumberačko-Samoborskom gorju ima stratigrafski raspon od donjeg ili srednjeg ilirskog podkata anizika (trinodosus ili reitzii amonitna zone) do vršnog dijela ladiničkog kata (neumayri ili regoledanus amonitne zone). Deep-water Middle Triassic succession in the southern Mt. Žumberak, deposited in a basin created because of extension tectonics, contains deposits which yielded remains of Middle Triassic ammonoids. Most of the fauna is stored in the collection of the Croatian Natural History Museum, while some specimens are new and therefore still not catalogued. Fossils determinable to the level of species or genus are hereby described in detail, discussed, and placed in palaeobiogeographic and biostratigraphic contexts. Likewise, basic geologic make-up of the terrain in question, lithological characteristics of the fossil-bearing rocks (limestone and calcareous-tuffaceous sandstone), and microfacies characteristics of limestone that made up the stone core of one of the described ammonoids, are briefly described. Using described fossils, as well as the ammonoid and bivalve fauna of Gregurić Breg, a relatively precise biostratigraphic analysis was performed. Results, together with older data based on microfossil assemblages, indicate that the deep-water succession of the Žumberak-Samoborsko gorje range has a stratigraphic range that spans the interval from the lower or middle Illyrian substage of the Anisian (trinodosus or reitzi ammonoid zones), to the uppermost Ladinian stage (neumayri or regoledanus ammonite zones).

Analizirano je preko 130 ostataka makroflore iz sedimentnih stijena kvartarne starosti na području Ždrila, u okolici Posedarja. Determinirani su sljedeći taksoni: Taxodium, Sequoia, Acer, Buxus, Carpinus, Castanea, Fraxinus, Nothofagus, Parrotia, Populus, Quercus, Robinia i Zelkova. Među uzorcima u najvećem su broju prisutni močvarni čempresi (Taxodium) među golosjemenjačama, ali i općenito, te hrast (Quercus), javor (Acer) i Zelkova među kritosjemenjačama. Na temelju omjera broja listova s nazubljenim i cjelovitim rubom, izračunata je srednja godišnja paleotemperatura od 14,4°C, što odgovara kratkotrajnim zatopljenjima tijekom gornjeg pleistocena, između 120 i 415 tisuća godina prije današnjice. Over 130 remains of macroflora from sedimentary rocks of Quaternary age in the area of Ždrilo, in the vicinity of Posedarje, were analyzed. The following taxa were determined: Taxodium, Sequoia, Acer, Buxus, Carpinus, Castanea, Fraxinus, Nothofagus, Parrotia, Populus, Quercus, Robinia and Zelkova. Among the samples, wetland cypresses (Taxodium) among gymnosperms, but also in general, oak (Quercus), maple (Acer) and Zelkova among angiosperms are present in the largest number. Based on the ratio of the number of leaves with serrated and entire margins, the mean annual paleotemperature of 14.4 ° C was calculated, which corresponds to short-term warmings during the Upper Pleistocene, between 120 and 415 thousand years before today

U okolici grada Zagreba postoji nekoliko turistički uređenih podzemnih objekata. U ovom su radu opisani trenutna geoturistička ponuda i geološke karakteristike špilje Veternice i rudnika Zrinski na području Parka Prirode Medvednica te Grgosove špilje i Rudnika sveta Barbara na području Samoborskog gorja. Napravljena je mikroskopska analiza reprezentativnih uzoraka stijena s odabranih lokaliteta te su opisani njihov sastav i karakteristike s ciljem da rezultati dobiveni ovim radom postanu dodatan sadržaj geoturističke ponude. Stijene unutar kojih su formirane obje špilje uglavnom su vapnenci miocenske starosti taloženi u plitkom moru te su bogati mikrofosilima iz skupina crvenih algi, foraminifera, mahovnjaka i ježinaca. Mineralizacija na području rudnika Zrinski koji se nalazi u dolomitima pripada Mississippi Valley tipu, a u okolici rudnika nalaze se zeleni škriljavci. Mineralizacija na području rudnika sveta Barbara ima karakteristike stratabound i SEDEX mineralizacije, a najčešći rudni minerali su siderit, hematit, halkopirit, barit, galenit, gips i drugi. Na kraju rada nalaze se skice potencijalnih edukativnih tabli za svaki od istraživanih objekata. In the vicinity of Zagreb, there are several tourist visitor-friendly underground objects. This thesis describes the current geotourist offer and geological characteristics of the Veternica cave and the Zrinski mine of the Nature Park Medvednica and the Grgos cave and the Saint Barbara mine of the Samobor Mountains. The microscopic analysis of representative rock samples from selected localities was performed and their composition and characteristics were described with the aim of making the results obtained by this work an additional content of the geotourism offer. The rocks within both of the caves were formed are mostly Miocene limestones deposited in a shallow sea and are rich in microfossils of the following groups: red algae, foraminifera, bryozoa and sea urchins. The mineralization in the area of the Zrinski mine is of the Mississippi Valley-type, and in the vicinity of the mine, there is a greenschist. Mineralization in the Saint Barbara mine area has the characteristics of stratabound and SEDEX mineralization and its most common ore minerals are siderite, hematite, chalcopyrite, barite, galena, gypsum and others. Potential educational boards for each of the researched objects can be found at the end of the thesis.

Rad ne sadrži sažetak.

U ovom diplomskom radu opisane su slampirane Prominske naslage na području Karina, Korlata, Novigrada i kanjona Krke i Čikole raspona starosti od srednjeg eocena do ranog oligocena. Analiza istraživanih naslaga i slampova omogućuje interpretaciju taložnih okoliša gdje vrlo česta promjena veličina čestica najvjerojatnije govori o čestoj promjeni bazenskih uvjeta. Naslage i sami slampovi izgrađeni su uglavnom od kalkarenita, kalklutita i manjim dijelom lapora. Istraživane Prominske naslage taložene su u Dinarskom predgorskom bazenu čija je površina uslijed tektonike borana i diferencirana u nekoliko asimetričnih subbazena. Istraživani lokaliteti nalaze se u subbazenima Krke, Čikole, Korlata i Novigrada. Lokaliteti Kistanje, kanjon Čikole, Karin i Korlat pokazuju smjer slampiranja prema JZ, dok lokaliteti Ključica i Novigrad imaju orijentaciju slampiranja prema SI. Smjer slampiranja je općenito okomit na pružanje rubova subbazena, a njihov prostorni raspored ukazuje da su subbazeni generalno bili strmiji duž sjeveroistočnih rubova, što je pogodovalo opetovanom slampiranju uzrokovanom najvjerojatnije sintaložnom tektonskom aktivnošću. This Master’s Thesis describes slumps within the Middle Eocene to Early Oligocene Promina Beds in the areas of Karin, Korlat, Novigrad and the Krka and Čikola canyons. Analysis of the investigated deposits and slumps enables the interpretation of sedimentary environments, in which frequent changes in particle size most likely indicate frequent changes in basin conditions. The deposits and the slumps themselves comprise mainly calcarenites and calcilutites and marl to a smaller extent. The investigated Promina Beds were deposited in the Dinaric Foreland Basin, which was folded due to tectonics and consequently differentiated into several asymmetrical sub-basins. The investigated slumps are in the sub-basins of Krka, Čikola, Korlat and Novigrad. Slumps at localities Kistanje, Čikola canyon, Karin and Korlat are oriented towards the SW, while slumps in the area of Ključica and Novigrad are oriented towards the NE. The direction of slumping is generally perpendicular to the strike of the sub-basin margins, and their spatial distribution indicates that the sub-basins were generally steeper along their north-eastern margins, which favoured repeated slumping, caused most likely by syndepositional tectonic activity.

U ovome radu analizirani su i uspoređeni uzorci uzorkovani s dva područja unutar Nacionalnog parka Paklenica, s istočne i zapadne strane potoka Velika Paklenica. Glavne metode analize korištene u radu su metoda kalcimetrije te metoda bojanja karbonata. Uzorci predstavljaju dolomite i pješčenjake. Interpretirani su kao naslage nastale u plitkome moru tijekom ranoga trijasa, s izraženim utjecajem okolnog kopna. This work deals with analysis and comparison of deposits from two areas within the Paklenica National park, sampled on the eastern and western sides of the Velika Paklenica stream. The main methods used for analysis were calcimetry and carbonate staining. Samples represent dolomites and sandstones and are interpreted as deposits formed in the shallow sea during the Early Triassic, with pronounced terrigenous influence of the surrounding area.

Iz dobivenih 50 uzoraka bubrežnih kamenaca, od Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer, radila se analiza morfologije pomoću stereo – mikroskopa. Ciljano su se proučavali oblik, tekstura, boja te sjaj bubrežnih kamenaca. Dobiveni rezultati pokazuju da se u najvećem broju radi o kamencima smeđe boje, zaobljenog oblika, grube teksture te zemljanog sjaja. Vanjski izgled bubrežnih kamenaca nam izrazito malo može reći o njihovom mineralnom sastavu te kako bi se dobio cjelokupni uvid u njihovu građu, mineralogiju i način postanka, potrebno je proširiti istraživanja na veliki broj primjeraka. Ovaj rad predstavlja uvod za sva daljnja istraživanja potrebna za razumijevanje bubrežnih kamenaca koja će pomoći pri njihovom liječenju. From the obtained 50 samples of kidney stones from the Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University, morphology analysis was performed using a stereo microscope. The shape, texture, color and luster of kidney stones were studied in a targeted manner. The obtained results show that most of them are brown stones, rounded in shape, rough in texture and earthy in luster. The external appearance of kidney stones can tell us very little about their mineral composition, and in order to gain an overall insight into their structure, mineralogy and method of origin, it is necessary to expand the research to a large number of specimens. This paper provides an introduction to all further research needed to understand kidney stones that will help in their treatment.

Istra pripada sjeverozapadnom dijelu bivše Jadranske karbonatne platforme, jedne od najvećih mezozojskih karbonatnih platformi Perimediteranske regije. Intenzivna postsedimentacijska tektonika tijekom paleogena i neogena uzrokuje kompleksnu građu cijelog područja karbonatne platforme čime se izdvajaju specifični sustavi taloženja s čestim bočnim i vertikalnim varijacijama facijesa unutar nekad homogenog područja. Unutar ovog rada istraživani su i opisani mikrofacijesi na području Savudrije, Istra. Mikroskopskom analizom utvrđeno je pet facijesa/mikrofacijesa gornjokredne starosti taloženi na karbonatnoj platformi. Većinu facijesa karakteriziraju bentičke foraminifere, alge, cijanobakterije i peloidi u različitim omjerima što upućuje da su naslage taložene u plitkomorskim okolišima karbonatne platforme. Prepoznati facijesi/mikrofacijesi mogu se korelirati s formacijom Milna (cenoman) na otoku Braču gdje je prvi put opisan slijed gornjokrednih naslaga. Istria belongs to the northwestern part of the former Adriatic Carbonate Platform (AdCP), one of the largest Mesosoic carbonate platforms of the Perimediterranean region. Intensive post-depositional tectonics during Paleocene and Eocene causes a complex structure of the entire carbonate platform. Specific deposition systems characterised by frequent lateral and vertical variations of facies were established within a formerly homogeneous area. Within this paper, microfacies in the area of Savudrija, Istria were investigated and described. Microscopic analysis revealed five upper Cretaceous facies/microfacies deposited on the carbonate platform. Most facies are characterized by benthic foraminifera, algae, cyanobacteria, and peloids in varying proportions suggesting that deposits are deposited in the shallow marine environments of the carbonate platform. The identified facies/microfacies can be correlated with the Milna (Cenomanian) formation on the island of Brač, where the sequence of Upper Cretaceous deposits was first described.

Termalna voda u Tuheljskim Toplicama s izvora do kompleksa bazena dolazi pomoću dovodnih cijevi unutar kojih se taloži precipitat. Precipitat ili talog netopljiva je čvrsta tvar koja je nastala reakcijom u otopini. Precipitat u Termama Tuhelj nastao je na stijenkama dviju različitih dovodnih cijevi, jedna željeznog, a druga plastičnog sastava. Za potrebe ovog rada i istraživanja precipitata korištene su metode: određivanja sadržaja karbonata volumetrijskim mjerenjem Schieblerovim kalcimetrom, kompleksometrija, infracrvena spektroskopija s Ferierovom tranformacijom (FTIR) i rendgenska difrakcija na prahu (XRPD). Cilj ovog istraživanja je uočiti razlike između precipitata istaloženog u dvije različite cijevi. Rezultati pomoću četiri različite analize potvrdili su da su precipitati izgrađeni od kalcijevog karbonata, da sadrže sličan udio magnezija i kalcija te da su po sastavu i strukturi jednaki. Thermal water in Tuheljske Toplice comes from the spring to the pool complex by means of supply pipes within which the precipitate settles. A precipitate is an insoluble solid formed by a reaction in solution. The precipitate in Terme Tuhelj was formed on the walls of two different supply pipes, one of iron and the other of plastic composition. For the purposes of this work and precipitate research, the following methods were used: determination of carbonate content by volumetric measurement with a Schiebler calcimeter, complexometry, infrared spectroscopy with Ferier transformation (FTIR) and X-ray powder diffraction (XRPD). The aim of this study is to observe the differences between the precipitate precipitated in two different supply pipes. The results using four different analyzes confirmed that the precipitates were composed of calcium carbonate, that they contained a similar proportion of magnesium and calcium, and that they were identical in composition and structure.

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je obalni klif Duilovo koji je formiran u eocenskom flišu, a nalazi se u urbanoj zoni grada Splita. U proteklih jedanaest godina (2012.-2021.), prikupljane su fotografije te je 2018. obavljeno snimanje dijela klifa nakon odrona, nakon čega su metodom SfM fotogrametrije izrađeni digitalni modeli površine, kako bi se utvrdili prisutni padinski procesi, njihovi uzroci i posljedice. Analizom slika uočeno je dominantno mehaničko trošenje lapora uzrokovano procesima vlaženja i sušenja (slaking), površinskog otjecanja (spiranje i brazdanje) i procjeđivanja (sapping). Ovi površinski procesi trošenja u kombinaciji sa periodima intenzivnih padalina dovode do masovnog kretanja materijala na padini, tj. pojave odrona i klizišta. Proces osipavanja je inicijalno uzrokovan procesom slakinga, a trošeni materijal premješta se gravitacijski i u bazi klifa formira konusna tijela koja su periodički erodirana valovima. Analizom modela razlike (DoD) za područje odrona i slika osipavanja zapažena je direktna ugroza infrastrukture i objekata na rubnim dijelovima vrha klifa, te potencijalna opasnost za kupače na plaži u njegovom podnožju. The subject of research carried out for this thesis is the coastal cliff Duilovo, which was formed in the Eocene flysch, and is located in the urban zone of the city of Split. In the past eleven years (2012-2021), photographs were collected and in 2018 a partof the cliff was surveyed after the landslide, after which digital surface models were made by SfM photogrammetry. Models were then used to determine the present slope processes, their causes and consequences. Image analysis showed that dominant weathering of marl is caused by the processes of wetting and drying (slaking), surface runoff (sheet wash and rilling) and seepage (sapping). These weathering processes, in combination with periods of intense rainfall lead to mass movement of material on the slope, ie rockfalls and landslides. Surface disintegration is initially caused by the slacking process. Weathered material which is produced moves gravitationally and forms talus cones at the base of the cliff that are periodically eroded by waves. The analysis of the difference model (DoD) for the landslide area and repeat photography images indicate that slope processes pose a direct threat to the infrastructure and facilities at the edge of the clifftop and are a potential danger for swimmers on the beach at its base.

Dugogodišnja praksa uklanjanja naslaga (banketa) morske cvjetnice Posidonia oceanica na plaži Sakarun u prestanku je 2020. godine zbog pojačane erozije sedimenta. Ostavljanje banketa na plaži otvorilo je priliku za proučavanje morfologije i dinamike banketa i sedimenta, kao i procjenu posljedica njihovog uklanjanja s plaže. Kroz pet jesenskih i zimskih mjeseci praćene su promjene količine istaložene posidonije i njena interakcija sa sedimentom. Na mjesečnoj bazi su uzorkovani uzorci iz 1/16 m3 naslaga posidonije radi utvrđivanja količine zarobljenog sedimenta. Za karakterizaciju taložnog okoliša i definiranja njegovih geoloških i sedimentoloških parametara sakupljeni su uzorci sedimenta plaže, plitkog podmorja i okolnih stijena. Napravljena je procjena količine sedimenta koja nestaje s plaže zajedno s uklonjenom posidonijom, te je prikazan utjecaj livada posidonije u moru i njenih banketa na obali na ukupni budžet sedimenta na plaži The Long-term practice of seagrass deposits (banquettes) of Posidonia oceanica removal from the Sakarun beach has come to an end in 2020 due to the increased sediment erosion. Leaving banquettes on the beach provided an opportunity to study the morphology and dynamics of the banquettes, as well as the impact of their removal from the beach. During the five autumn and winter months changes in seagrass debris quantity have been monitored, as well as its interaction with sediment. In total, 1/16 m3 of banquettes was sampled on monthly basis in order to determine the quantity of sediment caught within the seagrass deposits. Samples of beach and submarine sediment together with nearby rocks were collected in order to characterize the depositional environment and to determine its geological and sedimentological parameters. Quantities of sediment removed together with banquettes were assessed, and the effect of banquettes and seagrass meadow of Posidonia oceanica on the total sediment budget was given.

In the estuaries, sediments may represent both a sink and a secondary source of metals, due to the various biological and physico-chemical processes which control the metal dynamics in the sediment and the overlying water column. To evaluate the sediment contamination by metals and to identify the main metal input pathways, surface sediments were sampled at 40 locations in the Krka River estuary, an environment so far regarded as relatively unpolluted. To study the dynamics of metal behaviour in the estuarine environment and to quantify metal exchanges at the sediment water interface, sediment cores were retrieved from 7 locations within the estuary. To achieve research objectives, a comprehensive approach was used, which included geochemical characterization of dissolved (pore water) and solid fraction of the sediment and the overlying water column, determination of mineralogical and granulometric composition of the sediment, measurement of physico-chemical parameters of the sediment and water column and dating of one sediment core. Two distinct areas were distinguished; the upper unpolluted estuary and the lower estuary where sediment profiles reflected the history of anthropogenic metal input associated with the city of Šibenik. Three main point sources of contamination were identified: the former Electrode and Ferroalloy Factory, the Port of Šibenik and nautical marina/repair shipyard. The mobility of metals in the sediment was mainly controlled by the degradation of organic matter, either through primary redox reactions in the sediment, such as reductive dissolution of Fe and Mn oxyhydroxides by which metals are released to the pore water, either through secondary reactions which may remove metals from the pore water through formation of the authigenic phase or increase metals solubility by forming metal-DOM, metal-(poly)sulphide or metal-sulphide-DOM complexes. According to calculated benthic diffusive fluxes, sediment in the Krka River estuary is dominantly acting as a source of metals. U estuarijima, sedimenti mogu biti krajnje odredište metala, ali i njihov sekundarni izvor zbog djelovanja različitih bioloških i fizikalno-kemijskih procesa koji kontroliraju dinamiku metala u sedimentu i na granici faza sediment-vodeni stupac. Kako bi se procijenilo onečišćenje sedimenta metalima i odredili glavni izvori onečišćenja, površinski sediment je uzorkovan na 40 lokacija duž estuarija rijeke Krke koji je smatran relativno čistim okolišem. Kako bi se istražila dinamika metala u estuarijskom okolišu te kvantificirala izmjena metala na granici faza sediment-vodeni stupac, jezgre sedimenta su uzorkovane na 7 lokacija u estuariju. Za postizanje ciljeva istraživanja, primijenjen je sveobuhvatni pristup koji je uključivao geokemijsku karakterizaciju krute frakcije sedimenta i dijela frakcije koje je prešao u otopinu (porna voda) te vodenog stupca, određivanje mineraloškog i granulometrijskog sastava sedimenta, mjerenje fizikalno-kemijskih parametara u sedimentu i vodenom stupcu, te datiranje jedne sedimentne jezgre. Na temelju rezultata, estuarij se može podijeliti na dva područja; gornji, nezagađeni tok i donji tok, gdje udio metala u sedimentnim jezgrama odražava povijest antropogenog utjecaja grada Šibenika na okoliš. Tri su glavna izvora onečišćenja: bivša tvornica elektroda i ferolegura (TEF), Luka Šibenik i nautička marina/remontno brodogradilište. Mobilnost metala u sedimentu uglavnom je kontrolirana procesima razgradnje organske tvari, bilo primarnim redoks reakcijama u sedimentu, poput reduktivnog otapanja Fe i Mn oksihidroksida u suboksičnoj zoni sedimenta pri čemu se metali oslobađaju u pornu vodu, bilo kroz sekundarne reakcije koje mogu ukloniti metale iz porne vode stvaranjem autigenih minerala ili povećati topivost metala stvaranjem kompleksa metal-DOM, metal-(poli)sulfid ili metal-sulfid-DOM u anoksičnom sedimentu. Prema izračunatim difuznim tokovima, sedimenti u estuariju rijeke Krke većinom predstavljaju izvor metala za pridneni sloj vodenog stupca.

Rijeka Sava pokazuje meandrirajuć karakter na svojoj dionici između Slavonskog Broda i sela Račinovci gdje je 2014. godine na dva mjesta probila nasip i uzrokovala dosad nezabilježenu poplavu u brodskoj Posavini. Kontinuiranom erozijom i taloženjem meandrirajuća rijeka se razvija u horizontalnoj ravnini, stoga se može reći kako njeno korito migrira. U ovome radu izvršena je usporedba stare karte „Slawonische Militärgrenze“ (1780) i modernih satelitskih snimaka te su se na taj način uočile i zabilježile migracije meandara rijeke Save u proteklih 240 godina. Također, uporabom podataka o maksimalnim godišnjim protocima prikupljenih na trima hidrološkim postajama izračunati su parametri intervala i vjerojatnosti pojavljivanja te je na taj način u ovome radu procijenjen rizik od poplava na dionici rijeke Save između Slavonskog Broda i Račinovaca. The Sava River is meandering on its section between Slavonski Brod and the village of Račinovci, where in 2014 it broke through the embankment in two places and caused an unprecedented flood in area known as brodska Posavina. Through continuous erosion and deposition, the meandering river evolves in a horizontal plane, so it can be said that its channel migrates. This thesis presents a comparison of the old map „Slawonische Militärgrenze“ (1780) and modern satellite images to show the migrations of the Sava River meanders in the past 240 years. Also, using maximum annual discharge data from three hydrological stations, recurrence intervals and probabilities of occurrence were calculated, leading to an estimate of flood risk on the section of the Sava River between Slavonski Brod and Račinovci village.

Dvije plitke sedimentne jezgre ručno su uzorkovane u južnom dijelu Tršćanskog zaljeva, na dubinama od 13,2 i 13,6 m. U zaljev koji je zaštićen, plitak i ima izrazito urbaniziranu obalu (mogući izvori organskih i kemijskih zagađivača) ulijeva se više rijeka (Soča, Timava, Rižana). 10 cm debele jezgre (KPF 1, KPF 4) podijeljene su u 2 cm debele poduzorke, koji su tretirani Rose bengalom i iz svakog poduzorka analizirane su foraminiferske zajednice, njihov sastav, indeksi bioraznolikosti (Simpsonov indeks, Shannon-Wienerov indeks, Berger-Parkerov indeks i Fisher (α) indeks) i BFOI indeks. Zajednice sadrže kućice recentnih bentičkih foraminifera i pretaloženih, većinom planktonskih, foraminifera. Određeno je 36 rodova i 71 vrsta recentnih foraminifera, udio obojenih/živućih kućica kao i onih koji su zahvaćene nekim promjenama (piritizacijom, fragmentacijom ili drugim mehaničkim oštećenjima). U svim zajednicama jezgre KPF 1 dominira rod Ammonia, a u jezgri KPF 4 u pojedinim intervalima brojnošću se izmjenjuju rodovi Ammonia, Nonion, Anomalinoides, Valvulineria i Porosnonion. Dominantne vrste, indeksi bioraznolikosti i BFOI indeks zajednica istraživanih jezgara ukazuju na taloženje u plitkom morskom okolišu, normalnog saliniteta u kojem vladaju visoko do nisko oksični uvjeti. Two shallow sedimentary cores were sampled manually in the southern part of the Gulf of Trieste, at a depth of 13.2 and 13.6 m. Several rivers (Soča, Timava, Rižana) flow into a sheltered and shallow bay, with highly urbanized coastline (possible sources of organic and chemical contaminants). 10 cm long sediment cores (KPF 1, KPF 4) were divided into 2 cm thick subsamples and treated with Rose Bengal. Composition, biodiversity indices (Simpson index, Shannon-Wiener index, Berger-Parker index and Fisher (α) index) and BFOI index were calculated for foraminiferal assemblages from each sample. The assemblages contain recent and reworked (mostly planktonic) foraminiferal tests. A total of 36 genera and 71 species were identified, with the proportion of stained/living tests and those affected by some diagenetic changes (due to pyritization, fragmentation). Genus Ammonia is dominant in all the assemblages of core KPF 1, but in core KPF 4 there is a change in the dominance of genera Ammonia, Nonion, Anomalinoides, Valvulineria and Porosononion at different intervals. Dominant species, biodiversity indices, and BFOI index of the studied assemblages indicate shallow marine environment with normal salinity where high to low oxic conditions prevail.

Mikropaleontološka i granulometrijska analiza provedena je na uzorcima sedimenta iz rubnih morskih okoliša: močvare, plimne ravnice te lagune i plitkog mora u Ninskom zaljevu, neposredno uz Kraljičinu plažu. Praktični dio obuhvatio je terenske, laboratorijske i kabinetske metode. Obrađeni su površinski (0-2 cm), a iz četiri jezgre i najdublji (8-10 cm) intervali sedimenta. U svim (pod-)uzorcima određena je apsolutna i relativna brojnost foraminifera, sastav i tafonomske karakteristike foraminiferske zajednice te ekološki indeksi, što je povezano s određenim granulometrijskim karakteristikama sedimenta. Određeno je ukupno 30 rodova i 44 vrste bentičkih foraminifera, najzastupljenije su one s perforatnom stijenkom iz reda Rotaliida, najbrojniji rod je Ammonia, a najbrojnija vrsta Ammonia beccarii (Linnaeus). Vrijednosti ekoloških indeksa prilično su ujednačene i upućuju na relativno visoku raznolikosti zajednica, te na marinski okoliš normalnog do promjenjivog saliniteta. Sastav sedimenta odgovara pijesku, a najzastupljenije tafonomske promjene povezane su s transportom čestica, što je vidljivo po mehaničkom oštećenju i abradiranosti kućica foraminifera. Micropaleontological and granulometric analyses were performed on sediment samples from the marginal marine environments: salt marsh, intertidal zone, lagoon and shallow water at Nin Bay, next to Queen’s Beach. The practical part included field, laboratory and cabinet methods. Surface (0-2 cm) sediments of all (sub-)samples and the deepest (8-10 cm) sediment intervals of the four cores were analysed. In all (sub-)samples, the absolute and relative abundance, taxonomy and taphonomy of the foraminiferal assemblage were determined and ecological (biodiversity) indices were calculated. These were correlated with certain granulometric characteristics of the sediment. A total of 30 genera and 44 species of benthic foraminifera were identified. The most common are those with perforated wall from the order Rotaliida, with Ammonia beccarii (Linnaeus) being the most common species. The values of the ecological indices are fairly uniform, indicating a relatively high diversity of the assemblage and suggesting a marine environment with normal to variable salinity. The sediments are sands, and the most common taphonomic changes are associated with the transport of particles, as evidenced by the mechanical damages and abrasion marks of the foraminiferal tests.

U ovom diplomskom radu provedena je strukturna interpretacija seizmičkih i bušotinskih podataka u svrhu podpovršinskog kartiranja i izrade trodimenzionalnog strukturnog modela područja Karlovačke depresije. Obrada i interpretacija 2D seizmičkih refleksijskih profila i bušotinskih podataka ustupljenih od strane Agencije za ugljikovodike izvršena je u računalnom programu PetrelTM 2018 na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Na temelju strukturne interpretacije izrađen je 3D strukturni model iz kojeg su generirane strukturne karte po plohama podloge paleogenskih naslaga, krovine paleogenskih naslaga te podloge panonskih naslaga. Dominantni strukturni elementi područja istraživanja su strukturna uzvišenja Lasinja–Golinjsko Brdo te Dubranec, dok strukturna udubljenja Domagović–Mandić Selo i Cvetković Brdo–Opatija čine depozicijske centre. U radu je interpretirano ukupno 14 normalnih i 6 reversnih rasjeda od kojih su izdvojene 3 rasjedne plohe: rasjed Popović Brdo, rasjed Koritinja i rasjed Pisarovina. Ekstenzijskom tektonikom i normalnim pomacima čiji je raspon od 20 do 1196 m formirani su glavni depozicijski centri. Na temelju strukturnih odnosa između ploha napravljene su karte debljina koje prikazuju prostorni raspored te debljine predpanonskih i paleogenskih naslaga. Prema izrađenom modelu maksimalna debljina paleogenskih naslaga iznosi 1200 m, a debljina predpanonskih naslaga iznosi 1720 m. In this thesis, a structural interpretation of seismic and well data was performed for the purpose of subsurface mapping and construction of a three-dimensional structural model of the Karlovac Depression. Structural interpretation of 2D seismic reflection profiles and well data provided by the Croatian Hydrocarbons Agency was performed using PetrelTM 2018 software at the Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering. Based on the structural interpretation, a 3D structural model was constructed, with structural maps of the base Paleogene deposits, the top Paleogene deposits and the base of Pannonian deposits. The dominant structural elements of the research area are the structural highs of Lasinja – Golinjsko Brdo and Dubranec and the structural depressions of Domagović – Mandić Selo and Cvetković Brdo – Opatija that form depocentres. In this work a total of 14 normal and 6 reverse faults were interpreted, of which 3 fault planes were modeled: Popović Brdo fault, Koritinja fault and Pisarovina fault. Extension tectonics and normal displacements ranging between 20 and 1196 m formed the main depocentres. Based on the structural relations, thickness maps were constructed showing the spatial distribution and thickness of pre-Pannonian and Paleogene deposits. Acording to constructed model maximum thickness od Paleogene deposits is 1200 m and thickness of pre-Panonian deposits is 1720 m.

Rad ne sadrži sažetak.

U donjojurskim karbonatnim naslagama na prostorima Malog Alana i Štikade pronađene su dvije vrste litiotidnih školjkaša: Cochlearites loppianus i Lithioperna scutata. Radom na terenu određene su vrste litiotidnih školjkaša, mjerene dimenzije i orijentacije ljuštura te struktura i teksture slojeva. Na području Malog Alana snimljen je i litostratigrafski stup. Uzorci koji su bili prikupljeni ranijim istraživanjima korišteni su za sedimentološke analize. Analizom mikroskopskih preparata određeni su okoliši u kojima su litiotidni školjkaši živjeli. Slijed Mali Alan debljine 207 m u potpunosti obuhvaća prvu i zadnju pojavu litiotidnih školjkaša, dok slijed Štikada debljine 45 m samo njihov najmlađi dio, tj. dobro se korelira s posljednjom jedinicom Malog Alana. Prva se pojavljuje vrsta L. scutata u mlađem sinemuriju koja je preferirala lagunske potplimne okoliše, dok se vrsta C. lopianus pojavljuje u starijem plinzbahu. U ovim naslagama moguće je pratiti kako su se dimenzije litiotida mijenjale od svega nekoliko centimetara, pa preko 20 cm i onda ponovno dolazi do smanjivanja ljuštura, tijekom starijeg toarcija. Nakon starijeg toarcija litiotidni školjkaši izumiru. Two species of Lithiotis-type bivalves were found in the Lower Jurassic carbonate deposits in the areas of Mali Alan and Štikada: Cochlearites loppianus and Lithioperna scutata. Lythiotis-type bivalve species, dimensions and orientations of their shells were determined in the field, as well as limestone texture and bed structures. A lithostratigraphic column was also recorded in the area of Mali Alan. Samples collected from previous studies were used for sedimentological analyses. Environments in which Lithiotis-type bivalves lived were determined from microscopic thin sections. The Mali Alan succession is 207 m thick and encompasses first and last occurrence of the Lithiotis-type bivalves, while the Štikada succession is 45 m thick and includes their youngest part, i.e. it correlates well with the last unit of the Mali Alan. The first to appear is L. scutata in the Late Sinemurian, which preferred lagoonal subtidal environments, while C. loppianus first appears in the Early Pliensbachian. In these deposits, it is possible to observe how the dimensions of the Lithiotis-type bivalves changed from only a few centimetres to over 20 cm, and during the Early Toarcian the decrease of shell dimensions is observed. After Early Toarcian, the Lithiotis-type bivalves become extinct.

U gornjoalbskim naslagama na lokalitetu Mareda kraj Novigrada u Istri otkriveno je osam otisaka stopala teropodnih dinosaura. Karbonatne naslage na lokalitetu karakteriziraju tankouslojeni vapnenci tipa vekston-pekston, pekston-grejnston i floutston-radston koji strukturnim karakteristikama te teksturom laminacije i svojom vertikalnom izmjenom ukazuju na taloţenje u subtajdalnom okolišu koji ima karakteristike plimskih otoĉića. Kasnoalbska starost istraţivanih naslaga utvrĊena je na temelju stratigrafskih raspona bentiĉkih foraminifera Vercorsella sp., Protochrysalidina sp. i Pseudonummoloculina heimi. Otisci stopala naĊeni na lokalitetu pripadaju jedinkama teropoda srednje veliĉine (pribliţno 3 m duljine) te su svojim dimenzijama i morfologijom sliĉni ostalim teropodnim otiscima stopala s istovremenih nalazišta u Istri. In the Upper Albian sediments at the Mareda locality near Novigrad, Istria, eight theropod dinosaur footprints have been found. Carbonate deposits at the locality are characterized by thin-bedded wackestone-packstone, packstone-grainstone and floatstone-rudstone limestones whose structural characteristics and laminated texture as well as their vertical alteration indicate a deposition in the subtidal environment with the characteristics of tidal islands. The late Albian age of the researched deposits was determined based on the stratigraphic ranges of benthic foraminifera Vercorsella sp., Protochrysalidina sp. and Pseudonummoloculina heimi. The footprints discovered on the locality belong to medium-sized theropods (cca 3 m in lenght) and are similar in size and morphology to other theropod footprints from contemporaneous sites in Istria.

Analizom mikrofacijesa određene su karakteristike plitkomorskog okoliša u kojemu je živjela kaprinidno-ihtiosarkolitidna rudistna zajednica. Temeljem starosti i karakteristika makrofosilne zajednice, određni paleookoliš je uspoređen sa krivuljom relativne promjene razine mora. Određeni paleookoliš uspoređen je sa znanim karakteristikama rudistnih formacija plitkomorskih okoliša Jadranske karbonatne platforme, kao i sa rudistnim formacijama karbonatnih platformi Tetis oceana tijekom gornje krede.

Uzorku donesenom s područja Vrsi bilo je potrebno odrediti starost i taložni okoliš. Uz to se utvrđivala originalnost fosilne zajednice prema izvornoj biozajednici i koliko su procesi taloženja i fosilizacije utjecali na njezin sastav. Statistička obrada za određivanje izvornosti zajednice sastojala se iz brojanja kućica na površini uzorka, mjerenja njihovih veličina i određivanje stupnja očuvanosti. Sedimentološkom analizom određena je klasifikacija uzorka kao foraminiferski packstone, odnosno foraminiferski biomikrit. Starost uzorka (lutet) odredila se prepoznavanjem foraminiferske vrste Nummulites praeturicus Schaub, 1962, što odgovara opisu starosti naslaga na geološkoj karti. Omjeri dijametra i debljine kućica, zastupljenost jedinki prema veličini, izvrsna sačuvanost te dominacija jedinki A-generacije upućuje da je zajednica pretrpjela tek neznatne post-mortem promjene, odnosno da je gotovo autohtona zajednica. Taloženje je bilo u sredini koja odgovara prijelazu iz unutrašnje u srednji dio karbonatne platforme, gdje se osjeća djelovanje valova za lijepa vremena.

Rad ne sadrži sažetak.

Glavni cilj ovoga rada je usporedba sastava uzoraka pješčenjaka sa Zrinske i Požeške gore, sličnih sedimentoloških karakteristika te paleogenske starosti, koja pruža bitan uvid u njihove provenijencije. Analizirani su uzorci pješčenjaka uzeti sa izdanaka paleogenskih naslaga u blizini Gornje Bačuge kod Petrinje i u dolini potoka Stupnica na Zrinskoj gori, te sela Škrabutnik na Požeškoj gori. Iz uzoraka su izrađeni petrografski preparati na kojima je provedena kvantitativna analiza petrografskog sastava Gazzi- Dickinson-ovom metodom. Napravljena je usporedba rezultata mikroskopiranja te brojanja zrna iz uzoraka sa dva istraživana područja te su podaci interpretirani u smislu regionalnog geotektonskog smještaja. Rezultatima je dokazano da istraživani paleogenski pješčenjaci imaju slična izvorišta materijala, koji većinom potječe od erodiranog vulkanskog luka. Te naslage ugradile su se u akrecijsku prizmu koju danas predstavlja Sava zona. Također, postoji mogućnost da su naslage formirane u istom taložnom bazenu. The main objective of this thesis is the composition comparison of the seemingly similar sanstone samples of Paleogene age from Požeška and Zrinska gora, which provides important insights into their provenance. The collected sandstone samples from the Palaeogene deposits of Gornja Bačuga in the vicinity of Petrinja, the and the village of Škrabutnik atop the Požeška gora were analysed. The samples were processed into thin sections, which were quantitively analysed using the Gazzi-Dickinson method. The final results from the two researched areas were compared, and the data interpreted in a way it would provide useful information about the regional geotectonic setting. The results have proven that the researched sandstones have had similar provenance. The detrital material is mostly made up from an eroded magmatic arc. The deposits have been embed into an accretionary prism, which is today represented by the Sava zone. There is also a possibility that the deposits were formed in the same sedimentation basin.

Na sjeveroistočnoj Medvednici, u okolici Planine Gornje, uz cestu za Karivaroš, nalaze se izdanci klastičnih i piroklastičnih naslaga, u kojima se mjestimice nađu brojni fosili slatkovodnih mekušaca (školjkaša, slatkovodnih puževa), ostrakoda, riba i drugih organizama. Donjobadenska starost glinovitih naslaga u južnom dijelu terena određena je na temelju proslojaka tufa. Pločasti vapnenci na sjevernom dijelu terena ne sadrže fosile, ali su, prema analogiji sa susjednim područjima, svrstani u panonske Croatica naslage. Najmlađi, svijetli lapori s ostrakodima i ostacima riba određeni su kao Banatica naslage. In the northeastern part of the Medvednica Mt., near the village Planina Gornja, along the road towards Karivaroš, clastic and pyroclastic Miocene deposits crop out, sporadically comprising numerous fossils of freshwater molluscs (bivalves, freshwater gastropods), ostracodes, fish and other organisms. The determined age of argilaceous deposits in southern part of the terrain as Lower Badenian is based on tuffitic interlayers. Laminar limestones in the northern part of the terrain do not contain fossils, but if compared with vicinal areas, they are classified as Croatica deposits. The youngest sediments, bright marls with ostracods and fish remains are classified as Banatica deposits.

Na jugozapadnom obodu Medvednice, pokraj okretišta Dubravica, istraživani su glinoviti vapnenci. U njima je nađena bogata morska mikrofauna, među kojom se ističu foraminifere, ostrakodi, školjkaši, puževi, skafopodi, spikule spužvi, bodlje ježinaca, mahovnjaci, otoliti i drugi riblji ostaci. Okoliš taloženja određen je kao srednji šelf, najvjerojatnije oko 50-ak m dubine. Gledajući očuvanost fosilnih jedinki utvrđeno je da je došlo do miješanja plitkomorske i dubokomorske faune, moguće za vrijeme jačih oluja. Starost naslaga ustanovljena je kao baden. At the southwestern slopes of Mt. Medvednica, near the bus terminal Dubravica, argilaceous limestones occur. They comprise rich marine microfossil assemblage, including foraminifers, ostracods, bivalves, gastropods, scaphopods, sponges, echinoids, bryozoans and fish remains. Depositional environment is presumed as the middle shelf, around 50 m deep. Considering the mode of preservation, shallow- marine and open sea fauna was mixed, probably during some severe storms. Age is estimated as the Badenian.

Istraživane su bioklastične marinske naslage miocenske starosti na području između okretišta Dubravica i odvojka planinarskog puta za Veternicu. Ove naslage se ističu u reljefu istraženog područja kao otporne na trošenje. Uz klasičnu tehniku pripreme izbrusaka, primijenjena je i modificirana tehnika mokrog prosijavanja. Određeni su glavni fosili (foraminifere, crvene alge, školjkaši, puževi, skafopodi, makovnjaci, ostrakodi i ježinci) koji se pojavljuju u dva osnovna tipa mikrofacijesa: koralinacejski floutston i heterosteginsko/planosteginski vekston do floutston. Utvrđena je badenska starost naslaga. Miocene bioclastic marine deposits crop out in the area between the bus stop Dubravica and mountain path leading to Veternica Cave. They are weathering-resistant and can be clearly seen in the researched area. Alongside the classical preparation of thin sections, a modified wet sieveing technique was also used. Dominant fossils (foraminifera, coralinaceans, bivalves, gastropods, scaphopods, bryozoans, ostracods and echinoids) occur in two basic types of microfacies: Coralinacean floatstone and Heterostegina/Planostegina wackestone to floatstone. Badenian age was determined.

Uz šumsku cestu od Dubravice prema teniskim terenima nalaze se izdanci klastičnih naslaga (pretežito lapora), u kojima su mjestimice nađeni fragmenti skeleta makrofosila, foraminifere, ostrakodi, ostaci riba i drugih organizama. Rađeni su terenski, laboratorijski, kabinetski i analitički radovi, te kalcimetrija. Metoda prilagođenog mokrog prosijavanja je rađena u sklopu laboratorijskog rada. Za analitički rad su računati indeksi raznolikosti, rađen je trokomponentni dijagram i računat je omjer plankton bentos. Taložni okoliš je interpretiran kao unutarnji šelf s obiljem nutrijenata i povremenim donosom slatke vode. Starost naslaga je badenska. Along the forest road from Dubravica towards the tennis playground, outcrops of clastic sediments (mostly marls) comprise skeletal fragments of macrofossils, foraminiferae, ostracods, fish remains and remains of other organisms. Field, laboratory, office and analytic work and calcimetry have been done. Modified sewing technique has been done as a part of laboratory work. For analytic work, diversity indexes have been calculated, three-component diagram has been done and plancton/bentos ratio has been measured. Depositional environment is interpreted as te inner shelf, rich in nutrients, with temporary input of fresh water. Deposits are Badenian in age.

U Sicilijanskom kanalu, na dubini od 69 m uzorkovana je plitka sedimentna jezgra. Sedimentna jezgra podijeljena je svakih 5 cm (s izuzetkom najmlađih 5 cm jezgre) u 2 cm debele poduzorke koji su bili mikropaleontološki i granulometrijski analizirani. U sklopu mikropaleontološke analize određeno je ukupno 12 rodova i 20 vrsta foraminifera. Izračunati su indeksi bioraznolikosti, te indeks kisika i akumulacije bentičkih foraminifera, a bentičke foraminifere grupirane su prema ekološkim zahtjevima. Na temelju ekoloških zahtjeva i zastupljenosti vrsta u zajednici, definiran je samo jedan biofacijes, biofacijes Brizalina spathulata, Valvulineria bradyana i Bulimina marginata. Brojčano najzastupljenije vrste toleriraju manje količine otopljenog kisika, a prema indeksu otopljenog kisika uvjeti u okolišu su nisko do srednje oksični. Broj planktonskih foraminifera u zajednici smanjuje kako su intervali stariji, dok zastupljenost vrsta tolerantnih na obogaćenje organskom tvari raste. Granulometrijska analiza pokazala je sastav sedimenta koji odgovara mulju, pretežito sastavljen od praha te je kroz intervale ujednačen, a veličina čestica odgovara području šelfa. At the offshore of Sicily (Mediterranean Sea), a short (35 cm) sediment core from a depth of 69 m was recovered. Chosen 2 cm thick intervals were micropaleontologically and granulometrically analyzed. Altogether, 12 genera and 20 species were determined from eight studied samples. Biodiversity indexes, indexes of oxygen concentration (BFOI) and accumulation rate of benthic foraminifera (BFAR) were calculated, whereas the benthic foraminifera were grouped according to ecological preferences. The biofacies named as Brizalina spathulata, Valvulineria bradyana and Bulimina marginata has been recognized based on abundances of species according to the environmental requirements. The dominant species in the assemblage tolerate dysoxic condition, thus the BFOI index, point to low to medium-oxygenation. The number of planktonic foraminifera in the assemblage decreases with the core depth, while the number of species tolerant to organic matter increases. The granulometric analysis showed mud sediment mainly composed of silt prevails throughout the whole core.

Primjenom radiofrekvencijske identifikacije, praćeno je kretanje diskoidalnih i sferičnih valutica na plaži Barjoška na otoku Visu, s ciljem određivanja utjecaja njihovog oblika na transport šljunka. Praćene su promjene nakon 6 h, 24 h, 48 h i tri mjeseca. Već nakon kraćeg vremenskog razdoblja, uočena je razlika u kretanju diskoidalnih i sferičnih valutica. Diskoidalne valutice kreću se manje i uglavnom okomito na plažu (istok – zapad) te su sklonije zakopavanju. Kod sferičnih valutica izraženiji je dužobalni transport, i to od sjevera prema jugu. Nakon tri mjeseca velik broj i sferičnih i diskoidalnih valutica nađen je na južnom dijelu plaže. Smatra se da je uzrok tome olujno jugo koje je puhalo tijekom travnja i svibnja. Radiofrequency identification was applied to track differently shaped pebbles (disks and spheres) on the Barjoška beach (Vis Island) in order to determine the relation between pebble shape and pebble transport. Pebbles were tracked after periods of 6 h, 24 h, 48 h and 3 months. The first differences between disks and spheres were observed after 24 h. In general, disks moved less and mostly in the cross-shore direction (E -W), and they were buried more easily. Spherical grains experienced mostly longshore transport (N – S). After the period of three months, a lot of pebbles (both disks and spheres) were found on the southern part of the beach and mostly burried. It is assumed that waves caused by strong sirocco wind during April and May might have caused such pebble accumulation.

Prirodne i umjetne plaže na Hrvatskoj obali izložene su brojnim pritiscima, povećan broj turista i vremenske prilike sve više dovode do poremećaja njihove stabilnosti. Plaža Dugi Rat jedna je od mnogih takvih plaža, umjetno izgrađena, zbog neprestane erozije i gubitka sedimenta, zahtjeva prihranjivanje na godišnjoj bazi. Analizom zrna i usporedbom sa okolnim sedimentima na plaži utvrđeno je kako se radi o neprikladnom materijalu. U travnju 2018. godine promijenjena je praksa nasipavanja plaže. Korišten je krupniji materijal, čime se problem konstantne erozije trebao ublažiti. Radi određivanja morfoloških promjena i promjena volumena materijala na plaži izrađeni su digitalni elevacijski modeli (DEM-ovi) uz pomoć metode SfM fotogrametrije. Rezultati koji su izvedeni iz 3D modela ukazali su kako je gubitak sedimenta i dalje prisutan uslijed dužobalnog transporta, a prividna akumulacija je rezultat nasipavanja i zapunjavanja erodiranih područja. Ipak korištena metoda se pokazala kao vrlo efikasna i brza, a sami rezultati naglasili su potrebu za daljnjim promatranjem i praćenjem plaže u Dugom Ratu, kao i mnogih drugih plaža diljem istočne jadranske obale. Natural and artificial beaches on the Croatian coast are exposed to numerous pressures, increased number of tourists and weather conditions are increasingly leading to their stability disturbance. Dugi Rat beach is one of many such beaches, artificially built, because of continuous erosion and sediment loss, requires nourishment on an annual basis. Grain analysis and adjecent beaches sediment comparision showed that used material was not suitable. In April 2018. beach replenishment practice was changed. Material with larger grain size was used which should have eased the problem of constant erosion. In order to detect morfological and volume changes on the beach, using SfM photogrammetry method, digital elevation models (DEMs) were made. Results derived from the 3D models showed that material loss is still present due to longshore sediment transport, and that apparent accumulation is a result of beach replenishment and eroded spots filling. Nevertheless, used method proved to be very effective and quick, and obtained results had highlighted the need for further observations and monitoring of Dugi Rat beach, as well as other numerous beaches along eastern Adriatic coast.

U ovom diplomskom radu istraživane su granulometrijske karakteristike sedimenta iz uvala Funtana i Saline koje se nalaze na zapadnoj obali Istarskog poluotoka. Istraživanje je rađeno na 5 sedimentnih jezgara od kojih su 3 uzete u uvali Funtana, a 2 u uvali Saline. Metode koje su se koristile obuhvaćale su promatranje uzoraka svjetlosnom lupom, metodu mokrog sijanja i analizu sedigrafom. Dobiveni rezultati prikazani su pomoću tablica, trokomponentnih dijagrama te kumulativnih krivulja. U završnom dijelu rada prikazana je granulometrijska analiza rezultata, međusobna usporedba rezultata te podrijetlo i sastav sedimenta u uvalama Funtana i Saline. Analizom rezultata utvrđeno je da u sedimentima uvale Funtana prevladava pješčana frakcija, a u uvali Saline frakcija mulja. Prilikom promatranja uzoraka svjetlosnom lupom uočeno je da je sediment u obje uvale miješanog biogenog i terigenog podrijetla. Na raspored i sastav sedimenata utječe rasprostranjenost alge Caulerpa racemosa, donos čestica eolskim putem i antropogenom djelatnošću u obje uvale te donos čestica vodotocima, poglavito u uvali Saline. This master thesis investigated granulometric characteristics of sediments in Funtana and Saline bays which are located on the west coast of the Istrian peninsula. The study was made on 5 sediment cores of which 3 were taken in Funtana bay and 2 in Saline bay. Methods which were used are microscopical examination, wet-sieving method and sedigraph analysis. Results which were obtained are presented with tables, gravel-sand-mud diagrams and cumulative curves. In the final part of this master thesis is displayed granulometric analysis of results, comparison between the results and origin and composition of sediments in Funtana and Saline bays. Analysis of the results showed that in sediments of Funtana bay fraction of sand is the dominant fraction and in Saline bay dominant fraction is mud. During the microscopical examination it was observed that sediment from both bays is of mixed biogenic and terrestrial origin. Placement and composition of sediments is influenced by distribution of Caulerpa racemosa algae, transport of particles by wind and antropogenic activities in both bays and transport of particles by watercourses, especially in Saline bay.

U zbirci Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja nalaze se ĉetinjaĉe iz miocenskih naslaga s tri lokaliteta na podruĉju Medvednice: Podsused, Sveta Nedelja i Planina Gornja. Opisano je i determinirano 50 ostataka ĉešera, naĉinjena je revizija postojećeg nazivlja (klasifikacije), pregled mogućih staništa te je dokumentirana promjena klime tijekom miocena na temelju zbirke, kao i publiciranih podataka. Determinirano je osam razliĉitih vrsta roda Pinus i po jedna vrsta rodova Larix i Cunninghamia, dok je dio uzoraka odreĊen na razini rodova Pinus sp. i Abies sp. U naslagama karpata-donjeg badena naĊene su ĉetiri vrste ĉetinjaĉa, dok je sedam vrsta zabiljeţeno u sarmatskim naslagama. Tijekom donjeg miocena (karpat) vladala je vrlo topla i vlaţna klima, koja je više pogodovala drugim biljnim skupinama, dok je klima tijekom sarmata bila topla, ali sušna, zbog ĉega su i golosjemenjaĉe, osobito one mediteranskoga tipa, bile raznolike i razmjerno brojne. Dodatno je potvrĊena odredba nekoliko već odreĊenih uzoraka, promatranih u ovome radu. Collection of the Croatian Natural History Museum contains Miocene conifer fossil material from three regions in the Medvednica Mt. area: Podsused, Sveta Nedelja and Planina Gornja. This thesis includes descriptions and determination of 50 conifer residuals, as well as the revision of the existing classification. An overview of possible habitats is also proposed, as well as evidences about the climate changes during the Miocene epoch, based on the studied collection and available public data. There are eight different species of Pinus gender and one species of Larix and Cunninghamia genera, while some of the conifer residuals was determined as genera Pinus sp and Abies sp. Four species of conifers were found in the deposits of Karpatian-Lower Badenian while seven species were found in the Sarmatian deposits. It was very warm and humid during Karpatian and that was favorable to other plant groups, while the climate during the Sarmatian was warm but dry, because of that gymnosperms were varied and proportionately numerous, especially those of the Mediterranean type. Some conifer residuals that were described here have already been determined and their provision is further confirmed.

Na području Bjelovarske subdepresije nalaze se bušotine od interesa Velika Ciglena-1 (VC-1), Velika Ciglena-1alfa (VC-1), Velika Ciglena-2 (VC-2) i Patkovci-1 (Ptk-1). Kako bi se odredio naftnogeološki potencijal područja Velika Ciglena korištene su petrografsko-sedimentološke i biostratigrafske te organskogeokemijske metode na odabranim jezgrovnim intervalima i uzorcima stijena sa sita. Mikroskopirani odabrani petrografski preparati klasificirani su na temelju mikropetrografskih svojstava, a biostratigrafski podaci preuzeti su iz završnih biostratigrafskih izvještaja i provjerni su u WORMS bazi podataka za svaku bušotinu. Za organskogeokemijsku metodu načinjene su na odabranim uzorcima sljedeće analize: sadržaj organskog ugljika, Rock Eval piroliza, ispitivanje netopljive organske tvari (kerogena), mikroskopska analiza organske tvari, ispitivanje bitumena i GC analiza. Prema dobivenim rezultatima određeni su matični intervali za svaku pojedinu bušotinu: VC-1 i VC-1 od 2400 do 2500 m, za VC-2 od 2355 do 2425 m i Ptk-1 od 2200 do 2305 m. Matične stijene područja Velika Ciglena su gornjomiocenski lapori, kalcitom bogati lapori i glinoviti vapnenci i srednjomiocenski fosiliferni šejlovi i fosiliferni lapori. Matične stijene su prosječnog do dobrog generativnog potencijala u višem stupnju katageneze. In the area of Bjelovar subdepression are wells of interest: Velika Ciglena-1 (VC-1), Velika Ciglena-1alph (VC-1), Velika Ciglena-2 (VC-2) and Patkovci-1 (Ptk-1). In order to determine the petroleum potential of the Velika Ciglena area, petrographic-sedimentologic and biostratigraphic and organic geochemical interpretations were done on selected core intervals and ditch samples. Studied samples were classified based on their micropetrographical characteristics, whereas biostratigraphical data were taken from internal reports and checked according to WORMS data base. For organic geochemical study, on chosen samples the following analyses were preformed: Total organic carbon (TOC), Rock Eval pyrolysis, insoluble organic matter (kerogen), microscopic organic matter analysis, bitumen and GC analysis. According to the results, the source intervals for each well were defined: VC-1 and VC-1between 2400 and 2500 m, for VC-2 between 2355 and 2435 m and Ptk-1 between 2200 and 2305 m. The source rocks in Velika Ciglena area are of upper Miocene (marl, calcium rich marls and clayey limestone) and middle Miocene (fossiliferous shale and fossiliferous marl) ages. The source rocks have average to good generative potential in upper phase of katageneza.

Pojave i naslage evaporita te njihovih pratećih naslaga u središnjoj Dalmaciji razvijene su na većem broju lokaliteta. Evaporitne naslage u kontinentalnom dijelu središnje Dalmacije su izdvojene kao jedinstvena cjelina gornjopermske starosti. Sedimenti se sastoje od evaporitih, karbonatnih i klastičnih naslaga te su uglavnom sastoje od sekundarnog gipsa koji je formiran hidratacijom anhidritnih stijena. Sedimentološka opažanja, u kombinaciji s rezultatima mineraloških i geokemijskih istraživanja, obuhvatila su gornjopermske evaporitne u ležištima gipsa Mali Kukor, Vranjkovići i Slane Stine i klastične sedimente u njihovim obližnjim lokalitetima u središnjem dijelu Dalmacije. Geokemijskim istraživanjima utvrđene su karakteristike proučavanih evaporitnih sedimenata, dopuštajući tako pobližu rekonstrukciju uvjeta taloženja, trošenja, reckliranja te tektonskih okoliša i provenijencija. Na istraživanim ležištima gipsa, a na osnovu sedimentoloških promatranja, utvrđeni su litofacijesi evaporitnih sedimenta: evaporitni sedimenti s horizontalnom laminacijom, evaporitni sedimenti s valovitom i nepravilnom laminacijom, gipsno-dolomitne breče, masivni sekundarni gips te budine (boudinage) strukture. Mikroskopska istraživanja ukazuju da većina gipsnih mikrofacijesa gornjopermskih evaporita predstavljaju rezultat hidratacije iz ishodišnog anhidrita. Na ležištima gipsa najčešće su zabilježena dva tipa mikrofacijesa. Jedan tip je alabasterski do granoblastični sekundarni gips, dok je drugi tip porfiroblastično sekundarni gips. Gornjopermski platformski evaporitni sedimenti talože se u epikontinentalnim morima u velikim područjima kontinenta prekrivenog morskom vodom. Evaporitni i karbonatni sedimenti se talože na muljnim ravnicama u okolišima koji se prostiru na nekoliko stotina kvadratnih kilometara. The occurrences and deposits of evaporites and their accompanying deposits in central Dalmatia have been developed on a number of localities. The evaporate deposits in the continental part of middle Dalmatia are separated as Upper Permian evaporite sediments. Sediments consists of evaporite, carbonate and clastic deposits. Sedimentological observations, combined with the results of mineralogical and geochemical studies, included Upper Permian evaporite in the Mali Kukor, Vranjkovići and Slane Stine deposits and clastic sediments in their nearby locations in the central part of Dalmatia. Geochemical studies have determined the characteristics of the studied evaporite sediments, allowing more closely the reconstruction of precipitation, weathering, recycling and tectonic environments and provenances. In the investigated deposits of gypsum, and on the basis of sedimentological observations, litofacies of evaporite sediments were identified: evaporite sediments with horizontal lamination, evaporite sediments with wavy and irregular lamination, gypsum-dolomite breccia, massive secondary gypsum and boudinage structure. Microscopic studies indicate that most of the gypsum microfacies of Upper Permian evaporites are the result of hydration via the hydration of precursor anhydrite rocks. Two types of microfacies are most commonly found on gypsum deposits. One type is alabastrine to granoblastic secondary gypsum, while another type is porphyroblastic secondary gypsum. Upper Permian platform evaporite sediments collapse in epicontinental seas in large continents covered with sea water. Evaporite and carbonate sediments are deposited on salient plains in environments extending over several hundred square kilometers.