Search

Cilj ovog rada bio je utvrditi uzgojne i klaoničke pokazatelje te svojstva kakvoće mesa kopuna u odnosu na pjetliće i pilenkei istog hibrida. Za potrebe istraživanja nabavljeno je 77 jednodnevnih pilića teške hibridne linije Sasso R9. U dobi od 28 dana izvršen je zahvat kastracije. Pilići su nakon zahvata razvrstani u tri skupine: kopune, pjetliće te pilenke. Provedena su dva klanja, prvo u dobi od 90 dana te drugo, u dobi od 140 dana. U dobi od 90 dana, najbolje tovne sposobnosti uočene su kod pjetlića izuzev konverzije hrane. Nakon prvog klanja prosječna masa trupa bila je najveća kod pjetlića (4.020,80 g), zatim kopuna (3.704,10 g), dok su trupovi pilenki bili najlakši (3.127,90 g), međutim najveći randman je zabilježen kod pilenki. Završetkom tova, u dobi od 140 dana, kopuni su postigli prosječnu završnu masu od 5.218,30 grama. Uočene su promjene u boji jetre te je zabilježeno kako je meso kopuna svjetlije, žuće te manje crveno naspram mesa pjetlića. Istraživanjem nisu utvrđene razlike u senzorskom profilu, kao ni u svojstvima dopadljivosti između skupina. The aim of this study was to determine the slaughter characteristics and quality indicators of capon meat with reference to the caponization process and the fattening abilities achieved in groups that were reared in identical conditions. For the purposes of the research, 77 one-day-old chicks of the heavy hybrid line Sasso R9 were purchased. At the age of 28 days, the castration procedure was performed. After the procedure, the chicks were classified intp three groups: capons, cockerels and hens. Two slaughters were carried out, the first at the age of 90 days and the second at the age of 140 days. At the age of the 90 days the best fattening performance was observed in cockerels, except for feed conversion. After the first slaughter, the average carcass weight was the highest in cockerels (4.020,80 g), followed by capons (3.704,10 g), while hen carcasses were the lightest (3.127,90 g), however, the highest yield was recorded in hens. At the end of fattening, at the age of 140 days, the capons reached an average final weight of 5,218.30 grams. Changes in the color of liver were observed, and it was noted that the meat of capon is lightier, yellower and less red compared to the meat of the cockerels. The research did not establish any differences in the sensory profile, as well as in the likability traits between the groups.

Cilj istraživanja bio je utvrditi proizvodne pokazatelje u proizvodnji mesa, klaoničke pokazatelje i morfometrijska svojstva posavske kukmaste kokoši. Istraživanje je provedeno na 5 sojeva pasmine posavska kukmasta kokoš: žuto grahorasti, grahorasti, crveno šareni, lavanda i zlatno smeđi soj. Hranidba je bila čitavo vrijeme ad libitum, s nutritivnog gledišta prilagođena dobi pilića. Odvajanje po spolu izvršeno je u dobi od 4 tjedna, a klanje pijetlova i određivanje klaoničkih pokazatelja u dobi od 20 tjedana. Prosječna tjelesna masa sa starosti od 18 tjedana bila je kod pijetlova 3319,97 g, a pilenki 2420,2 g. Najveću masu ostvarili su pijetlovi lavanda soja (3542,63 g) i pilenke lavanda soja (2562 g). Prosječna konverzija krmne smjese u dobi od 4 tjedna je iznosila 2,79, a sa 18 tjedana 3,8 za pijetlove i 4,79 za pilenke. Najnižu konverziju sa 4 tjedna starosti ostvarili su pilići lavanda soja (2,39), a sa 18 tjedana pijetlovi lavanda soja (3,77) i pilenke zlatno smeđeg soja (3,81). Prosječan mortalitet je bio 7,23% za pijetlove i 10,67% za pilenke. Prosječan randman klanja je iznosio 71,54%, a najviši je bio kod crveno šarenog soja 72,51%. Udio prsa s kostima je bio najveći kod grahorastog i crveno šarenog soja (23,55%), udio filea kod lavanda soja (15,64%), udio bataka kod grahorastog soja (17,64%), a zabataka kod žuto grahorastog soja (18,56%). Kod boje kože najveću vrijednost intenziteta svjetlosti L* imao je žuto grahorasti soj (70,32), a vrijednosti a* (5,70) i b* (5,11) lavanda soj. Morfometrijska svojstva nisu se značajnije razlikovala između sojeva. The goal of this research was to determine production indicators in meat production, slaughterhouse indicators and morphometric properties of posavska crested hen. The research was conducted on 5 strains of posavska crested hen breed: yellow vetch, vetch, red colored, lavender and golden brown. Feeding was ad libitum for the whole time, adapted to the age of chickens from nutritional point of view. Separation by gender was performed at the age of 4 weeks and the slaughter of roosters and determination of slaughterhouse indicators at the age of 20 weeks. The average body weight of roosters was 3319,97 g and 2420,2 g of pullets at the age of 18 weeks. The largest mass was achieved by roosters of lavender strain (3542,63 g) and lavender pullets (2562 g). The average conversion of the feed mixture at the age of 4 weeks was 2,79 and at 18 weeks it was 3,8 for roosters and 4,79 for pullets. The lowest conversion at 4 weeks of age was achieved by lavender strain (2,39), at 18 weeks of age the lowest conversion was with the roosters of the lavender strain (3,77) and pullets of the golden brown strain (3,81). Average mortality was 7,23% for roosters and 10,67% for pullets. The average carcass yield was 71,54% and the highest was with the red colored strain 72,51%. The proportion of breast with bones was the highest with vetch and red colored strain (23,55%), the proportion of fillets was the highest with lavender strain (15,64%), the proportion of drumsticks was the highest with vetch strain (17,64%) and the proportion of gables was the highest with the yellow vetch strain (18,56%). With skin color the highest value of light intensity L* had yellow vetch strain (70,32) and value a* (5,70) and b*(5,11) was with the lavender strain. Morphometric properties did not differ significantly between strains.

Cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje trupa i fizikalne karakteristike prsnog mišića (m. pectoralis major) muških i ženskih jedinki divlje patke gluhare iz nizinskog područja Republike Hrvatske. Ukupno je ispitano 25 odstreljenih pataka na dva različita lokaliteta. Utvrđivane su mase svake jedinke i obrađeni trupovi te je desni prsni mišić zamrznut na -20ºC za potrebe određivanja boje mesa, pH vrijednosti, kala odmrzavanja, kala kuhanja i otpora presijecanju. Podaci su statistički obrađeni u programskom paketu SAS V9.4. Utvrđen je značajan (p

Cilj je predmetnog istraživanja bio utvrditi klaoničke pokazatelje, mjere razvijenosti trupa, boju i pH-vrijednost mišićnog tkiva trupova istarske ovce. U tu je svrhu zaklano 31 grlo, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade. Neposredno nakon klanja i klaoničke obrade obavljena su mjerenja trupova, određivanje boje mesa i pH-vrijednosti (pH45). Prosječna je tjelesna masa ovaca neposredno prije klanja bila 59, 34 kg, masa trupa 30, 44 kg, randman 50, 66 % i pH45 6, 09. Trup istarske ovce poprilično je dug (83, 02 cm) i dubok u prsnom dijelu (34, 47 cm), što je bilo i očekivano jer su to važne pasminske odlike. Po klaoničkim se pokazateljima može zaključiti da istarska ovca ima određeni potencijal i za proizvodnju mesa.

Cilj predmetnog istraživanja bio je utvrditi utjecaj spola na klaoničke pokazatelje, odlike trupova te pH vrijednost i boju mišićnog tkiva kao važne pokazatelje kakvoće janjećeg mesa. U tu svrhu zaklano je ukupno 52 janjadi pasmine Merinolandschaf (24 muške, 28 ženske) prosječne dobi pri klanju od oko 100 dana. Prosječna tjelesna masa janjadi izmjerena neposredno prije klanja bila je 37,09 kg s tim da je muška janjad bila statistički značajno (P, The aim of this study was to determine influence of sex on slaughter traits, carcass measures and pH value and muscle tissue colour as important indicators of lamb meat quality. For that purpose a total of 52 Merinolandschaf lambs (24 male and 28 female) at average age of about 100 days were slaughtered. The average lambs live weight at slaughter was 37.09 kg, considering that male lambs had statistically significant (P

Cilj istraživanja bio je utvrditi mogućnost dodavanja i utjecaj pogače sjemenki bundeve u krmnim smjesama za hranidbu brojlera pilića. Pratili su se proizvodni i klaonički pokazatelji brojlera pilića. Sam pokus se sastojao od kontrolne i dvije pokusne skupine (0, 7, 14 %), kojima je u smjesu dodavana pogača sjemenki bundeve od prvoga dana. Tov je trajao 6 tjedana. Smjese, starter i finisher bile su energetski i proteinski izbalansirane. Na kraju pokusa iz svake skupine 10 životinja je žrtvovano i određeni su klaonički pokazatelji. Masa trupa pokazala je statistički vrlo značajno (P < 0, 01) višu masu u pokusnoj P1 skupini u odnosu na pokusnu P2 skupinu i statistički značajno (P < 0, 05) višu masu u odnosu na kontrolnu skupinu. Gledano u postotnim udjelima u trupu, kontrolna i P1 skupina imale su statistički vrlo značajno (P < 0, 01) više vrijednosti, što se tiče udjela krila, u odnosu na P2 skupinu. Iz svega gore navedenog može se zaključiti da se pogača sjemenki bundeve u postotnom udjelu od 7% u krmnim smjesama može preporučiti za hranidbu brojlera u periodu od 0 - 42 dana starosti, uz mogućnost poboljšavanja proizvodnih i klaoničkih pokazatelja.

Cilj predmetnog istraživanja bio je utvrditi utjecaj spola na klaoničke pokazatelje, odlike trupova te pH vrijednost i boju mišićnog tkiva kao važne pokazatelje kakvoće janjećeg mesa. U tu svrhu zaklano je ukupno 52 janjadi pasmine Merinolandschaf (24 muške, 28 ženske) prosječne dobi pri klanju od oko 100 dana. Prosječna tjelesna masa janjadi izmjerena neposredno prije klanja bila je 37, 09 kg s tim da je muška janjad bila statistički značajno (P

Cilj rada bio je utvrditi povezanost površine musculus longissimus dorsi (MLD) s osnovnim klaoničkim pokazateljima te s odlikama kvalitete trupa na liniji klanja za mušku junad križance mesnog simentalca i holštajna te čistokrvnu simentalsku junad. Istraživanje se provelo na 23 trupa muške tovne junadi od kojih je bilo 11 simentalaca i 12 križanaca simentalca i holštajna. Križanaci su imali veću završnu tjelesnu masu (615,91 kg) u odnosu na simentalsku junad (580,09 kg), veću masu toplih i hladnih polovica, bolji bruto i neto dnevni prirast. Utvrđena je pozitivna povezanost površine MLD-a s klasom kojom su ocjenjeni trupovi simentalske junadi i križanca simentalca i holštajna (p

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj spola na klaoničke pokazatelje i razvijenost trupova janjadi travničke pramenke. U tu svrhu, u mjesecu travnju 2017. godine, zaklano je ukupno 70 janjadi travničke pramenke, od toga 48 muške i 22 ženske. Janjad je uzgojena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Velikoj Peratovici– Bjelovarsko-bilogorska županija. U dobi između 90 i 100 dana janjad je pojedinačno izvagana i podvrgnuta klanju. Neposredno nakon klanja i klaoničke obrade obavljenja su mjerenja trupova i pojedinih organa. Prosječna tjelesna masa janjadi izmjerena neposredno prije klanja bila je 21,85 kg s tim da je muška janjad bila statistički značajno (P, The aim of this research was to determine the influence of sex on slaughter traits and carcass characteristics of Travnik pramenka sheep lambs. For that purpose, in April 2017, a total of 70 lambs of Travnik pramenka sheep were slaughtered, of which 48 male and 22 female. The lambs of Travnik pramenka sheep were raised on a family farm in Velika Peratovica, Bjelovar-Bilogora County. At age between 90 and 100 days lambs were individually weighed and slaughtered. After slaughter and standard procedures of processing, the carcasses and investigated organs were measured. The average slaughter weight of lambs measured immediately before slaughter was 21.85 kg, considering that male lambs had statistically significant (P

Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi klaoničke pokazatelje i mjere razvijenosti trupova janjadi iz ekološkog uzgoja. Istraživanje je provedeno na 22 Merinolandschaf janjadi zaklanih u dobi 120 dana. Od klaoničkih pokazatelja utvrđeni su mase janjadi, trupova, iznutrica, kože, nogu, želudaca, crijeva i randman trupa, te mjere razvijenosti (dužine i opsezi trupa i buta) i tehnološka svojstva mesa (pH vrijednosti, boja mesa i sposobnost zadržavanja vode). Klaonička svojstva janjadi te mjere razvijenosti janjećih trupova i fizikalna svojstva janjećeg mesa iz ekološkog uzgoja bili su zadovoljavajući i kretali su se u granicama očekivanih vrijednosti.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj spola na klaoničke pokazatelje i razvijenost trupova janjadi travničke pramenke. U tu svrhu, u mjesecu travnju 2017. godine, zaklano je ukupno 70 janjadi travničke pramenke, od toga 48 muške i 22 ženske. Janjad je uzgojena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Velikoj Peratovici – Bjelovarsko-bilogorska županija. U dobi između 90 i 100 dana janjad je pojedinačno izvagana i podvrgnuta klanju. Neposredno nakon klanja i klaoničke obrade obavljenja su mjerenja trupova i pojedinih organa. Prosječna tjelesna masa janjadi izmjerena neposredno prije klanja bila je 21, 85 kg s tim da je muška janjad bila statistički značajno (P

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj tjelesne mase pri klanju i spola na klaoničke pokazatelje i mjere razvijenosti trupa istarske janjadi. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 118 janjadi istarske ovce od čega 64 muške i 54 ženske. Janjad je uzgojena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Istarskoj županiji. Istraživana istarska janjad je u razdoblju od partusa do klanja hranjena punomasnim ovčjim mlijekom, kvalitetnim livadnim sijenom te određenom količinom krepkih krmiva. U dobi između 70 i 80 dana janjad je pojedinačno izvagana i podvrgnuta klanju. Neposredno nakon klanja i klaoničke obrade obavljenja su mjerenja trupova i pojedinih organa. Utvrđen je statistički značajan (p, The aim of this research was to determine the influence of slaughter weight and gender on slaughter traits and carcass characteristics of Istrian lambs. A total of 118 Istrian lambs were used in the study, of them 64 males and 54 females. The lambs of Istrian sheep were raised on a family farm Istra County. Investigated Istrian lambs were fed whole sheep milk, good quality meadow hay and a certain amount of concentrates from birth to slaughter.At age between 70 and 80 days lambs were individually weighed and slaughtered. After slaughter and standard procedures of processing, the carcasses and investigated organs were measured. Live slaughter weigth was significantly affected on weights of carcass, stomach and intestines, lungs and heart, spleen and liver, skin and legs (p, Ziel dieser Forschung war es, die Auswirkung der Körpermasse bei der Schlachtung und des Geschlechts auf die Schlachtparameter und die Entwicklungsphase des Rumpfs beim istrischen Lamm zu bestimmten. Insgesamt 118 Lämmer des istrischen Schafs, wovon 64 männliche und 54 weibliche, wurden in die Forschungen einbezogen. Die Lämmer wurden in landwirtschaftlichen Familienbetrieben in der Gespanschaft Istrien gezüchtet. Die untersuchten istrischen Lämmer wurden im Zeitraum vom Partus bis zum Schlachten mit Schafsvollmilch, hochwertigem Wiesenheu und einer bestimmten Menge von nahrhaftem Viehfutter gefüttert. Im Alter zwischen 70 und 80 Tagen wurden die Lämmer einzeln gewogen und geschlachtet. Unmittelbar nach der Schlachtung und der Bearbeitung im Schlachthaus wurden der Rumpf und einzelne Organe gemessen. Es wurde ein statistisch relevanter Einfluss (p, Questa ricerca ha lo scopo di accertare l’incidenza della massa corporea all’atto della macellazione e del sesso sugli indicatori di macellazione e sugli indici dello sviluppo delle carcasse degli agnelli istriani. La ricerca ha coinvolto un totale di 118 agnelli di pecore istriane, di cui 64 maschi e 54 femmine. Gli agnelli provenivano da aziende zootecniche a conduzione familiare della Regione Istria. Gli agnelli istriani oggetto della ricerca, nel periodo compreso tra il parto e la loro macellazione, sono stati nutriti con latte ovino intero, foraggio di buona qualità ed una certa quantità di mangimi sostanziosi. Gli agnelli, tra i 70 e gli 80 giorni d’età, sono stati sottoposti a pesatura e macellati. La misurazione della massa delle carcasse e di singoli organi è avvenuta immediatamente dopo la macellazione e la lavorazione delle carni in mattatoio. In quell’occasione è stata accertata l’incidenza statisticamente rilevante (p, El objetivo de este estudio fue determinar la influencia del peso corporal durante la matanza y del género en los indicadores de la matanza y las medidas de desarrollo de torso de cordero de Istria. La investigación comprendió 118 corderos de la raza de oveja de Istria en total, de los cual 64 fueron machos y 54 fueron hembras. Los corderos fueron criados en granjas familiares en el Condado de Istria. Los corderos incluidos en la investigación eran alimentados con leche entera de oveja, el heno de prado de calidad y la determinada cantidad de los piensos sustanciosos. Entre los 70 y 80 días de edad cada cordero fue pesado individualmente y sometido a la matanza. Inmediatamente después de la matanza y el tratamiento fueron hechas las medidas del torsos y de cada órgano. Fue determinada la influencia estadísticamente importante (p

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj tjelesne mase pri klanju i spola na klaoničke pokazatelje i mjere razvijenosti trupa istarske janjadi. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 118 janjadi istarske ovce od čega 64 muške i 54 ženske. Janjad je uzgojena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Istarskoj županiji. Istraživana istarska janjad je u razdoblju od partusa do klanja hranjena punomasnim ovčjim mlijekom, kvalitetnim livadnim sijenom te određenom količinom krepkih krmiva. U dobi između 70 i 80 dana janjad je pojedinačno izvagana i podvrgnuta klanju. Neposredno nakon klanja i klaoničke obrade obavljenja su mjerenja trupova i pojedinih organa. Utvrđen je statistički značajan (p

Meso je najvažniji ovčji proizvod u većini zemalja pa tako i u Hrvatskoj gdje se za proizvodnju mesa uzgaja oko 93% rasplodnih ovaca u Hrvatskoj, a za proizvodnju mlijeka svega 7% rasplodnih ovaca. Hrvatsko ovčarstvo, za razliku od drugih stočarskih grana, temelji se na izvornim pasminama kombiniranih proizvodnih odlika i dobre prilagodljivosti sspecifičnim okolišnim uvijetima. Sustavi ovčarenja u Republici Hrvatskoj, kao i u Europi, prilično se razlikuju, a uvjetovani su specifičnim okolišnim uvjetima i tradicijom koja određuje izbor pasmine, sustav uzgoja, hranidbu, dob i klaoničku masu. Cilj rada bio je usporediti klaoničke pokazatelje i odlike trupova kao i kemijski sastav janjećeg mesa paške, creske, rapske, krčke i janjadi dalmatinske pramenke. S obzirom da je osnovni cilj uzgoja paške ovce proizvodnja mlijeka, janjad se kolje sa dobi od 33 dana i tjelesnom masom od 11, 24 kg. Paška janjad je imala i najveći randam (59, 79%) dok su ostale pasmine imale podjednaku masu pri klanju i randman. Mjere trupova su bile najmanje u paške janjadi, a najveće u creske janjadi koje je zaklana sa najvećom tjelesnom masom (20, 02 kg). Vrijednosti pH i boja mesa istraživane janjadi bila je podjednaka, a sva janjad je imala poželjnu svijetloružičastu boju mesa. Analizim osnovnog kemiskog sastava m. longissimus dorsi utvrđeno je da creska jnjad imaj najveći udio suhe tvari, a pašk janjad najveći udo bjelančevimn i masti u suhoj tvar.

Cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj tjelesne mase prije klanja (≤18 kg i >18 kg) i spola na klaoničke pokazatelje i odlike trupa 72 bračke janjadi (42 muške i 30 ženske). Istraživanjem je utvrđeno da spol nije značajno utjecao na većinu klaoničkih pokazatelja i mjera razvijenosti trupova, osim na masu kože s donjim dijelovima nogu. Međutim, utvrđen je značajan utjecaj tjelesne mase janjadi prije klanja na gotovo sve istraživane klaoničke pokazatelje, osim randmana. Utvrđene vrijednosti mjera razvijenosti trupa bile su značajno veće u janjadi teže skupine (P

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine na klaoničke pokazatelje i mjere (razvijenost) obrađenih trupova janjadi kvarnerskih otoka. U tu svrhu zaklano je ukupno 209 muške janjadi, od čega 67 creske, 101 krčke i 41 rapske ovce. Predmetnim istraživanjem utvrđen je utjecaj pasmine na klaoničke pokazatelje (tjelesnu masu prije klanja, randman, masu želuca i crijeva te kože i nogu). Nije utvrđen statistički značajan utjecaj pasmine na masu trupa te masu iznutrica zaklane janjadi. Međutim, utvrđene razlike u razvijenosti trupova između istraživanih pasmina bile su statistički značajne (P

Cilj ovog rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje janjdi dalmatinske pramenke (tjelesna masa pri klanju, masa trupa, randman, udio pojedinih organa u trupu), odlike trupova (duljina trupa, duljina stražnje noge, širina zdjelice, širina i dubina prsa), kakvoću janjećeg mesa (boja, pH vrijednost), kemijski sastav mišićnog tkiva (sastav i udio masnih kiselina mišićnog tkiva i abdominalnog janjećeg loja, aminokiselinski i mineralni sastav mišićnog tkiva). U tu svrhu zaklano je 145 janjadi dalmatinske pramenke, 78 muške i 77 ženske. Klanja i klaoničke obrade janjadi obavljena su u ovlaštenim klaonicama. Nakon klanja i obrade izvršena su mjerenja pojedninačna vaganja organa, rogova, kože s donjim dijelovima nogu i obrađenog toplog trupa. Izmjerena je boja mesa pomoću uređaja Minolta Chroma Meter CR-410. Nakon klanja, unutar 45 min, izmjerena je i pH vrijednost mesa. Komisijski je izabrano 30 janjećih trupova zaklane muške i ženske janjadi, podjednake tjelesne razvijenosti i zamašćenosti od kojih su uzeti uzorci mesa radi utvrđivanja njihovog kemijskog sastava. Kemijske analize su obuhvaćale osnovni kemijski sastav (sadržaj vode, bjelančevina, masti, pepela i nedušične ekstraktivne tvari, NET). Rezultati istraživanja su uspoređeni s onima janjadi rapske ovce, creske ovce i istarske ovce te turskim autohtonim pasminama kivircik i karayaka pasmine. Janjad dalmatinske pramenke je imala manji udio želuca (predželuca) icrijeva u ukupnoj tjelesnoj masi od janjadi creske, rapske i karayaka ovce. Janjad dalmatinske pramenke imala je manju prosječnu duljinu trupa te kraću stražnju nogu i uža prsa od creske i rapske janjadi, dok se dubina prsa i širina zdjelice ne razlikuje od rapske janjadi, kivircik i creska janjad su imala dublja i šira prsa te širu zdjelicu. Utvrđeno je da dalmatinska janjad ima manje svijetlo meso s izraženom nijansom crvene boje. Usporedbom osnovnog kemijskog sastava m. longissimus dorsi navedenih pasmina potvrđena je tvrdnja da se povećanjem dobi janjadi sadržaj bjelančevina značajno ne mijenja za razliku od količine masti koja se znatno povećava.

Hrvatska šarena koza je hrvatska izvorna pasmina primarno uzgajana radi proizvodnje mesa. Budući da je uzgoj ove pasmine jedno vrijeme bio zabranjen, desetljećima nije bilo sustavnog selekcijskog rada za poboljšanje njenih reprodukcijskih i proizvodnih odlika. Proizvodni učinak pasmine u proizvodnji mesa ponajviše ovisi o njenim reprodukcijskim karakteristikama, brzini rasta, iskoristivosti hrane, vremenu postizanja klaoničke mase, iskoristivosti trupa i omjeru pojedinih tkiva u trupu. S obzirom da je reprodukcija osnova proizvodnje mesa, cilj ovog rada bio je utvrditi određene reprodukcijske odlike (veličinu legla, porodnu masu jaradi, utjecaj spolova) kao preduvjete bolje učinkovitosti hrvatske šarene koze u proizvodnji mesa. Prosječna veličina legla bila je 1, 27, dok je prosječna porodna masa jaradi iznosila 2, 3 kg. Veličina legla statistički značajno je utjecala na porodnu masu jaradi (P

Cilj rada bio je utvrditi utjecaj tjelesne mase pri klanju i spola na klaoničke pokazatelje (klaoničku masu, randman te udio pojedinih organa u trupu), odlike trupa (duljinu trupa, širinu i dubinu prsa, širinu zdjelice te duljinu stražnje noge) i pokazatelje kakvoće mesa (boju, pH i kemijski sastav) janjadi dalmatinske pramenke. U tu svrhu zaklano je 112 janjadi dalmatinske pramenke (57 muške i 55 ženske), koja je prema ciljanoj klaoničkoj masi podijeljena u tri pokusne skupine (20 kg). Klanje janjadi obavljeno je u ovlaštenoj privatnoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade janjećih trupova. Nakon klanja i obrade, izvršeno je vaganje pojedinih unutarnjih organa, kože s nogama te samih trupova. Isto tako utvrđene su sljedeće mjere trupova: duljina trupa, širina prsiju, dubina prsiju, duljina stražnje noge i širina zdjelice. Izmjereni podaci su statistički obrađeni primjenom procedure GLM statističkog programa SAS. Neposredno nakon klanja, izmjerena je boja mesa pomoću uređaja Minolta Chroma Meter CR-410. Vrijednost pH u dugom leđnom mišiću (MLD) izmjerena je unutar 45 min. nakon klanja. Istraživanjem je utvrđen značajno (P

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi klaoničke pokazatelje, odlike trupova, boju i pokazatelje kapaciteta vezanja vode mišićnog tkiva krčke janjadi. Cilj je također bio ispitati utjecaje tjelesne mase janjadi pri klanju i spola na istraživana svojstva. U tu svrhu zaklano je ukupno 202 janjadi krčke ovce (111 muške i 91 žensko). Neposredno nakon klanja i klaoničke obrade obavljena su mjerenja trupova pojedinih organa. Boja mesa je utvrđena na dvije mišićne regije M. rectus abdominis (MRA) i M. semitendinosus (MS). Prosječna tjelesna masa krčke janjadi pri klanju bila je 17, 45 kg, masa trupa 9, 34 kg, a randman 53, 53 %. Istraživanjem nisu utvrđene statistički značajne razlike (P>0, 01) u klaoničkim pokazateljima između muške i ženske janjadi. Tjelesna masa janjadi pri klanju značajno je utjecala na masu trupa, želuca i crijeva, pluća, srca, slezene, jetre i kože (P0, 01). Od mjera tjelesne razvijenosti jedino su se duljina trupa i duljina stražnje noge značajno razlikovali između spolova (P0, 01). Utvrđena boja na mišićnim regijama MRA i MS nije se značajno razlikovala između spolova (P>0, 01). Vrijednosti L* i b* pokazatelja utvrđene na MS-u je bila značajno niža (P

Sažetak Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi klaoničke pokazatelje, odlike trupova, boju i pokazatelje kapaciteta vezanja vode mišićnog tkiva krčke janjadi. Cilj je također bio ispitati utjecaje tjelesne mase janjadi pri klanju i spola na istraživana svojstva. U tu svrhu zaklano je ukupno 202 janjadi krčke ovce (111 muške i 91 žensko). Neposredno nakon klanja i klaoničke obrade obavljena su mjerenja trupova pojedinih organa. Boja mesa je utvrđena na dvije mišićne regije M. rectus abdominis (MRA) i M. semitendinosus (MS). Prosječna tjelesna masa krčke janjadi pri klanju bila je 17,45 kg, masa trupa 9,34 kg, a randman 53,53 %. Istraživanjem nisu utvrđene statistički značajne razlike (P>0,01) u klaoničkim pokazateljima između muške i ženske janjadi. Tjelesna masa janjadi pri klanju značajno je utjecala na masu trupa, želuca i crijeva, pluća, srca, slezene, jetre i kože (P0,01). Od mjera tjelesne razvijenosti jedino su se duljina trupa i duljina stražnje noge značajno razlikovali između spolova (P0,01). Utvrđena boja na mišićnim regijama MRA i MS nije se značajno razlikovala između spolova (P>0,01). Vrijednosti L* i b* pokazatelja utvrđene na MS-u je bila značajno niža (P, The aim of this study was to determine slaughter traits, carcass characteristics, color and water binding capacity of muscle tissue of Krk-breed lambs. The aim was also to examine the effects of slaughter weight and gender on above mentioned traits. For that purpose, 202 of Krk-breed lambs were slaughtered (111 male and 91 female). After slaughter and standard procedures of processing, the carcasses and investigated organs were measured. Indicators of meat color were determined in two muscle regions, M. rectus abdominis (MRA) and M. semitendinosus (MS). The average live slaughter weight was 17.45 kg, carcass weight 9.34 kg and dressing percentage 53.53%. Slaughter traits were not significantly different between male and female lambs (P>0.01). Live slaughter weight significantly affected weights of carcass, stomach and intestines, lungs, heart, spleen, liver and skin (P0.01). Among measures of body development, carcass length and hind limb length significantly differed between males and females (P0.01). The color of muscle regions of MRA and MS were not significantly different between males and females (P>0.01). Values L* and b* determined on MS were lower (P, Zusammenfassung Das Ziel dieser Untersuchung war, Schlachthöfeindikatoren, Rumpfvorzüge, Farbe und Kapazitäten der Wasserbindung des Muskelgewebes von Lämmern aus Krk zu bestimmen. Das Ziel war auch, die Einflüsse des Geschlechtes und der Körpermasse von Lämmern beim Schlachten auf untersuchte Eigenschaften zu prüfen. Zu diesem Zwecke wurden 202 Lämmer von Schafen aus Krk geschlachtet (111 männlich und 91 weiblich). Unmittelbar nach dem Schlachten und diesbezüglicher Verarbeitung wurden die Rümpfe von verschiedenen Organen gemessen. Die Fleischfarbe wurde auf zwei Muskelregionen M. rectus abdominis (MRA) und M. semitendinosus (MS) festgestellt. Die durchschnittliche Körpermasse der Lämmer aus Krk war beim Schlachten 17,45 kg, die Körpermasse war 9,34 kg, Randman 53,53 %. Bei der Untersuchung wurden keine statistisch relevante Unterschiede (P>0,01) zwischen männlichen und weiblichen Lämmern festgestellt. Die Körpermasse der Lämmer hatte einen bedeutenden Einfluss auf Masse von Rumpf, Magen, Därme, Lungen, Herz, Milz, Leber und Haut (P0,01). Von den Maßen der körperlichen Entwicklung unterschieden sich bedeutend nur die Länge des Rumpfes und des hinteren Beines zwischen den Geschlechtern (P0,01). Die vorgefundene Farbe auf Muskelregionen MRA und MS unterschied sich nicht in Bezug auf das Geschlecht (P>0,01). Indikatorenwerte L* und b* festgestellt auf MS war bedeutend niedriger (P, Sommario L’obiettivo di questa ricerca era di determinare gli indicatori di macellazione, le qualità delle carcasse, il colore e gli indici di capacità di legare l’acqua nel tessuto muscolare degli agnelli di Krk. L’obiettivo era anche di esaminare l’influsso del peso corporeo alla macellazione e del sesso sulle caratteristiche osservate. A tale scopo sono stati macellati 202 agnelli della pecora di Krk (111 maschi e 91 femmine). Direttamente dopo la macellazione e l’elaborazione sono state effettuate le misurazioni delle carcasse e degli organi particolari. Il colore della carne è indicato sui muscoli delle due regioni, M. rectus abdominis (MRA) e M. semitendinosus (MS). La media del peso degli agnelli di Krk alla macellazione era 17,45 kg, il peso delle carcasse 9,34 kg e randman il 53,53%. La ricerca non ha indicato le differenze statisticamente rilevanti (P>0,001) degli indicatori di macellazione tra i maschi e le femmine. Il peso corporeo degli agnelli alla macellazione ha avuto un effetto significativo sul peso della carcassa, dello stomaco e degli intestini, dei polmoni, del cuore, della milza, del fegato e della pelle (P0,01). Tra le misure dell’accrescimento corporeo solo la lunghezza della carcassa e la lunghezza delle gambe posteriori sono differenti rispetto al sesso (P0,01). Gli agnelli del peso corporeo più grande hanno avuto una validità inferiore degli indicatori L* e b* indicati sulla regione MS (P

Na svjetskoj razini proizvodnja ovčjeg mesa u Bosni i Hercegovini je simbolična, ali je izrazito važna za potrebe potrošača lokalnog stanovništva. Uglavnom se svodi na proizvodnju mlade janjetine koju se primarno konzumira nakon pečenja na ražnju i znatno rjeđe kuhanu i pečenu u pećnici. Pasminski sastav je poprilično raznovrstan iako dominiraju različiti sojevi autohtone pramenke (vlašićka, kupreška, privorska, stolačka). Na području Istočne Bosne i Hercegovine, pored navedenih autohtonih pramenki uzgaja se i tzv. sjenička oplemenjena pramenka te različiti višepasminski križanci. Međutim, zastupljenost suvremenih usko selekcioniranih mesnih pasmina ovaca na području BiH je gotovo zanemariva. Za ovčarstvo na navedenim područjima karakteristična je proizvodnja janjetine bez primjene klasičnog tova janjadi, a na tržištu je najzastupljenija kategorija lakih i srednje teških janjećih trupova. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi randman i kalo hlađenja te utjecaj tjelesne mase janjadi neposredno prije klanja i spola na klaoničke pokazatelje janjadi. Utvrđen je statistički značajan utjecaj tjelesne mase janjadi prije klanja (P, From the World’s stand point production of sheep meat in Bosnia and Herzegovina is very low but in the same time very important for local market. It is mainly based on producing lambs that are the most common for spit roasting. There are few different sheep species dominated with local pramenka sheep improved crossbreed sheep, also, there are: “vlašićka”, “kupreška”, “privorska”, and “stolačka”. On the eastern part of Bosnia and Herzegovina, beside pramenka sheep there are varieties of improved Sjenica crossbreeds. However, the presence of modern, primarily meat breeds in Bosnia and Herzegovina is negligible. The main characteristic of the sheep husbandry in mentioned areas is production of unweaned slaughter lambs excluding fattening period, thus producing light and medium weight carcasses. The aim of this study was to determine carcass percentage and chilling loss, and the effect of preslaughter weight and sex on the slaughter traits of lambs. The slaughter weight of animals significantly affected (P

Na svjetskoj razini proizvodnja ovčjeg mesa u Bosni i Hercegovini je simbolična, ali je izrazito važna za potrebe potrošača lokalnog stanovništva. Uglavnom se svodi na proizvodnju mlade janjetine koju se primarno konzumira nakon pečenja na ražnju i znatno rjeđe kuhanu i pečenu u pećnici. Pasminski sastav je poprilično raznovrstan iako dominiraju različiti sojevi autohtone pramenke (vlašićka, kupreška, privorska, stolačka). Na području Istočne Bosne i Hercegovine, pored navedenih autohtonih pramenki uzgaja se i tzv. sjenička oplemenjena pramenka te različiti višepasminski križanci. Međutim, zastupljenost suvremenih usko selekcioniranih mesnih pasmina ovaca na području BiH je gotovo zanemariva. Za ovčarstvo na navedenim područjima karakteristična je proizvodnja janjetine bez primjene klasičnog tova janjadi, a na tržištu je najzastupljenija kategorija lakih i srednje teških janjećih trupova. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi randman i kalo hlađenja te utjecaj tjelesne mase janjadi neposredno prije klanja i spola na klaoničke pokazatelje janjadi. Utvrđen je statistički značajan utjecaj tjelesne mase janjadi prije klanja (P

U Hrvatskoj se, unatoč dominantnoj zastupljenosti pasmina kombiniranih proizvodnih svojstava, glavninu ovaca (oko 90%) primarno uzgaja radi proizvodnje mesa (janjetine). Potrošači u Hrvatskoj janjetinu najčešće konzumiraju nakon pečenja na ražnju tako da je uzgojni cilj, uz brojne čimbenike koji ga određuju, podređen proizvodnji janjadi poželjne tjelesne mase, ili dobivanja trupa „pogodnog za ražanj“. Na područjima Like i Gorskog kotara, gdje dominira uzgoj ovaca pasmine lička pramenka, najpovoljnijom za ražanj smatra se janjad zaklanu pri tjelesnoj masi od 25 do 30 kg, odnosno klaoničke mase između 12 i 15 kg. Dokazano je da je kakvoća mesa jedan od najvažnijih čimbenika u odabiru i kupnji određene vrste mesa. Iako je riječ o višeznačnoj i kompleksnoj osobini mesa većina autora smatra da je kakvoća mesa i njegova prihvaćenost od potrošača prvenstveno određena njegovim fizikalno-kemijskim svojstvima i udjelima pojedinih tkiva. Zbog toga je u predmetnom istraživanju kakvoća janjećeg mesa definirana kroz često spominjana fizikalno-kemijska svojstva i sastav trupa. Pretpostavka je da meso janjadi ličke pramenke prema svojim fizikalno-kemijskim svojstvima i udjelima pojedinih tkiva odstupa od prosječnih vrijednosti utvrđenih u janjadi mediteranskih pasmina ovaca sličnih tehnoloških (uzgojnih, proizvodnih) sustava. Također, pretpostavka je da su klaonički pokazatelji i razvijenost trupova (odlike) janjadi ličke pramenke različiti od onih prosječnih vrijednosti dobivenih u janjadi mediteranskih pasmina, sličnih tehnoloških (uzgojnih, proizvodnih) sustava. Navedene pretpostavke su provjerene meta-analitičkom metodom u koju su integrirani prethodno objavljeni rezultati istraživanja prema postavljenim kriterijima i poštivanjem određenih koraka u provedbi meta-analize. Temeljem rezultata dosadašnjih istraživanja provedenih na brojnim pasminama ovaca (janjadi) pretpostavka je da su klaonički pokazatelji, odlike trupova i kakvoća janjećeg mesa pod utjecajem spola, sezone i tjelesne mase janjadi pri klanju. Istraživanje je provedeno na ukupno 112 janjadi pasmine lička pramenka uzgojene tijekom 2010., 2011. i 2012. godine. Sva pokusna janjad uzgojena je na jednom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu sustavom karakterističnim za uzgojno područje. Janjad je zaklana s navršenih 5 mjeseci, odnosno pri očekivanoj završnoj tjelesnoj masi od 25 do 30 kg. Statistička obrada podataka provedena je korištenjem softverskog paketa SAS (SAS Institute, 2008) i CMA (CMA V.2, 2013) programa. Prosječna tjelesna masa pri klanju u ovom istraživanju bila je unutar očekivane tjelesne mase u janjadi ličke pramenke s navršenih 5 mjeseci (27, 53 kg). Povećanjem tjelesne mase janjadi za 1 kg klaonička masa se povećala za 0, 5 kg, a randman za 1, 1%. Masa želuca i crijeva se, kao organa s najvećim udjelom, povećanjem tjelesne mase pri klanju za 1 kg povećala za 0, 15 kg. Masa pluća sa srcem se povećanjem tjelesne mase za 1 kg povećala tek neznatno, za svega 0, 02 kg, dok se masa kože i donjih dijelova nogu povećala za 0, 18 kg. Godina istraživanja je statistički značajno (p < 0, 05) utjecala na gotovo sve istraživane klaoničke pokazatelje janjadi ličke pramenke (osim slezene i kože s donjim dijelovima nogu). Spol janjadi je statistički značajno utjecao na dubinu prsa (p < 0, 01) i dužinu stražnje noge (p < 0, 05). Muška janjad je imala znatno dublja prsa (25, 77 cm : 24, 95 cm) i dužu stražnju nogu (27, 11 cm : 26, 49 cm) od ženske janjadi. Povećanjem tjelesne mase od 1 kg dubina prsa se povećala za 0, 11 cm. Godina istraživanja je statistički značajno utjecala (p < 0, 05) na sve mjere razvijenosti trupova janjadi ličke pramenke. U polovici trupa muške janjadi je, u odnosu na žensku janjad, od manje vrijednih dijelova trupa utvrđen znatno veći udio glave (63, 52% : 62, 19%). U polovici trupa muške janjadi je, u odnosu na žensku janjad, utvrđen i znatno veći udio grudi s potkoljenicom (14, 96% : 14, 11%), ramena (13, 92% : 13, 02%) i buta sa zdjelicom (28, 11% : 27, 01%). Nasuprot tome, u polovici trupa ženske janjadi je, u odnosu na mušku janjad, utvrđen znatno veći udio leđa s rebrima (6, 96% : 8, 33%). Tjelesna masa pri klanju je statistički značajno utjecala samo na manje vrijedne dijelove trupa (p < 0, 05), odnosno povećanjem tjelesne mase za 1 kg udio bubrežnog i zdjeličnog masnog tkiva se povećao za 0, 5 i 0, 4%. Godina istraživanja je statistički značajno utjecala na udio vrata (p < 0, 05), grudi s potkoljenicom (p < 0, 01), leđa s rebrima (p < 0, 05), donji dio rebara (p < 0, 05) i buta sa zdjelicom (p < 0, 05). U polovici trupa muške janjadi je, u odnosu na žensku janjad, utvrđen znatno veći udio mišićnog tkiva u grudima s potkoljenicom (45, 66% : 43, 17%), ramenu (50, 45% : 48, 99%), leđima s rebrima (39, 38% : 36, 13%) i donjem dijelu rebara (62, 71% : 57, 42%). U polovici trupa muške janjadi je, u odnosu na žensku janjad, utvrđen i znatno veću udio koštanog tkiva u vratu (34, 61% : 32, 24%), donjem dijelu rebara (18, 87% : 16, 55%), slabina (45, 98% : 44, 05%) i buta (28, 43% : 26, 96%). Nasuprot tome, u polovici trupa ženske janjadi je, u odnosu na mušku janjad, utvrđen znatno veći udio masnog tkiva u vratu (21, 22% : 23, 22%), grudima s potkoljenicom (17, 24% : 19, 49%), ramenu (10, 98% : 12, 75%), leđima s rebrima (11, 65% : 15, 32%), donjem dijelu rebara (18, 42% : 26, 03%), slabina (15, 90% : 18, 09%) i butu sa zdjelicom (8, 28% : 9, 29%). Godina istraživanja je statistički značajno utjecala (p < 0, 05) na udio masnog tkiva grudi, ramena, donjeg dijela rebara, leđa s rebrima, slabina i buta sa zdjelicom te mišićnog tkiva ramena, leđa s rebrima i buta sa zdjelicom. Tjelesna masa pri klanju je statistički značajno utjecala (p < 0, 05) samo na vrijednost a* pokazatelja boje, dok je godina istraživanja statistički značajno utjecala (p < 0, 05) na vrijednosti L*, a* i b* pokazatelja boje mišićnog tkiva janjadi. U mišićnom tkivu muške janjadi, u odnosu na žensku janjad, utvrđen je veći gubitak slobodne vode 48 sati post mortem (3, 51% : 3, 06%) i gubitak mase tijekom kuhanja (33, 68% : 31, 29%). U mišićnom tkivu muške janjadi je, u odnosu na žensku janjad, utvrđen znatno veći udio linolne (C18:2 n-6 ; 2, 79% : 2, 39%) i α-linolenske (C18:3 n-3 ; 1, 69% : 1, 63%) masne kiseline. Godina istraživanja je statistički značajno utjecala (p < 0, 05) na udjele većine istraživanih masnih kiselina, a samim time i na njihove zbirne udjele i kvocijente. U mišićnom tkivu muške janjadi je, u odnosu na žensku janjad, utvrđen znatno veći udio n-6 PUFA (6, 55% : 6, 36%) i kvocijent n-6/n-3 (1, 91 : 1, 78). Rezultati meta-analitičke obrade ukazuju na postojanje razlika u klaoničkim pokazateljima između janjadi ličke pramenke i janjadi mediteranskih pasmina ovaca. Odnosno, slučajnim odabirom janjadi ličke pramenke u 95% slučajeva prosječne vrijednosti klaoničkih pokazatelja neće biti istovjetne rezultatu dobivenom u janjadi mediteranskih pasmina ovaca. Mjere razvijenosti trupova se ne razlikuju između janjadi ličke pramenke i mediteranskih pasmina. Odnosno, slučajnim odabirom janjadi ličke pramenke bi u 95% slučajeva bilo za očekivati da se od utvrđivanih mjera razvijenosti samo prosječna vrijednost širine zdjelice nalazi unutar rezultata meta-analitičke obrade. Janjad ličke pramenke je sa sljedećim svojstvima kakvoće mesa bila unutar rezultata meta-analize: vrijednost pH1, vrijednost L* pokazatelja boje mišićnog tkiva, udio mišićnog i masnog tkiva stražnje noge, udjeli palmitinske (C16:0), stearinske (C18:0), palmitoleinske (C16:1), oleinske (C18:1) i linolenske (C18:3) masne kiseline, udjeli SFA, MUFA i PUFA te kvocijent n-6/n-3 masnih kiselina. Ostala svojstva kakvoće mesa janjadi ličke pramenke nisu bila unutar rezultata meta-analitičke obrade. Odnosno, ne može se sa 95%-tnom sigurnošću tvrditi da bi slučajnim odabirom ličke janjadi rezultati kakvoće njihova mesa bili unutar onog dobivenog meta-analitičkom obradom.

Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje janjadi romanovske ovce (tjelesnu masu prije klanja, masu klaonički obrađenog trupa i randman) i odlike trupova (udio pojedinih organa i mjere trupa). Također, cilj je bio utvrditi određene pokazatelje kakvoće janjećeg mesa (pH i boju mišićnog tkiva) te utjecaj tjelesne mase janjadi prije klanja na klaoničke pokazatelje, odlike trupova i pokazatelje kakvoće janjećeg mesa. U tu svrhu zaklano je 39 janjadi romanovske ovce (32 muške i 7 ženske), koja je prema ciljnoj tjelesnoj masi prije klanja podijeljena u dvije pokusne skupine: lagana (prosječna masa prije klanja 23, 44 kg) i teška janjad (prosječna tjelesna masa prije klanja 29, 06 kg). Klanje janjadi je obavljeno u ovlaštenoj privatnoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade janjećih trupova. Nakon klanja i obrade obavljena su vaganja pojedinih unutarnjih organa, kože s donjim dijelovima nogu te samih trupova. Isto tako utvrđene su sljedeće mjere trupova: duljina trupa, dubina prsa, širina prsa, širina zdjelice i duljina stražnje noge. Potom je, 45 minuta nakon klanja, izmjerena vrijednost pH u dugom leđnom mišiću (M. longissimus dorsi (MLD)) te pokazatelji boje (L*, a* i b*) na mišićnoj regiji M. rectus abdominis (MRA) i M. semitendinosus (MS). Izmjereni podaci su statistički obrađeni primjenom procedura MEAN i GLM statističkog programa SAS. Istraživanjem je utvrđen značajan utjecaj tjelesne mase janjadi prije klanja na masu obrađenog trupa (P0, 05). Povećanje tjelesne mase janjadi prije klanja rezultiralo je značajnim (P

Meso je jedan od najvažnijih proizvoda istarske ovce od njenog nastanka pa sve do danas. Iako meso trenutačno nije primarni proizvod ove pasmine, janjetina je neizostavan proizvod suvremenog ovčarstva na području Istre. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi utjecaj spola na klaoničke pokazatelje, mjere trupa, boju mesa mjerenu na svježem presjeku mišićnih regija m. longissimus dorsi (MLD) i m. rectus abdominis (MRA) te kemijski sastav i pH vrijednost mesa janjadi istarske ovce. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 98 janjadi (54 muške i 44 ženske). Janjad je neprekidno boravila u staji, a hranjena je punomasnim ovčjim mlijekom (dvokratnim sisanjem). Radi zadovoljenja hranidbenih potreba, janjad je s navršenih 3 do 4 tjedna, uz mlijeko, počela konzumirati kvalitetno livadno i/ili sijeno lucerke (po volji) te određenu količinu krepkih krmiva korištenih u hranidbi ovaca. U dobi od prosječno 68 dana janjad je pojedinačno izvagana i podvrgnuta klanju. Muška janjad ostvarila je veći prosječni dnevni prirast (P0,05) te neznatno razvijenijih unutarnjih organa nego ženska janjad (P>0,05). Pritom je značajan (P0,05) od onog utvrđenog u muške janjadi. U muške janjadi utvrđena je veća L* vrijednost (P, Meat is one of the most important products of the Istrian sheep from its occurrence till nowadays. Although the meat is not currently the primary product of this breed, lamb is an indispensable product of modern sheep farming in Istria. Therefore, the aim of this paper was to evaluate the influence of sex on slaughter traits, carcass measurements, meat colour measured on the fresh section of m. longissimus dorsi (MLD) and m. rectus abdominis (MRA), chemical composition, and pH value of meat from lambs of Istrian sheep. A total of 98 Istrian sheep lambs (54 males and 44 females) were used in the study. Lambs continuously stayed in the barn and fed whole sheep milk (sequential suckling). In order to satisfy nutritional requirements, the lambs from the age of 3-4 weeks, along with milk, began to consume a good quality meadow and/or alfalfa hay (optional) and a certain amount of concentrates used in the feeding of their mothers. At the age of approximately 68 days lambs were individually weighed and slaughtered. Male lambs obtained a higher average daily gain (P0.05) and a slightly more developed internal organs than female lambs (P>0.05). A significant (P0.05) from that in male lambs. The male lambs had higher L* value (P

Meso je jedan od najvažnijih proizvoda istarske ovce od njenog nastanka pa sve do danas. Iako meso trenutačno nije primarni proizvod ove pasmine, janjetina je neizostavan proizvod suvremenog ovčarstva na području Istre. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi utjecaj spola na klaoničke pokazatelje, mjere trupa, boju mesa mjerenu na svježem presjeku mišićnih regija m. longissimus dorsi (MLD) i m. rectus abdominis (MRA) te kemijski sastav i pH vrijednost mesa janjadi istarske ovce. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 98 janjadi (54 muške i 44 ženske). Janjad je neprekidno boravila u staji, a hranjena je punomasnim ovčjim mlijekom (dvokratnim sisanjem). Radi zadovoljenja hranidbenih potreba, janjad je s navršenih 3 do 4 tjedna, uz mlijeko, počela konzumirati kvalitetno livadno i/ili sijeno lucerke (po volji) te određenu količinu krepkih krmiva korištenih u hranidbi ovaca. U dobi od prosječno 68 dana janjad je pojedinačno izvagana i podvrgnuta klanju. Muška janjad ostvarila je veći prosječni dnevni prirast (P0, 05) te neznatno razvijenijih unutarnjih organa nego ženska janjad (P>0, 05). Pritom je značajan (P0, 05) od onog utvrđenog u muške janjadi. U muške janjadi utvrđena je veća L* vrijednost (P

Dalmatinska pramenka je nastala i stoljećima se uzgaja na području Velebita, Dinare, Svilaje, Kamešnice, Biokova, Dalmatinske zagore, Ravnih kotara, Cetinske krajine te na otocima. Iako navedena pasmina pripada skupini dugorepih ovaca kombiniranih proizvodnih odlika, glavni proizvod ove pasmine je meso, odnosno mlada janjetina (Mioč i sur., 2011). Ipak, u pojedinim gospodarstvima ovce muzu, a mlijeko najčešće u vlastitom domaćinstvu prerađuju u sir ili ga prodaju mljekari. Dalmatinska pramenka je s populacijom od oko 200 000 grla naša najbrojnija izvorna pasmina, a najviše ih se uzgaja na području Šibensko-kninske županije te znatno manje u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji (HPA, 2012). Struktura i veličina stada dosta su varijabilni ; od malih obiteljskih stada uzgajanih isključivo za podmirenje potreba gospodarstva najčešće za mesom, do većih komercijalnih stada (iznad 200 grla). S obzirom da janjetina dominira u ukupnoj proizvodnji mesa ovaca dalmatinske pramenke, u daljnjem tekstu podrobnije su opisani klaonički pokazatelji, odlike trupova i kemijski sastav mesa janjadi ove pasmine. U posljednjih pet godina provedena su različita istraživanja s ciljem utvrđivanja, definiranja i standardizacije mesnih odlika hrvatskih autohtonih pasmina ovaca, a što je preduvjet dobivanja neke od oznaka kvalitete (zaštićena izvornost (PDO), zaštićeno zemljopisno podrijetlo (PGI)). Budući da je dalmatinska pramenka tek nedavno uvrštena na popis autohtonih pasmina ovaca, a ujedno je i dosad slabo proučavana, djelatnici Zavoda za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske poljoprivredne agencije su u suradnji s Upravnim odjelom za gospodarstvo Šibensko-kninske i Upravnim odjelom za poljoprivredu Zadarske županije proveli istraživanje čija je svrha utvrđivanje mesnih odlika dalmatinske pramenke.

Zbog povoljnog kemijskog sastava pilećeg mesa (nizak sadržaja masti a veliki udio visokovrijednih proteina) i zbog njegove pogodnosti za suvremenu prehranu ljudi, na tržištu se sve više traže dijelovi pilećeg trupa. Stoga se naglasak u proizvodnji pilećeg mesa stavlja na kvalitetu i odnos osnovnih dijelova trupa (prsa i file bez kostiju, batak i zabatak). Na području Bosne i Hercegovine za proizvodnju pilećeg mesa koriste se mnogobrojni komercijalni hibridi (brojleri) među kojima su najzastupljeniji Cobb 500, Hybro PG i Ross 308. Svaki od navedenih hibrida ima različite proizvodne performanse. Primarni cilj ovog rada je istraživanje performansi hibrida tovnih pilića (Cobb 500, Hybro PG i Ross 308) pri određenim uvjetima tova, klaoničkih pokazatelja i utvrđivanje kemijskog sastava mesa kao jednog od čimbenika kvalitete pilećeg mesa. U toku istraživanja utvrđeni su sljedeći proizvodni pokazatelji: konverzije hrane, tjelesne mase pokusnih pilića na farmi, kalo transporta, mase nejestivih i jestivih dijelova kamo pripadaju trup i iznutrice, kalo hlađenja, i mase dobivenog ''grill'' mesa. Kemijska analiza pilećeg mesa obuhvatila je određivanje sadržaja suhe tvari, proteina, masti, pepela, i vode na uzorcima bijelog i crvenog mesa sva tri ispitivana hibrida. Svi rezultati dobiveni u toku istraživanja su statistički obrađeni. Statističkom analizom rezultata istraživanja utvrđeno je da hibrid Ross 308 ima povoljnije nutritivne karakteristike, najveći sadržaj proteina (p, Because of its favourable chemical composition that is due to the low fat content, and high percentage of high-quality protein, and the benefits of chicken meat for modern human nutrition, on the market increasingly are popular chicken carcass parts. So the emphasis in the production of chicken meat is placed on quality and yield of the basic parts of the body (breast and boneless fillets, thighs and drumsticks). In Bosnia and Herzegovina in the production of chicken meat many commercial hybrids (broilers) are used, predominately Cobb 500, Hybro PG and Ross 308. Each of these hybrids has different production performance. The primary objective of this paper is to study the performance of hybrids (Cobb 500, Hybro PG and Ross 308) under certain conditions of fattening, slaughter parameters and chemical composition as a factor in meat quality. During the research and analysis of the results of the experiment the following values were set: feed conversion, weight of sample chickens on the farm, transport outage, mass non-edible parts, the mass of edible parts where they belong: chicken carcass, offal, chilling outage, and “grill” meat. Chemical analysis of chicken meat included the determination of dry matter, protein, fat, ash, and water of samples from the white and red meat of all three hybrids. All the results obtained during the study were statistically analyzed. Statistical analysis of results showed that the hybrid Ross 308 had a favourable nutritional characteristics, the highest protein content (p

Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj spola na klaoničke pokazatelje svinja i fizikalna svojstva buta namijenjenog proizvodnji dalmatinskog pršuta. U istraživanju su korišteni tropasminski križanci žive mase cca 150 kg od kojih je slučajno izabrano 20 nazimica (N) i 20 muških kastrata (K). Nakon klanja izvršena su mjerenja klaoničke mase trupova te debljine slanine i slabinskog dijela mišića m. longissimus dorsi (MLD) prema metodi dvije točke. Obrađeni butovi su izvagani te je izvršeno mjerenje pH vrijednosti i pokazatelja boje. Dobiveni podaci su obrađeni statističkim paketom SAS V9.1 primjenom GLM procedure. Istraživanjem je utvrđena značajno veća debljina slanine trupova muških kastrata (P

Hrvatska šarena koza je izvorna hrvatska pasmina gotovo isključivo namijenjena proizvodnji mesa, ponajviše jaretine te kozje kaštradine. S obzirom da je hrvatska šarena koza najbrojnija pasmina koza u Hrvatskoj te da se prvenstveno uzgaja radi proizvodnje mesa, cilj je ovog rada bio prikazati mogućnosti i odlike ove izvorne hrvatske pasmine koza u proizvodnji mesa. Temeljne odlike uzgoja hrvatske šarene koze su ekstenzivnost i tradicionalnost koje se odražavaju i na proizvodne odlike svakog pojedinog grla i cijeloga stada. Uzgoj hrvatske šarene koze u izrazito ekstenzivnim uvjetima onemogućuje kvalitetniju organizacije planskog pripusta i kontrole proizvodnih osobina pa se stoga, u evidenciji Hrvatske poljoprivredne agencije za 2011. godinu, u kategoriji uzgojno valjanih grla nalazila svega 521 koza ove pasmine. Hrvatska šarena koza je sezonski poliestrična (indeks jarenja 1, 00) s najvećim brojem fertilnih estrusa tijekom jeseni. Na temelju do sada provedenih istraživanja utvrđeno je da je prosječna plodnost hrvatske šarene koze 130%, pri čemu je udio mrtvoojarene jaradi 2, 75%, samaca 47, 52% samaca, dvojaka 49, 72%, dok trojci i četvorci nisu utvrđeni. Budući da sezona jarenja hrvatske šarene koze najčešće traje od početka veljače do kraja travnja, sezona znatno utječe na porodnu masu jaradi. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne agencije, među pasminama uzgajanim u Hrvatskoj, najmanju prosječnu veličinu legla ima hrvatska šarena koza (1, 227), dok je u performance testu odabrane muške jaradi uzgojno valjanih grla pojedinih pasmina utvrđeno da najmanji prirast (190 g) ima upravo jarad hrvatske šarene koze. Prosječna porodna masa jaradi hrvatske šarene koze je 2, 28 kg. Jarad hrvatske šarene koze se odbija (kolje) u prosječnoj dobi od 188 dana, sa prosječnom tjelesnom masom od 23 kg i prosječnim dnevnim prirastom do odbića (klanja) od 110 grama. Prosječna iskoristivost trupa jaradi hrvatske šarene koze je 48, 2%. U masi trupa jaradi hrvatske šarene koze masa želuca i crijeva čini 31, 5%, pluća i srca 1, 99%, jetre 1, 86%, slezene 0, 28%, testisa 0, 78%, kože s nogama 9, 25% i rogova 0, 48%.

Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj spola na klaoničke pokazatelje, mjere trupa, boju mesa mjerenu na svježem presjeku mišićnih regija m. longissimus dorsi (MLD) i m. rectus abdominis (MRA) te kemijski sastav i pH vrijednost mesa janjadi paške ovce. Iako paška ovca pripada skupini pasmina kombiniranih proizvodnih odlika, primarno je namijenjena proizvodnji mlijeka, dok je meso sisajuće janjadi drugi važan proizvod paškim ovčarima za stjecanje dohotka. Glavni razlog klanja mlade i lagane janjadi („sa sise“) na otoku Pagu je raniji početak mužnje i iskorištavanje vrha laktacije za proizvodnju mlijeka koje se uglavnom prerađuje u poznati paški sir. Predmetnim istraživanjem bilo je obuhvaćeno ukupno 112 paške janjadi (66 muške i 46 ženske) zaklane pri prosječnoj dobi od 33 dana. Nije utvrđen statistički značajan utjecaj spola na masu trupa, randman te mase pojedinih unutarnjih organa zaklane janjadi (P>0,05). Unatoč ujednačenoj razvijenosti trupa, trupovi muške paške janjadi bili su statistički značajno dublji od trupova ženske janjadi. Uz to je u trupovima muške janjadi utvrđena niža pH vrijednost mesa i veće L* vrijednosti MLD-a i MRA iako razlike nisu bile statistički značajne (P>0,05). U trupovima ženske janjadi utvrđena je značajno (P, The aim of this paper was to evaluate effect of sex on slaughter traits, carcass measurements, meat colour measured on the fresh section of m. longissimus dorsi (MLD) and m. rectus abdominis (MRA), chemical composition and pH value of meat from lambs of Pag sheep. Although Pag sheep belongs to a group of breeds of combined production traits, it is primarily intended for milk production, while the meat of suckling lambs is another important product of Pag sheep farmers in earning income. The main reason for slaughtering young and light lambs ("suckling lambs") on the island of Pag is the early start of milking and the use of lactation peak to produce milk that is processed in the famous Pag cheese. The research has involved a total of 112 Pag sheep lambs (66 males and 46 females) slaughtered at average age of 33 days. Sex did not have statistically significant efect on carcass weight, dressing percentage and weight of some internal organs of slaughtered lambs (P>0.05). Despite uniform carcass development, carcasses of male Pag lambs were statistically significant deeper then carcasses of female lambs. Besides, in carcasses of male lambs it was determined lower pH value of meat and greater L* values of MLD and MRA, althougr differences were not statistically significan (P>0.05). In carcasses of female lambs it was determined significantly (P

Hrvatsko ovčarstvo temelji se na izvornim pasminama ovaca, a glavni proizvodni cilj većine uzgajivača je proizvodnja janjećeg mesa. Glavnina proizvodnje janjećeg mesa u Hrvatskoj odvija uglavnom na ekstenzivan način u mediteranskim i gorskim predjelima gdje ovce najveći dio godine borave i pasu na prirodnim pašnjacima uz rijetko ili čak nikakvo prihranjivanje krepkim krmivima. Kvalitetom i prepoznatljivošću posebno se ističe vrlo cijenjena mlada janjetina s naših otoka i priobalja, a specifična je po okusu i mirisu na koji prvenstveno utječe područje uzgoja poznato po aromatičnom mediteranskom bilju koje je uslijed specifičnih klimatskih utjecaja obogaćeno morskom solju. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja klaoničkih pokazatelja i kakvoće mesa janjadi nekih hrvatskih izvornih pasmina ovaca. Istraživanjima različitih autora bilo je obuhvaćeno 98 janjadi istarske ovce, 53 janjadi rapske ovce te 69 janjadi ličke pramenke i 49 janjadi dalmatinske pramenke, uzgajane u područjima gdje su navedene pasmine izvorno nastale. Sva pokusna janjad je od janjenja do klanja uzgajana sukladno tradicionalnoj tehnologiji pojedinog uzgojnog područja. Stoga su dob i tjelesna masa janjadi pri klanju bili u skladu s ovčarskom tradicijom uzgojnog područja, odnosno proizvodnom namjenom stada. Klaoničke mase trupa janjadi rapske ovce i janjadi istarske ovce bile su podjednake (10, 25 kg i 10, 46 kg), uz napomenu da je istarska janjad pri klanju bila znatno mlađa (75 dana). U janjadi istarske ovce utvrđen je i najveći randman (52, 56%), a vrijednosti randmana ostalih istraživanjima obuhvaćenih pasmina bile su u rasponu od 50, 27% do 52, 56%.

Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj spola na klaoničke pokazatelje, mjere trupa, boju mesa mjerenu na svježem presjeku mišićnih regija m. longissimus dorsi (MLD) i m. rectus abdominis (MRA) te kemijski sastav i pH vrijednost mesa janjadi paške ovce. Iako paška ovca pripada skupini pasmina kombiniranih proizvodnih odlika, primarno je namijenjena proizvodnji mlijeka, dok je meso sisajuće janjadi drugi važan proizvod paškim ovčarima za stjecanje dohotka. Glavni razlog klanja mlade i lagane janjadi („sa sise“) na otoku Pagu je raniji početak mužnje i iskorištavanje vrha laktacije za proizvodnju mlijeka koje se uglavnom prerađuje u poznati paški sir. Predmetnim istraživanjem bilo je obuhvaćeno ukupno 112 paške janjadi (66 muške i 46 ženske) zaklane pri prosječnoj dobi od 33 dana. Nije utvrđen statistički značajan utjecaj spola na masu trupa, randman te mase pojedinih unutarnjih organa zaklane janjadi (P>0, 05). Unatoč ujednačenoj razvijenosti trupa, trupovi muške paške janjadi bili su statistički značajno dublji od trupova ženske janjadi. Uz to je u trupovima muške janjadi utvrđena niža pH vrijednost mesa i veće L* vrijednosti MLD-a i MRA iako razlike nisu bile statistički značajne (P>0, 05). U trupovima ženske janjadi utvrđena je značajno (P

Meso je najvažniji proizvod ovaca u Hrvatskoj kao i u većini zemalja u svijetu. Proizvodnja ovčjeg mesa u Hrvatskoj pretežno se zasniva na izvornim pasminama dobro priviknutim na oskudne okolišne uvjete uzgoja. Na domaćem tržištu janjeće meso uglavnom se prodaje u obliku cijelog trupa (za ražanj) različitih težina. Imajući u vidu zahtjeve tržišta i potrebe potrošača, s vremenom su se naše izvorne pasmine postupno prilagođavale osnovnoj proizvodnoj namjeni, tj. proizvodnji mesa. Ukupna količina proizvedenog mesa ovisi o broju ovaca (veličini populacije), godišnjem broju janjenja i janjadi, plodnosti, klaoničkoj masi, iskoristivosti trupa te broju zaklanih grla svih kategorija. Cilj rada bio je prikazati odlike proizvodnosti janjećeg mesa i pokazatelje kakvoće trupa janjadi izvornih hrvatskih pasmina ovaca. Utvrđene su značajne razlike u svim istraživanim pokazateljima ovisno o pasmini, tradiciji uzgoja i dobi janjadi pri klanju. Rezultati upućuju na značajne razlike u klaoničkoj masi između janjadi pojedinih naših izvornih pasmina (lička pramenka 28, 81 kg, creska ovca 19, 73 kg, paška ovca 11, 24 kg). Najveći prosječni randman imala je janjad paške ovce (59, 79%), dok je najmanji randman imala rapska janjad (52, 21%). Znatne su razlike u dobi janjadi pri klanju. Najmlađu se kolje pašku janjad, u prosječnoj dobi od 33 dana, dok janjad ličke pramenke kolju u prosječnoj dobi od 115 dana.

Cilj ovog rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje, odlike trupova te boju i pH vrijednost mišićnog tkiva ovaca, ovnova i kastrata travničke pramenke. U tu svrhu zaklano je 69 odraslih grla travničke pramenke, uključujući: 25 ovaca, 22 ovna i 22 kastrata. Klanje životinja je provedeno u ovlaštenoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade, nakon koje je utvrđena masa svih unutarnjih organa, zatim kože s donjim dijelovima nogu te obrađenih trupova. Neposredno nakon klanja obavljena su mjerenja trupova i određivanje boje mesa na mišićnoj regiji M. rectus abdominis (MRA) i M. semitendinosus (MS), dok je određivanje vrijednosti pH M. longissimus dorsi (MLD) provedeno unutar 45 minuta nakon klanja (pH45) te 24 sata nakon klanja (pH24). Istraživanjem je utvrđeno postojanje značajnih razlika (P

Sustavi ovčarenja u nas kao i u Europi prilično se razlikuju, a uvjetovani su specifičnim okolišnim uvjetima i tradicijom koja određuje izbor pasmine, sustav uzgoja, hranidbu, dob i klaoničku masu janjadi. Iako je Hrvatskoj uvriježeno mišljenje da janjetina iz pojedinih uzgojnih područja (npr. s otoka Paga) bolja i kvalitetnija u odnosu na janjetinu iz drugih područja (npr. Istra, Dalmacija), nema znanstvenih dokaza koji bi to potkrijepili. Stoga je cilj ovoga rada bio utvrditi porodnu masu, dnevni prirast, klaoničke pokazatelje i odlike trupova janjadi iz tri različita sustava uzgoja: I. za mlijeko – janjad paške ovce ; II. za mlijeko i meso – janjad istarske ovce ; III. za meso – janjad dalmatinske pramenke s otoka Brača te istražiti utjecaj navedenih sustava uzgoja na pokazatelje kakvoće janjećeg mesa (osnovni kemijski sastav, pH vrijednost i boju te sastav masnih kiselina mišićnog tkiva) i sastav masnih kiselina bubrežnog loja. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 112 grla (66 muških i 46 ženskih) janjadi paške ovce, 98 (54 muške i 44 ženske) janjadi istarske ovce i 96 (52 muške i 44 ženske) janjadi dalmatinske pramenke. Sva janjad je od janjenja do klanja uzgajana sukladno tradicionalnoj tehnologiji uzgojnog područja, a dob i klaonička masa bili su u skladu s ovčarskom tradicijom određenog uzgojnog područja, odnosno proizvodnom namjenom stada. Statistička analiza podataka provedena je korištenjem softverskog paketa SAS V8 (SAS Institute, 1999). Prosječna porodna masa i dnevni prirast janjadi obuhvaćene predmetnim istraživanjem bili su slijedeći: janjad paške ovce 3, 57 kg i 235, 74 g/dan, janjad dalmatinske pramenke 1, 92 kg i 180, 66 g/dan, janjad istarske ovce 4, 25 kg i 240, 03 g/dan. Prosječne vrijednosti klaoničkih pokazatelja i odlika trupova janjadi bile su različite između istraživanih sustava, što se u najvećoj mjeri pripisuje različitoj dobi i tjelesnoj masi janjadi pri klanju. Janjad paške ovce bila je najmlađa (33, 35 dana) i najmanje prosječne klaoničke mase (11, 33 kg), janjad istarske ovce bila je najteža (20, 03 kg), dok je janjad dalmatinske pramenke pri klanju bila najstarija (86, 44 dana). Najveći randman (57, 53%) utvrđen je u janjadi paške ovce, dok se povećanje klaoničke mase janjadi iz preostala dva sustava negativno odrazilo na iskoristivost trupa (dalmatinska pramenka 56, 28%, istarska 52, 41%). Mišićno tkivo (m. longissimus dorsi - MLD) janjadi dalmatinske pramenke i janjadi istarske ovce bilo je gotovo identično po sadržaju bjelančevina (20, 36:20, 39%) i pepela (1, 19:1, 17%). U dugom leđnom mišiću janjadi paške ovce utvrđeno je više suhe tvari (25, 91%) i masti (5, 59%) nego u MLD-u janjadi dalmatinske pramenke (23, 56% i 1, 98%) i istarske ovce (24, 73% i 2, 91%). Pokazatelji boje mesa (L*, a* i b*) obje mišićne regije (m. longissimus dorsi i m. rectus abdominis) bili su varijabilni i različiti između janjadi iz pojedinih sustava uzgoja. Mišićno tkivo janjadi paške ovce bilo je najsiromašnije esencijalnim masnim kiselinama, (linolnom 18:2 n-6 i α-linolenskom 18:3 n-3), u odnosu na MLD janjadi iz preostala dva sustava uzgoja, što je prvenstveno rezultat različitog sustava hranidbe. Meso janjadi iz sva tri istraživana sustava uzgoja imalo je prenizak kvocijent PUFA/SFA (janjad paške ovce: 0, 161, janjad dalmatinske pramenke: 0, 292, janjad istarske ovce: 0, 408) u odnosu na preporučene vrijednosti (≥0, 45-4, 0). Istraživanjem nije utvrđen utjecaj sustava uzgoja na kvocijent zbirnih udjela n-6/n-3 MLD-a i bubrežnog loja janjadi, koji je bio unutar raspona (od 1, 58 do 1, 88) zdravstveno preporučenih vrijednosti (

Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje, udjele pojedinih organa te odlike trupa janjadi istarske ovce.

Lička pramenka je autohtona hrvatska pasmina koja se uzgaja gotovo isključivo radi proizvodnje mesa-janjetine. Na hrvatskom tržištu nije raširena navika sječenja i klasiranja janjećeg mesa niti priprema pojedinih dijelova kao u pojedinim zemljama EU već je najtraženija janjetina s ražnja pa je uzgojni cilj podređen dobivanju janjadi od 25 do 30 kg žive vage. U okviru ovog istraživanja utvrđeni su osnovni klaonički pokazatelji i odlike trupa janjadi ličke pramenke. Komparativne razlike između klaonički obrađenih trupova janjadi ličke pramenke i ostalih autohtonih hrvatskih pasmina utvrđene su pregledom literature i korištenjem rezultata prethodnih istraživanja. Janjad korištena u ovom istraživanju je zaklana pri prosječnoj dobi od 110 dana. Prosječna masa klaonički obrađenog trupa bila je 15, 58 kg a trupovi su bili dugi prosječno 68, 50 cm. Utvrđene su prosječne vrijednosti dubine prsiju i dužine stražnje noge 25, 62 odnosno 27, 04 cm. Također su utvrđene prosječna širina prsiju te prosječna širina zdjelice 15, 69 odnosno 18, 05 cm. Prema utvrđenim spomenutim mjerama janjad ličke pramenke se ubraja u skupinu janjadi srednje razvijenosti trupa.

Cilj istraživanja bio je utvrditi klaoničke pokazatelje i odlike trupova janjadi i jaradi u ekstenzivnom sustavu uzgoja. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 49 (25 ♂ i 24 ♀) janjadi dalmatinske pramenke i 52 (24 ♂ i 28 ♀) jaradi hrvatske šarene koze podjednakog stupnja dozrelosti. Randman janjadi dalmatinske pramenke bio je veći negoli onaj jaradi hrvatske šarene koze (51, 5 : 48, 1%). Janjad je imala značajno manju masu želuca sa crijevima te veću masu svih vaganih organa osim testisa. Utvrđen je značajan utjecaj spola na masu tjelesnih organa. Janjeći trupovi bili su znatno razvijeniji od jarećih, dok su u obje vrste trupovi muških grla imali veću dubinu prsiju i dužu stražnju nogu u odnosu na trupove ženskih grla.

Cilj ovog rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje, odlike trupova te boju i pH vrijednost mišićnog tkiva ovaca, ovnova i kastrata travničke pramenke. U tu svrhu zaklano je 69 odraslih grla travničke pramenke, uključujući: 25 ovaca, 22 ovna i 22 kastrata. Klanje životinja je provedeno u ovlaštenoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade, nakon koje je utvrđena masa svih unutarnjih organa, zatim kože s donjim dijelovima nogu te obrađenih trupova. Neposredno nakon klanja obavljena su mjerenja trupova i određivanje boje mesa na mišićnoj regiji M. rectus abdominis (MRA) i M. semitendinosus (MS), dok je određivanje vrijednosti pH M. longissimus dorsi (MLD) provedeno unutar 45 minuta nakon klanja (pH45) te 24 sata nakon klanja (pH24). Istraživanjem je utvrđeno postojanje značajnih razlika (P, The aim of this study was to determine slaughter characteristics, carcass traits and colour value and pH indicators in muscular tissue of ewes, rams and wethers of Travnik Pramenka sheep. For that purpose, 69 mature sheep’s were slaughtered at three sex categories: 25 ewes, 22 rams and 22 wethlers. Animals were slaughtered in authorized abattoir, and carcasses were submitted to standard procedures of processing, after that all internal organs were weight and skin with lower legs and carcass weight were determinated. After that carcass measurements were taken, pH values (pH45 and pH24) were determined in M. longissimus dorsi (MLD) and colour indicators in M. ractus abdominis (MRA) and M. semitendinosus (MS). Significant (P

Dalmatinska pramenka je autohtona i ujedno najbrojnija pasmina ovaca u Hrvatskoj koja se prvenstveno uzgaja radi proizvodnje mesa (dalmatinske janjetine) ponajviše u ekstenzivnom sustavu uzgoja. Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje, odlike trupa, kemijski sastav i kvalitetu mesa janjadi dalmatinske pramenke. U tu svrhu je zaklano 112 janjadi dalmatinske pramenke (57 muške i 55 ženske) koja je prema prosječnoj tjelesnom masi pri klanju podijeljena u tri skupine: skupina II (15, 3 kg), skupina II (18, 26 kg), skupina III (21, 65 kg). KLanje je obavljeno u ovlaštenoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade. Nakon klanja obavljena s pojedinačna vaganja unutrašnjih organa, kože s donjim dijelovima nogu, testisa, rogova te samih trupova. Unutar 45 min. nakon klanja janjadi izvršena su mjerenja: ph vrijednosti (m. longissimus dorsi), boje mesa (m. semitendinosus i m. rectus abdominis). Uz to utvrđene su sljedeće mjere obrađenih trupova: dužina trupa, dubina prsa, dužina stražnje noge, širina prsa i širina zdjelice. Sa ohlađenih trupova su uzeti uzorci mišića (m. longissimus dorsi) u svrhu utvrđivanja osnovnog kemijskog sastava mesa. Dobiveni podaci statistički su obrađeni korištenjem softverskog paketa SAS V8, GLM procedura (SAS, 1999). Ženska janjad imala je statistički značajno (P

Cilj istraživanja bio je utvrditi prosječni dnevni prirast i klaoničke pokazatelje ukupno 69 janjadi ličke pramenke (24 ženske i 45 muške) te utjecaj spola i tjelesne mase pri klanju (≤30 kg: >30 kg) na istraživane pokazatelje. Pri prosječnoj tjelesnoj masi janjadi pri klanju od 27, 87 kg i dobi od 158 dana utvrđen je prosječni dnevni prirast od 170 g, prosječna klaonička masa 14, 56 kg i topli randman 52, 31%. Prosječna tjelesna masa prije klanja, prirast, klaonička masa i topli randman nisu se značajnije razlikovali između muške i ženske janjadi. Međutim, utvrđen je značajan utjecaj tjelesne mase janjadi neposredno prije klanja na masu želuca i crijeva (P

Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje trupova (klaonička masa, masa toplog trupa randman te udio pojedinih organa u trupu) te utjecaj klaoničke mase i spola na klaoničke pokazatelje i odlike trupova jaradi hrvatske šarene koze. U tu svrhu zaklano je 90 jaradi hrvatske šarene koze (34 muške i 56 ženske), koja je prema ciljanoj klaoničkoj masi nasumično podijeljena u dvije pokusne skupine (lagana = 21, 5 kg ; teška= 26, 2 kg). Klanje jaradi obavljeno je u ovlaštenoj privatnoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade jarećih trupova. Nakon klanja i obrade, izvršeno je vaganje pojedinih unutarnjih organa, kože s nogama te samih trupova. Isto tako utvrđene su sljedeće mjere trupova: dužina trupa, širina prsiju, dubina prsiju, duljina stražnje noge i širina zdjelice. Izmjereni podaci su statistički obrađeni primjenom procedure GLM statističkog programa SAS. Istraživanjem je utvrđena je neznatno veća klaonička masa, ali značajno (P